Bruxelles, 14.7.2021.

COM(2021) 558 final

PRILOZI

Prijedlogu

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (preinaka)

{SEC(2021) 558 final} - {SWD(2021) 623 final} - {SWD(2021) 624 final} - {SWD(2021) 625 final} - {SWD(2021) 626 final} - {SWD(2021) 627 final}


ò novo

PRILOG I.

NACIONALNI DOPRINOSI UNIJINIM CILJEVIMA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA 2030. IZRAŽENI U POTROŠNJI PRIMARNE ENERGIJE I/ILI KRAJNJOJ POTROŠNJI ENERGIJE

1.Razina nacionalnih doprinosa izračunava se na temelju sljedeće okvirne formule:

pri čemu je CEU korekcijski faktor, Target razina nacionalne ambicije, a FECB2030 i PECB2030 referentni scenarij iz 2020. koji se koristi kao osnovni scenariji za 2030.

2.Sljedeća okvirna formula predstavlja objektivne kriterije za faktore iz članka 4. stavka 3. točke (d) podtočki od i. do iv., svaki od kojih služi za određivanje razine nacionalne ambicije u % varijable Target pri čemu svaki ima jednak ponder u formuli (0,25):

(a)paušalni doprinos (Fflat);

(b)doprinos na temelju BDP-a po glavi stanovnika (Fwealth);

(c)doprinos na temelju energetskog intenziteta (Fintensity);

(d)potencijalni doprinos troškovno učinkovite uštede energije (Fpotential).

3.Fflat je Unijin cilj za 2030. koji uključuje dodatna nastojanja potrebna da se postignu Unijini ciljevi energetske učinkovitosti za potrošnju krajnje i primarne energije u odnosu na predviđanja za 2030. iz referentnog scenarija iz 2020.

4.Fwealth se izračunava za svaku državu članicu na temelju njezina trogodišnjeg prosječnog Eurostatova indeksa stvarnog BDP-a po glavi stanovnika u odnosu na trogodišnji prosjek Unije za razdoblje od 2017. do 2019. iskazan u paritetima kupovne moći.

5.Fintensity se izračunava za svaku državu članicu na temelju njezina trogodišnjeg prosječnog indeksa intenziteta krajnje energije (FEC ili PEC po stvarnom BDP-u u paritetima kupovne moći) u odnosu na trogodišnji prosjek Unije za razdoblje od 2017. do 2019.

6.Fpotential se izračunava za svaku državu članicu na temelju njezine uštede krajnje ili primarne energije u scenariju PRIMES MIX 55 % za 2030. Te se uštede iskazuju u odnosu na predviđanja za 2030. iz referentnog scenarija iz 2020.

7.Za svaki kriterij iz točke 2. podtočaka od (a) do (d) primjenjuju se donja i gornja granica. Razina ambicije za svaki faktor ograničava se na 50 % i 150 % Unijine prosječne razine ambicije za taj faktor.

8.Izvor ulaznih podataka za izračun faktora je Eurostat osim ako je navedeno drukčije.

9.Ftotal se izračunava kao ponderirani zbroj sva četiri faktora (Fflat, Fwealth, Fintensity i Fpotential). Target se izračunava kao umnožak ukupnog faktora Ftotal i cilja EU-a.

10.Za sve države članice primjenjuje se korekcijski faktor CEU radi kalibracije zbroja svih nacionalnih doprinosa u odnosu na Unijine ciljeve potrošnje primarne energije i krajnje potrošnje energije za 2030. Faktor CEU je jednak za sve države članice.

_____________

ê 2012/27/EU (prilagođeno)

ð novo

PRILOG III.

OPĆA NAČELA ZA IZRAČUN ELEKTRIČNE ENERGIJE IZ KOGENERACIJE

Dio I.

Opća načela

Vrijednosti koje se koriste za izračun električne energije iz kogeneracije određuju se na temelju očekivanog ili stvarnog rada jedinice u uobičajenim pogonskim uvjetima. Kod mikrokogeneracijskih jedinica izračun se može temeljiti na potvrđenim vrijednostima.

(a)Proizvodnja električne energije iz kogeneracije smatra se jednakom ukupnoj godišnjoj proizvodnji električne energije u jedinici mjereno na izlazu glavnih generatora Ö ako su ispunjeni sljedeći uvjeti Õ ;:

i.u kogeneracijskim jedinicama tipa (b), (d), (e), (f), (g) i (h) iz dijela II., cjelokupne godišnje učinkovitosti koju utvrđuju države članice, na razini od najmanje 75 %; i

ii.u kogeneracijskim jedinicama tipa (a) i (c) iz dijela II., cjelokupne godišnje učinkovitosti koju utvrđuju države članice, na razini od najmanje 80 %.

(b)Kod kogeneracijskih jedinica cjelokupne godišnje učinkovitosti ispod vrijednosti iz točke (a) podtočke i. (kogeneracijske jedinice tipa (b), (d), (e), (f), (g) i (h) iz dijela II.) ili cjelokupne godišnje učinkovitosti ispod vrijednosti iz točke (a) podtočke ii. (kogeneracijske jedinice tipa (a) i (c) iz dijela II.) Ö električna energija iz Õ kogeneracija se izračunava se u skladu sa sljedećom formulom:

ECHP = HCHP * C

pri čemu:

ECHP označava količinu električne energije iz kogeneracije,

C označava omjer električne i toplinske energije,

HCHP označava količinu korisne topline iz kogeneracije (izračunanu u tu svrhu kao ukupna proizvodnja toplinske energije umanjena za svu toplinu proizvedenu u odvojenim kotlovima ili izravnim oduzimanjem pare iz parnoga generatora ispred turbine).

Izračun električne energije iz kogeneracije mora se temeljiti na stvarnom omjeru električne i toplinske energije. Ako nije poznat stvarni omjer električne i toplinske energije kogeneracijske jedinice, mogu se, posebno u statističke svrhe, koristiti sljedeće zadane vrijednosti za jedinice tipa (a), (b), (c), (d), i (e) iz dijela II., uz uvjet da je izračunana kogeneracijska električna energija manja ili jednaka ukupnoj proizvodnji električne energije u jedinici:

Tip jedinice

Zadani omjer električne i toplinske energije, C

Kombinirani proces plinske i parne turbine

0,95

Protutlačne parne turbine

0,45

Kondenzacijske parne turbine s oduzimanjem pare

0,45

Plinske turbine s iskorištavanjem otpadne topline

0,55

Motor s unutarnjim izgaranjem

0,75

Ako države članice uvedu zadane vrijednosti za omjere električne i toplinske energije za jedinice tipa (f), (g), (h), (i), (j) i (k) iz dijela II., takve se zadane vrijednosti objavljuju i o njima se obavješćuje Komisija.

(c)Ako se energetski udio utrošenoga goriva u postupku kogeneracije povrati u kemikalijama i reciklira, taj se udio može oduzeti iz utrošenoga goriva prije izračunavanja cjelokupne učinkovitosti iz točaka (a) i (b).

(d)Države članice mogu odrediti omjer električne i toplinske energije kao omjer između električne energije i korisne topline u kogeneracijskom pogonu nižeg kapaciteta koristeći radne podatke određene jedinice.

(e)Države članice mogu za potrebe izračuna u skladu s točkama (a) i (b) koristiti razdoblja izvješćivanja različita od jednogodišnjih.

Dio II.

Kogeneracijske tehnologije obuhvaćene ovom Direktivom

(a)Kombinirani proces plinske i parne turbine

(b)Protutlačne parne turbine

(c)Kondenzacijske parne turbine s oduzimanjem pare

(d)Plinske turbine s iskorištavanjem otpadne topline

(e)Motor s unutarnjim izgaranjem

(f)Mikroturbine

(g)Stirlingovi motori

(h)Gorivne ćelije

(i)Parni strojevi

(j)Organski Rankineovi procesi

(k)Sve druge vrste tehnologija ili njihove kombinacije obuhvaćene definicijom utvrđenom u članku 2. točki 30.

Pri U provedbi i primjeni općih načela za izračun električne energije iz kogeneracije, države članice upotrebljavaju detaljne smjernice utvrđene Odlukom Komisije 2008/952/EZ od 19. studenoga 2008. o uspostavljanju detaljnih smjernica za provedbu i primjenu Priloga II. Direktivi 2004/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 1 .

_____________

ê 2012/27/EU

PRILOG IIIII.

METODOLOGIJA UTVRĐIVANJA UČINKOVITOSTI POSTUPKA KOGENERACIJE

Vrijednosti koje se koriste za izračun učinkovitosti kogeneracije i ušteda primarne energije određuju se na temelju očekivanog ili stvarnog rada jedinice u uobičajenim pogonskim uvjetima.

(a)Visokoučinkovita kogeneracija

Za potrebe ove Direktive visokoučinkovita kogeneracija mora ispunjavati sljedeće kriterije:

–kogeneracijskom proizvodnjom iz kogeneracijskih jedinica osiguravaju se uštede primarne energije izračunane u skladu s točkom (b) od najmanje 10 % u odnosu na referentne vrijednosti za odvojenu proizvodnju toplinske i električne energije,

–proizvodnja iz malih kogeneracijskih i mikrokogeneracijskih jedinica kojom se osiguravaju uštede primarne energije može se ubrojiti u visokoučinkovitu kogeneraciju,.

