(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 21. studenog 2024. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom taljenog aluminija podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetna zemlja” ili „NRK”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon pritužbe koju je 9. listopada 2024. podnijelo društvo Imerys S.A. („podnositelj pritužbe”). Pritužba je podnesena u ime Unijine industrije taljenog aluminija u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su dostatna osnova za pokretanje ispitnog postupka.

(3)

Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2025/260 (3) („uredba o evidentiranju”) uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda.

(4)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelja pritužbe, poznate proizvođače izvoznike, tijela NRK-a, poznate uvoznike, dobavljače, korisnike i trgovce i udruženja za koja se zna da se postupak na njih odnosi te ih je pozvala na sudjelovanje.

(5)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(6)

Povezani uvoznik, Reckel GmbH („Reckel”), osporio je primjerenost Meksika, koji je u pritužbi upotrijebljen kao reprezentativna zemlja, tvrdeći da nema dostatnu konkurentnu proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka i odgovarajuće uvjete proizvodnje slične onima u Kini. Društvo je predložilo Brazil kao prikladniju alternativu jer su u toj zemlji uvjeti u području sirovina usporedivi s onima u Kini.

(7)

Korisnik iz Unije, društvo RHI Magnesita GmbH, iznio je primjedbe na pokretanje antidampinškog ispitnog postupka te je kritizirao odabir Meksika kao referentne zemlje za određivanje uobičajene vrijednosti taljenog aluminija. Društvo je tvrdilo da Meksiko nema dovoljnu konkurentnu proizvodnju jer u zemlji postoje samo dva proizvođača što upućuje na to da je tržište nekonkurentno. Osim toga, istaknulo je da Meksiko nema slične uvjete u području sirovina kao Kina, koja ima znatne rezerve minerala, što upućuje na to da bi Brazil bio prikladnija alternativa zbog usporedivih uvjeta proizvodnje.

(8)

Udruženje korisnika iz Unije, Verband Deutscher Schleifmittelwerke e.V. („VDS”), dostavilo je primjedbe na pokretanje antidampinškog ispitnog postupka i usprotivilo se odabiru Meksika kao reprezentativne treće zemlje za utvrđivanje uobičajene vrijednosti taljenog aluminija. VDS je tvrdio da Meksiko nije primjeren za to jer nema znatnu proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka, a u zemlji postoji samo mali broj proizvođača koji koriste različite razrede proizvoda i skuplje sirovine. Izrazio je bojazan da bi taj odabir doveo do iskrivljenih rezultata i istaknuo kako je važno osigurati da se izračuni dampinga i štete temelje na objektivnoj i pravednoj osnovi. VDS je predložio da se kao reprezentativna treća zemlja koristi Indija i istaknuo da ona ima relevantnije proizvodno okruženje i prikladnije strukture troškova usporedive s onima u Kini, što omogućuje točnije i pouzdanije izračune.

(9)

Korisnik iz Unije, Wester Mineralien GmbH („Wester”), tvrdio je da se u pritužbi ne može uvjerljivo dokazati da je u tijeku damping jer odabir Meksika kao reprezentativne zemlje za izračun uobičajene vrijednosti nije primjeren. Društvo Wester istaknulo je da primijenjena metodologija, koja se temelji na izračunu uobičajene vrijednosti iz meksičkih podataka, ne odražava točno situaciju jer Meksiko nema znatnu i konkurentnu proizvodnu bazu za taljeni aluminij. Stoga se to društvo zalagalo za okončanje antidampinškog postupka.

(10)

U fazi pokretanja ispitnog postupka Meksiko se smatrao potencijalnom reprezentativnom zemljom jer se smatralo da proizvodi proizvod iz ispitnog postupka. Međutim, važno je istaknuti da je početno razmatranje bilo samo početak temeljitog ispitnog postupka. Kako je ispitni postupak napredovao, Komisija je detaljnije razmotrila odabir reprezentativne zemlje i evaluirala svoj odabir prema posebnim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe. Ti kriteriji, koji uključuju dostupnost i kvalitetu podataka te usporedivost gospodarskog okruženja s Kinom, detaljno su primijenjeni kako bi se osiguralo pravedno i točno utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Taj postupak i obrazloženje konačnog odabira detaljno su objašnjeni u odjeljku 3.2.2., što dokazuje predanost Komisije osiguravanju transparentnosti i metodološke strogosti tijekom cijelog ispitnog postupka.

(11)

Neke su stranke dostavile primjedbe na strukturu kontrolnog broja proizvoda („PCN”) zbog određenih tehničkih poteškoća i svojstava koja nedostaju. Neki su korisnici tvrdili da je razlika između smeđeg taljenog aluminija prvog i drugog razreda koja se odražava u PCN-u nepotrebna jer je povezana sa sadržajem aluminijeva oksida (Al2O3) i željezova (III) oksida (Fe2O3), koji se već uzimaju u obzir zasebno. Komisija je primila na znanje sve dostavljene tehničke primjedbe. Ispitnim postupkom utvrđeno je da je razlika između smeđeg taljenog aluminija prve i druge kvalitete u PCN-u umjetna, ne odražava standarde priznate u industriji i može se različito tumačiti. Stoga je trebalo prilagoditi PCN u odnosu na smeđi taljeni aluminij. Komisija je smatrala da je pri usporedbi proizvoda ključni element sadržaj Al2O3 i Fe2O3, koji se u PCN-u odražava u vrijednostima A1/A2 i F1/F2. Stoga su PCN-ovi B2GA2F1 i B1GA2F1 uspoređeni kako bi se utvrdila marža štete, kako je detaljno opisano u odjeljku 6.1. Kad je riječ o dodatnim tehničkim svojstvima predloženima za uključivanje, Komisija je napomenula da su postojećom strukturom PCN-a u dovoljnoj mjeri obuhvaćena sva relevantna svojstva za potrebe ispitnog postupka.

(12)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(13)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je uzorak odabrala na temelju reprezentativnosti u smislu veličine proizvodnje i količine prodanih proizvoda iz ispitnog postupka od 1. listopada 2023. do 30. rujna 2024. i geografskog položaja. Taj se uzorak sastojao od dvaju proizvođača iz Unije iz dviju različitih država članica. Proizvođači iz Unije u uzorku, na temelju podataka dostupnih u toj fazi, činili su gotovo 50 % procijenjene ukupne proizvodnje i više od 40 % procijenjene ukupne količine istovjetnog proizvoda prodanog u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku.

(14)

Budući da jedno od društava u uzorku, MOTIM Electrocorundum Ltd. (Mađarska), nije odgovorilo na upitnik, Komisija je predložila da se to društvo zamijeni drugim proizvođačem iz Unije, Alteo Fused Alumina (Francuska), koji je također izrazio interes za sudjelovanje u uzorku. Na temelju informacija dostupnih u toj fazi uzorak je činio više od 44 % procijenjene ukupne proizvodnje u Uniji i više od 38 % procijenjene ukupne količine istovjetnog proizvoda prodane u Uniji te je dobro zemljopisno rasprostranjen.

(15)

Uzorak je potvrđen i reprezentativan je za industriju Unije.

(16)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(17)

Deset nepovezanih uvoznika dostavilo je zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak dvaju nepovezanih uvoznika na temelju najveće količine uvoza i prodaje predmetnog proizvoda u Uniji. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim uvoznicima.

(18)

Jedan korisnik iz Unije, Tyrolit, jedno udruženje korisnika iz Unije, VDS, i jedan povezani uvoznik, Reckel, iznijeli su primjedbe na uzorak nepovezanih uvoznika te su naveli da su u uzorak uključeni samo trgovci sirovinama, a ne proizvođači koji prerađuju sirovine. Osim toga, obje su stranke tvrdile da su uvoznici u uzorku uglavnom orijentirani na uvoz robe, kao što su smeđi i bijeli taljeni aluminij, uz ograničeno sudjelovanje u uvozu posebnih razreda. Stoga su tvrdili da uzorak nije reprezentativan. Komisija je napomenula da je nekoliko stranki koje sudjeluju u odabiru uzorka preciznije razvrstano kao korisnici, a ne kao nepovezani uvoznici. Komisija je pojasnila da se svako društvo, neovisno o tome kupuje li izravno iz predmetne zemlje ili preko dobavljača ili trgovca, smatra „korisnikom iz Unije” ako naknadno uključi proizvod iz ispitnog postupka u svoj proizvodni postupak. Uključivanje izravnih korisnika u odabir uzorka uvoznika ne služi za ispitivanje uvoznika. Umjesto toga, interesi korisnika procjenjuju se zasebno. Kad je riječ o tvrdnji o posebnim razredima, Komisija je napomenula da sve vrste taljenog aluminija imaju slična osnovna fizička, tehnička i kemijska svojstva. Budući da su dva uvoznika u uzorku činila više od 63 % količine proizvoda iz ispitnog postupka uvezenih iz Kine i 71 % proizvoda iz ispitnog postupka uvezenih iz svih izvora, na temelju podnesaka stranki koje su sudjelovale u odabiru uzorka, Komisija je potvrdila uzorak odabran 17. prosinca 2024.

(19)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u NRK-u zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Narodne Republike Kine zatražila da utvrdi eventualne ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupi u kontakt.

(20)

Dvadeset i dva proizvođača izvoznika iz predmetne zemlje koji čine 16,7 % ukupne količine taljenog aluminija izvezenog iz Kine u Uniju dostavili su zatražene informacije i pristali da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala privremeni uzorak od tri proizvođača izvoznika na temelju najveće reprezentativne količine robe izvezene u Uniju koja se razumno mogla ispitati u raspoloživom vremenu. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima i s tijelima predmetne zemlje. Zaprimljene primjedbe sažete su i razmotrene u nastavku.

(21)

Dengfeng Wudu Abrasives Co. Ltd. („Wudu”), društvo odabrano u privremeni uzorak, ponovno je dostavilo podatke o izvozu proizvoda iz ispitnog postupka u Uniju te je prijavilo da je izvezlo manju količinu proizvoda. Komisija je zatražila dodatne informacije od društva Dengfeng Wudu Abrasives Co. Ltd. kako bi ga smatrala proizvođačem izvoznikom koji surađuje u ovom postupku. Međutim, društvo Dengfeng Wudu Abrasives Co. Ltd. nije dostavilo tražene informacije u zadanom roku.

(22)

S obzirom na ažuriranu manju količinu izvezenih proizvoda koje je prijavilo društvo Wudu i na to da Komisija nije dobila odgovor na zahtjev za dodatne informacije, Komisija je smatrala da to društvo više ne surađuje u ispitnom postupku i stoga više nije dio uzorka niti ga se smatra proizvođačem izvoznikom koji surađuje.

(23)

Društvo Shanxi Lvliangshan Minerals Co. Ltd („Lvliangshan”) tvrdilo je da privremeni uzorak triju proizvođača izvoznika nije reprezentativan jer čini samo 6,2 % ukupne količine taljenog aluminija izvezenog iz Kine u Uniju. Osim toga, tvrdilo je da izvoznici u uzorku moraju biti stvarni proizvođači izvoznici koji mogu dostaviti pouzdane podatke o troškovima proizvodnje i izvoznoj prodaji. Društvo Shanxi Lvliangshan Minerals Co., Ltd predložilo je da se odabir uzorka temelji na najvećoj količini proizvedenih proizvoda.

(24)

Društvo Art Abrasives (Guizhou) Co., Ltd. zatražilo je da ga se uključi u konačni uzorak jer je to jedini proizvođač u NRK-u koji upotrebljava i aluminij i boksit kao sirovinu za proizvodnju polukrtog taljenog aluminija te za to koristi sveobuhvatan niz naprednih postupaka obrade za tu vrstu proizvoda.

(25)

Društvo Tyrolit tvrdilo je da bi za odabir uzorka trebalo razmotriti i dodatne čimbenike kao što su razine kvalitete predmetnog proizvoda i specifikacije obrade. Društvo Tyrolit i VDS zatražili su i da se uključi najmanje još jedan proizvođač izvoznik kako bi se povećala reprezentativnost uzorka. Alternativno, društvo Tyrolit smatralo je da bi ispitni postupak trebalo ograničiti na proizvode (posebno smeđi i bijeli taljeni aluminij), koji navodno čine 75 – 80 % ukupne količine taljenog aluminija.

(26)

Kad je riječ o reprezentativnosti uzorka i zahtjevu za dodavanje proizvođača izvoznika, Komisija je smatrala da općenito slaba suradnja kineskih proizvođača izvoznika, fragmentiranost kineske domaće industrije i relativna veličina društava koja su se javila ne opravdavaju uključivanje još jednog dodatnog proizvođača izvoznika u uzorak te da je odabrani uzorak dovoljno reprezentativan jer čini 6,1 % ukupnog uvoza. Kad je riječ o tvrdnjama koje se odnose na aspekte kvalitete i upotrebu različitih proizvodnih postupaka ili sirovina, Komisija je podsjetila da to nisu pravni kriteriji za odabir uzorka u skladu s člankom 17. osnovne uredbe. Komisija je smatrala i da je uzorak koji se temelji na količini proizvoda izvezenih u EU reprezentativniji nego kad se temelji na količini proizvedenih proizvoda s obzirom na to da se u ispitnom postupku prvenstveno ispituju izvozne prakse kineskih gospodarskih subjekata. Osim toga, društvo Lvliangshan nije dostavilo dokaze da društva u privremenom uzorku nisu stvarni proizvođači izvoznici. Komisija je ujedno smatrala i da je trenutačni ispitni postupak pokrenut nakon pritužbe čije područje primjene nije ograničeno na proizvode od taljenog aluminija. Na temelju toga odbačene su tvrdnje koje se odnose na ta pitanja.

(27)

Osim toga, činilo se da kad je riječ o upotrebi aluminija i boksita, društvo Art Abrasives (Guizhou) Co. koristi samo jednu vrstu proizvoda (polukrti aluminij), a proizvodi mnogo širi asortiman vrsta proizvoda obuhvaćenih ovim ispitnim postupkom. Osim toga, takva tvrdnja nije potvrđena u „Informacijama o ulaznim elementima” koje je dostavila ta stranka i koje su sadržavale proturječne informacije. Nadalje, dodavanjem društva koje ima „jedinstvene” proizvodne tehnike uzorak ne bi bio reprezentativniji za kineske gospodarske subjekte u cjelini, već bi se dogodilo suprotno. Na temelju toga prethodne su tvrdnje odbačene.

(28)

Na temelju prethodno navedenog, nakon zaprimljenih primjedbi na odabir uzorka i s obzirom na to da društvo Wudu nije surađivalo, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 21., Komisija je odlučila ograničiti konačni uzorak na dva proizvođača izvoznika. Konačni uzorak na toj novoj osnovi čini 4,5 % ukupnog uvoza predmetnog proizvoda i 26,6 % uvoza predmetnog proizvoda u Uniju, kako su prijavili proizvođači izvoznici koji surađuju.

(29)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(30)

Osim toga, pritužba je sadržavala dostatne dokaze prima facie o poremećajima povezanima sa sirovinama u NRK-u u proizvodnji predmetnog proizvoda. Stoga su, kako je najavljeno u Obavijesti o pokretanju postupka, ti poremećaji povezani sa sirovinama bili obuhvaćeni ispitnim postupkom kako bi se utvrdilo treba li na NRK primijeniti odredbe iz članka 7. stavaka 2. i 2.a osnovne uredbe. Iz tog je razloga Komisija Vladi NRK-a u vezi s time poslala dodatne upitnike.

(31)

Komisija je na internetu (4) objavila upitnike za proizvođače izvoznike, korisnike, nepovezane uvoznike i proizvođače iz Unije.

(32)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere ili usporedna provjera na daljinu u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u sljedećim društvima:

(33)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2023. do 30. rujna 2024. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2021. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(34)

Proizvod iz ispitnog postupka jest umjetni korund, neovisno o tome je li kemijski definiran ili ne, poznat i kao taljeni aluminij („proizvod iz ispitnog postupka”).

(35)

Vrste umjetnog korunda poznate su i kao bijeli taljeni aluminij („WFA”), ružičasti taljeni aluminij, crveni taljeni aluminij, smeđi taljeni aluminij („BFA”), sol-gel itd. Svi su uključeni, neovisno o njihovu komercijalnom nazivu, pod uvjetom da odgovaraju svojstvima ili specifikacijama utvrđenima u relevantnim opisima oznaka TARIC.

(36)

Taljeni aluminij proizvodi se taljenjem boksita ili aluminijeva oksida pri vrlo visokim temperaturama (oko 2 000 °C) u elektrolučnoj peći, a zatim hlađenjem i drobljenjem dobivenog materijala.

(37)

Zbog tvrdoće i toplinske otpornosti taljeni aluminij prvenstveno se upotrebljava u dvama industrijskim sektorima, odnosno u industriji abraziva i vatrostalnih materijala. U industriji abraziva upotrebljava se za veliki broj različitih primjena, uključujući mljevenje, poliranje, rezanje i pjeskarenje. U industriji vatrostalnih materijala djeluje kao vatrostalni materijal u visokotemperaturnim uvjetima, kao što su obloge za peći, lonci za taljenje i vatrostalne opeke. Osim tih glavnih namjena, taljeni aluminij upotrebljava se i u proizvodnji tehničke keramike i kao aditiv otporan na trošenje u površinskim premazima u industriji laminiranih proizvoda.

(38)

Predmetni proizvod je proizvod iz ispitnog postupka podrijetlom iz NRK-a, trenutačno razvrstan u oznake KN 2818 10 11 , 2818 10 19 , ex 2818 10 91 i 2818 10 99 (oznake TARIC 2818 10 91 20, 2818 10 91 90) („predmetni proizvod”).

(39)

Međutim, umjetni korund trenutačno razvrstan u oznaku TARIC 2818 10 91 30 (tj. sinterirani korund mikrokristalne strukture koji sadržava aluminijev oksid (CAS RN 1344-28-1) i magnezijev aluminat (CAS RN 12068-51-8) (izračunani kao oksidi) s masenim udjelom 92 % ili većim, ali ne većim od 94 % aluminijevog oksida i 7 % (± 1 %) magnezijevog oksida) nije dio proizvoda iz ispitnog postupka. Mehaničke mješavine umjetnog korunda i drugih tvari, trenutačno razvrstane u tarifni broj 3824 , također nisu dio proizvoda iz ispitnog postupka.