ò novo

–izravne emisije ugljikova dioksida iz kogeneracijske proizvodnje na fosilna goriva su manje od 270 gCO2 po 1 kWh izlazne energije iz kombinirane proizvodnje (uključujući grijanje/hlađenje, električnu energiju i mehaničku energiju),

–ako se kogeneracijska jedinica gradi ili u značajnoj mjeri preuređuje, države članice dužne su se pobrinuti da se ne poveća korištenje fosilnih goriva koja nisu prirodni plin u postojećim izvorima topline u odnosu na prosječnu godišnju potrošnju prethodne tri kalendarske godine punog rada prije preuređenja te da novi izvori topline u tom sustavu ne koriste fosilna goriva koja nisu prirodni plin.

ê 2012/27/EU

(b)Izračun ušteda primarne energije

Iznos ušteda primarne energije dobivenih iz kogeneracijske proizvodnje definirane u skladu s Prilogom III. izračunava se prema sljedećoj formuli:

pri čemu:

PES označava uštede primarne energije,

CHP Ηη označava učinkovitost toplinske energije iz kogeneracijske proizvodnje definiranu kao godišnja proizvodnja korisne topline podijeljena s utroškom goriva za proizvodnju zbroja korisne topline i električne energije iz kogeneracije,

Ref Ηη označava referentnu vrijednost učinkovitosti za odvojenu proizvodnju toplinske energije,

CHP Εη označava učinkovitost električne energije iz kogeneracijske proizvodnje definiranu kao godišnja električna energija iz kogeneracije podijeljena s utroškom goriva za proizvodnju zbroja ukupne korisne topline i električne energije iz kogeneracije. AkoTamo gdje kogeneracijska jedinica proizvodi mehaničku energiju, godišnja električna energija iz kogeneracije može se povećati dodatnim elementom koji predstavlja količinu električne energije koja je jednaka količini mehaničke energije. Ovaj dodatni element ne predstavlja osnovu za pravo na izdavanje jamstava o podrijetlu u skladu s člankom 2414. stavkom 10.,

Ref Εη označava referentnu vrijednost učinkovitosti za odvojenu proizvodnju električne energije.

(c)Izračun ušteda energije pomoću alternativnogim izračunaom

Države članice mogu izračunavati uštede primarne energije iz proizvodnje toplinske, električne i mehaničke energije kako je niže naznačeno bez primjene Priloga III. kako bi se iz istog postupka isključili oni dijelovi toplinske i električne energije koji nisu dobiveni kogeneracijom. Takva se proizvodnja može smatrati visokoučinkovitom kogeneracijom uzpod uvjetom da ispunjava kriterije učinkovitosti iz točke (a) ovog Priloga i, za kogeneracijske jedinice električnog kapaciteta većeg od 25 MW, ako je cjelokupna učinkovitost iznadveća od 70 %. Međutim, za izdavanje jamstva o podrijetlu i u statističke svrhe količina električne energije iz kogeneracije dobivena takvom proizvodnjom utvrđuje se u skladu s Prilogom III.

Ako se uštede primarne energije za postupak izračunavaju alternativnom metodom kako je gore naznačeno, uštede primarne energije izračunavaju se pomoću formule iz točke (b) ovog Priloga tako da se „CHP Ηη” zamijeni s „Ηη” i „CHP Εη” s „Εη”, pri čemu:

Ηη označava učinkovitost toplinske energije postupka, definiranu kao godišnja proizvodnja topline podijeljena s utroškom goriva za dobivanje zbroja proizvodnje toplinske i električne energije,

Εη označava učinkovitost električne energije postupka, definiranu kao godišnja proizvodnja električne energije podijeljena s utroškom goriva za dobivanje zbroja proizvodnje toplinske i električne energije. AkoTamo gdje kogeneracijska jedinica proizvodi mehaničku energiju, godišnja električna energija iz kogeneracije može se povećati dodatnim elementom koji predstavlja količinu električne energije koja je jednaka količini mehaničke energije. Ovaj dodatni element ne predstavlja osnovu za pravo na izdavanje jamstava o podrijetlu u skladu s člankom 2414. stavkom 10.

(d)    Države članice mogu za potrebe izračuna u skladu s točkama (b) i (c) ovog Priloga koristiti razdoblja izvješćivanja različita od jednogodišnjih.

(e)    Kod mikrokogeneracijskih jedinica izračun ušteda primarne energije može se temeljiti na potvrđenim podacima.

(f)Referentne vrijednosti učinkovitosti za odvojenu proizvodnju toplinske i električne energije

Usklađene referentne vrijednosti učinkovitosti sastoje se od matričnih vrijednosti diferenciranih prema relevantnim čimbenicima, uključujući godinu izgradnje i vrste goriva, i moraju se zasnivati na dokumentiranoj analizi uzimajući među ostalim u obzir podatke iz operativne uporabe u realnim uvjetima, mješavinu goriva i klimatske uvjete kao i primijenjene kogeneracijske tehnologije.

Temeljem referentnih vrijednosti učinkovitosti za odvojenu proizvodnju toplinske i električne energije u skladu s formulom utvrđenom u točki (b) određuje se operativna učinkovitost odvojene proizvodnje toplinske i električne energije koja se namjerava zamijeniti kogeneracijom.

Referentne vrijednosti učinkovitosti izračunavaju se prema sljedećim načelima:

i.1.za kogeneracijske jedinice usporedba s odvojenom proizvodnjom električne energije temelji se na načelu usporedbe istih kategorija goriva;

ii.2.svaka kogeneracijska jedinica uspoređuje se s najdostupnijom i ekonomski najopravdanijom tehnologijom za odvojenu proizvodnju toplinske i električne energije na tržištu u godini izgradnje kogeneracijske jedinice;

iii.3.referentne vrijednosti učinkovitosti za kogeneracijske jedinice starije od 10 godina utvrđuju se prema referentnim vrijednostima jedinica starih 10 godina;

iv.4.referentne vrijednosti učinkovitosti za odvojenu proizvodnju električne i toplinske energije odražavaju klimatske razlike među državama članicama.

_____________

ê 2012/27/EU (prilagođeno)

ð novo

PRILOG IVIII.

ZAHTJEVI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA Ö JAVNU NABAVU Õ PROIZVODE, USLUGE I ZGRADE KOJE KUPUJE SREDIŠNJA VLAST

U postupcima dodjele javnih ugovora i koncesija naručitelji i javni naručitelji mjeri u kojoj je to sukladno troškovnoj učinkovitosti, gospodarskoj izvedivosti, široj održivosti, tehničkoj prikladnosti i dovoljnoj razini tržišnog natjecanja, središnja vlast kojai kupujeu proizvode, usluge ⇨ , radove ⇦ ili zgrade:

(a)ako je proizvod obuhvaćen delegiranim aktom donesenim na temelju Uredbe (EU) 2017/1369Direktive 2010/30/EU ili povezaneom provedbeneom direktiveom Komisije, kupujeu samo proizvode usklađene s kriterijemkoji ispunjavaju kriterij pripadnosti najvišem mogućem razredu energetske učinkovitosti s obzirom na potrebu za osiguravanjem dovoljne razine tržišnog natjecanja Ö utvrđen u članku 7. stavku 2. te uredbe Õ ;

(b)ako je proizvod koji nije obuhvaćen točkom (a) obuhvaćen provedbenom mjerom u okviru Direktive 2009/125/EZ koja je usvojenadonesena nakon stupanja na snagu ove Direktive, kupujeu samo proizvode usklađenesukladne s referentnim vrijednostima za energetsku učinkovitost koje su određene u toj provedbenoj mjeri;

(c)kupuje uredsku opremu koja je obuhvaćena Odlukom Vijeća 2006/1005/EZ od 18. prosinca 2006. o sklapanju Sporazuma između Vlade Sjedinjenih Američkih Država i Europske zajednice o usklađivanju programa za označivanje energetske učinkovitosti za uredsku opremu 2 i koja je usklađena sa zahtjevima energetske učinkovitosti koji nisu manje stroži od zahtjeva navedenih u Prilogu C Sporazumu koji je priložen toj Odluci;

ò novo

(c)ako je proizvod ili usluga obuhvaćen Unijinim kriterijima za zelenu javnu nabavu, nastoje, u pogledu energetske učinkovitosti proizvoda ili usluge, najviše što mogu kupiti samo proizvode i usluge koji ispunjavanje barem tehničke specifikacije utvrđene na „osnovnoj” razini relevantnih Unijinih kriterija za zelenu javnu nabavu, uključujući među ostalim za podatkovne centre, prostorije za poslužitelje i usluge u oblaku, Unijine kriterije za zelenu javnu nabavu cestovne rasvjete i prometne signalizacije i Unijine kriterije za zelenu javnu nabavu računala, zaslona, tableta i pametnih telefona;

ê 2012/27/EU

ð novo

(d)kupujeu samo gume koje su usklađene s kriterijemispunjavaju kriterij pripadnosti najvišem razredu energetske učinkovitosti s obzirom na potrošnju goriva kako je definirano Uredbom (EZ) br. 1222/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o označivanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge bitne parametre 3 Uredbom (EU) 2020/740 Europskog parlamenta i Vijeća 4 . OvTim se zahtjevom javna tijela ne sprečavaju u kupnji guma najvišeg razreda s obzirom na prianjanje na mokroj podlozi ili vanjsku buku kotrljanja ako je to opravdano sigurnosnim razlozima ili razlozima javnog zdravlja;

(e)u svojim pozivima za podnošenje ponuda za ugovore o uslugama zahtijevaju da za potrebe pružanja predmetnih usluga pružatelji usluga upotrebljavaju samo proizvode u skladu sa zahtjevima iz točaka od (a) do (d) prilikom pružanja predmetnih usluga. OvTaj se zahtjev primjenjuje samo na nove proizvode koje pružatelj usluga kupuje djelomično ili u cijelosti za potrebe pružanja predmetnih usluga;

(f)kupujeu ili sklapaju nove sporazume o najmu samo za zgrade koje ispunjavaju barem minimalne zahtjeve energetskih svojstava iz članka 5. stavka 1.5(1) ð 4. stavka 1. Direktive 2010/31/EU ï osim ako je namjena kupnje:

i.provedba velikea obnovea ili rušenjae;

ii.u slučaju javnih tijela, ponovna prodaja zgrade, a ne njezina uporaba za potrebe javnog tijela; ili

iii.očuvanje zgrade kao službeno zaštićene zgrade jer pripada posebno zaštićenom području ili zbog njezine posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti.

Usklađenost sIspunjavanje navedenimh zahtjevima provjerava se putem energetskih certifikata iz članka 11. Direktive 2010/31/EU.

_____________

ê 2018/2002 članak 1. stavak 16. i Prilog, točka 2

PRILOG V.

Zajedničke metode i načela za izračun učinka sustava obveze energetske učinkovitosti ili drugih mjera politike u skladu s člancima 87., 9.7.a i 10.7.b i člankom 28. stavkom 1120. stavkom 6.

1.Metode za izračun uštede energije, osim one koja proizlazi iz poreznih mjera za potrebe članaka 87., 9.7.a i 10.7.b i članka 28. stavka 1120. stavak 6.

Stranke obveznice, stranke sudionice, ovlaštene stranke ili provedbena tijela javne vlasti mogu upotrebljavati sljedeće metode za izračun uštede energije:

(a)predviđena ušteda na temelju rezultata prethodnih energetskih poboljšanja u sličnim postrojenjima pod neovisnim nadzorom. Opći se pristup naziva „ex ante”;

(b)izmjerena ušteda, pri čemu se ušteda od uvođenja mjere ili paketa mjera utvrđuje bilježenjem stvarnog smanjenja u uporabi energije, uzimajući u obzir čimbenike kao što su dodatnost, zauzetost, razine proizvodnje i vremenske prilike koji mogu utjecati na potrošnju. Opći se pristup naziva „ex post”;

(c)procijenjena ušteda, pri čemu se upotrebljavaju tehničke procjene uštede. Taj se pristup može upotrijebiti samo ako je utvrđivanje pouzdanih izmjerenih podataka za određeno postrojenje teško ili nerazmjerno skupo, primjer pri zamjeni kompresora ili električnog motora s drukčijom nazivnom vrijednošću kWh od one za koju postoje neovisne informacije o izmjerenoj uštedi, ili ako te procjene na temelju metodologija i referentnih vrijednosti utvrđenih na nacionalnoj razini provode kvalificirani ili akreditirani stručnjaci koji ne ovise o uključenim strankama obveznicama, strankama sudionicama ili ovlaštenim strankama;

(d)ušteda utvrđena na temelju istraživanja kojima se utvrđuje odgovor potrošača na savjete, informativne kampanje, sustave označivanja, certifikacijske sustave ili pametne mjerne sustave. Ovaj se pristup može upotrebljavati samo za uštedu nastalu uslijed promjena u ponašanju potrošača. On se ne upotrebljava za uštedu proizišlu iz uvođenja fizičkih mjera.

2.Pri utvrđivanju uštede energije za mjeru energetske učinkovitosti za potrebe članaka 87., 9.7.a i 10.7.b i članka 28. stavka 1120. stavka 6. primjenjuju se sljedeća načela:

ò novo

(a)države članice dokazuju da je mjera politike provedena u svrhu ispunjenja obveze uštede energije i postizanja uštede energije u krajnjoj potrošnji u skladu s člankom 8. stavkom 1. Države članice dostavljaju dokaze i svoju dokumentaciju iz kojih je vidljivo da je ušteda energije ostvarena mjerom politike, uključujući dobrovoljne sporazume;

ê 2018/2002 članak 1. stavak 16. i Prilog, točka 2

ð novo

(ba)mora se dokazati da su uštede dodatne u odnosu na uštede koje bi se ostvarile u svakom slučaju bez aktivnosti stranaka obveznica, stranaka sudionica, ovlaštenih stranaka ili provedbenih tijela. Kako bi se odredila ušteda koja se može iskazati kao dodatna države članice uzimaju u obzir kako bi se upotreba energije i potražnja za njom razvijali u nedostatku dotične mjere politike, uzimajući u obzir barem sljedeće čimbenike: trendove u potrošnji energije, promjene u ponašanju potrošača, tehnološki napredak i promjene uzrokovane drugim mjerama provedenima na razini Unije i na nacionalnoj razini;.

(cb)ušteda ostvarena provedbom obveznog prava Unije smatra se uštedom koja bi se ostvarila u svakom slučaju i stoga se ne iskazuje kao ušteda energije za potrebe članka 87. stavka 1. Odstupajući od tog zahtjeva, ušteda povezana s obnovom postojećih zgrada može se iskazivati kao ušteda energije za potrebe članka 87. stavka 1., uz uvjet da je ispunjen kriterij značajnosti iz točke 3. podtočke (h) ovog Priloga. Ušteda koja proizlazi iz provedbe nacionalnih minimalnih zahtjeva utvrđenih za nove zgrade prije prenošenja Direktive 2010/31/EU može se iskazati kao ušteda energije za potrebe članka 7. stavka 1.točke (a), pod uvjetom da je ispunjen kriterij značajnosti iz točke 3. podtočke(h) ovog Priloga i da je su uštedu države članice priopćile u svojim nacionalnim akcijskim planovima za energetsku učinkovitost u skladu s člankom 24. stavkom 2.; ð Mjere za promicanje poboljšanja energetske učinkovitosti u javnom sektoru u skladu sa stavkom 5. i stavkom 6. mogu biti prihvatljive da se uzmu u obzir za ostvarenje uštede energije koja se zahtijeva u skladu s člankom 8. stavkom 1. pod uvjetom da imaju za posljedicu provjerljivu i mjerljivu ili procjenjivu uštedu energije u krajnjoj potrošnji. Izračun uštede energije mora biti u skladu sa zahtjevima iz ovog Priloga; ï

ò novo

(d)mjere poduzete u skladu s Uredbom (EU) 2018/842 o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova mogu se smatrati značajnima, no države članice moraju pokazati da one dovode do ušteda energije u krajnjoj potrošnji koje je moguće provjeriti i izmjeriti ili procijeniti. Izračun uštede energije mora biti u skladu sa zahtjevima iz ovog Priloga;

(e)države članice ne mogu u ispunjavanje obveze uštede energije u skladu s člankom 8. stavkom 1. uračunavati smanjenu potrošnju energije u sektorima, uključujući zgrade i promet, koja bi se svejedno dogodila zbog trgovanja emisija u skladu s Direktivom o ETS-u EU-a. Ako je subjekt stranka obveznica u okviru nacionalnog sustava obveze energetske učinkovitosti iz članka 9. ove Direktive i iz sustava EU-a za trgovanje emisijama u sektoru zgrada i cestovnog prometa [upućivanje na prijedlog], u sustavima za praćenje i provjeru mora biti osigurano da se cijena ugljika koja se prenosi kad se gorivo pušta u potrošnju [u skladu s člankom XX. Direktive XX] uzima u obzir u izračunavanju i izvješćivanju ušteda energije ostvarenih mjerama za uštedu energije;

ê 2018/2002 članak 1. stavak 16. i Prilog, točka 2

ð novo

(fc)u obzir se može uzeti samo ušteda koja premašuju sljedeće razine je veća od sljedećih razina:

i.standardnihe vrijednosti emisija Unije za nove osobne automobile i nova laka gospodarska vozila nakon provedbe uredaba (EZ) br. 443/2009 5 i (EU) br. 510/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 6 Uredbe (EU) 2019/631 Europskog parlamenta i Vijeća 7 . ⇨ Države članice moraju dostaviti dokaze, pretpostavke i metodologiju izračuna radi dokazivanja dodatne vrijednosti u odnosu na zahtjeve Unije za emisije CO2 za nova vozila; ⇦

ii.zahtjevai Unije u vezi s uklanjanjem određenih proizvoda povezanih s energijom s tržišta nakon provedbe provedbenih mjera u skladu s Direktivom 2009/125/EZ;. ⇨ Države članice moraju dostaviti dokaze, pretpostavke i metodologiju izračuna radi dokazivanja dodatne vrijednosti; ⇦

(gd)dopuštene su politike čija je svrha poticanje većih razina energetske učinkovitosti proizvoda, opreme, prijevoznih sustava, vozila i goriva, zgrada i elemenata zgrada, procesa ili tržištað , osim mjera politike u pogledu korištenja izravnog izgaranja fosilnih goriva, koje se provode od 1. siječnja 2024. ï ;