(40)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(41)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(42)

Nekoliko stranki, posebno korisnici iz Unije iz industrije vatrostalnih materijala, tvrdilo je da taljeni aluminij abrazivnog i vatrostalnog razreda nisu međusobno zamjenjivi jer imaju različita fizička svojstava, značajke i primjenu te ih potrošači različito percipiraju. Mnogi su korisnici ukazali na razliku u distribuciji veličine čestica između taljenog aluminija abrazivnog i vatrostalnog razreda te su tvrdili da taljeni aluminij abrazivnog razreda mora biti u skladu s određenim normama koje je izdala federacija Européenne des Fabricants de Produits Abrasifs („FEPA”) i koje se temelje na granularnosti. Za razliku od toga, aluminij vatrostalnog razreda ima veći raspon veličine čestica i manje stroge zahtjeve za jednolikost veličine čestica. Osim toga, nekoliko je korisnika tvrdilo da oba razreda nisu međusobno zamjenjiva iz perspektive troškova i krajnje uporabe jer bi upotreba taljenog aluminija abrazivnog razreda u industriji vatrostalnih materijala bila preskupa, dok bi taljeni aluminij vatrostalnog razreda bio tehnički neprikladan za uporabu u abrazivnim proizvodima.

(43)

Korisnici iz industrije vatrostalnih materijala tvrdili su i da je industrija Unije uglavnom bila usmjerena na proizvodnju taljenog aluminija abrazivnog razreda, pri čemu je samo 20 do 30 % proizvodnje u Uniji namijenjeno taljenom aluminiju vatrostalnog razreda. Stoga su tvrdili da u Uniji nema dovoljno kapaciteta za zadovoljavanje potražnje za taljenim aluminijem vatrostalnog razreda. Osim toga, tvrdili su da, s obzirom na to da je taljeni aluminij vatrostalnog razreda tako mali dio proizvodnje industrije Unije, isključivanje tog razreda iz opsega proizvoda ne bi dovelo u pitanje učinke predviđenih pristojbi.

(44)

Komisija je napomenula da abrazivi i vatrostalni razredi taljenog aluminija imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva. Oba se razreda sastoje od 90 – 99 % aluminijeva oksida, odlikuju ih velika tvrdoća i gustoća, visoko talište i malen postotak nečistoća, veoma su otporni na toplinski udar i na trošenje. Kad je riječ o distribuciji veličine čestica, Komisija je primijetila da je razlika u veličini čestica posljedica postupaka razvrstavanja nakon fuzije, kao što je prosijavanje, i ne podrazumijeva nikakvu inherentnu razliku u prirodi proizvoda. Nadalje, Komisija je napomenula da postoji znatno preklapanje veličina čestica koje bi omogućilo da se oba razreda koriste naizmjenično za određene primjene. Ispitnim postupkom utvrđeno je da su korisnici iz industrije vatrostalnih materijala, iako su uglavnom kupovali proizvode većeg raspona veličine čestica, kupovali i one manjih raspona koji se u dovoljnoj mjeri preklapaju s distribucijom veličine čestica koja se obično povezuje s taljenim aluminijem abrazivnog razreda. Osim toga, korisnici u industriji abraziva mogli bi, s tehničkog stajališta i kako je potvrdilo Njemačko udruženje za abrazive (VDS), upotrebljavati veličine čestica koje se općenito upotrebljavaju u industriji vatrostalnih materijala, čak i ako takva upotreba nije u skladu sa standardima FEPA-e, osobito u kontekstu manje zahtjevnih abrazivnih primjena. U istrazi je utvrđeno da usklađenost sa standardima FEPA-e nije pravna obveza i da se ne primjenjuje uvijek u svim uporabama. Kad je riječ o razlici u troškovima, Komisija je napomenula da se razlike u cijenama ne smatraju dostatnom osnovom za isključenje proizvoda bez jasnih dokaza o bitnim razlikama u fizičkim, kemijskim ili tehničkim svojstvima. Komisija je smatrala da nepostojanje potpune zamjenjivosti svih razreda taljenog aluminija, što se često može pripisati troškovnim razmatranjima korisnika iz industrije vatrostalnih materijala ili zahtjevima kvalitete u određenim visokokvalitetnim primjenama korisnika iz industrije abraziva, ne pobija zaključak da su različite vrste taljenog aluminija obuhvaćene područjem primjene istog proizvoda. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(45)

Komisija u odjeljku 7. razmatra argumente koji se odnose na proizvodnju taljenog aluminija vatrostalnog razreda u Uniji.

(46)

Neke su stranke tvrdile da sol-gel korund i taljeni aluminij imaju vrlo ograničenu zamjenjivost i da se taljeni aluminij proizvodi od boksita i aluminija, a sol-gel korund od boemita visoke čistoće. Društvo Tyrolit je napomenulo da se sol-gel korund ne proizvodi postupkom fuzije poput taljenog aluminija, već drukčijim postupkom, koji uključuje stvaranje sol-gela disperzijom boemita i aditiva u zakiseljenoj vodi. Osim toga, s obzirom na visoku cijenu njegove sirovine, boemita, društvo Tyrolit tvrdilo je da je sol-gel korund otprilike deset puta skuplji od taljenog aluminija i da bi njegova zamjena u formulaciji drugom vrstom taljenog aluminija, iako je u teoriji moguća, uvelike utjecala na kvalitetu kompozitnih ili prevučenih abraziva. Stoga su neke stranke zatražile da se sol-gel korund isključi iz opsega ispitnog postupka.

(47)

Komisija je napomenula da sol-gel korund ima slična osnovna fizička, tehnička i kemijska svojstva kao i druge vrste taljenog aluminija. I sol-gel i druge vrste taljenog aluminija, uključujući bijeli i smeđi taljeni aluminij, sastoje se prvenstveno od aluminijeva oksida (Al2O3) i imaju usporedive razine tvrdoće, toplinske otpornosti i kemijske stabilnosti, zbog čega su prikladni za slične industrijske primjene. Iako se sol-gel aluminij proizvodi posebnim postupkom kemijske sinteze, a ne konvencionalnom fuzijom, i potječe iz različite sirovine, razlike u proizvodnom procesu i ulaznim elementima same po sebi nisu relevantne za utvrđivanje je li vrsta proizvoda različit proizvod ako ta razlika u metodologiji proizvodnje bitno ne utječe na funkcionalna svojstva krajnjeg proizvoda. Isto tako, razlike u troškovima i cijenama same po sebi ne opravdavaju zaključak da sol-gel treba smatrati različitim proizvodom. Činjenica da društvo Tyrolit priznaje da bijeli taljeni aluminij teoretski može zamijeniti sol-gel, iako sa smanjenim performansama u zahtjevnijim primjenama, pokazuje da se osnovna funkcionalna svojstva različitih vrsta taljenog aluminija dovoljno podudaraju. Komisija je smatrala da za većinu abrazivnih primjena postoji značajna razina zamjenjivosti između sol-gel aluminija i drugih vrsta taljenog aluminija.

(48)

U skladu s tim Komisija je zaključila da primjedbe o opsegu proizvoda nisu dovoljan razlog za isključenja proizvoda. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(49)

Budući da su u trenutku pokretanja ispitnog postupka dostatni dokazi upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe u NRK-u, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak u vezi s proizvođačima izvoznicima iz te zemlje na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(50)

Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve proizvođače izvoznike u NRK-u da dostave informacije o ulaznim elementima za proizvodnju taljenog aluminija. Deset proizvođača izvoznika dostavilo je relevantne informacije.

(51)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik, a u utvrđenom roku nije primljen nikakav podnesak o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Komisija je stoga obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u NRK-u koristiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe. Komisija je pozvala kinesku vladu da dostavi primjedbe o primjeni članka 18. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(52)

Osim toga, Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da će, s obzirom na raspoložive dokaze, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe možda morati odabrati odgovarajuću reprezentativnu zemlju za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti.

(53)

Komisija je 21. siječnja 2025. bilješkom („prva bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je u toj bilješci navela popis svih čimbenika proizvodnje kao što su sirovine, rad i energija koji se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka u NRK-u. Osim toga, Komisija je na temelju kriterija za odabir nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti utvrdila moguće reprezentativne zemlje i odabrala Meksiko i Brazil kao odgovarajuće reprezentativne zemlje. Sve primjedbe razmotrene su u nastavku u odjeljku 3.2.2.1.

(54)

Komisija je 5. ožujka 2025. drugom bilješkom („druga bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, s Meksikom kao reprezentativnom zemljom. Obavijestila je zainteresirane strane i da će troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit utvrditi na temelju podataka društva Elmet, S.A. DE C.V.

(55)

Primjedbe na te dvije bilješke sažete su i razmotrene u odjeljku 3.2.2.

(56)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(57)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi […] da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(58)

Kako je objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je, s obzirom na raspoložive dokaze i nesuradnju kineske vlade, primjerena primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(59)

U nedavnim ispitnim postupcima koji se odnose na metalurški i kemijski sektor u Narodnoj Republici Kini („NRK”) (5) Komisija je utvrdila postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(60)

U tim ispitnim postupcima Komisija je utvrdila postojanje znatnih državnih intervencija u NRK-u kojima se narušava djelotvorna raspodjela resursa u skladu s tržišnim načelima (6). Konkretno, Komisija je zaključila da kineska vlada ima znatan udio vlasništva u metalurškom i kemijskom sektoru u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe (7) te da može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe (8). Komisija je utvrdila i da prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu. U načelu, zbog sustava planiranja u NRK-u resursi su koncentrirani u sektorima za koje je kineska vlada odredila da su strateški ili na drugi način politički važni, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama (9). Komisija je nadalje zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe, što dovodi do poremećaja, posebno kada se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih poduzeća te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u NRK-u (10). Isto tako, Komisija je utvrdila poremećaje u troškovima plaća u metalurškom i kemijskom sektoru u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe (11) i poremećaje na financijskim tržištima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, osobito kad je riječ o pristupu kapitalu za poslovne subjekte u NRK-u. (12)

(61)

Kao u prethodnim ispitnim postupcima za metalurški i kemijski sektor u NRK-u Komisija je u ovom ispitnom postupku ispitala je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze iz pritužbe i Radnog dokumenta službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite (13) („Izvješće”), koji se oslanja na javno dostupne izvore. Ta analiza obuhvaćala je ispitivanje znatnih vladinih intervencija u gospodarstvu NRK-a općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući proizvod iz ispitnog postupka. Komisija je te dokazne materijale nadopunila svojim istraživanjem raznih kriterija relevantnih za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u NRK-u, kako je u tom smislu utvrđeno i u prethodnim ispitnim postupcima.

(62)

U pritužbi se tvrdilo da se zbog postojanja znatnih poremećaja u Kini u ovom predmetu ne mogu koristiti domaće cijene i troškovi kineske metalurške i kemijske industrije. Kako bi potkrijepio svoje stajalište, podnositelj pritužbe uputio je na Izvješće, posebno odjeljke koji se odnose na kemijski sektor (14), prethodne ispitne postupke Komisije o kemijskim i metalurškim proizvodima na kraju proizvodnog lanca (15) te na kinesko zakonodavstvo.

(63)

Točnije, u pritužbi je istaknuto da se kineski gospodarski sustav temelji na konceptu „socijalističkog tržišnog gospodarstva”, pri čemu je gospodarstvo u državnom vlasništvu „vodeća sila nacionalnog gospodarstva” (16). Kineskim Ustavom i Zakonom o vlasništvu podupire se neupitna i sve veća kontrola Komunističkog dijela Kine („KPK”) nad gospodarskim sustavom NRK-a, što znatno nadilazi uobičajenu situaciju u drugim zemljama u kojima vlade imaju opću makroekonomsku kontrolu. Kineska država provodi intervencionističku gospodarsku politiku te za kontrolu gospodarstva koristi različita sredstva kao što su industrijsko planiranje, financijski sustavi i regulatorno okruženje (17). Ono što je bitno je da se relevantna kineska tijela na svim razinama vlasti pridržavaju sustava planova i u skladu s time primjenjuju ovlasti koje su im povjerene, čime potiču gospodarske subjekte da se pridržavaju prioriteta utvrđenih u njima (18).

(64)

Kineska vlada znatno utječe na tržište kemikalija, a posebno na sektor aluminija, kako je opširno opisano u Izvješću. Državna kontrola provodi se i s pomoću raznih planskih i regulatornih dokumenata, zajedno s ad hoc političkim intervencijama, koje su usmjerene na kemijski sektor i omogućuju državi da ostvari svoju viziju i izvrši potrebne prilagodbe (19). Kad je riječ o aluminiju, sirovini za proizvodnju taljenog aluminija, on se spominje u planovima kao što je 14. petogodišnji plan općine Chongqing za visokokvalitetni razvoj proizvodne industrije („Plan općine Chongqing”), čiji je cilj poboljšati projekte proizvodnje aluminija i izgraditi lokalni sustav opskrbe (20).

(65)

Ponovno upućujući na Izvješće, u pritužbi je istaknuto da na predmetnom tržištu u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom vlasti zemlje izvoznice odnosno koja ta tijela politički nadziru ili im pružaju smjernice. Državna partija ne samo da aktivno određuje i nadzire način na koji pojedinačna poduzeća u državnom vlasništvu provode opće gospodarske politike nego i iskorištava svoja prava na sudjelovanje u donošenju operativnih odluka u poduzećima u državnom vlasništvu. To se u pravilu postiže rotacijom kadrova između državnih tijela i poduzeća u državnom vlasništvu, prisutnošću članova partije u izvršnim tijelima poduzeća u državnom vlasništvu i partijskih ćelija u društvima te oblikovanjem korporativne strukture u sektoru poduzeća u državnom vlasništvu. Poduzeća u državnom vlasništvu zauzvrat imaju niz gospodarskih koristi, posebno zaštitu od tržišnog natjecanja i povlašteni pristup relevantnim ulaznim elementima, uključujući financiranje. S obzirom na visoku razinu državnih intervencija u kemijskoj industriji i veliki udio poduzeća u državnom vlasništvu u tom sektoru u odnosu na ukupnu proizvodnju, čak ni proizvođači proizvoda iz ispitnog postupka u privatnom vlasništvu ne mogu poslovati u tržišnim uvjetima. Umjesto toga, i javna i privatna poduzeća u kemijskom sektoru vjerojatno su pod političkim nadzorom i usmjeravanjem kineske vlade.

(66)

Prisutnost države u poduzećima omogućuje joj da utječe na cijene ili troškove. U tom se pogledu u pritužbi upućuje na Izvješće, u kojem se ističe da, iako se može smatrati da pravo relevantnih državnih tijela na imenovanje i razrješenje ključnih rukovoditelja u poduzećima u državnom vlasništvu (kako je predviđeno kineskim zakonodavstvom) odražava pripadajuća prava vlasništva, ćelije KPK-a u poduzećima u državnom i privatnom vlasništvu još su jedan način na koji država može utjecati na donošenje poslovnih odluka. KPK je barem od 2016. pojačao svoj zahtjev za kontrolu poslovnih odluka u poduzećima u državnom vlasništvu radi ostvarivanja vladinih ciljeva. Zabilježeno je i da KPK vrši pritisak na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” i da se pridržavaju partijske stege. Nadalje, prisutnost i intervencija države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu.

(67)

Osim toga, javnim politikama ili mjerama u Kini diskriminira se u korist domaćih dobavljača ili se na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta. Relevantni planovi postoje na svim razinama vlasti i obuhvaćaju gotovo sve gospodarske sektore, a posebno one koji se smatraju „strateškima”. Tijela na svim razinama uprave prate provedbu takvih planova. Stoga sustav gospodarskog planiranja u Kini dovodi do toga da se resursi usmjeravaju u sektore koje je vlada odredila kao strateški ili politički važne, uključujući kemijsku industriju, što utječe na industrije na kraju proizvodnog lanca, među kojima je i proizvodnja taljenog aluminija.

(68)

Zakonodavstvo o stečaju, trgovačkim društvima ili o vlasništvu ne postoji, diskriminatorno se primjenjuje ili se izvršava na neodgovarajući način. Iako se kineski stečajni zakon formalno temelji na sličnim načelima kao i odgovarajući zakoni u drugim zemljama, jedno od glavnih obilježja kineskog sustava je sustavna nedovoljna provedba. Država ima važnu i aktivnu ulogu u stečajnim postupcima te često izravno utječe na njihov ishod (21). Osim toga, u Kini su sva zemljišta u vlasništvu kineske države te ona isključivo odlučuje o njihovoj dodjeli. Stoga kineski zakoni o stečaju i vlasništvu dovode do poremećaja jer omogućavaju nastavak poslovanja nesolventnih poduzeća i ne osiguravaju zemljište po tržišnim uvjetima.

(69)

U Kini su narušeni i troškovi plaća jer Kina nije ratificirala nekoliko temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada, posebno one o slobodi udruživanja i kolektivnom pregovaranju. Nadalje, mobilnost kineske radne snage ograničena je sustavom registracije kućanstava, kojim je pristup svim davanjima iz sustava socijalne sigurnosti i ostalim davanjima ograničen na stanovnike određenog administrativnog područja.

(70)

Pristup financijskom sredstvima odobravaju institucije koje provode ciljeve javne politike i djeluju ovisno o državi. Jedno od glavnih obilježja kineskog financijskog sustava je čvrsti položaj banaka u državnom vlasništvu, koje su i dalje povezane s državom, ne samo vlasništvom nego i osobnim odnosima, a banke kao i nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu redovito provode javne politike koje je osmislila vlada. Nadalje, troškovi zaduživanja održavaju se na umjetno niskoj razini kako bi se potaknuo rast ulaganja. Iako je u listopadu 2015. postignuta liberalizacija nominalnih kamatnih stopa, cjenovni signali i dalje nisu rezultat sila slobodnog tržišta, nego na njih utječu poremećaji izazvani djelovanjem države. Unatoč koracima koji su poduzeti radi liberalizacije tržišta, na sustav kreditiranja poduzeća u Kini utječu znatni sustavni problemi i poremećaji izazvani neprestanim uplitanjem države u tržišta kapitala.

(71)

Osim toga, poremećaji na kineskom tržištu sistemske su prirode. Kad je riječ o proizvodnji taljenog aluminija, posebno je važna uključenost vlade u energetski sektor. Zbog visokih temperatura potrebnih za proizvodnju taljenog aluminija (više od 2 000 °C) proizvodnja je vrlo energetski intenzivna. Osim toga, na tržištu električne energije u Kini prevladavaju poduzeća u državnom vlasništvu u različitim fazama lanca opskrbe. Kineska vlada uvelike utječe i na određivanje cijena energije, uključujući odobravanje povlaštenih cijena električne energije određenim industrijama na razini pokrajina.