ò novo

(h)ušteda energije proizašla iz mjera politike u pogledu korištenja izravnog izgaranja fosilnih goriva u proizvodima, opremi, prijevoznim sustavima, vozilima, zgradama ili radovima ne računa se za ispunjavanje obveze uštede energije od 1. siječnja 2024.;

ê 2018/2002 članak 1. stavak 16. i Prilog, točka 2

ð novo

(ie)mjere kojima se promiče ugradnja tehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora malog opsega na zgrade ili u njih mogu biti prihvatljive da se uzmu u obzir za ostvarenje uštede energije koja se zahtijeva u skladu s člankom 78. stavkom 1. pod uvjetom da imaju za posljedicu provjerljivau i mjerljivau ili procjenjivau uštedu energije poboljšanja energetske učinkovitosti ð u krajnjoj potrošnji ï . Izračun uštede energije mora biti u skladu je sa zahtjevima iz ovog Priloga;

ò novo

(j)mjere kojima se promiče ugradnja solarnih toplinskih tehnologija mogu biti prihvatljive da se uzmu u obzir za ostvarenje uštede energije koja se zahtijeva u skladu s člankom 8. stavkom 1. pod uvjetom da imaju za posljedicu provjerljivu i mjerljivu ili procjenjivu uštedu energije u krajnjoj potrošnji. Okolna toplina uhvaćena solarnim toplinskim tehnologijama može se isključiti iz njihove krajnje potrošnje energije;

ê 2018/2002 članak 1. stavak 16. i Prilog, točka 2 (prilagođeno)

ð novo

(kf)kada je riječ o politikama kojima se ubrzava uvođenje učinkovitijih proizvoda i vozila, ð osim kad je riječ o korištenju izravnog izgaranja fosilnih goriva, ï one se mogu se u potpunosti uzeti u obzir pod uvjetom da se dokaže da se takvo uvođenje odvija prije isteka prosječnog očekivanog vijeka trajanja proizvoda ili vozila ili prije nego što je uobičajeno zamijeniti proizvod ili vozilo, a uštede se iskazuju samo za razdoblje do isteka prosječnog očekivanog vijeka trajanja proizvoda ili vozila koje se zamjenjuje;

(lg)pri poticanju uvođenja mjera energetske učinkovitosti države članice prema potrebi osiguravaju održavanje normi kvalitete proizvoda, usluga i provedbe mjera, ili uvođenje tih normi ako ne postoje;

(mh)da bi se uzele u obzir klimatske razlike među regijama, države članice mogu odlučiti prilagoditi uštede standardnoj vrijednosti ili uskladiti različite uštede energije u skladu s temperaturnim razlikama među regijama;

(ni)priu izračunu uštede energije uzimaju se u obzir trajanje mjera i stupanj smanjenja uštede tijekom vremena. Taj se izračun provodi zbrajanjem ušteda koje će se ostvariti svakom pojedinačnom mjerom tijekom razdoblja od datuma njezine provedbe ð do kraja razdoblja obveze ï do 31. prosinca 2020. ili do 31. prosinca 2030., prema potrebi. Države članice mogu također primijeniti drugu metodu ako procijene da se njome može ostvariti barem jednaka ukupna količina uštede. Pri uporabi druge metodeAko upotrebljavaju druge metode, države članice osiguravaju da ukupan iznos uštede energije izračunan primjenom tih drugih metoda ne premašuje iznos uštede energije koji bi dobile kada bi uštedu izračunale kao zbroj ušteda koje će se ostvariti svakom pojedinačnom mjerom tijekom razdoblja od datuma njezine provedbe do 31. prosinca 2020. ili do 31. prosinca 2030., prema potrebi. Države članice u svojim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima u okviru Uredbe (EU) 2018/1999 detaljno opisuju drugu metodu i i sve što je poduzeto kako bi osigurale ispunjavanje tog obvezujućeg zahtjeva u vezi s izračunom.

3.Države članice osiguravaju da su ispunjeni sljedeći zahtjeviispunjavanje sljedećih zahtjeva za mjere politike provedene na temelju članka 10.7.b i članka 2820. stavka 11.6.:

(a)mjerama politika i pojedinačnim mjerama ostvaruju se uštede energije u krajnjoj potrošnji koje je moguće provjeriti;

(b)odgovornosti svake stranke sudionice, ovlaštene stranke ili provedbenog tijela javne vlasti, ovisno o tome što je relevantno, jasno su utvrđene;

(c)uštede energije koje se ostvaruju ili se trebaju ostvariti utvrđuju se na transparentan način;

(d)iznos uštede energije koji se zahtijeva ili koji treba ostvariti mjerom politike izražen je kao krajnja potrošnja energije ili kao potrošnja primarne energije upotrebom konverzijskih faktora utvrđenih u Prilogu IV. ð na temelju neto kaloričnih vrijednosti ili faktora primarne energije ï Ö iz članka 29. Õ ;

(e)sastavlja se i objavljuje godišnje izvješće o uštedi energije koju su ostvarile ovlaštene stranke, stranke sudionice i provedbena tijela javne vlasti, kao i podaci o godišnjim kretanjima uštede energije;

(f)provodi se praćenje rezultata te odgovarajućih mjera u slučaju nezadovoljavajućeg napretka;

(g)uštedu energije ostvarenu u okviru pojedinačne mjere pripisala si jemože iskazivati samo jedna stranka;

(h)dokazano jepotrebno je dokazati da su aktivnosti stranke sudionice, ovlaštene stranke ili provedbenih tijela javne vlasti značajni za ostvarenje iskazane uštede energije;.

ò novo

(i)aktivnosti stranki sudionica, ovlaštenih stranaka ili provedbenih tijela javne vlasti nemaju negativne učinke na ugrožene kupce, osobe pogođene energetskim siromaštvom ni, ako je primjenjivo, osobe koje žive u socijalnom stanovanju.

ê 2018/2002 članak 1. stavak 16. i Prilog, točka 2

ð novo

4.Upri utvrđivanju uštede energije nastale zbog mjera politika u području oporezivanja uvedenih na temelju članka 10.7.b, primjenjuju se sljedeća načela:

(a)u obzir se uzima samo ušteda energije na temelju mjera oporezivanja koja premašuje minimalne razine oporezivanja primjenjive na goriva u skladu s direktivama Vijeća 2003/96/EZ 8 ili 2006/112/EZ 9 ;

(b)ð kratkoročna ï cjenovna elastičnost za izračun učinka mjera oporezivanja (u području energetike) mora odražavati odgovor potražnje za energijom u odnosu na promjene cijena te se procjenjuje na temelju najnovijih i reprezentativnih službenih izvora podataka; ⇨ koji su primjenjivi za državu članicu i prema potrebi utemeljeni na pratećim istraživanjima koja je proveo neovisni institut. Ako se ne koristi kratkoročna elastičnost nego neka druga cjenovna elastičnost, države članice objašnjavaju kako su poboljšanja energetske učinkovitosti zbog provedbe drugog zakonodavstva Unije uključene u osnovni scenarij na temelju kojeg se procjenjuje ušteda energije, ili kako je izbjegnuto dvostruko uračunavanje ušteda energije iz drugog zakonodavstva Unije; ⇦ 

(c)uštede energije iz pratećih instrumenata politike oporezivanja, uključujući fiskalne poticaje ili plaćanje fondu, obračunavaju se zasebno;.

ò novo

(d)procjene kratkoročne elastičnosti trebale bi se upotrebljavati za procjenu uštede energije ostvarene mjerama oporezivanja kako bi se izbjeglo preklapanje sa zakonodavstvom Unije i drugim mjerama politike;

(e)države članice određuju distribucijski učinak mjera oporezivanja i jednakovrijednih mjera na ugrožene kupce, osobe pogođene energetskim siromaštvom i, ako je primjenjivo, osobe koje žive u socijalnom stanovanju te pokazuju učinke mjera ublažavanja provedenih u skladu s člankom 22. stavcima od 1. do 3.;

(f)države članice dostavljaju dokaze, uključujući metodologije izračuna, da se, ako postoji preklapanje učinka mjera oporezivanja energije ili ugljika ili trgovanja emisija u skladu s Direktivom o ETS-u EU-a, uštede energija ne uračunavaju dvaput.

ê 2018/2002 članak 1. stavak 16. i Prilog, točka 2 (prilagođeno)

5.Obavijest o metodologiji

Države članice u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 obavješćuju Komisiju o predloženoj detaljnoj metodologiji za rad sustava obveze energetske učinkovitosti i o alternativnim mjerama iz članaka 9.7.a i 10.7.b te članka 2028. stavka 116. Osim u slučaju oporezivanja, takva obavijest uključuje pojedinosti o:

(a)razini uštede energije koja se zahtijeva na temelju članka 87. stavka 1. prvog podstavka točke (b) ili uštede za koju se očekuje da će biti ostvarena tijekom cijelog razdoblja od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2030.;

ò novo

(b)tome kako se izračunana količina nove uštede energije koja se zahtijeva u skladu s člankom 8. stavkom 1. prvim podstavkom ili ušteda energije čije se postizanje očekuje raspoređuje tijekom razdoblja obveze;

ê 2018/2002 članak 1. stavak 16. i Prilog, točka 2

(cb)strankama obveznicama, strankama sudionicama, ovlaštenim strankama ili provedbenim tijelima javne vlasti;

(dc)ciljnim sektorima;

(ed)mjerama politike i pojedinačnima mjerama, uključujući očekivani ukupni iznos kumulativne uštede energije za svaku mjeru;

ò novo

(f)informacijama o mjerama politike ili programima ili mjerama financiranima iz nacionalnog fonda za energetsku učinkovitost provedenima prioritetno kod osoba pogođenih energetskim siromaštvom, ugroženih kupaca i, ako je primjenjivo, osoba koje žive u socijalnom stanovanju;

(g)udjelu i količini uštede energije koju treba postići kod osoba pogođenih energetskim siromaštvom, ugroženih kupaca i, ako je primjenjivo, osoba koje žive u socijalnom stanovanju;

(h)ako je primjenjivo, informacijama o primijenjenim pokazateljima, aritmetičkom prosjeku udjela i rezultatima mjera politike uspostavljenima u skladu s člankom 8. stavkom 3.;

(i)ako je primjenjivo, informacijama o učinku i negativnim učincima mjera politike provedenih u skladu s člankom 8. stavkom 3. na osobe pogođene energetskim siromaštvom, ugrožene kupce i, ako je primjenjivo, osobe koje žive u socijalnom stanovanju;

ê 2018/2002 članak 1. stavak 16. i Prilog, točka 2

(je)trajanju razdoblja obveze u vezi sa sustavom obveze energetske učinkovitosti;

ò novo

(k)ako je primjenjivo, količini uštede energije ili ciljevima smanjenja troškova koje stranke obveznice trebaju postići kod osoba pogođenih energetskim siromaštvom, ugroženih kupaca i, ako je primjenjivo, osoba koje žive u socijalnom stanovanju;

ê 2018/2002 članak 1. stavak 16. i Prilog, točka 2 (prilagođeno)

(lf)aktivnostima predviđenima mjerom politike;

(mg)metodologiji izračuna, uključujući kako se utvrđuje dodatnost i značajnost te koje se metodologije i referentne vrijednosti upotrebljavaju za predviđene i procijenjene uštede Ö i, ako je primjenjivo, korištenim neto kaloričnim vrijednostima i konverzijskim faktorima Õ ;

(nh)vijeku trajanja mjera i načinu na koji se izračunavaju ili na čemu se temelje;

(oi)pristupu primijenjenom za rješavanje pitanja klimatskih razlika unutar države članice;

(pj)sustavima za praćenje i provjeru za mjera na temelju članaka 7.a9. i 7.b10. te pojedinosti o načinu osiguravanja njihove neovisnosti o strankama obveznicama, strankama sudionicama ili ovlaštenim strankama;

(qk)u slučaju oporezivanja:

i.ciljnim sektorima i segmentu poreznih obveznika;

ii.provedbenim tijelima javne vlasti;

iii.uštedi za koju se očekuje da će biti ostvarena;

iv.trajanju mjere oporezivanja; i

v.metodologiji izračuna, uključujući pojedinosti o tome koja se cjenovna elastičnost upotrebljava i o načinu na koji je utvrđena.; i

ò novo

vi.o tome kako se izbjegavaju preklapanja s trgovanjem emisijama u skladu s Direktivom o ETS-u EU-a i kako je uklonjen rizik od dvostrukog uračunavanja.

_____________

ê 2012/27/EU

ð novo

PRILOG VI.

Minimalni kriteriji za energetske preglede uključujući energetske preglede koji se provode u sklopu sustava gospodarenja energijom

Energetski pregledi iz članka 118. temelje se na sljedećim smjernicama ð kriterijima ï :

(a)zasnivaju se na ažuriranim, izmjerenim i sljedivim radnim podacima o potrošnji energije i (za električnu energiju) profilima opterećenja;

(b)obuhvaćaju detaljan pregled profila potrošnje energije zgrada ili skupina zgrada, tehnoloških procesa ili industrijskih postrojenja, uključujući prijevoz;

ò novo

(c)utvrđuju mjere energetske učinkovitosti za smanjivanje potrošnje energije;

(d)utvrđuju potencijal za troškovno učinkovito korištenje ili proizvodnju energije iz obnovljivih izvora;

ê 2012/27/EU

(ec)kada je to moguće, proizlaze iz analize troškova ciklusa trajanja umjesto iz jednostavnih razdoblja povrata kako bi se u obzir uzele dugoročne uštede, preostale vrijednosti dugoročnih ulaganja i diskontne stope;

(fd)razmjerni su i u dovoljnoj mjeri reprezentativni kako bi se omogućilo dobivanje pouzdane slike o cjelokupnim energetskim svojstvima i pouzdano prepoznavanje najvažnijih mogućnosti za poboljšanje.

Energetskim se pregledima omogućujuNa temelju energetskih pregleda moraju biti mogući detaljni i potvrđeni izračuni za predložene mjere s ciljem pružanja jasnih informacija o mogućim uštedama.

Mora biti omogućena pohrana podataka koji se upotrebljavaju u energetskim pregledima za povijesnu analizu i praćenje učinaka.

ò novo

Minimalni zahtjevi za praćenje i objavljivanje energetskih svojstava podatkovnih centara

Kad je riječ o energetskim svojstvima podatkovnih centara iz članka 11. stavka 10., prate se i objavljuju barem sljedeći podaci:

(a)ime podatkovnog centra, ime vlasnika i operatera podatkovnog centra, općina u kojoj se podatkovni centar nalazi;

(b)ukupna korisna površina poda podatkovnog centra, instalirana snaga, godišnji ulazni i izlazni podatkovni promet i količina podataka pohranjenih i obrađenih u podatkovnom centru;

(c)svojstva podatkovnog centra tijekom zadnje pune kalendarske godine u skladu s ključnim pokazateljima učinkovitosti za, među ostalim, potrošnju energije, iskorištavanje snage, zadane točke temperature, iskorištavanje otpadne topline, korištenje vode i korištenje energije iz obnovljivih izvora.

_____________

ê 2012/27/EU

PRILOG VII.

ê 2019/944 članak 70. stavak 6.

Minimalni zahtjevi za obračun i informacije o obračunu na temelju stvarne potrošnje prirodnog plina

ê 2012/27/EU

1.Minimalni zahtjevi za obračun

1.1.Obračun na temelju stvarne potrošnje

Kako bi se krajnjim kupcima omogućila regulacija vlastite potrošnje energije, obračun se treba provoditi na temelju stvarne potrošnje najmanje jednom godišnje, pri čemu sea informacije o obračunu trebaju se staviti na raspolaganje najmanje svaka tri mjeseca na zahtjev ili ako su se potrošači odlučili za primanje obračuna u elektroničkom obliku, a u suprotnom dva puta godišnje. Plin koji se koristi samo za kuhanje može se izuzeti iz ovog zahtjeva.

1.2.Minimalne informacije navedene na računu

Države članice osiguravaju da su prema potrebi u ili s računima, ugovorima, transakcijama i potvrdama izdanima na distribucijskim stanicama krajnjim kupcima na jasan i razumljiv način na raspolaganje stavljene sljedeće informacije:

(a)sadašnje stvarne cijene i stvarna potrošnja energije;

(b)usporedbe sadašnje potrošnje energije krajnjeg kupca i potrošnje u istom razdoblju prošle godine, po mogućnosti u grafičkom obliku;

(c)kontaktne informacije organizacija krajnjih kupaca, energetskih agencija ili sličnih tijela, uključujući adrese internetskih stranica, gdje se mogu pronaći informacije o raspoloživim mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti, usporedivim profilima krajnjih korisnika i objektivnim tehničkim specifikacijama opreme koja koristi energiju.

Pored toga, kada je to moguće i korisno, države članice osiguravaju da se u ili s računima, ugovorima, transakcijama i potvrdama izdanima na distribucijskim stanicama krajnjim kupcima na jasan i razumljiv način na raspolaganje stave usporedbe s prosječnim uobičajenim ili referentnim krajnjim kupcem iz iste kategorije korisnika ili da se krajnjeg kupca uputi na navedene informacije.

1.3.Savjeti u vezi s energetskom učinkovitošću koji su priloženi računima i druge povratne informacije za krajnje kupce

U ugovorima, prilikom izmjena ugovora, u računima koje kupci primaju ili na internetskim stranicama namijenjenima pojedinačnim kupcima distributeri energije, operatori distribucijskih sustava i poduzeća za maloprodaju energije obavješćuju svoje kupce na jasan i razumljiv način o kontaktnim informacijama neovisnih centara za savjetovanje potrošača, energetskih agencija ili sličnih institucija, uključujući njihove internetske adrese, gdje se mogu dobiti savjeti o raspoloživim mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti, referentnim profilima za potrošnju energije i tehničkim specifikacijama za uređaje koji koriste energiju, pri čemu ti savjeti mogu dovesti do smanjenja potrošnje energije navedenih uređaja.

_____________

ê 2018/2002 članak 1. stavak 16. i Prilog, točka 4 (prilagođeno)

PRILOG VIII.VII.a

Minimalni zahtjevi za informacije o obračunu i potrošnji grijanja, hlađenja i tople vode u kućanstvu

1.Obračun koji se temelji na stvarnoj potrošnji ili na rezultatima očitanja razdjelnika troškova grijanja

Kako bi se krajnjim korisnicima omogućilo reguliranje vlastite potrošnje energije, obračun se najmanje jednom godišnje provodi na temelju stvarne potrošnje ili na temelju rezultata očitanja razdjelnika troškova grijanja.