(72)

Zaključno, u pritužbi je zauzeto stajalište da cijene ili troškovi nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Na temelju toga i kako je navedeno u pritužbi, u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(73)

Kineska vlada nije dostavila primjedbe ni dokaze kojima bi potkrijepila ili osporavala postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta, uključujući Izvješće i dodatne dokaze koje je dostavio podnositelj pritužbe, o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu.

(74)

Stoga je Komisija ispitala je li u ovom ispitnom postupku primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze iz pritužbe i Izvješća. Komisija je te dokazne materijale dopunila svojim istraživanjem raznih kriterija relevantnih za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u NRK-u, koje je utvrdila i u prethodnim ispitnim postupcima o istim pitanjima.

(75)

Kineska vlada i dalje ima znatan udio vlasništva ili kontrole u sektoru proizvoda iz ispitnog postupka odnosno u velikoj ga mjeri politički nadzire ili mu daje smjernice u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe. Poduzeća koja posluju u vlasništvu ili pod kontrolom države, koja država politički nadzire ili im pruža smjernice čine ključan dio gospodarstva u Kini. Kineska vlada i KPK održavaju strukture preko kojih imaju stalan utjecaj na poduzeća, osobito ona u državnom vlasništvu (22). Međutim, intervencije KPK-a u donošenje operativnih odluka nisu postale pravilo samo u poduzećima u državnom vlasništvu nego i u privatnim društvima (23), pri čemu KPK preuzima vodstvo u gotovo svim aspektima gospodarstva zemlje.

(76)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da u sektoru proizvoda iz ispitnog postupka djeluju poduzeća u državnom vlasništvu i privatna društva (24). Na primjer, Chinalco, poduzeće u državnom vlasništvu u okviru SASAC-a (25), i China Henan International Cooperation Group Co. Ltd. (26), poduzeće u državnom vlasništvu u vlasništvu vlade pokrajine Henan, među najvećim su dobavljačima boksita (27), a boksit je ključan ulazni element za proizvodnju taljenog aluminija. Osim toga, iako su neki proizvođači, kao što su Zhengzhou Yufa Abrasives Co. Ltd. (društvo kći grupe Zhengzhou Yufa Group) (28) i Saite (29) (društvo kći grupe Bosai Group), privatna društva i oni posluju pod nadzorom i prema smjernicama kineskih tijela (vidjeti uvodne izjave 85. i 86.).

(77)

Kineska vlada daje smjernice za poduzeća i utvrđivanjem posebnih ciljeva i politika za metalurški i kemijski sektor, koje svi sudionici u industriji, bez obzira na to jesu li privatna ili javna poduzeća, moraju poštovati.

(78)

Na primjer, Standardnim uvjetima koji se primjenjuju na industriju aluminija (30) („Standardni uvjeti”), koje je izdalo Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije („MIIT”) 2020., utvrđuje se opći okvir za poslovanje industrije aluminija na središnjoj razini. Cilj je standardnih uvjeta: „[p]oticati strukturnu reformu opskrbe industrije aluminija, poticati tehnološki i visokokvalitetni razvoj industrije” i osigurati sljedeće: „[r]udarenje boksita, proizvodnja aluminija, elektrolitičkog aluminija i sekundarnog aluminija moraju biti u skladu s nacionalnim i lokalnim industrijskim politikama, planovima za mineralne resurse, zakonima, propisima i politikama o zaštiti okoliša i očuvanju energije, zakonima, propisima i politikama o rudarenju, zakonima, propisima i politikama o sigurnosti proizvoda, planovima razvoja industrije i drugim zahtjevima” (31).

(79)

Nadalje, aluminij je uključen u Katalog poticanih industrija u zapadnim regijama za 2025. (32)

(80)

Kineska vlada nedavno je objavila provedbeni plan za visokokvalitetni razvoj industrije aluminija (33) („Plan za aluminij”) u kojem se navodi sljedeće: „Kako bismo promicali visokokvalitetni razvoj industrije aluminija i bolje poduprli ključne proizvodne industrijske lance, [...] izradili smo ovaj plan za razdoblje od 2025. do 2027. [...]. Vođeni mišljenjem Xi Jinpinga o novoj eri socijalizma na kineski način, moramo u potpunosti provesti vodeća načela 20. nacionalnog kongresa [KPK-a] i druge i treće plenarne sjednice 20. središnjeg odbora KPK-a te djelovati u skladu s odlukama s nacionalne sjednice o promicanju nove industrijalizacije. [...] Nastojat ćemo znatno povećati otpornost i razinu sigurnosti industrijskih i opskrbnih lanaca do 2027., pri čemu očekujemo da opća situacija bude takva da industrijski lanac ima vodeću ulogu u svijetu. Znatno će se poboljšati kapaciteti za sigurnost opskrbe resursima za proizvodnju aluminija, a cilj je povećati domaće resurse boksita za 3 – 5 % i ostvariti godišnju proizvodnju više od 15 milijuna tona recikliranog aluminija. Industrijska struktura će se optimizirati, a klaster industrije prerade aluminija poboljšati.”

(81)

U 14. petogodišnjem planu za razvoj industrije aluminija (34) („plan pokrajine Shandong”) pokrajine Shandong navode se sljedeći ciljevi: „do 2025. proizvodni kapacitet elektrolitičkog aluminija i aluminija će se kontrolirati [...]. Pokrajina će se razviti u veliki industrijski klaster za aluminij sa značajnim domaćim i prekomorskim utjecajem” (35).

(82)

Stalni odbor Narodnog kongresa Autonomne regije Guangxi Zhuang u rujnu 2022. donio je Odluku o promicanju visokokvalitetnog razvoja industrije aluminija (36) („Odluka regije Guangxi”) i u njoj naveo ciljeve za stvaranje vodećih poduzeća i usmjeravanje razvoja poduzeća u državnom vlasništvu u pokrajini: „Razviti i osnovati skupinu vodećih poduzeća s ključnom konkurentnošću. Uspostaviti sustav „predvodnika u industrijskom lancu” u industriji aluminija za poduzeća koja vode industrijske lance aluminija i elektrolitičkog aluminija radi provedbe sveobuhvatne evaluacije energetske učinkovitosti i mehanizma poticaja koji obuhvaća cijelu industriju [...]. Poboljšati kvalitetu razvoja i učinkovitosti poduzeća u državnom vlasništvu koja se bave proizvodnjom aluminija, podupirati društvo Guangxi Investment Group i druga poduzeća u državnom vlasništvu u optimizaciji i integraciji njihovih unutarnjih aktivnosti u području aluminija; dobiti pristup kapitalu i upotrebljavati ga za razvoj lanca industrije aluminija u svim pokrajinama i zemljama putem spajanja i preuzimanja, sudjelovanja u vlasničkom udjelu ili kontroliranja vlasničkog udjela odnosno drugim metodama kako bi se proveo koordinirani razvoj cijelog industrijskog lanca i izgradila vodeća poduzeća u industriji aluminija s nacionalnim utjecajem i međunarodnom konkurentnošću” (37).

(83)

Državna kontrola i politički nadzor vidljivi su i na razini relevantnih industrijskih udruženja. Naime, kineska industrijska udruženja moraju jamčiti da industrija provodi politike kineske vlade. Tu dužnost potvrđuje činjenica da u svojoj djelatnosti blisko surađuju s državnim tijelima, što se odražava u njihovim statutima.

(84)

Na primjer, Kinesko udruženje industrije obojenih metala (38) („CNFA”) u članku 3. svojeg statuta posebno navodi da se organizacija „[p]ridržava općeg vodstva [KPK-a], uspostavlja organizaciju [KPK-a], provodi partijske aktivnosti i osigurava nužne uvjete za aktivnosti partijske organizacije” te „prihvaća poslovno usmjeravanje, nadzor i upravljanje koje provode subjekti nadležni za registraciju i upravljanje, subjekti nadležni za jačanje Partije te relevantni upravni odjeli nadležni za upravljanje industrijom” (39). U skladu s člankom 6. njegova statuta područje poslovanja udruženja je, među ostalim, sljedeće: „[u] skladu s općom politikom i općom zadaćom uspostave gospodarskog sustava socijalističkog tržišnog gospodarstva koje su iznijele Partija i država te s obzirom na stvarno stanje industrije, aktivno iznositi prijedloge i mišljenja o razvoju industrije, industrijskim politikama, zakonima i propisima” (40). Nadalje, uvjeti da bi se moglo postati predstavnik udruženja su, među ostalim, poštovanje vodstva Komunističke partije Kine, podupiranje socijalizma s kineskim obilježjima, odlučna provedba partijskih stavova, načela i politika te dobre političke kvalitete (41).

(85)

Neki dobavljači boksita, primjerice Chinalco, članovi su CNFA-e.

(86)

Slično tome, Udruženje kineske industrije vatrostalnih materijala (42) („ACRI”) u članku 3. svojeg statuta navodi da se organizacija „[p]ridržava općeg vodstva [KPK-a], uspostavlja organizaciju [KPK-a], obavlja aktivnosti Partije i osigurava potrebne uvjete za aktivnosti partijske organizacije” i osigurava uvjete za aktivnosti partijske organizacije” te „prihvaća profesionalno usmjeravanje, nadzor i upravljanje Ministarstva civilnih poslova”. Osim toga, Partijska organizacija Udruženja „prihvaća jedinstvene smjernice Odjela za društveni rad središnjeg odbora KPK-a” (43).

(87)

Društva Bosai Group i Zhengzhou Yufa Group članovi su ACRI-ja (44).

(88)

Osim toga, Statut Udruženja Kineskog udruženja industrije strojnih alata na kraju proizvodnog lanca (45) („CMTBA”), koje pak ima podružnicu koja se posebno odnosi na abrazive, sadržava identičan članak 3. (46), u kojem se proglašava usklađenost Udruženja s vodstvom KPK-a i njegovo prihvaćanje nadzora i upravljanja aktivnostima izgradnje Partije CMTBA-e koje vrši Ministarstvo civilnih poslova i partijski odbor Komisije za nadzor državne imovine i upravljanje njome Državnog vijeća (47).

(89)

Kad je riječ o tome da kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe, ćelije KPK-a u poduzećima u državnom i privatnom vlasništvu važan su način na koji država može utjecati na poslovne odluke. Komisija je tijekom ispitnog postupka utvrdila postojanje osobnih veza između proizvođačâ proizvoda iz ispitnog postupka i KPK-a, npr. prisutnost članova KPK-a u višoj upravi ili među članovima upravnog odbora u više poduzeća koja proizvode proizvod iz ispitnog postupka.

(90)

Na primjer, predsjednik poduzeća Chinalco kao i direktor i glavni direktor poduzeća Chinalco tajnik su odnosno zamjenik tajnika partijske organizacije poduzeća Chinalco. Usto su 2024. sve jedinice društva Chinalco Group pokrenule proučavanje i edukaciju o Partijskoj stezi: „[n]a sastanku o uvođenju proučavanja i edukacije o partijskoj stezi u društvu Chinalco Group istaknuto je da bi partijske organizacije na svim razinama trebale ojačati kombinaciju učenja i primjene, kombinirati proučavanje i edukaciju o partijskoj stezi s provedbom godišnjeg sustava provedbe strateškog planiranja „4 + 4 + N +ključni godišnji projekti” grupe i nastojati ostvariti godišnje ciljeve i zadaće te učinkovito pretvoriti rezultate učenja u neiscrpnu pokretačku snagu koja će ubrzati izgradnju vrhunskog poduzeća za proizvodnju aluminija s jakim sveobuhvatnim konkurentnim prednostima te pružiti snažna politička jamstva za ispisivanje novog poglavlja o modernizaciji grupe” (48).

(91)

Poduzeća u privatnom vlasništvu u industriji aluminija također su izložena uplitanju Partije. Na primjer, predsjednik društva Bosai Group ujedno je „predsjednik kineske narodne savjetodavne konferencije okruga Nachuan u općini Chongqingu” i dobio je počasnu titulu „izvanrednog graditelja kineske vrste socijalizma” (49). Nadalje, zamjenik glavnog direktora grupe ujedno je tajnik Partijskog odbora grupe i sudjelovao je na sastanku s općinom Chongqing „Skupina za propagandu Općinskog partijskog odbora za proučavanje i provođenje duha treće plenarne sjednice 20. središnjeg odbora KPK-a” (50).

(92)

Nadalje, u sektoru proizvoda iz ispitnog postupka prisutne su politike kojima se diskriminira u korist domaćih proizvođača ili na drugi način utječe na tržište u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje osnovne uredbe.

(93)

Kineska vlada metaluršku industriju i dalje smatra ključnom industrijom (51). To je potvrđeno u brojnim planovima, direktivama i drugim dokumentima koji obuhvaćaju aluminij, a izdani su na nacionalnoj, pokrajinskoj i općinskoj razini, koji su detaljno dokumentirani u prethodnim ispitnim postupcima Komisije u tom sektoru (52), kao i u Izvješću (53).

(94)

Na primjer, na nacionalnoj razini 14. petogodišnji plan za razvoj industrije sirovina (54) („Plan za sirovine”) sadržava odredbe o „poticanju obalnih područja na plansku organizaciju aluminija i drugih projekata u kojima se upotrebljavaju prekomorski resursi”. U planu se nadalje poziva na kontrolu kapaciteta u sektoru aluminija općenito, uključujući sektor taljenog aluminija: „Strogo kontrolirati novoraspoređene proizvodne kapacitete. [...] Spriječiti neplanski razvoj [...] i aluminija”.

(95)

Osim toga, u planu za aluminij navodi se da će kineska vlada „nastojati znatno povećati otpornost i razinu sigurnosti industrijskog i opskrbnog lanca do 2027. te osigurati da razvoj industrijskog lanca preuzme vodeću ulogu u svijetu. Kapaciteti za sigurnost opskrbe resursima za proizvodnju aluminija znatno će se poboljšati tako da se domaći resursi boksita povećaju za 3 – 5 %. Osim te usmjerenosti na boksit kao ulazni element, kineska vlada namjerava „stabilno i razborito graditi projekte proizvodnje aluminija. Ojačat ćemo znanstveno planiranje projekata proizvodnje aluminija [...] s boksitom kao sirovinom [...]. Novi će se projekti razborito razvijati. Novoizmijenjeni ili prošireni projekti proizvodnje aluminija moraju biti strogo usklađeni s relevantnim politikama o industriji [...]” (55).

(96)

Kao što je vidljivo iz prethodno navedenih dokumenata, središnja vlada pomno prati i usmjerava sektor aluminija, a sektor, uključujući cijeli lanac industrije taljenog aluminija, u velikoj mjeri ovisi o vladinoj intervenciji, a ne silama slobodnog tržišta.

(97)

Razmjer uplitanja Kine u industriju aluminija vidljiviji je na lokalnoj razini. Jedan je takav primjer pokrajine Shandong, u kojem se, uz ciljeve opisane u uvodnoj izjavi 81., utvrđuju mjere potpore za lokalna poduzeća u području aluminija: „Povećati političku i regulatornu potporu. Aktivno provoditi različite politike potpore na nacionalnoj i pokrajinskoj razini, pružati potpore prihvatljivim industrijskim klasterima, ključnim proizvodima i tehnologijama. Podupirati poduzeća koja provode velike nacionalne i pokrajinske projekte” (56).

(98)

U Yunnanu Akcijskim planom pokrajine Yunnan za preoblikovanje cijelog lanca industrija obojenih metala i novih materijala s novim prednostima za razdoblje 2021. 2023. (57) („Plan pokrajine Yunnan”) nastoji se „razviti inteligentna proizvodnja: [...] promicati transformacija proizvodnih metoda u inteligentne, fleksibilne i rafinirane te provoditi pokusne demonstracije inteligentne proizvodnje u industriji obojenih metala. U poljima [...] za rudarenje boksita [...] promicat ćemo cijeli skup inteligentnih kolaborativnih sustava rudarske tehnologije [...] i graditi digitalne rudnike na temelju vodećih temeljnih poduzeća u industriji i provoditi industrijske demonstracijske projekte. [...] promicati poduzeća kako bi poboljšala svoju razinu korištenja analize podataka u optimizaciji procesa [...] i sigurnoj proizvodnji te poboljšati njihovu sposobnost da brzo i uz niske troškove zadovolje potrebe korisnika” (58).

(99)

Plan pokrajine Yunnan sadržava i mjere za smanjenje operativnih troškova industrije aluminija putem povlaštenih poreznih politika: „Provoditi povlaštene porezne politike za razvoj zapadne regije i propisno provoditi istragu i registraciju relevantnih poduzeća za [...] industriju zelenog aluminija i industriju duboke prerade obojenih metala navedenih u katalogu poticanih industrija u zapadnim regijama; samoinicijativno pružati savjete i usluge kako bi se poduzećima pomoglo da smanje porezno opterećenje” (59).

(100)

Kako je već istaknuto u uvodnoj izjavi 82., u Odluci regije Guangxi utvrđeno je nekoliko ciljeva za razvoj industrije aluminija u pokrajini. Nadalje, njome se propisuje sljedeće: „[N]adležni odjeli autonomne regije, kao što su oni za razvoj i reforme, industriju i informacijsku tehnologiju te ekologiju i okoliš, usmjeravaju i podupiru poduzeća za proizvodnju aluminija i elektrolitičkog aluminija u korištenju novih procesa, novih tehnologija te zelenih i niskougljičnih tehnologija za provedbu transformacije kojom se štedi energija [...]” (60).

(101)

U pokrajini Henan potpisan je Sporazum o međunarodnoj trgovinskoj poslovnoj suradnji između društva China Henan International Cooperation Group Co., Ltd. i društva Sanmenxia Municipality State-owned Assets Operation and Management Co., Ltd. Prema sporazumu, „[u] budućnosti će Partijski odbor općine Sanmenxia i općinska vlada postaviti nove materijale na bazi aluminija kao jedan od 12 ključnih industrijskih lanaca na koje će se grad usredotočiti. Kao važno poduzeće platforma za otvaranje i suradnju pokrajine, China Henan International Cooperation Group Co., Ltd., provodi ključne strategije pokrajine [...] te za njih jamči. Kao općinsko poduzeće u državnom vlasništvu, društvo Sanmenxia State-owned Assets Operation and Management Co., Ltd., [...] nastoji razvijati novu kvalitetnu produktivnost te je već dugi niz godina duboko integrirano u industriju aluminija i nastoji postići daljnji napredak u širenju industrijskog lanca koji se temelji na aluminiju i aktivno istražuje nove putove za inovacije i razvoj. Suradnja između dviju strana u provedbi međunarodnog trgovinskog poslovanja nije samo važna mjera za provedbu nacionalne strategije, širenje područja vanjske gospodarske suradnje i promicanje visokokvalitetnog razvoja lokalnog gospodarstva, već i dinamična praksa produbljivanja reforme i inovativnog razvoja gradskih poduzeća u državnom vlasništvu, što je vrlo važno i dalekosežno utječe na rješavanje problema nedovoljne lokalne opskrbe boksitom u gradu i razvoj industrije aluminija u sadašnjim i budućim razdobljima.” (61)

(102)

Na lokalnoj razini, predstavnici zone visoke tehnologije u Fulingu (okrug Fuling nalazi se na području općine Chongqing) izjavili su da su 2021. „potrošili 185 milijuna CNY za znanstvene i tehnološke inovacije, što je 10,9 postotnih bodova više od stope rasta rashoda općeg javnog proračuna cijele regije” i dodali da su „izgradnjom platforme i potporom politike učinkovito promicali aglomeraciju inovativnih elemenata u lancu industrije novih materijala, a mnoga inovativna postignuća popunila su praznine u domaćem lancu. Na primjer, [...] društvo [Chongqing] Saite u okrugu Fuling proizvodi više od 200 000 tona smeđeg taljenog aluminija i postalo je najveći proizvođač smeđeg taljenog aluminija na svijetu. Do kraja 2021. u okrugu Fuling se razvilo 98 privatnih visokotehnoloških poduzeća” (62).

(103)

Osim toga, banke u državnom vlasništvu podupiru i neke proizvođače taljenog aluminija, kao što je, na primjer, podružnica Kineske banke za izvoz i uvoz u Chongqingu, koja je „uvela niz mjera kako bi pomogla općini Chongqing da učini sve što je moguće kako bi stabilizirala osnovno tržište za vanjsku trgovinu i strana ulaganja te promicala novi razvoj otvorenog gospodarstva u općini [...] i pojačala financijsku potporu trgovini, [...] pružila usluge namire [...] kreditnom i trgovinskom financiranju za mnoga poduzeća usmjerena na proizvodnju i trgovinu kao što su [Chongqing] Saite Corundum i Chongqing International Trade” (63). Ukratko, mjerama koje je donijela kineska vlada subjekte se navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike pružanja potpore poticanim industrijama, uključujući proizvodnju glavnih ulaznih elemenata koji se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

(104)

Ovim ispitnim postupkom nisu otkriveni dokazi da diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju i vlasništvu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe u sektoru aluminija ne bi utjecali na proizvođače proizvoda iz ispitnog postupka.

(105)

Na proizvod iz ispitnog postupka utječu i poremećaji u području troškova plaća u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 60. Ti poremećaji utječu na sektor izravno (kad je riječ o proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka ili glavnih ulaznih elemenata) i neizravno (kad je riječ o pristupu ulaznim elementima društava koja imaju isti radni sustav u NRK-u).

(106)

Nadalje, u ovom ispitnom postupku nisu dostavljeni dokazi o tome da na sektor proizvoda iz ispitnog postupka ne utječu državne intervencije u financijskom sustavu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 60. Vlada temeljito regulira financijske mjere čak i na razini politika. Na primjer, u planu za sirovine propisano je da će se „postojeći kanali financiranja u potpunosti iskoristiti za potporu velikim projektima u okviru plana. [Kineska vlada] produbit će suradnju između industrije i financiranja i iskoristiti ulogu nacionalnih platformi za suradnju industrije i financiranja kako bi pružila snažnu potporu projektima koji su u skladu s Planom financijskim uslugama i vlasničkim ulaganjima” (64).

(107)

Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(108)

Konačno, Komisija podsjeća da su za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka potrebni brojni ulazni materijali. Kad proizvođači proizvoda iz ispitnog postupka kupuju ulazne materijale ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Primjerice, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(109)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene proizvoda iz ispitnog postupka nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe nego su i svi troškovi ulaznih materijala (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima I. i II. Naime, opisane državne intervencije povezane s raspodjelom kapitala, zemljištem, radom, energijom i sirovinama prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je proizveden u NRK-u kombinacijom niza čimbenika proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje.

(110)

Ukratko, raspoloživi dokazi pokazali su da cijene ili troškovi proizvoda iz ispitnog postupka, uključujući troškove sirovina, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u toj točki. Na temelju toga i zbog nesuradnje kineske vlade Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je opisano u sljedećem odjeljku.

(111)

Društva Runbao i Saite dostavili su 31. siječnja 2025. u odgovoru na prvu bilješku niz primjedbi, među ostalim u vezi s primjenom članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(112)

Prvo, Runbao i Saite zauzeli su stajalište da članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe nije primjenjiv jer kineska industrija taljenog aluminija posluje u tržišnim uvjetima. S time su u vezi društva tvrdila i da bi Komisija trebala prihvatiti domaće cijene i troškove koje su prijavila oba društva jer su u privatnom vlasništvu.

(113)

Ta tvrdnja nije mogla biti prihvaćena. Kako je detaljno opisano u prethodnim uvodnim izjavama od 74. do 110., na sektor proizvoda iz ispitnog postupka utječu brojni znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Iako takvi poremećaji poprimaju različite oblike, a prisutnost poduzeća u državnom vlasništvu u tom sektoru upućuje na postojanje znatnih poremećaja, državne intervencije koje utječu na tržišne sile nisu ograničene na gospodarske subjekte u državnom vlasništvu, već djeluju i na privatna društva (vidjeti posebno uvodnu izjavu 91.).

(114)

Drugo, društva Runbao i Saite tvrdila su da čak i ako Komisija utvrdi postojanje znatnih poremećaja da se relevantna procjena za ta društva mora provesti pojedinačno, kako je propisano u članku 2. stavku 6.a trećem podstavku osnovne uredbe.

(115)

Komisija je napomenula da se postojanje znatnih poremećaja koji dovode do primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe utvrđuje na razini zemlje. Ako se utvrdi postojanje znatnih poremećaja u predmetnom sektoru, odredbe članka 2. stavka 6.a Uredbe primjenjuju se a priori na sve proizvođače izvoznike iz tog sektora u NRK-u i odnose se na sve troškove povezane s njihovim čimbenicima proizvodnje. Iako se istom odredbom osnovne uredbe predviđa korištenje domaćih troškova za koje je sa sigurnošću utvrđeno da na njih ne utječu znatni poremećaji, na temelju točnih i odgovarajućih dokaza nije utvrđeno da su domaći troškovi nenarušeni. Konkretno, proizvođači izvoznici nisu dostavili točne i primjerene dokaze o nenarušenim cijenama i troškovima, već su se ograničili na prethodno navedenu opću tvrdnju da industrija taljenog aluminija posluje u tržišnim uvjetima.

(116)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

(117)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 53. i 54., Komisija je u dokumentaciju dodala dvije bilješke o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti: prvu bilješku o čimbenicima proizvodnje od 21. siječnja 2025. (dalje u tekstu „prva bilješka”) i drugu bilješku o čimbenicima proizvodnje od 5. ožujka 2025. (dalje u tekstu „druga bilješka”). U tim su bilješkama opisane činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji te su razmotrene primjedbe stranaka o tim elementima i o relevantnim izvorima. Komisija je u drugoj bilješci o čimbenicima proizvodnje obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da Meksiko smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom u ovom predmetu ako se potvrdi da postoje znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe. Nakon primjedbi i popratnih dokaza primljenih od zainteresiranih strana o nepostojanju stvarne proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka u Meksiku, Komisija je smatrala da je Brazil najprikladnija reprezentativna zemlja u ovom predmetu ako se potvrdi postojanje znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe

(118)

Komisija je u prvoj bilješci o čimbenicima proizvodnje utvrdila da su, prema Svjetskoj banci, Meksiko i Brazil zemlje sa sličnom razinom gospodarskog razvoja kao NRK, tj. Svjetska banka sve ih je na temelju bruto nacionalnog dohotka svrstala u kategoriju zemalja s „višim srednjim dohotkom” za koje je poznato da se u njima proizvodi proizvod iz ispitnog postupka.

(119)

U svojim primjedbama društvo Tyrolit predložilo je tri potencijalne zemlje, odnosno Brazil, Kazahstan i Indiju, kao prikladne reprezentativne zemlje za ovaj ispitni postupak. VDS je tvrdio da bi Indija bila najprikladniji izbor te se pozivao na prisutnost brojnih proizvođača proizvoda iz ispitnog postupka. Osim toga, VDS je tvrdio da su cijene sirovina u Indiji realne i da su njezine cijene energije pogodnije za usporedbu s cijenama u Kini.

(120)

Komisija je napomenula da, za razliku od predmetne zemlje, Kazahstan i Indija ne pripadaju kategoriji zemalja s „višim srednjim dohotkom” prema klasifikaciji Svjetske banke te se stoga ne smatraju mogućim reprezentativnim zemljama s obzirom na njihov stupanj gospodarskog razvoja, kako je predviđeno člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Zbog toga se Kazahstan i Indija ne mogu koristiti kao reprezentativne zemlje. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(121)

Komisija je u prvoj bilješci navela da je za zemlje utvrđene kao zemlje u kojima se proizvodi proizvod iz ispitnog postupka, tj. Brazil i Meksiko, potrebno dodatno provjeriti raspoloživost potrebnih podataka, a posebno lako dostupnih financijskih podataka proizvođačâ proizvoda iz ispitnog postupka.

(122)

Kad je riječ o Brazilu, Komisija u ovoj fazi nije mogla pronaći javno dostupne financijske izvještaje (neovisno o tome jesu li konsolidirani ili ne) za društvo Elfusa Geral de Eletro Fusão, jedino poznato društvo koje proizvodi proizvod iz ispitnog postupka u Brazilu. Komisija je stoga zaključila da u postupku nije mogla upotrijebiti podatke o tom društvu. Stoga je Komisija zaključila da se Brazil ne može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom za ovaj ispitni postupak.

(123)

Kad je riječ o Meksiku, Komisija je utvrdila da postoje javno dostupni financijski izvještaji za društvo Elmet iz kojih je vidljiva razumna razina profitabilnosti u 2022., ali ne obuhvaćaju razdoblje ispitnog postupka.

(124)

Komisija je analizirala uvoz glavnih čimbenika proizvodnje u Meksiko i Brazil. Podnositelj pritužbe dostavio je dokaze prima facie o postojanju znatnih poremećaja u sektoru taljenog aluminija u Kini. Stoga bi, ako se potvrdi postojanje takvih poremećaja, uvoz iz Kine bio isključen iz izračuna referentnih cijena sirovina u reprezentativnim zemljama. Komisija je ispitala i uvoz iz zemalja koje nisu članice WTO-a navedenih u Prilogu I. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (66). U svim je slučajevima taj uvoz u razdoblju ispitnog postupka bio nepostojeći ili minimalan (ispod 1 %). U skladu s tim, Meksiko i Brazil mogli bi se smatrati odgovarajućim reprezentativnim zemljama (67).

(125)

Tyrolit i VDS tvrdili su da postoje jasni pokazatelji koji upućuju na to da Elmet, identificirani proizvođač u Meksiku, prvenstveno posluje kao uvoznik i distributer sirovina za industriju vatrostalnih materijala i metaluršku industriju te uopće ne proizvodi nikakve vrste taljenog aluminija. Ujedno su naveli da Brazil ima domaću proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka, pri čemu je Elfusa Geral de Eletro Fusão („Elfusa”) poznati proizvođač među članovima VDS-a.

(126)

Komisija je napomenula da društvo Tyrolit i VDS nisu dostavili dokaze da Elmet ne proizvodi proizvod iz ispitnog postupka. Naprotiv, na internetskim stranicama društva Elmet izričito se navodi da društvo proizvodi smeđi taljeni aluminij i koristi vlastitu peć. Tom elementu nisu proturječile ni druge zainteresirane strane koje smatraju da takav proizvođač postoji u Meksiku. Osim toga, financijski izvještaji društva Elmet javno su dostupni u bazi podatka Orbis, dok financijski izvještaji brazilskog proizvođača, društva Elfusa, nisu javno dostupni i nisu ih dostavili društvo Tyrolit ni VDS. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(127)

Korisnici iz Unije, Vesuvius Poland Sp. z o.o. („Vesuvius”) i Calderys te udruženje korisnika iz Unije European Refractories Producers’ Association („PRE”) u ovoj su fazi podržali odabir Meksika kao reprezentativne zemlje. Društvo Vesuvius tvrdi da je Brazil neprimjerena reprezentativna zemlja jer ne postoje dostatni i „prikladni” podaci za ključne čimbenike proizvodnje jer je uvoz tih materijala u Brazil ograničen, posebno ako se isključe materijali kineskog podrijetla. Nadalje, na temelju informacija kojima raspolaže društvo Vesuvius, uvezeni materijali ne odgovaraju onima koji se obično upotrebljavaju u proizvodnji taljenog aluminija. Umjesto toga, taj se uvoz prvenstveno sastoji od specijaliziranih razreda boksita namijenjenih za posebne primjene, za koje nije vjerojatno da će se upotrebljavati za proizvodnju taljenog aluminija. Osim toga, za proizvođače taljenog aluminija u Brazilu nisu dostupni financijski podaci. Društvo Vesuvius je stoga preporučilo da se Komisija, ako odabere Brazil kao reprezentativnu zemlju, oslanja na podatke o izvozu, a ne na podatke o uvozu, kao što je učinjeno u prethodnim ispitnim postupcima, kako bi mogla pravedno i točno utvrditi uobičajenu vrijednost. Društvo Calderys je podržalo odabir Meksika kao reprezentativne zemlje zbog dostupnosti financijskih podataka za identificiranog proizvođača taljenog aluminija u Meksiku. Osim toga, obrasci uvoza Meksika upućuju da je ta zemlja manje izložena potencijalno narušenim uvoznim ulaznim elementima i da se tamo primjenjuju stroži socijalni i okolišni standardi. PRE je napomenuo da je Brazil jedan od najvećih svjetskih proizvođača boksita te je zbog toga neto izvoznik. Stoga je PRE tvrdio da jedinična uvozna cijena boksita u Brazilu možda neće točno odražavati domaće tržište zbog male količine uvezenih proizvoda ili zato što su ti proizvodi specijalizirani, a prvenstveno se uvoze posebni razredi veće vrijednosti. Osim toga, kao ni Komisija, PRE nije mogao pronaći dostupne financijske izvještaje za društvo Elfusa.

(128)

Društva Tyrolit i Reckel iznijela su primjedbu da čimbenici proizvodnje za proizvodnju taljenog aluminija i sol-gel korunda na bazi aluminija nisu navedeni u prvoj bilješci. U međuvremenu je društvo Reckel tvrdilo da bi trebalo ponovno razmotriti čimbenike proizvodnje koje je utvrdila Komisija jer u njima nisu točno uzete u obzir primarne sirovine koje se upotrebljavaju za proizvodnju sol-gel korunda. Oba su društva pozvala Komisiju da prilagodi utvrđene čimbenike proizvodnje ili da isključi sol-gel korund iz opsega ispitnog postupka.

(129)

Kao odgovor na primjedbe društava Tyrolit i Reckel uzet je u obzir i jedan dodatni ulazni element koji se upotrebljava u proizvodnji vrste proizvoda od sol-gela uključene u proizvod iz ispitnog postupka, kako je izvijestio jedan od proizvođača izvoznika u uzorku. Komisija je izračunala dampinške marže na temelju podataka prikupljenih i provjerenih tijekom ispitnog postupka te je uzela u obzir sve ulazne elemente potrebne za proizvodnju različitih vrsta taljenog aluminija dvaju proizvođača u uzorku.

(130)

Društva Saite i Runbao tvrdili su da statistički podaci o uvozu iz baze podataka GTA nisu prikladna osnova za utvrđivanje troškova sirovina uobičajene vrijednosti, osim ako se provedu prilagodbe u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe kako bi se osiguralo da su referentne cijene usporedive sa stvarnim cijenama koje plaćaju kineski proizvođači izvoznici. Društva su napomenula da kineska društva nabavljaju znatan dio svojih sirovina i drugih ulaznih elemenata na domaćem tržištu, što znači da predmetne cijene čimbenika proizvodnje ne uključuju troškove kao što su prekooceanski prijevoz, osiguranje i uvozne carine. Stoga su tvrdili da bi pri upotrebi podataka o uvozu iz baze podataka GTA Komisija trebala prilagoditi referentne cijene kako bi se uzeli u obzir stvarni uvjeti nabave kineskih proizvođača, uključujući vrstu prijevoza, prometnu udaljenost i primjenjivost troškova kao što su osiguranje, uvozne carine i PDV.

(131)

Komisija je napomenula da se člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe propisuje upotreba odgovarajućih podataka o odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji „uz uvjet da su relevantni podaci dostupni”. U tom su predmetu uvozne cijene u potencijalnim reprezentativnim zemljama javno dostupne, a Komisija kao izvor tih cijena upotrebljava podatke iz baze podataka GTA. Ako dokazi potvrde osnovu za primjenu metodologije iz članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, Komisija dodatno prilagođava te uvozne cijene (npr. dodavanjem relevantnih carina) kako bi utvrdila razumnu približnu vrijednost koja predstavlja nenarušenu domaću cijenu u tim zemljama. Nadalje, Komisija je isključila podatke o uvozu iz Kine u reprezentativnu zemlju kako bi utvrdila relevantne referentne vrijednosti. Ako Komisija smatra količine uvezenih čimbenika proizvodnje dovoljno reprezentativnima po nenarušenim cijenama i nema drugih posebnih okolnosti koje bi ih činile neprikladnima, nema objektivnog razloga za njihovo izuzimanje. Stoga je Komisija, u nedostatku dokaza koji upućuju na suprotno, odbacila tu tvrdnju.

(132)

Uzimajući u obzir prethodno navedena razmatranja, Komisija je drugom bilješkom obavijestila zainteresirane strane da namjerava upotrijebiti Meksiko kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a. točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe, kako bi utvrdila nenarušene cijene ili referentne vrijednosti za izračun uobičajene vrijednosti. Pri utvrđivanju razumnih vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit Komisija je prvotno predložila upotrebu financijskih podataka društva Elmet koji su bili dostupni u bazi podataka ORBIS za razdoblje koje je prethodilo razdoblju ispitnog postupka.

(133)

Zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe o primjerenosti Meksika kao reprezentativne zemlje i društva Elmet kao proizvođača u reprezentativnoj zemlji.