2.Minimalna učestalost informacija o obračunu ili potrošnji

Ö Do 31. prosinca 2021. Õ Od 25. listopada 2020., ako su ugrađeni brojila ili razdjelnici troškova grijanja koji se mogu očitati na daljinu, informacije o obračunu ili potrošnji na temelju stvarne potrošnje ili na temelju rezultata očitanja razdjelnika troškova grijanja pružaju se krajnjim korisnicima najmanje jednom tromjesečno na zahtjev ili ako su se krajnji kupci opredijelili za primanje elektroničkog obračuna, a u ostalim se slučajevima pružaju to provodi dvaput godišnje.

Od 1. siječnja 2022., ako su ugrađeni brojila ili razdjelnici troškova grijanja koji se mogu očitati na daljinu, informacije o obračunu ili potrošnji na temelju stvarne potrošnje ili na temelju rezultata očitanja razdjelnika troškova grijanja pružaju se krajnjim korisnicima najmanje jednom mjesečno. Te informacije također mogu biti dostupne putem interneta i ažurirati se onoliko često koliko to omogućuju korišteni uređaji i sustavi za mjerenje. Grijanje i hlađenje mogu se izuzeti od tih zahtjeva izvan sezone grijanja/hlađenja.

3.Minimalne informacije navedene na računu

Države članice osiguravaju da se krajnjim korisnicima na računima ili zajedno s računima u jasnom i razumljivom obliku na raspolaganje stave sljedeće informacije ako se one temelje na stvarnoj potrošnji ili rezultatima očitanja razdjelnika troškova grijanja:

(a)važeće stvarne cijene i stvarna potrošnja energije ili ukupni troškovi grijanja i rezultati očitanja razdjelnika troškova grijanja;

(b)informacije o upotrijebljenoj mješavini goriva i povezanim godišnjim emisijama stakleničkih plinova, uključujući informacije za krajnje korisnike koji se grijanjem ili hlađenjem opskrbljuju iz centraliziranih sustava, te opis različitih poreza, pristojbi i tarifa koji se primjenjuju. Države članice mogu ograničiti područje primjene zahtjeva o pružanju informacija o emisijama stakleničkih plinova uključivanjem samo opskrbljivanja iz sustava centraliziranoga grijanja s ukupnom nazivnom ulaznom toplinskom snagom većom od 20 MW;

(c)usporedbe sadašnje potrošnje energije krajnjeg korisnika i potrošnje u istom razdoblju prošle godine u grafičkom obliku, prilagođeno za grijanje i hlađenje u odnosu na klimatske uvjete;

(d)kontaktne podatke organizacija krajnjih kupaca, energetskih agencija ili sličnih tijela, uključujući adrese internetskih stranica, gdje se mogu pronaći informacije o dostupnim mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti, usporedivim profilima krajnjih korisnika i objektivnim tehničkim specifikacijama opreme koja upotrebljava energiju;

(e)informacije o povezanim postupcima podnošenja žalbe, uslugama pučkog pravobranitelja ili alternativnim mehanizmima za rješavanje sporova, kako je primjenjivo u državama članicama;

(f)usporedbe s prosječnim uobičajenim ili referentnim krajnjim korisnikom iz iste kategorije korisnika. U slučaju elektroničkih računa takve usporedbe umjesto toga mogu biti dostupne na internetu i priložena, pri čemu adresa mora biti navedena na računima.

Računi koji se ne temelje na stvarnoj potrošnji ili rezultatima očitanja razdjelnika troškova grijanja sadržavaju jasno i razumljivo objašnjenje toga kako je izračunan iznos naveden na računu i barem informacije navedene u točkama (d) i (e).

_____________

ê 826/2019/EU članak 1. stavak 1. i Prilog I. (prilagođeno)

PRILOG IXVIII.

Potencijal za učinkovitost u grijanju i hlađenju

Sveobuhvatna procjena nacionalnih potencijala za grijanje i hlađenje iz članka 2014. stavka 1. uključuje sljedeće i temelji se na sljedećem:

Dio I.

PREGLED GRIJANJA I HLAĐENJA

1.potražnja za grijanjem i hlađenjem u smislu procijenjene korisne energije 10 i kvantificirane potrošnje krajnje energije u GWh godišnje 11 po sektorima:

(a)domaćinstva;

(b)sektor usluga;

(c)industrija;

(d)svaki drugi sektor koji pojedinačno troši više od 5 % ukupne nacionalne potražnje za korisnim grijanjem ili hlađenjem;

2.utvrđivanje postojanja, odnosno, u slučaju iz točke 2. podtočke (a) podtočke i., utvrđivanje postojanja ili procjena, trenutačne opskrbe grijanjem i hlađenjem:

(a)po tehnologiji, u GWh godišnje 12 , u sektorima navedenima u točki 1., ako je to moguće, pri čemu se razlikuje energija dobivena iz fosilnih goriva i energija dobivena iz obnovljivih izvora:

i.opskrba na lokaciji u poslovnim i stambenim zgradama, putem:

–kotlova koji služe samo za grijanje,

–visokoučinkovite kogeneracije toplinske i električne energije,

–toplinske crpke;

–drugih tehnologija i izvora na lokaciji;

ii.opskrba na lokaciji u zgradama koje nisu poslovne ni stambene, putem:

–kotlova koji služe samo za grijanje,

–visokoučinkovite kogeneracije toplinske i električne energije,

–toplinske crpke;

–drugih tehnologija i izvora na lokaciji;

iii.opskrba energijom generiranom izvan lokacije, putem:

–visokoučinkovite kogeneracije toplinske i električne energije,

–otpadne topline,

–drugih tehnologija i izvora izvan lokacije;

(b)utvrđivanje postojanja postrojenja koja proizvode otpadnu toplinu ili hladnoću i njihova potencijala za opskrbu grijanjem ili hlađenjem, u GWh godišnje:

i.termoelektrane koje mogu proizvoditi otpadnu toplinu ili se mogu naknadno opremiti tako da mogu proizvoditi otpadnu toplinu s ukupnom toplinskom snagom većom od 50 MW;

ii.kogeneracijska postrojenja za proizvodnju toplinske i električne energije u kojima se upotrebljavaju tehnologije iz dijela II. Priloga III. s ukupnom toplinskom snagom većom od 20 MW;

iii.postrojenja za spaljivanje otpada;

iv.pogoni za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora s ukupnom toplinskom snagom većom od 20 MW, osim postrojenja iz točke 2. podtočke (b) podtočaka i. i ii., za opskrbu grijanjem ili hlađenjem uporabom energije iz obnovljivih izvora;

v.industrijska postrojenja s ukupnom toplinskom snagom većom od 20 MW iz kojih se može dobivati otpadna toplinakoja mogu osigurati otpadnu toplinu;

(c)prijavljeni udio energije iz obnovljivih izvora i iz otpadne topline ili hladnoće u potrošnji krajnje energije u sektoru centraliziranog grijanja i hlađenja 13 u proteklih pet godina, u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001;

3.karta čitavog državnog područja na kojoj je (uz istodobno očuvanje poslovno osjetljivih informacija) utvrđeno sljedeće:

(a)područja potražnje za grijanjem i hlađenjem utvrđena na temelju analize iz točke 1., pri čemu se upotrebljavaju dosljedna mjerila za usredotočaivanje na energetski bogata područja u općinama i konurbacijama;

(b)postojeće opskrbne točke za grijanje i hlađenje utvrđene u točki 2. podtočki (b) i postrojenja za prijenos centraliziranog grijanja;

(c)planirane opskrbne točke za grijanje i hlađenje čiji je tip utvrđen u točki 2. podtočki (b) i postrojenja za prijenos centraliziranog grijanja;

4.predviđanje kretanja potražnje za grijanjem i hlađenjem kako bi se u vidu imao razvoj situacije u sljedećih 30 godina, u GWh, posebnoice uzimajući u obzir predviđanja za sljedećih 10 godina, promjene u potražnji povezanoj sa zgradama i različitim sektorima industrije te učinke politika i strategija povezanih s upravljanjem potražnjom, poput dugoročnih strategija obnova zgrada u skladu s Direktivom (EU) 2018/844;

Dio II.

CILJEVI, STRATEGIJE I MJERE POLITIKE

5.planirani doprinos države članice svojim nacionalnim ciljevima i doprinosima koji se odnose na pet dimenzija energetske unije, kako je navedeno u članku 3. stavku 2. točki (b) Uredbe (EU) 2018/1999, putem učinkovitosti u grijanju i hlađenju, posebnoice u vezi s člankom 4. stavkom (b) točkama od 1. do 4. i člankom 15. stavkom 4. točkom (b), pri čemu se utvrđuje kojim se od tih elemenata dopunjuju integrirani nacionalni energetski i klimatski planovi;

6.opći pregled postojećih politika i mjera opisanih u najnovijem izvješću koje se podnosi u skladu s člancima 3., 20., i 21. te člankom 27. točkom (a) Uredbe (EU) 2018/1999;

Dio III.

ANALIZA GOSPODARSKOG POTENCIJALA UČINKOVITOG GRIJANJA I HLAĐENJA

7.analiza gospodarskog potencijala 14 različitih tehnologija za grijanje i hlađenje provodi se za cijelo državno područje putem analize troškova i koristi iz članka 2014. točke (3) te se njome utvrđuju alternativni scenariji za učinkovitije tehnologije za grijanje i hlađenje uporabom energije iz obnovljivih izvora, pri čemu se, kada je to primjerenoprema potrebi, razlikuje energija dobivena iz fosilnih goriva i energija dobivena iz obnovljivih izvora.