(134)

Društva Saite i Runbao naglasila kako je važno prilagoditi podataka o uvozu iz baze podataka GTA kako bi se isključili troškovi kao što su prekooceanski prijevoz, osiguranje i uvozne carine jer oni ne postoje kad se sirovine nabavljaju na domaćem tržištu u Kini. Tvrdili su da bi se uključivanjem takvih troškova narušila usporedba između izvoznih cijena i uobičajene vrijednosti te su pozvali Komisiju da osigura da izvori uobičajene vrijednosti u skladu sa stvarnim uvjetima nabave kineskih proizvođača kako bi se osigurala primjerena usporedba. Osim toga, društvo Runbao usprotivilo se upotrebi statističkih podataka o uvozu silicijeva karbida iz baze podataka GTA Brazila, kako je predloženo u drugoj bilješci, te je umjesto toga preporučilo Tursku zbog veće količine uvezenih proizvoda i pouzdanijih podataka koji odražavaju usporedivu razinu gospodarskog razvoja.

(135)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 110., s obzirom na postojanje znatnih poremećaja na kineskom domaćem tržištu, Komisija ima pravo izračunati uobičajenu vrijednost isključivo na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. U tom pogledu Komisija nije mogla utvrditi prevladavajuće domaće cijene na domaćem tržištu te je morala koristiti statističke podatke o uvozu, uključujući troškove prijevoza i uvozne carine, prema potrebi, kako bi utvrdila domaće cijene u reprezentativnoj zemlji koje bi plaćao lokalni proizvođač. Stoga je ta tvrdnja odbačena. Posebna tvrdnja koja se odnosi na silicijev karbid razmotrena je i razmotrena u uvodnoj izjavi 154.

(136)

Društvo Wester je tvrdilo da je društvo Elmet, s promjenjivim financijskim podacima, premaleno da bi u tu svrhu bilo reprezentativno za meksičku industriju. Osim toga, nije potvrđeno da društvo Elmet proizvodi smeđi taljeni aluminij u Meksiku jer internetske stranice tog društva ne potkrepljuju tvrdnju Komisije. Čak i ako Elmet proizvodi smeđi taljeni aluminij, društvo Wester je istaknulo da je riječ o manjem dijelu asortimana proizvoda društva Elmet i da financijski podaci tog društva prvenstveno prikazuju njegove druge djelatnosti, zbog čega nije prikladan za određivanje uobičajene vrijednosti smeđeg taljenog aluminija. Društvo Wester pozvalo je Komisiju da ponovno preispita korištenje financijskih podataka društva Elmet te da, ako nisu dostupni drugi odgovarajući podaci, ponovno preispita i odluku o reprezentativnoj zemlji.

(137)

Društvo Traxys osporilo je odabir društva Elmet u Meksiku kao reprezentativnog proizvođača i dostavilo dokaze da ono ne proizvodi smeđi taljeni aluminij za industriju vatrostalnih materijala, nego da posluje kao uvoznik-trgovac koji nabavlja iz NRK-a. Tvrdilo je da bi upotreba podataka društva Elmet narušila izračune uobičajene vrijednosti jer ne odražava na odgovarajući način proizvodne postupke, strukturu troškova ili strategije određivanja cijena relevantne za proizvod iz ispitnog postupka. Društvo Traxys istaknulo je i da prekooceanski prijevoz robe znatno utječe na troškove, zbog čega meksičke prodajne cijene nisu prikladne za pravilnu usporedbu s tržištem EU-a. Predložili su da bi društvo Elfusa u Brazilu moglo biti reprezentativniji proizvođač zbog svoje lokalne proizvodnje smeđeg taljenog aluminija i sličnih vozarina kao i u NRK-u. Društvo Traxys je istaknulo da za trenutačni odabir nema dovoljno dokaza i da može dovesti do netočnog utvrđivanja uobičajene vrijednosti, što utječe na pravičnost postupka i europske interese.

(138)

Društvo Verband Deutscher Schleifmittelwerke e.V. (VDS) dovelo je u pitanje odabir Meksika kao reprezentativne zemlje te je tvrdilo da društvo Elmet ne proizvodi proizvod iz ispitnog postupka. Tvrdilo je da društvo Elmet uvozi smeđi taljeni aluminij iz NRK-a, što bi moglo dovesti do iskrivljenih izračuna ako se upotrebljava kao referentna vrijednost. VDS je tvrdio da Komisija nije u dovoljnoj mjeri ispitala pretpostavke koje su iznijeli podnositelji pritužbe i da je zanemarila važne argumente zainteresiranih strana.

(139)

Na temelju navedenih tvrdnji i dokaza Komisija je dodatno ispitala je li Elmet stvarni proizvođač proizvoda iz ispitnog postupka u Meksiku čiji bi se financijski izvještaji mogli upotrijebiti za utvrđivanje razumnih iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti u reprezentativnoj zemlji. Nakon istraživanja Komisija je potvrdila da društvo Elmet nije stvarni proizvođač. Nadalje, Komisija je od društva Elmet dobila dopis u kojem se pojašnjava da društvo ne proizvodi proizvod iz ispitnog postupka. Budući da nije bilo stvarne proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka, Komisija je morala ponovno razmotriti svoj odabir odgovarajuće reprezentativne zemlje.

(140)

Društvo Imerys i VDS iznijeli su i određene tvrdnje o cijeni električne energije u Meksiku, statističke podatke o uvozu aluminija i boksita u Meksiku iz baze podataka GTA. VDS je ponovio da bi se Indija trebala koristiti kao reprezentativna zemlja. S obzirom na nepostojanje stvarne proizvodnje u Meksiku, te su se tvrdnje smatrale bespredmetnima. Nadalje, kako je već objašnjeno u uvodnoj izjavi 120., Indija ne pripada istoj dohodovnoj skupini kao NRK i ne može se uzeti u obzir pri odabiru odgovarajuće reprezentativne zemlje.

(141)

Pri ponovnom razmatranju odabira odgovarajuće reprezentativne zemlje Komisija se oslonila na informacije iz prve i druge bilješke u dokumentaciji te na primjedbe primljene o tome. U prvoj i drugoj bilješci Komisija je utvrdila Meksiko i Brazil kao potencijalne reprezentativne zemlje. Iako nije bilo čimbenika koji bi išli u prilog odabiru Brazila ili Meksika u smislu proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka, statističkih podataka o uvozu, rada ili energije, Komisija je odabrala Meksiko zbog dostupnosti financijskih izvještaja. Uzimajući u obzir zaprimljene primjedbe koje upućuju na nepostojanje stvarne proizvodnje u Meksiku, za razliku od Brazila, i nepostojanje financijskih izvještaja za proizvođače proizvoda iz ispitnog postupka u Brazilu, Komisija je ispitala dostupnost financijskih izvještaja za društva koja posluju u istom sektoru NACE-a kao taljeni aluminij u Brazilu. U tom je kontekstu Komisija utvrdila tri društva koja posluju u sektoru NACE-a C 23.9 – Proizvodnja abrazivnih i nemetalnih mineralnih proizvoda u Brazilu s dostupnim financijskim izvještajima za 2023. i 2024., tj. za djelomično razdoblje ispitnog postupka. Taj se sektor smatrao reprezentativnim jer uključuje društva čiji su industrijski procesi slični onima proizvođača proizvoda iz ispitnog postupka jer su faze proizvodnje, kao što su visokotemperaturna obrada, mehaničko brušenje i sustavi razvrstavanja, i u osnovi usklađeni s proizvodnjom taljenog aluminija. Na temelju toga Komisija je smatrala da je Brazil odgovarajuća reprezentativna zemlja za potrebe ovog ispitnog postupka.

(142)

Budući da je na temelju svih navedenih elemenata utvrđeno da je Brazil odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bila potrebna ocjena razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

(143)

S obzirom na prethodnu analizu, Brazil je ispunio kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga je se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

(144)

Komisija je u prvoj bilješci navela čimbenike proizvodnje kao što su materijali, energija i radna snaga koje proizvođači izvoznici koji surađuju upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože javno dostupne podatke o nenarušenim vrijednostima za svaki od čimbenika proizvodnje u toj bilješci.

(145)

Komisija je u istoj bilješci navela da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe koristiti bazu podataka GTA kako bi utvrdila nenarušeni trošak većine čimbenika proizvodnje, ponajprije sirovina. Komisija je u drugoj bilješci navela određene izvore troškova rada i energije. S obzirom na planiranu promjenu u odabiru odgovarajuće reprezentativne zemlje, ti se izvori rada i energije više neće upotrebljavati ako se kao odgovarajuća reprezentativna zemlja koristi Brazil. Umjesto toga, Komisija će za utvrđivanje nenarušenih troškova rada (68) i energije (69) upotrijebiti brazilske izvore.

(146)

Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane strane i da su zbog velikog broja čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika u uzorku koji su dostavili potpune informacije i zanemarivog udjela nekih sirovina u ukupnom trošku proizvodnje te zanemarive stavke razvrstane u „potrošni materijal”. Nadalje, Komisija je izvijestila da će pri upotrebi utvrđenih nenarušenih referentnih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji izračunati postotak potrošnog materijala u ukupnom trošku sirovina i taj postotak primijeniti na ponovno izračunani trošak sirovina.

(147)

Uzimajući u obzir sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane i koje su prikupljene tijekom posjeta radi provjere, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1

Čimbenici proizvodnje taljenog aluminija

(148)

Komisija je uključila vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi obuhvatila troškove koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje. Kako bi utvrdila taj iznos, Komisija je režijske troškove proizvodnje koje proizvođači izvoznici koji surađuju snose za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka izrazila kao postotak stvarnog troška upotrijebljenih sirovina, a zatim je taj postotak primijenila na nenarušeni trošak tih istih sirovina kako bi dobila nenarušene režijske troškove proizvodnje. Komisija je smatrala da se u kontekstu ovog ispitnog postupka omjer troškova koje proizvođač izvoznik snosi za sirovine i njegovih prijavljenih režijskih troškova može opravdano upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenih režijskih troškova proizvodnje pri njihovoj isporuci u tvornicu društva.

(149)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao osnovu upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojoj su dodane uvozne carine i troškovi prijevoza. Cijena proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu I. Uredbi (EU) 2015/755. Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je u uvodnim izjavama 110. i 115. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. Budući da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene.

(150)

Društva Imerys i Tyrolit naveli su da im se čini da je oznaka HS za kalcinirani boksit netočna jer bi trebala biti obuhvaćena istom oznakom KN kao i boksit, sve aluminijske rude i koncentrati razvrstani su u oznaku HS 2606 . Osim toga, društvo Tyrolit je napomenulo da kalcinirani boksit nije homogena roba te da se njegove jedinične cijene znatno razlikuju. Stoga je društvo Tyrolit preporučilo korištenje podataka o cijenama iz uglednih izvora kao što su savjetodavno društvo CM Group ili platforma Fast Markets, dodavanje troškova prijevoza prema potrebi ili unakrsno uspoređivanje uvoznih cijena u bazi podataka GTA s javno dostupnim tržišnim cijenama kako bi se izbjegla znatna odstupanja od očekivanih cijena. Naposljetku, društvo Tyrolit tvrdilo je da je prah aluminijeva oksida, koji se obično naziva aluminij, primarna sirovina za proizvodnju različitih vrsta taljenog aluminija i da ga ne treba smatrati otpadnim nusproizvodom procesa fuzije koji uključuje kalcinirani boksit.

(151)

Kad je riječ o tvrdnji o razvrstavanju kalciniranog boksita, Komisija je potvrdila da su, u skladu s kombiniranom nomenklaturom (KN) i Harmoniziranim sustavom (HS), sve aluminijske rude i koncentrati, uključujući kalcinirani boksit, obuhvaćeni oznakom KN 2606 . Nisu dostavljeni dokazi kojima bi se dokazalo da je to razvrstavanje bilo pogrešno ili da su zbog njegove upotrebe podaci postali nepouzdani. Kad je riječ o prijedlogu za upotrebu podataka o cijenama iz izvora kao što su savjetodavno društvo CM Group ili platforma Fastmarkets, zainteresirane strane nisu dostavile nikakve konkretne podatke iz tih izvora niti su potkrijepile zašto bi ti podaci bili pouzdaniji od statističkih podataka o uvozu iz baze podataka GTA. Iako Komisija ima pristup platformi Fastmarkets, informacije sadržane u toj bazi podataka nisu se smatrale primjerenom osnovom za utvrđivanje referentne vrijednosti za taj čimbenik proizvodnje jer mu ne odgovaraju ili su povezane s kotacijom cijena u kineskim lukama. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(152)

Kad je riječ o aluminijevom oksidu u prahu, uzimajući u obzir apsolutnu i relativno zanemarivu vrijednost tog čimbenika proizvodnje u ukupnom trošku proizvodnje, za potrebe izračuna uobičajene vrijednosti prebačen je u potrošni materijal. Stoga je ta tvrdnja postala nevažna.

(153)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 127., nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da bi se, ako Brazil bude odabran kao odgovarajuća reprezentativna zemlja, nenarušena cijena boksita i kalciniranog boksita trebala temeljiti na statističkim podacima o izvozu, a ne na statističkim podacima o uvozu jer bi odgovarala specijaliziranim oblicima boksita namijenjenima za posebne primjene. Komisija je napomenula da je referentna vrijednost zapravo bila u rasponu cijena koju su proizvođači iz Unije platili za isti čimbenik proizvodnje. Na temelju toga ta je tvrdnja odbačena.

(154)

Društvo Runbao se usprotivilo korištenju statističkih podataka o uvozu silicijeva karbida u Brazil iz baze podataka GTA za utvrđivanje vrijednosti tog čimbenika proizvodnje te je pritom tvrdilo da je količina proizvoda uvezenih iz Brazila u razdoblju ispitnog postupka bila premala da bi se taj uvoz smatrao reprezentativnim i da postoji znatna disperzija cijena među izvorima uvoza u Brazil. Kao alternativu, društvo Runbao je predložio da se kao izvor referentne cijene koristi Turska te se pozvalo na znatno veću količinu turskog uvoza silicijeva karbida, manji broj manjih dobavljača i njezinu klasifikaciju kao zemlje s višim srednjim dohotkom usporedive s Kinom. Društvo je usto tvrdilo da su turski podaci o uvozu javno dostupni i pouzdaniji te je u prilog svojoj tvrdnji dostavio podatke iz baze podataka Trade Map.

(155)

Nakon preispitivanja statističkih podataka o brazilskom uvozu Komisija je primijetila da je marginalni udio u količini uvoza iz zemalja pokazivao neuobičajeno visoke jedinične uvozne cijene, nekoliko stotina puta više od utvrđene ponderirane prosječne cijene. S obzirom na to da su te količine najvjerojatnije odgovarale proizvodu različitom od relevantnog čimbenika proizvodnje koji je obuhvaćen istom oznakom HS, Komisija je odlučila isključiti predmetne količine. Stoga se referentna cijena temeljila na više od 91 % količine proizvoda uvezenih u Brazil tijekom razdoblja ispitnog postupka. Kad je riječ o prijedlogu da se Turska upotrijebi kao alternativni izvor, Komisija je napomenula da ta zemlja nije odabrana kao odgovarajuća reprezentativna zemlja u ovom ispitnom postupku jer u njoj ne postoji proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka. Stoga se podaci o turskom uvozu nisu mogli upotrijebiti za utvrđivanje referentnih cijena te je ta tvrdnja odbačena.

(156)

Budući da u Brazilu nisu dostupni statistički podaci o uvozu proizvoda „troska, pepeo i ostaci” koji bi odražavali specifični nusproizvod koji nastaje u postupku proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka jednog proizvođača izvoznika koji surađuje, Komisija se morala osloniti na alternativnu metodu za utvrđivanje nenarušene cijene tog proizvoda. U tom je pogledu Komisija izračunala omjer između domaće prodajne cijene tog nusproizvoda u NRK-u i ukupnog troška materijala. Taj je omjer zatim primijenjen na nenarušeni ukupni izračunani trošak materijala, a dobiveni iznos zatim je podijeljen sa stvarnom prodanom količinom kako bi se dobila nenarušena jedinična cijena. Zbog povjerljivosti izračunana referentna vrijednost iskazana je u rasponima u tablici 1, a objavljena je predmetnom proizvođaču izvozniku u posebnoj objavi.

(157)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina, kako je propisano člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe, Komisija je dodala relevantne uvozne carine vrijednosti CIF zabilježenoj u statističkim podacima o uvozu reprezentativne zemlje, kako su dostupni u bazi podataka GTA.

(158)

Komisija je trošak prijevoza koji proizvođači izvoznici koji surađuju snose za isporuku sirovina izrazila kao postotak stvarnog troška tih sirovina, a zatim je taj postotak primijenila na nenarušeni trošak tih istih sirovina kako bi dobila nenarušeni trošak prijevoza. Komisija je smatrala da se u kontekstu ovog ispitnog postupka omjer troškova koje proizvođač izvoznik snosi za sirovine i njegovih prijavljenih troškova prijevoza može opravdano upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenih troškova prijevoza sirovina pri njihovoj isporuci u tvornicu društva.

(159)

Insitituto Brasileiro de Geografia e Estatística (IBGE) objavljuje detaljne informacije o plaćama u različitim gospodarskim sektorima u Brazilu. Komisija je koristila najnovije dostupne statističke podatke za 2022. za prosječne troškove rada u gospodarskoj djelatnosti 23.91 „Fabricação de produtos cerâmicos Refratários” prema brazilskoj klasifikaciji CNAE 2.0. Statistički podaci IBGE-a pružaju informacije o ukupnim godišnjim plaćama i povezanim naknadama te o broju zaposlenika po sektoru gospodarske djelatnosti za 2022. Uzete su u obzir samo informacije koje se odnose na osoblje povezano s proizvodnjom. Vrijednosti su indeksirane za razdoblje ispitnog postupka na temelju nacionalnog indeksa potrošačkih cijena (71).

(160)

Cijenu električne energije i plina za društva (industrijske korisnike) u Brazilu za razdoblje ispitnog postupka objavljuje brazilsko Ministarstvo rudarstva i energetike (72). Tarife objavljene u mjesečnom biltenu uključivale su „Imposto sobre Circulação de Mercadorias e Serviços” („ICMS”), porez koji brazilske savezne države naplaćuju na promet robe i pružanje usluga prijevoza i komunikacija među saveznim državama i među općinama. Industrijski korisnici mogli su zatražiti povrat tog poreza koji je odbijen od utvrđene referentne vrijednosti. Budući da su brazilske savezne države naplaćivale ICMS po stopi od 17 % do 18 %, ovisno o državi, Komisija je tijekom razdoblja ispitnog postupka ponovno izračunala referentne vrijednosti za električnu energiju i plin, pri čemu je u prosjeku odbila 17,5 % ICMS-a. Ponovno izračunana referentna vrijednost za električnu energiju prosječna je industrijska tarifa za RIP i iznosi 0,98 CNY/kWh, dok referentna vrijednost za plin iznosi 4,32 CNY/m3.

(161)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, treba utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje.

(162)

Režijski troškovi proizvodnje koje su imali proizvođači izvoznici koji surađuju izraženi su kao udio stvarnih troškova proizvodnje proizvođača izvoznika. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(163)

Za utvrđivanje nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti Komisija se oslonila na financijske podatke za 2023. ili 2024., ovisno o dostupnosti podataka društava, za tri brazilska društva koja posluju u okviru oznake NACE 23.9. Ta su društva Bozel Brasil S.A., Trevo Industrial de Acartonados S/A i Technosulfur Sistema de tratamento de metais liquidos Ltda, kako su ekstrahirani iz baze podataka Orbis. Društvo Greca Distribuidora de Asflatos Ltda, koje je također identificirano u okviru oznake NACE 23.9, zanemareno je jer su posljednji utvrđeni javno dostupni financijski izvještaji bili iz 2022., odnosno izvan razdoblja ispitnog postupka.

(164)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(165)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Primijenila je nenarušene jedinične troškove na stvarnu potrošnju pojedinačnih čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika koji surađuju. Te stope potrošnje koje su naveli proizvođači izvoznici koji surađuju potvrđene su tijekom provjere. Komisija je pomnožila čimbenike iskoristivosti s nenarušenim troškovima po jedinici koji su utvrđeni u reprezentativnoj zemlji, kako je opisano u uvodnim izjavama od 144. do 146.

(166)

Nakon što je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje, Komisija je dodala režijske troškove proizvodnje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 162.

(167)

Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit utvrđeni na temelju financijskih izvještaja triju društava, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 163., primijenjeni su na zbroj nenarušenih troškova proizvodnje i režijskih troškova proizvodnje, tj. troškova proizvodnje.

(168)

Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi izraženi kao postotak troškova prodane robe i primijenjeni na nenarušene troškove proizvodnje iznosili su 13,25 %. Dobit izražena kao postotak troškova prodane robe i primijenjena na nenarušene troškove proizvodnje iznosila je 19,68 %.

(169)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(170)

Proizvođači izvoznici u uzorku u Uniju su izvozili izravno nezavisnim kupcima ili preko povezanog društva koje djeluje kao uvoznik.

(171)

Za proizvođača izvoznika koji je predmetni proizvod izvozio izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna cijena bila je cijena stvarno plaćena ili plativa za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(172)

Za proizvođača izvoznika koji je predmetni proizvod izvozio u Uniju preko povezanog društva koje djeluje kao uvoznik sa sjedištem u Uniji, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. U ovom je predmetu cijena prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove koje je stvarno imao povezani uvoznik, te dobiti (od [4 – 6) % (73)) koju su navela dva nepovezana uvoznika u Uniji u uzorku.

(173)

U skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe Komisija je dužna provesti pravednu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na istoj razini trgovine, uzimajući u obzir razlike u čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. U ovom predmetu Komisija je odlučila usporediti uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na razini franko tvornica. Kako je objašnjeno u nastavku, uobičajena vrijednost i izvozna cijena prema potrebi su prilagođene: i. kako bi se snizile na razinu franko tvornica i (ii) kako bi se uzele u obzir razlike među čimbenicima za koje se tvrdi i dokazano je da utječu na cijene i usporedivost cijena.

(174)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 169., uobičajena vrijednost utvrđena je na razini franko tvornica upotrebom troškova proizvodnje zajedno s iznosima troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti koji su se smatrali razumnima za tu razinu trgovine. Stoga nisu bile potrebne prilagodbe kako bi se uobičajena vrijednost vratila na razinu franko tvornica.

(175)

Kad je riječ o prilagodbama, Komisija je utvrdila da oznaka HS pod kojom je proizvod iz ispitnog postupka razvrstan za izvoz u NRK-u podliježe nepovratnom PDV-u od 13 %, dok je uobičajena vrijednost izračunana bez PDV-a. Stoga je, kako bi se osigurala pravedna usporedba, uobičajena vrijednost povećana u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (k) osnovne uredbe za proizvođače izvoznike koji podliježu tom PDV-u. Komisija nije pronašla razloge za primjenu drugih prilagodbi uobičajene vrijednosti niti je bilo koji od proizvođača izvoznika u uzorku tražio takve prilagodbe.

(176)

Kako bi se neto izvozna cijena smanjila na razinu trgovine franko tvornica, izvršene su prilagodbe u pogledu sljedećeg: carine, ostala uvozna davanja, vozarine, osiguranje, manipuliranje, utovar i popratni troškovi.

(177)

Izvršene su prilagodbe za sljedeće čimbenike koji utječu na cijene i usporedivost cijena: prijevoz, osiguranje, rukovanje i utovar, troškovi pakiranja, troškovi kredita i bankovne naknade. Prilagodba je izvršena i za provizije na temelju članka 2. stavka 10. točke (i) osnovne uredbe za povezanog trgovca društva Runbao oduzimanjem provizije izračunane na temelju troškova prodaje, općih i administrativnih troškova povezanog trgovca i nominalne dobiti od [4 – 6 %] primijenjene po analogiji na dobit primijenjenu na povezane uvoznike, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 172.

(178)

Za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(179)

Na temelju toga, privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(180)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe. Stoga je ta marža utvrđena iz marži proizvođača izvoznika u uzorku, na temelju ponderiranog prosjeka.

(181)

Na temelju toga privremena dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak iznosi 118,88 %.

(182)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz NRK-a Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje mjeri se kao udio proizvoda koje su u Uniju izvezli proizvođači izvoznici koji surađuju u ukupnom uvozu iz predmetne zemlje u Uniju u razdoblju ispitnog postupka, koji je utvrđen na osnovi Eurostata. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 20., razina suradnje u ovom je predmetu vrlo niska jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio manje od 20 % ukupnog uvoza u Uniju tijekom RIP-a.

(183)

Komisija je podsjetila da su u odjeljku 10. Obavijesti o pokretanju postupka (74) zainteresirane strane obaviještene da bi nesuradnja ili samo djelomična suradnja mogla dovesti do toga da se nalazi donesu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, što bi moglo rezultirati manje povoljnim ishodima za te strane. S obzirom na to da su zainteresirane strane jasno upozorene na posljedice nesuradnje i da je razina suradnje u ovom slučaju bila posebno niska, Komisija je smatrala primjerenim utvrditi preostalu dampinšku pristojbu na temelju dampinške prakse utvrđene u odnosu na podskup prodaje društva Saite (proizvođača izvoznika u uzorku s najvišom dampinškom maržom), koja je tijekom razdoblja ispitnog postupka činila 7 % ukupnog izvoza svih društava u uzorku u Uniju. Ta se prodaja smatrala razumnom i reprezentativnom zamjenskom vrijednošću za dampinške prakse izvoznika koji ne surađuju.

(184)

Stoga je preostala dampinška marža utvrđena na razini od 136,36 %.

(185)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(186)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka istovjetni proizvod proizvodilo je devet proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(187)

Ukupna proizvodnja u Uniji u razdoblju ispitnog postupka utvrđena je u iznosu od oko 131 810 tona na temelju svih raspoloživih podataka o industriji Unije, kao što su podaci iz odgovora podnositelja pritužbe na upitnik koji se odnose na sve proizvođače iz Unije i odgovora na upitnik primljeni od proizvođača iz Unije u uzorku. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 14., proizvođači iz Unije u uzorku činili su više od 44 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(188)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju: (a) podataka o prodaji istovjetnog proizvoda industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji koje je dostavio podnositelj pritužbe, a koji su provjereni usporedbom s obujmom prodaje koji su prijavili proizvođači iz Unije u uzorku; (b) uvoza proizvoda iz ispitnog postupka iz svih trećih zemalja, prema podacima Eurostata.

(189)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(190)

Potrošnja u Uniji se u razmatranom razdoblju smanjila za 20 %. Potrošnja u Uniji se od 2021. do 2022. smanjila za 3 %, nakon čega je uslijedio znatan pad od 19 postotnih bodova 2023. Od 2023. do razdoblja ispitnog postupka potrošnja se povećala za 2 postotna boda, ali je ostala 20 % niža nego na početku razmatranog razdoblja.

(191)

Komisija je količinu uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza utvrđen je usporedbom količine uvezenih proizvoda i potrošnje u Uniji.

(192)

Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 3

Količina uvezenih proizvoda i tržišni udio

(193)

Uvoz iz predmetne zemlje se u razmatranom razdoblju povećao s 140 372 tona na 160 549, što je povećanje od 14 %. Nakon znatnog povećanja od 25 % u 2022., kad je uvoz dosegnuo vrhunac od 175 343 tona, obujam se 2023. smanjio na 151 650 tona prije djelomičnog oporavka tijekom razdoblja ispitnog postupka. Ukupno povećanje tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosilo je 14 %.

(194)

Tržišni udio tog uvoza se u razmatranom razdoblju povećao s 37 % na 53 %, što je povećanje od 42 % u razdoblju stalnog smanjenja potrošnje u Uniji.

(195)

Komisija je cijene uvoza utvrdila na temelju podataka koje su dostavili proizvođači izvoznici koji surađuju, a koji su u RIP-u činili 4 % kineskog uvoza u Uniju.

(196)

Prosječna cijena proizvoda uvezenih u Uniju iz predmetne zemlje kretala se kako slijedi:

Tablica 4

Uvozne cijene (EUR/tona)

(197)

Prosječna uvozna cijena iz Kine se u razmatranom razdoblju povećala za 8 %. Cijene su se prvo povećale za oko 44 % te su 2022. dosegnule 1 169 EUR/tona. Nakon toga uslijedilo je smanjenje od 37 postotnih bodova 2023., pri čemu su se cijene smanjile na 865 EUR/tona, a zatim se blago povećale na 878 EUR/tona tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na fluktuaciju cijena uglavnom su utjecale fluktuacije u troškovima sirovina.

(198)

Komisija je niže cijene u razdoblju ispitnog postupka utvrdila usporedbom ponderiranih prosječnih prodajnih cijena po vrsti proizvoda proizvođača iz Unije u uzorku koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođenih na razinu franko tvornica, i odgovarajućih ponderiranih prosječnih cijena po uvezenoj vrsti proizvoda koje kineski proizvođači u uzorku naplaćuju prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije, utvrđenih na temelju cijena CIF (troškovi, osiguranje, vozarina), uz odgovarajuće prilagodbe za carine i troškove nakon uvoza.

(199)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebne prilagodbe i odbijanja rabata i popusta. PCN je trebalo prilagoditi zbog utvrđene nedosljednosti u opisu PCN-a u odnosu na smeđi taljeni aluminij, kako je detaljno opisano u uvodnoj izjavi 11. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođačâ iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dobivena je ponderirana prosječna marža sniženja cijena u iznosu od 42,94 % do 61,37 % za uvoz iz predmetne zemlje na tržište Unije. Utvrđeno je da oko 99,9 % količine uvezenih proizvoda koje proizvodi proizvođač izvoznika u uzorku snižava cijene industrije Unije.

(200)

Osim sniženja cijena, došlo je i do znatnog sprečavanja rasta cijena u smislu članka 3. stavka 3. osnovne uredbe. Zbog znatnog pritiska na cijene uzrokovanog jeftinim dampinškim uvozom kineskih proizvođača izvoznika industrija Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka nije mogla povećati cijene u skladu s razvojem troškova proizvodnje i u svrhu postizanja razumne razine dobiti, kako je navedeno u tablici 8. Znatno sprečavanje rasta cijena potvrđuju podaci iz tablica 4 i 8 te sniženje cijena utvrđeno na temelju podataka koje su dostavili proizvođači izvoznici u uzorku.

(201)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(202)

Kako je navedeno u odjeljku 1.5., uzorak je odabran radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(203)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora podnositelja pritužbe na upitnik u pogledu svih proizvođača iz Unije te ih je prema potrebi provjerila usporedbom s odgovorima na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(204)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(205)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(206)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(207)

U razmatranom razdoblju proizvodnja industrije Unije stalno se smanjivala, a ukupno se znatno smanjila i to za 37 %. Od 2021. do 2022. proizvodnja se smanjila za 11 %. Taj se silazni trend ubrzao 2023., pri čemu je proizvodnja pala za 34 % u odnosu na 2021. Smanjenje se nastavilo u razdoblju ispitnog postupka te je dosegnulo nisku razinu od 131 810 tona, što je smanjenje od 37 % u odnosu na početnu količinu.

(208)

U razmatranom razdoblju proizvodni kapacitet industrije Unije ostao je stabilan na razini od 305 500 tona. S obzirom na smanjenje proizvodnje u razmatranom razdoblju, iskorištenost kapaciteta naglo se smanjila sa 69 % u 2021. na 43 % u razdoblju ispitnog postupka.

(209)

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

(210)

U razmatranom razdoblju prodaja industrije Unije znatno se smanjila za 37 %, a njezino se tržište smanjilo za 22 %, čime se njezin tržišni udio smanjio s 41 % u 2021. na 32 % u razdoblju ispitnog postupka.

(211)

Zbog smanjenja potrošnje u Uniji industrija Unije pretrpjela je znatno smanjenje proizvodnje, prodaje i tržišnog udjela koji je bio veći od ukupnog smanjenja tržišta Unije. Rezultati industrije Unije pogoršali su se više i naglije od stanja na tržištu, što je istaknulo posebno ranjiv položaj industrije u razmatranom razdoblju i negativan rast.

(212)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7

Zaposlenost i produktivnost

(213)

U razmatranom razdoblju zaposlenost u industriji Unije smanjila se za 16 %, pri čemu se ukupan broj zaposlenika smanjio s 1 145 u 2021. na 962 u razdoblju ispitnog postupka.

(214)

S obzirom na smanjenje proizvodnje i zaposlenosti, produktivnost radne snage industrije Unije, izmjerena u tonama godišnje proizvodnje po zaposleniku, smanjila se za 25 % u razmatranom razdoblju. Produktivnost se od 2023. do razdoblja ispitnog postupka povećala za 3 %, a to neznatno poboljšanje nije posljedica oporavka proizvodnje, nego daljnjeg smanjenja broja radnika.

(215)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na količinu i cijene proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje.

(216)

Ovo je prvi antidampinški ispitni postupak u vezi s predmetnim proizvodom. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga.

(217)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8

Prodajne cijene u Uniji

(218)

Prodajne cijene na tržištu Unije nepovezanim strankama su se u razmatranom razdoblju povećale za 9 %. Cijena se 2022. povećala za 39 % zbog povećanja ulaznih troškova. Međutim, to se kretanje nije nastavilo. Prosječna cijena 2023. smanjila se i nastavila padati tijekom razdoblja ispitnog postupka te je dosegnula [1 446 – 1 692] EUR po toni.

(219)

Tijekom istog razdoblja jedinični trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku povećao se za 29 %. Od 2021. do 2022. došlo je do znatnog povećanja od 49 %. To se kretanje nastavilo 2023., uz daljnje povećanje od 5 postotnih bodova, prije nego što se smanjilo u razdoblju ispitnog postupka. Ukupni rast cijena u Uniji prvenstveno je bio potaknut povećanjem cijena sirovina i nesposobnošću društava da u potpunosti iskoriste ekonomiju razmjera zbog smanjenja prodaje i proizvodnje.

(220)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 9

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(221)

Prosječan trošak rada po zaposleniku u razmatranom se razdoblju povećao za 15 %.

(222)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10

Zalihe

(223)

U apsolutnom smislu zalihe proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom su se razdoblju smanjile za 10 %. Međutim, u okviru tog ukupnog smanjenja u tom je razdoblju bilo znatnih fluktuacija. Konkretno, razine zaliha povećale su se za 6 % od 2021. do 2022., nakon čega je 2023. uslijedilo znatno smanjenje od 20 postotnih bodova. Nakon toga su se od 2023. do razdoblja ispitnog postupka zalihe ponovno povećale za 4 postotna boda.

(224)

Kad se uzmu u obzir razine proizvodnje, postotak završnih zaliha kao postotak proizvodnje u razmatranom se razdoblju povećao za 12 %. Konkretno, taj se udio od 2021. do 2023. povećao za 38 %, što upućuje na znatnu razliku između proizvodnje i čišćenja zaliha. Iako je industrija Unije uspjela djelomično uskladiti razine zaliha s proizvodnjom od 2023. do RIP-a, stopa završnih zaliha ostala je 12 % viša nego 2021.

(225)

To kretanje upućuje na to da, unatoč nastojanjima da se uskladi proizvodnja, stvaranje neprodanih zaliha, posebno tijekom razdoblja smanjenja proizvodnje, ukazuje na poteškoće u pristupu tržištu Unije.

(226)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 11

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(227)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje. Profitabilnost proizvođača u uzorku znatno se smanjila tijekom razmatranog razdoblja, s gotovo [2 – 6] % u 2021. na približno [(– 14) – (– 10)] % tijekom razdoblja ispitnog postupka. Profitabilnost se 2022. privremeno povećala na [3 – 7] %, nakon čega je uslijedio nagli pad od [(– 17) – (– 13)] % u 2023. Unatoč djelomičnom oporavku koji je uslijedio, profitabilnost je u razmatranom razdoblju ostala negativna.

(228)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Novčani tok je u razmatranom razdoblju bio negativan, što se dodatno pogoršalo zbog rashoda za ulaganja i povećanja operativnih gubitaka. Tom kontinuiranom negativnom novčanom toku pridonijela je financijska potpora krajnjih dioničara proizvođača iz Unije, koji su nastavili podupirati programe ulaganja društava unatoč teškim financijskim okolnostima.

(229)

Godišnja ulaganja su se u razmatranom razdoblju povećala za 30 %, pri čemu je povećanje bilo osobito izraženo od 2021. do 2022. i iznosilo je 171 %, a zatim su se ulaganja u razdoblju nakon toga do RIP-a smanjila. Povećanje ulaganja prvenstveno je bilo namijenjeno održavanju postojećih kapaciteta i zamjenu osnovnih proizvodnih sredstava. Ulaganja su se nastavila unatoč ozbiljnoj konkurenciji, gubitku tržišnog udjela i teškoj financijskoj situaciji.