U obzir bi se trebale uzeti sljedeće tehnologije:

(a)industrijska otpadna toplina i hladnoća;

(b)spaljivanje otpada;

(c)visokoučinkovita kogeneracija;

(d)obnovljivi izvori energije (poput geotermalne energije, solarne toplinske energije i energije iz biomase)koji nisu oniosim onih koji se upotrebljavaju za visokoučinkovitu kogeneraciju;

(e)toplinske crpke;

(f)smanjivanje gubitka topline i hladnoće iz postojećih centraliziranih mreža;

8.analiza gospodarskog potencijala uključuje sljedeće korake i razmatranja:

(a)razmatranja:

i.analiza troškova i koristi u svrhu članka 2014. stavka 3. uključuje gospodarsku analizu u kojoj se uzimaju u obzir socioekonomski i okolišni čimbenici 15 te financijsku analizu provedenu radi procjene projekata iz stajališta ulagatelja. U gospodarskim i financijskim analizama kao kriterij za procjenu upotrebljava se neto sadašnja vrijednost;

ii.osnovniishodišni scenarij trebao bi služiti kao referentna točka i u njemu bi se trebale uzeti u obzir postojeće politike u trenutku pripremanja ove sveobuhvatne procjene 16 te bi trebao biti povezan s podacima prikupljenima u skladu s dijelom I. i dijelom II. točkom 6. ovog Priloga;

iii.u alternativnim scenarijima u odnosu na osnovniishodišni scenarij uzimaju se u obzir ciljevi u pogledu energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije iz Uredbe (EU) 2018/1999. U svakom scenariju navode se sljedeći elementi u odnosu na osnovniishodišni scenarij:

–gospodarski potencijal analiziranih tehnologija, pri čemu se kao mjerilo uzima neto sadašnja vrijednost,

–smanjivanje emisija stakleničkih plinova;

–uštede primarne energije u GWh godišnje;

–utjecaj na udio obnovljivih izvora energije u nacionalnoj kombinaciji izvora energije.

Scenariji koji nisu izvedivi zbog tehničkih razloga, financijskih razloga ili nacionalnih propisa mogu se isključiti u ranoj fazi analize troškova i koristi ako je to opravdano na temelju pažljivih, jasnih i dobro dokumentiranih razmatranja.

Prilikom procjene i donošenja odluka trebaju se uzeti u obzir troškovi i uštede energije proizišli iz povećanja fleksibilnosti u opskrbi energijom te iz optimalnijeg rada elektroenergetskih mreža, uključujući izbjegnute troškove i uštede proizišle iz smanjenja ulaganja u infrastrukturu, u analiziranim scenarijima;

(b)troškovi i koristi

Troškovi i koristi iz točke 8. podtočke (a) uključuju barem sljedeće:

i.koristi:

–vrijednost proizvodnje za potrošača (grijanje, hlađenje i električna energija),

–vanjske koristi kao što su koristi za okoliš, koristi u pogledu emisija stakleničkih plinova te koristi za zdravlje i sigurnost, u mjeri u kojoj je to moguće,

–učinci na tržište rada, energetsku sigurnost i konkurentnost, u mjeri u kojoj je to moguće;

ii.troškovi:

–kapitalni troškovi postrojenja i opreme,

–kapitalni troškovi povezanih energetskih mreža,

–varijabilni i fiksni operativni troškovi,

–troškovi energije,

–troškovi povezani s okolišem, zdravljem i sigurnošću, u mjeri u kojoj je to moguće,

–troškovi povezani s tržištem rada, energetskom sigurnošću i konkurentnošću, u mjeri u kojoj je to moguće;

(c)relevantni scenariji u odnosu na osnovniishodišni:

Razmatraju se svi relevantni scenariji u odnosu na osnovniishodišni, uključujući ulogu učinkovitog individualnog grijanja i hlađenja.

i.analiza troškova i koristi može obuhvaćati procjenu projekta ili skupine projekata u pogledu šire lokalne, regionalne ili nacionalne procjene s ciljem utvrđivanja troškovno najučinkovitije i najkorisnije opcije grijanja ili hlađenja u odnosu na osnovniishodišni scenarij na određenom zemljopisnom području za potrebe planiranja;

ii.države članice određuju nadležna tijela odgovorna za provedbu analiza troškova i koristi u skladu s člankom 14. One osiguravaju detaljne metodologije i pretpostavke u skladu s ovim Prilogom i uspostavljaju i objavljuju postupke za gospodarsku analizu.

(d)granice i integrirani pristup:

i.geografska granica obuhvaća odgovarajuće jasno definirano zemljopisno područje,

ii.u analizama troškova i koristi uzimaju se u obzir svi relevantni centralizirani ili decentralizirani izvori opskrbe koji su dostupni u okviru sustava i zemljopisnih granica, uključujući tehnologije iz točke 7. dijela III. ovog Priloga te kretanja i značajke potražnje za grijanjem i hlađenjem;

(e)pretpostavke:

i.za potrebe analiza troškova i koristi države članice pružaju pretpostavke o cijenama glavnih ulaznih i izlaznih čimbenika i diskontnoj stopi;

ii.diskontna stopa koja se u gospodarskoj analizi upotrebljava za izračun neto sadašnje vrijednosti odabire se u skladu s europskim ili nacionalnim smjernicama;

iii.države članice upotrebljavaju predviđanja u vezi s kretanjem nacionalnih, europskih ili međunarodnih cijena energije ako je to potrebno u njihovu nacionalnom i/ili regionalnom/lokalnom kontekstu;

iv.cijene koje se upotrebljavaju u gospodarskoj analizi odražavaju socioekonomske troškove i koristi. Vanjski troškovi, kao što su učinci na zdravlje i okoliš, trebaju se uključiti u mjeri u kojoj je to moguće, odnosno ako tržišna cijena već postoji ili ako je uključena u europske ili nacionalne propise;

(f)aAnaliza osjetljivosti

i.uključuje se analiza osjetljivosti radi procjene troškova i koristi projekta ili skupine projekata, a temeljit će se na varijabilnim čimbenicima koji imaju značajan učinak na ishod izračuna, poput različitih cijena energije, potražnje, diskontnih stopa i drugih.

Dio IV.

POTENCIJALNE NOVE STRATEGIJE I MJERE POLITIKE

9.pregled novih zakonodavnih i nezakonodavnih mjera politike 17 kako bi se ostvario gospodarski potencijal utvrđen u skladu s točkama 7. i 8., zajedno s predviđenim:

(a)smanjivanjem emisija stakleničkih plinova;

(b)uštedama primarne energije u GWh godišnje;

(c)utjecajem na udio visokoučinkovite kogeneracije;

(d)utjecajem na udio obnovljivih izvora energije u nacionalnoj kombinaciji izvora energije te u sektoru grijanja i hlađenja;

(e)vezamapoveznicama s nacionalnim financijskim programiranjem i uštedama za državni proračun i sudionike na tržištu;

(f)procijenjenim mjerama javne potpore, ako postoje, uz godišnji proračun i utvrđivanje mogućeg elementa potpore.

_____________

ê 2012/27/EU (prilagođeno)

ð novo

PRILOG XIX.

ANALIZA TROŠKOVA I KORISTI

Dio 2.

Načela za potrebe članka 2414. stavaka 45. i 67.

Analizama troškova i koristi osiguravaju se informacije za potrebe mjera iz članka 2414. stavaka 45. i 67.

Ako se planira postrojenje namijenjeno samo za proizvodnjui električne energije ili postrojenje u kojem se neće iskorištavati otpadna toplina, izrađuje se usporedba između planiranog postrojenja ili planiranog preuređenja i istovjetnog postrojenja u kojem se proizvodi jednaka količina električne energije ili procesne topline, ali i iskorištava otpadna toplina i isporučuje toplinska energija putem visokoučinkovite kogeneracije i/ili mreža za centralizirano grijanje ili hlađenje.

U procjeni se u okviru zadane zemljopisne granice uzima u obzir planirano postrojenje i sva odgovarajuća postojeća ili potencijalna mjesta potražnje za toplinskom energijom ð ili hlađenjem ï koja se iz njega mogu opskrbljivati, uzimajući u obzir racionalne mogućnosti (na primjer tehničku izvedivost i udaljenost).

Granica sustava određuje se tako da uključuje planirano postrojenje i toplinska opterećenja ð i opterećenja zbog hlađenja ï , kao što su zgrade i tehnološki procesi. U okviru granica sustava za oba se slučaja određuju i uspoređuju ukupni troškovi pružanja toplinske i električne energije.

Toplinska opterećenja ð ili opterećenja zbog hlađenja ï uključuju postojeća toplinska opterećenja ð ili opterećenja zbog hlađenja ï , kao što je industrijsko postrojenje ili postojeći sustav za centralizirano grijanje ð ili hlađenje ï , a u gradskim područjima također toplinsko opterećenje ð ili opterećenje zbog hlađenja ï i troškove koji bi nastali ako bi se skupini zgrada ili dijelu grada osigurala nova mreža za centralizirano grijanje ð ili hlađenje ï i/ili ako bi se skupina zgrada ili dio grada priključili na takvu mrežu.