(230)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Tijekom razmatranog razdoblja pao je za 287 %, s [(– 10) – (– 8)] % 2021. na [(– 41) – (– 35)] % u razdoblju ispitnog postupka. Negativno kretanje pokazalo je da se, iako su se ulaganja nastavila kako bi se održala konkurentnost, povrat na ta ulaganja u razmatranom razdoblju znatno smanjio.

(231)

Sposobnost prikupljanja kapitala proizvođača iz Unije u uzorku, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 227., temeljila se na financijskoj potpori krajnjih dioničara proizvođača iz Unije, koji su nastavili podupirati ulaganja društava.

(232)

Zbog znatnog smanjenja potrošnje u Uniji (– 20 %) uvoz iz Kine se u razmatranom razdoblju znatno povećao (+14 %), po cijenama koje su znatno niže od cijena industrije Unije. To je kineskim proizvođačima izvoznicima omogućilo da dosegnu tržišni udio od 53 % u razdoblju ispitnog postupka (porast u odnosu na 37 % iz 2021.).

(233)

U tim se okolnostima gospodarsko stanje industrije Unije pogoršalo, što pokazuju svi glavni makropokazatelji za koje je zabilježeno negativno kretanje: proizvodnja (– 37 %), prodaja u Uniji (– 37 %) i znatno smanjenje tržišnog udjela industrije Unije (s 41 % na 32 %) u razmatranom razdoblju.

(234)

Kako bi odgovorila na pritisak niskih kineskih uvoznih cijena, industrija Unije pokušala je smanjiti troškove te je provela prilagodbe u području zaposlenosti (– 16 %). U razmatranom razdoblju nastavila je s ulaganjima kako bi ostala konkurentna. Međutim, zbog pritiska dampinškog kineskog uvoza u smislu povećane količine i niskih cijena, prodaja Unije, produktivnost i povrat ulaganja su se u razmatranom razdoblju brzo smanjili.

(235)

Troškovi proizvodnje industrije Unije znatno su porasli tijekom razmatranog razdoblja (29 %), uglavnom zbog velikog povećanja cijena sirovina.

(236)

Troškovi industrije Unije povećali su se više od prodajnih cijena. Stoga se profitabilnost u razmatranom razdoblju smanjila, s umjerenog stanja (+ [2 – 6] %) 2021. na scenarij u kojem ostvaruje gubitke i koji je neodrživ ([(– 14) – (– 10)] %) u razdoblju ispitnog postupka.

(237)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(238)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetne zemlje. Ti su čimbenici sljedeći: uvoz iz trećih zemalja, izvozni rezultati industrije Unije, smanjenje potrošnje u EU-u, povećanje cijena energije u Uniji, nepovoljan konkurentski položaj u upotrebi glavne sirovine, neodgovarajuća razina ulaganja, vlastiti uvoz kineskog taljenog aluminija.

(239)

Pogoršanje gospodarskog stanja industrije Unije odvijalo se istodobno sa znatnim i sve većim prodorom dampinškog uvoza iz Kine na tržište, koji je stalno snižavalo cijene industrije Unije i sprečavao njihov rast. U tom pogledu, kretanje količina i cijena kineskog uvoza kako je navedeno u tablicama 3 i 4 spriječilo je rast razina cijena industrije Unije, čime je uspostavljena uzročno-posljedična veza između tih dviju pojava.

(240)

Uvoz iz Kine se u razmatranom razdoblju povećao za 14 %, s približno 140 372 tona 2021., što predstavlja tržišni udio od 37 %, na 160 549 tona u razdoblju ispitnog postupka, što je tržišni udio od 53 %. Zbog tog povećanog jeftinog uvoza industrija Unije nije mogla povećati svoje cijene u skladu s povećanjem troška proizvodnje. Slično tome, smanjenje tržišnog udjela i prodaje, koje je pak dovelo do smanjenja proizvodnje, negativno je utjecalo na jedinične troškove proizvodnje industrije zbog slabljenja ekonomije razmjera.

(241)

To se vrlo negativno odrazilo na industriju Unije. U situaciji povećanja troškova i pritiska na cijene zbog kineskog dampinškog uvoza industrija Unije nije mogla odrediti cijene i zadržati proizvodnju na održivim razinama, što je dovelo do vrlo velikog pada profitabilnosti s 4 % na gubitke (– 13 %) i posljedičnog pogoršanja njezinih financijskih pokazatelja.

(242)

Stoga je privremeno zaključeno da je dampinški uvoz iz Kine prouzročio materijalnu štetu industriji Unije u smislu cijene i količine.

(243)

Količina proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 12

Uvoz iz trećih zemalja

(244)

U usporedbi s Kinom ostale treće zemlje imale su ograničenu prisutnost na tržištu Unije u razmatranom razdoblju. U razmatranom razdoblju tržišni udjeli ostalih trećih zemalja koje najviše izvoze predmetni proizvod, Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država, Brazila i Bahreina, ostali su stabilni, uz minimalne ili nikakve varijacije, te su na razini RIP-a za svaku od tih zemalja iznosili 5 %, 2 %, 2 % i 2 %. Zajednički tržišni udio uvoza iz svih trećih zemalja osim Kine smanjio se s 22 % u 2021. na 15 % u razdoblju ispitnog postupka.

(245)

Tijekom razmatranog razdoblja Ukrajina je prodavala po nižim cijenama od Kine. Bahrein je prodavao po cijenama malo nižima od Kine samo 2022. i u razdoblju ispitnog postupka, dok su sve ostale zemlje tijekom razmatranog razdoblja zadržale više razine cijena. Unatoč nižim cijenama Ukrajina je činila samo 5 % tržišta, što je znatno manje od dominantnog položaja Kine od 53 % u razdoblju ispitnog postupka. Tržišni udio Bahreina bio je još manji i iznosio je samo 2 %. Ta ograničena prisutnost na tržištu ostalih trećih zemalja upućuje na to da, iako su Ukrajina i Bahrein u nekom trenutku nudili niže cijene, njihov ukupni učinak nije bio dovoljan da oslabi uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog kineskog uvoza i materijalne štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije.

(246)

Na toj je osnovi Komisija privremeno zaključila da utjecaj uvoza iz drugih zemalja ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog kineskog uvoza i materijalne štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije.

(247)

Količina proizvoda koju su proizvođači iz Unije u uzorku izvezli u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 13

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije u uzorku

(248)

Količina proizvoda koje su izvezli proizvođači iz Unije u uzorku se u razmatranom razdoblju smanjila za 40 %, odnosno s 26 049 tona 2021. na 15 649 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka. Prosječne cijene izvoza povećale su se za 22 % tijekom razmatranog razdoblja.

(249)

Kako je objasnila industrija Unije, pad izvoznih rezultata proizvođača iz Unije posljedica je pritiska kineskih proizvođača na tržišta ostalih trećih zemalja, što je pak uzrokovalo smanjenje izvoza proizvođača iz Unije. Gubitak izvozne prodaje u apsolutnom smislu znatno je manji od gubitka prodaje u Uniji. Nadalje, prosječna izvozna cijena za prodaju u treće zemlje bila je znatno viša i to za 21 % nego za prodaju u Uniji u razmatranom razdoblju.

(250)

Na temelju toga Komisija je privremeno zaključila da učinak izvoznih rezultata ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog kineskog uvoza i materijalne štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije.

(251)

Neke su stranke tvrdile da je smanjenje potrošnje u Uniji izvor štete.

(252)

Iako se potrošnja u Uniji u razmatranom razdoblju smanjila, to je samo pojačalo učinak kineskog dampinškog uvoza. Prodaja proizvođača iz Unije se smanjila više od potrošnje u Uniji. Potrošnja se u razmatranom razdoblju smanjila za 20 %, a prodaja proizvođača iz Unije za 37 %. Slično tome, znatno se smanjio i uvoz iz svih ostalih trećih zemalja. S druge strane, u istom se razdoblju kineski tržišni udio povećao s 37 % na 53 % zbog jeftinog uvoza.

(253)

Na temelju toga Komisija je privremeno zaključila da učinak smanjenja potrošnje u Uniji ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog kineskog uvoza i materijalne štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije.

(254)

Neke su stranke tvrdile da je povećanje cijena energije u Uniji izvor štete.

(255)

Energija je jedna od glavnih komponenti troška u proizvodnji taljenog aluminija. Međutim, ispitnim postupkom otkriveno je da su 2022., kad su cijene energije bile znatno više nego u ostatku razmatranog razdoblja, proizvođači iz Unije i dalje mogli ostvarivati dobit i čak poboljšati svoju profitabilnost u usporedbi s prethodnom godinom. To je bilo moguće jer se dio povećanih troškova energije mogao prenijeti na korisnike.

(256)

Konkretno, u 2023. i u razdoblju ispitnog postupka, kad su se cijene energije smanjile na znatno niže razine u odnosu na 2022., industrija Unije više nije mogla na odgovarajući način prilagođavati svoje cijene, a profitabilnost se smanjila. To upućuje na to da, iako cijene energije utječu na troškove proizvodnje, glavni problem pojavio se kad proizvođači iz Unije nisu mogli uskladiti svoje cijene s kretanjima troškova zbog nelojalne konkurencije dampinškog uvoza iz Kine.

(257)

Na temelju toga Komisija je privremeno zaključila da učinak cijena energije u Uniji ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz Kine i materijalne štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije.

(258)

Neke su stranke tvrdile da je izvor štete posljedica razlika u podrijetlu i trošku sirovina koje upotrebljavaju europski i kineski proizvođači, pri čemu su se posebno istaknuli boksit i aluminij.

(259)

Kad je riječ o navodnom nepovoljnom položaju u odnosu na sirovine, ispitnim postupkom utvrđeno je da nema znatnih razlika u proizvodnim procesima i sirovinama koje upotrebljavaju kineski proizvođači i proizvođači iz Unije. Kad je riječ o troškovima sirovina, utvrđeno je da je kinesko tržište sirovina narušeno, kako je detaljno opisano u odjeljku 3.2.1.

(260)

Neke su stranke tvrdile da se stanje industrije Unije pogoršalo zbog nedovoljnih ulaganja i zastarjelih proizvodnih postrojenja te da je to bio izvor štete.

(261)

Međutim, ispitnim postupkom otkriveno je da su proizvođači iz Unije posljednjih godina uložili u nova postrojenja. Nadalje, kako je prikazano u tablici 11, godišnje razine ulaganja su se u razmatranom razdoblju povećale za 30 %, što upućuje na to da se aktivnost ulaganja nastavila unatoč teškim financijskim okolnostima.

(262)

Na temelju toga Komisija je privremeno zaključila da navodi o nedovoljnim ulaganjima ne odgovaraju stvarnosti i ne umanjuju uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz Kine i materijalne štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije.

(263)

Neke su stranke tvrdile da je industrija Unije sama uvozila kineski taljeni aluminij i da je to bio izvor štete.

(264)

U ispitnom postupku zaključeno je da je industrija Unije uvozila određene količine predmetnog proizvoda iz Kine. Međutim, količina tog uvoza bila je ograničena, odnosno [2 800 – 3 800] tona, što čini približno 1 % potrošnje u Uniji tijekom RIP-a. U ispitnom postupku zaključeno je i da industrija Unije nije samo preprodala uvezene proizvode, nego ih je prerađivala prije nego što ih je preprodala. Time je ostvarena dodana vrijednost. Prodajom tog uvoza nije se snizila vlastita proizvodnja proizvođača iz Unije te je količina tog uvoza bila neznatna.

(265)

Nadalje, činjenica da se kineski uvoz povećao neovisno o razvoju vlastitog uvoza proizvođača iz Unije pokazuje da bi se kineski uvoz povećao i preuzeo tržišni udio EU-a čak i bez vlastitog uvoza proizvođača iz Unije iz Kine.

(266)

Na temelju toga Komisija je privremeno zaključila da učinak vlastitog uvoza proizvođača iz Unije iz Kine ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog kineskog uvoza i materijalne štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije.

(267)

S obzirom na prethodna razmatranja, Komisija je privremeno utvrdila uzročno-posljedičnu vezu između štete koju je pretrpjela industrija Unije i dampinškog uvoza iz Kine koji je onemogućio rast cijene na tržištu Unije. Zbog znatnog povećanja dampinškog uvoza iz Kine industrija Unije nije mogla odrediti cijene i zadržati proizvodnju na održivim razinama, što je znatno pogoršalo njezino gospodarsko stanje.

(268)

Gospodarski pad industrije Unije podudarao se s naglim povećanjem jeftinog dampinškog uvoza iz Kine. Taj je uvoz stalno snižavao cijene Unije i vršio snažan pritisak na sniženje tržišnih cijena, zbog čega industrija Unije nije mogla povećati cijene u skladu sa sve većim troškovima proizvodnje. To je dovelo do smanjenja prodaje, proizvodnje i znatnog pada profitabilnosti. Vremenski raspored i opseg tih kretanja upućuju na jasnu uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete.

(269)

Komisija je ispitala alternativne čimbenike koji su mogli pridonijeti šteti koju je pretrpjela industrija Unije. To je uključivalo uvoz iz ostalih trećih zemalja, izvozne rezultate industrije Unije, smanjenje potrošnje u Uniji, povećanje troškova energije, nabavu i trošak sirovina, navodna nedovoljna ulaganja i vlastiti uvoz kineskog taljenog aluminija. Međutim, nije utvrđeno da ijedan od tih čimbenika umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog kineskog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(270)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je dampinški uvoz iz predmetne zemlje nanio materijalnu štetu industriji Unije i da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, ne umanjuju uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete.

(271)

U ovom predmetu podnositelji pritužbe tvrdili su da postoje poremećaji povezani sa sirovinama za boksit i aluminij u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Stoga je Komisija, kako bi procijenila odgovarajuću razinu mjera, najprije utvrdila iznos pristojbe potreban za uklanjanje štete koju je pretrpjela industrija Unije bez poremećaja na temelju članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Zatim je ispitala hoće li dampinška marža proizvođača izvoznika u uzorku biti veća od njihove marže štete, vidjeti uvodne izjave od 280. do 282.

(272)

Štete ne bi bilo da je industrija Unije mogla ostvariti ciljnu dobit prodajom proizvoda po ciljnoj cijeni u smislu članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe.

(273)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz zemlje koja je predmet ispitnog postupka, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Ta profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %.

(274)

Komisija je najprije utvrdila osnovnu dobit koja pokriva pune troškove u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Osnovna dobit utvrđena je na temelju prethodne profitabilnosti industrije Unije u uzorku od 2014. do 2020., prije poremećaja uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19. Ta profitna marža utvrđena je na 7 %.

(275)

Jedan od dva proizvođača iz Unije u uzorku dostavio je dokaze da bi razina ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija u razmatranom razdoblju bila viša u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Komisija je provjerila internu evidenciju društva koja se odnosi na planove ulaganja, odluke o upravljanju i financijske izvještaje i utvrdila da su tvrdnje opravdane. Kako bi se to odrazilo u ciljnoj dobiti, Komisija je izračunala razliku između troškova ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija („IRI”) u razdoblju ispitnog postupka i razine koju su ti troškovi mogli dosegnuti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, koje je dostavila industrija Unije, a Komisija provjerila, i stvarnih troškova IRI-ja tijekom razmatranog razdoblja. Takva razlika, izražena kao postotak prometa, utvrđena je u rasponu od 1 % do 3,06 % za svako društvo u uzorku.

(276)

Taj je postotak zbrojen s osnovnom dobiti od 7 % navedenoj u uvodnoj izjavi 273. i tako je dobivena ciljna dobit od 7 % i 10,06 %, ovisno o položaju proizvođača Unije u uzorku.

(277)

Naposljetku, u skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe Komisija je procijenila buduće troškove koje će industrija Unije snositi tijekom razdoblja primjene mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2., a koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola kojih je Unija stranka te konvencija ILO-a navedenih u Prilogu I.a osnovnoj uredbi. Na temelju dostupnih dokaza Komisija je utvrdila dodatni trošak od 89,34 EUR po toni od kojeg je odbila stvarni trošak usklađivanja s takvim konvencijama tijekom RIP-a, odnosno 72,26 EUR po toni, što je dovelo do rezultata od 17,08 EUR po toni. Ta je razlika dodana neštetnoj cijeni.

(278)

Na temelju toga Komisija je izračunala prosječnu neštetnu cijenu od 1 880 EUR po toni za istovjetne proizvode industrije Unije tako što je primijenila prethodno navedene ciljne profitne marže (vidjeti uvodnu izjavu 275.) na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka, a zatim dodala prilagodbi na temelju članka 7. stavka 2.d za svaku vrstu proizvoda.

(279)

Komisija je zatim utvrdila razinu marže štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju u predmetnoj zemlji, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(280)

Razina uklanjanja štete za „ostala trgovačka društva koja surađuju” i za „sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje” određena je na isti način kao i dampinška marža za ta društva.

(281)

Kako je objašnjeno u Obavijesti o pokretanju postupka, podnositelj pritužbe Komisiji je dostavio dovoljno dokaza da u pogledu proizvoda iz ispitnog postupka u predmetnoj zemlji postoje poremećaji povezani sa sirovinama. Stoga je u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe ovim ispitnim postupkom ocijenjeno je li za navodne poremećaje, ako je relevantno, pristojba manja od dampinške marže dovoljna da se ukloni šteta.

(282)

Međutim, s obzirom na to da su marže dostatne za uklanjanje štete više od dampinških marži, Komisija je smatrala da se u ovoj fazi nije potrebno baviti tim aspektom. Komisija je na temelju prethodno navedene ocjene zaključila da je primjereno utvrditi iznos privremenih pristojbi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe.

(283)

Iz prethodne ocjene proizlazi da bi privremene antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe:

(284)

Budući da je odlučila primijeniti članak 7. stavak 2. osnovne uredbe, Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije iako je utvrđen štetni damping, u skladu s člankom 21. osnovne uredbe. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na ocjeni interesa svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(285)

Industrija Unije sastoji se od devet društava, geografski raspoređenih u cijeloj Europi, koja izravno zapošljavaju otprilike 962 radnika. Većina tih proizvođača iz Unije podržala je pritužbu, a nijedan se nije usprotivio pokretanju ispitnog postupka.

(286)

Trenutačne razine profitabilnosti nisu održive. Očekuje se da će se uvođenjem mjera industriji Unije omogućiti da povrati dijelove izgubljenog udjela na tržištu te da odredi cijene na razinama koje barem pokrivaju troškove.

(287)

Nepostojanje mjera vjerojatno će imati znatan negativan učinak na industriju Unije u smislu daljnjeg sprečavanja rasta cijena i daljnjeg smanjenja prodaje, što će dovesti do većih gubitaka i vjerojatnog zatvaranja proizvodnih pogona, otpuštanja i, u konačnici, zatvaranja cijelih poduzeća. Takav razvoj događaja mogao bi dovesti do prekida europske proizvodnje s dugoročnim posljedicama za industrijsku otpornost i autonomiju Unije, osobito s obzirom na to da se taljeni aluminij, bitan za proizvodnju čelika, drugih metala, stakla i povezanih materijala, oduvijek smatra osjetljivim proizvodom.

(288)

Komisija je stoga zaključila da bi uvođenje privremenih mjera bilo u interesu industrije Unije.

(289)

Javilo se 12 nepovezanih uvoznika, od kojih su dva dostavila odgovore nakon isteka roka. Zaprimljeni su i brojni podnesci i primjedbe. Kako je navedeno u odjeljku 1.5., Komisija je odabrala uzorak od dva uvoznika koji su dostavili odgovore na upitnike.

(290)

Nekoliko uvoznika tvrdilo je da bi uvođenje antidampinških pristojbi povećalo materijalne troškove za njih i njihove kupce. Te bi dodatne troškove bilo teško pokriti i stoga bi oni ugrozili njihovu profitabilnost i konkurentnost. Ujedno su tvrdili da industrija Unije nema dovoljan kapacitet da zadovolji potražnju u Uniji iz čega proizlazi da bi mjere dovele do nestašice na tržištu. Osim toga, iznesene su tvrdnje o nepostojanju interesa proizvođača iz Unije za opskrbu određenim materijalima.

(291)

Komisija je napomenula da uvođenje pristojbi ne bi trebalo dovesti do ukidanja cjelokupnog uvoza iz NRK-a. Svrha je uvođenja mjera uspostaviti jednake uvjete na tržištu nakon čega kineski proizvođači izvoznici mogu nastaviti izvoziti u Uniju po poštenim cijenama. Drugo, iako uvođenje mjera može imati negativan učinak na uvoznike koji uvoze samo iz NRK-a, s obzirom na vjerojatno povećanje uvoza iz ostalih trećih zemalja, kako je navedeno u odjeljku 7.4., uvoznici bi trebali moći promijeniti svoje izvore opskrbe.

(292)

Kad je riječ o navodnom nepostojanju interesa proizvođača iz Unije za opskrbu određenim materijalima, Komisija je napomenula da industrija Unije proizvodi širok raspon proizvoda od taljenog aluminija. Tijekom razdoblja ispitnog postupka, kao i prethodnih godina, industrija Unije redovito je isporučivala taljeni aluminij različitih razreda i kvalitete, koji je prilagođen posebnim zahtjevima različitih korisničkih industrija.

(293)

Kad je riječ o nedovoljnom kapacitetu industrije Unije, Komisija je tu tvrdnju razmotrila u odjeljku 7.4.

(294)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je privremeno utvrdila da se očekuje da će eventualni negativan učinak mjera na nepovezane uvoznike u cjelini biti ograničen i neće premašiti pozitivan učinak mjera na proizvođače iz Unije.

(295)

Javilo se oko 50 korisnika i udruženja korisnika. Odgovore na upitnik dostavilo je 18 korisnika, a još nekoliko njih dostavilo je primjedbe.

(296)

Iznesene su tvrdnje o tome da bi uvođenje antidampinških pristojbi povećalo troškove za korisnike, koje bi bilo teško prenijeti na njihove kupce, stoga bi ti troškovi ugrozili profitabilnost i konkurentnost tih korisnika. Neki su korisnici tvrdili da bi povećanje troškova zbog uvođenja pristojbi moglo dovesti u pitanje njihovu operativnu održivost. Neki su korisnici tvrdili da bi zbog toga mogla biti dovedena u pitanje daljnja održivost određenih proizvodnih djelatnosti u Uniji, što bi moglo dovesti do smanjenja opsega, premještanja proizvodnje izvan Unije i/ili zatvaranja poduzeća.

(297)

Komisija je napomenula da su korisnici uglavnom aktivni u proizvodnji abrazivnih i vatrostalnih materijala, za koje je taljeni aluminij ključni ulazni materijal. Prema informacijama o potrošnji koje su dostavila udruženja, industrija vatrostalnih materijala kupuje približno 80 000 tona godišnje. Procjenjuje se da potrošnja industrije abraziva iznosi od 200 000 do 250 000 tona godišnje. Taj sektor čini oko 60 % do 70 % ukupne potražnje za taljenim aluminijem u Uniji. Kad je riječ o zapošljavanju, industrija vatrostalnih materijala zapošljava oko 20 000 ljudi u Europi, dok industrija abraziva osigurava oko 8 400 radnih mjesta samo u Njemačkoj i Italiji. Kad je riječ o prometu, procjenjuje se da industrija vatrostalnih materijala u Europi godišnje ostvaruje prihod od 4 milijarde EUR. Samo u Njemačkoj i Italiji industrija abraziva ostvaruje prihod od otprilike 2,3 milijarde EUR godišnje.

(298)

Na temelju informacija iz upitnika za korisnike utvrđeno je da je tijekom RIP-a udio djelatnosti koja se odnosi na proizvod iz ispitnog postupka u ukupnoj djelatnosti tih društava varirao i kretao se od 5 % do 30 % ukupnog prometa za industriju vatrostalnih materijala i od 25 % do 85 % ukupnog prometa za industriju abraziva. U prosjeku je u RIP-u djelatnost povezana s predmetnim proizvodom činila oko 15 % ukupne djelatnosti korisnika koji surađuju u industriji vatrostalnih materijala i oko 53 % za korisnike koji surađuju iz industrije abraziva.

(299)

Korisnici koji su odgovorili na upitnik činili su približno 20 % ukupne potrošnje taljenog aluminija u Uniji i oko 25 % uvoza Unije iz Kine. Među tim odgovorima otprilike 50 % taljenog aluminija koji se upotrebljava u industriji abraziva potječe iz Kine, dok udio taljenog aluminija kineskog podrijetla u industriji vatrostalnih materijala iznosi približno 65 % – 69 %.

(300)

Komisija je procijenila da bi se, ako se pristojbe uvedu na predloženoj razini i ako svi ostali čimbenici ostanu nepromijenjeni, trošak proizvodnje za korisnike mogao povećati za između 10 % i 30 %, ovisno o pojedinom društvu. Točnije, za industriju vatrostalnih materijala procijenjeno povećanje troškova proizvodnje iznosilo bi od 10 % do 30 %, dok se za industriju abraziva očekuje da će povećanje biti od 10 % do 23 %. Međutim, važno je napomenuti da se te procjene temelje na pretpostavci da je sav taljeni aluminij kineskog podrijetla. U stvarnosti je opskrba industrija na kraju proizvodnog lanca raznolikija. Među onima koji su odgovorili na upitnik oko 50 % taljenog aluminija koji se upotrebljava u industriji abraziva i približno 65 % onoga koji se upotrebljava u industriji vatrostalnih materijala podrijetlom je iz Kine. To upućuje na to da znatan dio opskrbe potječe iz drugih izvora osim Kine, čime bi se ublažio ukupni učinak pristojbi na troškove. Nadalje, stvarni učinak na troškove proizvodnje razlikovat će se ovisno o specifičnoj kombinaciji izvora opskrbe svakog društva. Povećanje troškova u društvima s manjom ovisnošću o kineskim izvorima vjerojatno će biti manje, dok bi oni ovisniji mogli biti pogođeniji. Stoga bi učinak predloženih pristojbi trebalo procijeniti s obzirom na te različite strategije nabave.

(301)

Kad je riječ o mogućem učinku mjera na profitabilnost, situacija je složena zbog raznolikosti uključenih društava. Profitabilnost korisnika razlikovala se među sektorima i pojedinačnim društvima, pri čemu su neki prijavili pozitivne marže, dok su drugi poslovali s gubitkom.

(302)

Komisija je smatrala da bi učinak na profitabilnost korisnika uvelike ovisio o dvama ključnim čimbenicima: sposobnosti korisnika da povećanja troškova prenesu na kupce i njihovoj sposobnosti da ulazne elemente koje trenutačno nabavljaju iz Kine zamijene robom kupljenom od alternativnih dobavljača ako bi njezina cijena, nakon uvođenja pristojbi na kineski uvoz, mogla bi ublažiti učinak na cijene.

(303)

Kad je riječ o sposobnosti prenošenja povećanja troškova, potrebna je daljnja procjena. Međutim, Komisija priznaje da je vjerojatnije da će društva koja posluju u segmentima s većom maržom i proizvode specijaliziranije proizvode moći prenijeti dodatne troškove na kupce. S druge strane, očekuje se da će se društva koja proizvode manje specijalizirane proizvode i koja su izložena širem tržišnom natjecanju suočiti s većim poteškoćama. To je posebno važno za poduzeća koja već posluju s gubitkom, što upućuje na to da nisu mogla povećati cijene čak ni prije uvođenja mjera.

(304)

Kad je riječ o raspoloživosti drugih izvora opskrbe, ispitnim postupkom, kako je dodatno objašnjeno u odjeljku 7.4., utvrđeno je da je industrija Unije i dalje pouzdan izvor opskrbe taljenim aluminijem s dovoljnim kapacitetom za zadovoljavanje potražnje korisnika u Uniji. Utvrdila je i da korisnici u Uniji ne ovise samo o uvozu iz Kine. Ostale treće zemlje, kao što su Bahrein, Brazil, Sjedinjene Američke Države i Ukrajina, kako je navedeno u odjeljku 5.2.1., već su prisutne na tržištu Unije i vjerojatno će povećati svoj izvoz u Uniju, čime će se dodatno smanjiti ovisnost o kineskom uvozu.

(305)

Nadalje, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 244., u RIP-u su cijene uvoza iz Bahreina i Ukrajine bile niže od cijena kineskog uvoza, pa su korisnici iz Unije imali konkurentne alternative. Dostupnost jeftinijeg uvoza iz tih zemalja povećava raznolikost opskrbe i pridonosi ublažavanju mogućeg učinka mjera na kineski uvoz, čime se osigurava da korisnici iz Unije i dalje imaju pristup gospodarski održivim izvorima taljenog aluminija.

(306)

Ti nalazi upućuju na to da uvođenje mjera ne bi dovelo do nestašice u opskrbi i da bi dostupnost opskrbe iz trećih zemalja i Unije po poštenim cijenama u određenoj mjeri ublažila mogući negativan učinak na korisnike. Međutim, gospodarske posljedice za korisničke industrije mogu biti vrlo različite, ovisno o njihovu specifičnom položaju na tržištu, strukturama troškova i sposobnosti apsorpcije ili prenošenja povećanja troškova. Komisija će dodatno istražiti taj učinak.

(307)

Neke su stranke tvrdile da industrija Unije ne može opskrbljivati tržište Unije potrebnim količinama te stoga, ako se uvedu antidampinške pristojbe, postoji ozbiljan rizik od nestašice u Uniji, među ostalim za određene vrste predmetnog proizvoda.

(308)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da je taj argument neopravdan. Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije nedovoljno je iskorištavala svoj proizvodni kapacitet. Tijekom RIP-a stopa iskorištenosti proizvodnog kapaciteta Unije iznosila je 43 %, uz dodatni neiskorišteni kapacitet od oko 180 000 tona. Ispitnim postupkom utvrđeno je da je većina neiskorištenog kapaciteta odmah dostupna ili da može postati operativna u vrlo kratkom vremenskom razdoblju uz minimalno ulaganje. Ispitnim postupkom utvrđeno je i da neiskorišteni kapacitet industrije Unije omogućuje proizvodnju svih glavnih vrsta predmetnog proizvoda. Proizvodni kapacitet industrije Unije uglavnom odgovara potrošnji u Uniji od 305 360 tona tijekom RIP-a.

(309)

Osim toga, ispitnim postupkom utvrđeno je da, iako je proizvodnja taljenog aluminija koncentrirana u nekoliko ključnih regija u svijetu, postojeći kapacitet proizvodnje u trećim zemljama koje nisu Kina može dopuniti već znatan proizvodni kapacitet u Uniji. Kako je detaljno opisano u tablici 12, uvoz iz trećih zemalja već je prisutan na tržištu Unije. Komisija je smatrala da će se taj uvoz vjerojatno povećati ako se smanji dampinški uvoz iz Kine. Stoga se zaključuje da je ukupni neiskorišteni kapacitet Unije i proizvođača iz trećih zemalja dovoljan da zadovolji potrošnju u Uniji.

(310)

Neke su strane tvrdile i da će uvođenje antidampinških pristojbi na predmetni proizvod dovesti do rizika od koncentracije tržišta, što može dovesti do daljnjeg povećanja cijena predmetnog proizvoda.

(311)

Komisija je napomenula da, iako je točno da se pravilima Unije o tržišnom natjecanju nameću stroži standardi ponašanja za društvo koje ima znatan tržišni udio, u konačnici je na tijelima nadležnima za tržišno natjecanje da utvrde postoji li vladajući položaj i je li riječ o zlouporabi. U antidampinškim postupcima Komisija ispituje pitanja tržišnog natjecanja kako bi utvrdila bi li, uzimajući sve u obzir, nametanje antidampinških mjera jasno bilo protiv interesa Unije. Takva analiza ne može obuhvatiti procjenu tržišnog natjecanja u strogom pravnom smislu, koju može izvršiti samo tijelo nadležno za tržišno natjecanje. U svakom slučaju, nisu dostavljeni čvrsti dokazi koji bi upućivali na to da bi ako se uvedu antidampinške mjere, podnositelj pritužbe djelovao protivno tržišnom natjecanju, osim njegova već snažnog položaja na tržištu i sudjelovanja u poslovnim praksama koje se općenito smatraju standardnima, kao što su diferencirane cijene ovisno o količini kupljenih proizvoda i priroda postojećih poslovnih odnosa. Podsjeća se da je svrha uvođenja antidampinških mjera ponovno uspostaviti ravnopravne uvjete koji su narušeni nepoštenim trgovinskim praksama kineskih proizvođača izvoznika. Cilj antidampinških mjera nije istisnuti kineske proizvođače izvoznike s tržišta Unije, nego stvoriti uvjete u kojima se proizvođači iz Unije i proizvođači iz trećih zemalja natječu pod poštenim uvjetima.

(312)

Neke su stranke tvrdile da je postupak certificiranja materijala potrebnih za njihovu proizvodnju koji provode ta društva interno i njihovi klijenti dugotrajan i složen. Uključuje stroge postupke ispitivanja i odobrenja kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima kupaca. Ako se uvedu mjere, proizvođači će možda trebati promijeniti dobavljača ili materijal zbog čega će možda trebati provesti ponovnu certifikaciju što bi pak moglo dovesti do kašnjenja u proizvodnji te do neispunjavanja ugovornih obveza.

(313)

Komisija je primijetila nekoliko olakotnih čimbenika koji znatno smanjuju taj rizik. Industrija Unije i nekoliko dobavljača iz trećih zemalja etablirani su proizvođači taljenog aluminija. Ti dobavljači imaju dugogodišnje iskustvo na tržištu u opskrbi materijalima koji zadovoljavaju industrijske standarde. Slično tome, industrija Unije prepoznata je kao proizvođač kvalitete koji može ispuniti stroge zahtjeve certificiranja. Njezini su proizvodi često prvi certificirani u Uniji, nakon čega se razmatraju alternativni izvori. Osim toga, ispitni postupak pokrenut je prije nekoliko mjeseci te su korisnici stoga imali dovoljno vremena da se pripreme za moguće promjene, procijene alternativne dobavljače i, prema potrebi, pokrenu postupke certificiranja.

(314)

Komisija je svjesna opravdane zabrinutosti koju su izrazile korisničke industrije, posebno u pogledu njihove sposobnosti apsorbiranja ili prenošenja povećanja troškova i održavanja profitabilnosti. Stoga Komisija smatra da je primjereno detaljnije ispitati ta pitanja. U tu će svrhu Komisija tijekom konačne faze ispitnog postupka dodatno procijeniti opseg i učinak tih pitanja te osigurati da se sve donesene konačne mjere temelje na sveobuhvatnom razumijevanju širih gospodarskih posljedica.

(315)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je privremeno zaključila da, unatoč opravdanoj zabrinutosti korisničkih industrija., ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz taljenog aluminija podrijetlom iz Narodne Republike Kine u ovoj fazi ispitnog postupka nije u interesu Unije. Mjere se smatraju pravno opravdanima i razmjernima jer su potrebne za sprečavanje daljnje štete industriji Unije, očuvanje održivosti proizvodnje Unije i osiguravanje poštenog tržišnog natjecanja u Uniji. Komisija je stoga smatrala primjerenim uvesti privremene mjere u ovoj fazi ispitnog postupka te se obvezala da će dodatno procijeniti učinak na korisničke industrije.

(316)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela o dampingu, šteti, uzročno-posljedičnoj vezi, razini mjera i interesu Unije trebalo bi uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom.

(317)

Trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe. Komisija je u uvodnim izjavama 280. i 281. zaključila da bi odgovarajuća razina za uklanjanje štete trebala biti dampinška marža.

(318)

Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(319)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te stope pristojbe primjenjuju se isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz NRK-a”. Na taj uvoz ne bi se trebala primjenjivati nijedna druga pojedinačna stopa antidampinške pristojbe.

(320)

Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Pojedinačne antidampinške pristojbe primjenjuju se samo ako se carinskim tijelima država članica predoči valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi trebalo primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz NRK-a”.

(321)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element koji carinska tijela trebaju uzeti u obzir. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i osigurala opravdanost daljnje primjene niže stope pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(322)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe na razini zemlje.

(323)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 3., Komisija je uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda. Evidentiranje se provodi kako bi se omogućila retroaktivna naplata pristojbi na temelju članka 10. stavka 4. osnovne uredbe.

(324)

S obzirom na nalaze u privremenoj fazi, evidentiranje uvoza trebalo bi ukinuti/obustaviti.

(325)

U ovoj fazi postupka nije donesena/ne može se donijeti odluka o mogućoj retroaktivnoj primjeni antidampinških mjera.

(326)

U skladu s člankom 19.a. osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu. Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni.

(327)

Nije zaprimljena nijedna primjedba o točnosti izračuna.

(328)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(329)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,