Analiza troškova i koristi temelji se na opisu planiranog postrojenja i usporednog postrojenja, uključujući prema potrebi električne i toplinske kapacitete, vrstu goriva, planiranu uporabu i broj planiranih radnih sati godišnje, lokaciju i potražnju za električnom i toplinskom energijom.

ò novo

U procjeni iskorištavanja otpadne topline uzimaju se u obzir postojeće tehnologije. U procjeni se uzima u obzir izravno korištenje otpadne topline ili podizanje njezine temperature ili oboje. Ako se otpadna toplina iskorištava na lokaciji, mora se razmotriti barem uporaba izmjenjivača topline, toplinskih pumpi i tehnologija za pretvaranje topline u električnu energiju. Ako se otpadna toplina iskorištava izvan lokacije, kao potencijalne točke potražnje moraju se razmotriti barem industrijska postrojenja, poljoprivredne lokacije i mreže centraliziranog grijanja.

ê 2012/27/EU

ð novo

Za potrebe usporedbe u obzir se uzimaju potražnja za toplinskom energijom i vrste grijanja i hlađenja koja upotrebljavaju susjedna mjesta potražnje za toplinskom energijom ð ili hlađenjem ï . Usporedba obuhvaća infrastrukturne troškove planiranog i usporednog postrojenja.

Analiza troškova i koristi za potrebe članka 2414. stavka 45. uključuje gospodarsku analizu koja obuhvaća financijsku analizu koja odražava stvarne transakcije u novčanom toku iz ulaganja u pojedinačna postrojenja i iz njihova rada.

Projekti s pozitivnim rezultatima analize troškova i koristi su projekti kod kojih zbroj diskontiranih koristi u gospodarskoj i financijskoj analizi prelazi zbroj diskontiranih troškova (veća korist od troškova).

Države članice utvrđuju opća načela za metodologiju, pretpostavke i vremenski okvir za gospodarsku analizu.

Države članice mogu od poduzeća odgovornih za rad toplinskih postrojenja za proizvodnju električne energije, industrijskih poduzeća, mreža za centralizirano grijanje i hlađenje ili drugih stranaka na koje utječe definirana granica sustava ili zemljopisna granica zahtijevati da dostave podatke koji će se upotrijebiti u procjeni troškova i koristi pojedinačnog postrojenja.

_____________

ê 2012/27/EU

PRILOG XIX.

Jamstvo o podrijetlu za električnu energiju proizvedenu iz visokoučinkovite kogeneracije

(a)Države članice poduzimaju mjere kojima osiguravaju:

i.da jamstvo o podrijetlu električne energije proizvedene iz visokoučinkovite kogeneracije:

–proizvođačima omogućuje da dokažu da je električna energija koju prodaju proizvedena iz visokoučinkovite kogeneracije i u tu se svrhu izdaje kao odgovor na zahtjev proizvođača,

–bude točno je, pouzdano i zaštićeno od prijevara,

–bude izdano, prenošeno i ukinuto izdaje se, prenosi i ukida u elektroničkom obliku;

ii.da se ista jedinica energije iz visokoučinkovite kogeneracije uzima u obzir samo jedanput.

(b)Jamstvo o podrijetlu iz članka 2414. stavka 10. sadrži baremnajmanje sljedeće informacije:

i.identitet, lokaciju, vrstu i kapacitet (za toplinsku i električnu energiju) postrojenja u kojem se proizvela energija;

ii.datume i mjesta proizvodnje;

iii.donju kalorijsku vrijednost izvora goriva iz kojeg je proizvedena električna energija;

iv.količinu i uporabu toplinske energije proizvedene zajedno s električnom energijom;

v.količinu električne energije iz visokoučinkovite kogeneracije u skladu s Prilogom IIIII. na koju se jamstvo odnosi;

vi.uštede primarne energije izračunane u skladu s Prilogom IIIII. na temelju usklađenih referentnih vrijednosti učinkovitosti navedenih u točki (f)točki (f) Priloga IIIu II. ;

vii.nazivnu električnu i toplinsku učinkovitost pogona;

viii.je li i u kojoj mjeri postrojenje imalo koristi od potpore ulaganju;

ix.je li i u kojoj mjeri jedinica energije imala koristi na bilo koji drugi način od nacionalnog programa potpore i vrstu programa potpore;

x.datum od kojeg je postrojenje operativno; i

xi.datum i zemlju izdavanja jedinstvenog identifikacijskog broja.

Jamstvo o podrijetlu standardno vrijedi za 1 MWh. Odnosi se na neto proizvedenu električnu energiju koja se mjeri na granici stanice i isporučuje u mrežu.

_____________

ê 2012/27/EU

PRILOG XIIXI.

Kriteriji energetske učinkovitosti za regulaciju energetske mreže i za tarife elektroenergetske mreže

1.Mrežne tarife odražavaju uštede troškova u mrežama ostvarene na strani potražnje, mjerama odgovora na potražnju i distribuiranom proizvodnjom energije, uključujući uštede od smanjenja troškova isporuke ili ulaganja u mrežu te optimalnijeg rada mreže.

2.Regulacijom mreže i mrežnim tarifama mrežni operatori ili poduzeća za maloprodaju energije ne sprečavaju se da na raspolaganje stave usluge sustava za mjere upravljanja potrošnjomodgovora na potražnju, upravljanje potražnjom i distribuiranu proizvodnju energije na organiziranim tržištima električne energije, posebno:

(a)preusmjeravanje opterećenja krajnjih kupaca iz vremena vršnog opterećenja u vrijeme izvan vršnog opterećenja uzimajući u obzir raspoloživost obnovljive energije, energije iz kogeneracije i distribuirane proizvodnje energije;

(b)uštede energije na temelju upravljanja potrošnjomodgovora energetskih agregatora na potražnju distribuiranih potrošača koje provode energetski agregatori;

(c)smanjenje potražnje putem mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti koje provode pružatelji energetskih usluga, uključujući poduzeća za energetske usluge;

(d)priključivanje i dispečiranje izvora proizvodnje energije na donjim naponskim razinama;

(e)priključivanje izvora proizvodnje energije koji su bliže mjestu potrošnje; i

(f)skladištenje energije.

Za potrebe ove odredbe pojam „organizirana tržišta električne energije” uključuje izvanburzovna tržišta i burze električne energije za trgovanje električnom energijom, kapacitete, usluge uravnoteženja i pomoćne usluge u svim vremenskim okvirima, uključujući terminska tržišta, tržišta za dan unaprijed i tržišta za isti dan.

3.Mrežnim ili maloprodajnim tarifama može se poduprijeti dinamično određivanje cijena za mjere upravljanja potrošnjomodgovora na potražnju krajnjih kupaca, kao što su:

(a)tarife s obzirom na vrijeme uporabe;

(b)određivanje cijena u vrijeme kritičnog opterećenja;

(c)određivanje cijena u realnom vremenu; i

(d)popusti u vrijeme vršnog opterećenja.

_____________

ê 2012/27/EU

PRILOG XIIIXII.

ZAHTJEVI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA OPERATORE PRIJENOSNIH SUSTAVA I OPERATORE DISTRIBUCIJSKIH SUSTAVA

Operatori prijenosnih sustava i operatori distribucijskih sustava:

ê 2018/2002 članak 1. stavak 16. i Prilog, točka 6

(a)utvrđuju i objavljuju standardna pravila u pogledu pokrivanja i podjele troškova tehničkih prilagodbi, poput priključaka na mrežu, jačanja mreže i uvođenja novih mreža, poboljšanja rada mreže i pravila u pogledu nediskriminirajuće primjene kodeksa o mreži potrebnih za integraciju novih proizvođača koji u međusobno povezanu mrežu isporučuju električnu energiju proizvedenu iz visokoučinkovite kogeneracije;

ê 2012/27/EU

(b)svakom novom proizvođaču električne energije proizvedene iz visokoučinkovite kogeneracije koji se želi priključiti na sustav pružaju sveobuhvatne i potrebne informacije, uključujući:

i.sveobuhvatnu i detaljnu procjenu troškova povezanih s priključenjem na mrežu;

ii.razuman i točan vremenski raspored za zaprimanje i obradu zahtjeva za priključenje na mrežu;

iii.razumni okvirni vremenski raspored za svaki predloženi priključak na mrežu. Cjelokupni proces priključivanja na mrežu ne bi trebao trajati dulje od 24 mjeseca, vodeći računa o razumnoj praktičnosti i nediskriminaciji;

(c)osiguravaju standardizirane i pojednostavljene postupke za priključivanje distribuiranih proizvođača energije iz visokoučinkovite kogeneracije kako bi olakšali njihovo priključivanje na mrežu.

Standardna pravila iz točke (a) temelje se na objektivnim, transparentnim i nediskriminirajućim kriterijima, a posebno se uzimaju u obzir svi troškovi i koristi povezani s priključivanjem navedenih proizvođača na mrežu. U pravilima mogu biti predviđene različite vrste priključivanjaaka.

_____________

ê 2012/27/EU (prilagođeno)

PRILOG XIVXIII.

Minimalne stavke koje treba uključiti u ugovore o energetskom učinku sklopljene s javnim sektorom ili u povezane specifikacije javnog natječaja

ò novo

–Nalazi/preporuke iz analize/pregleda provedenog prije sklapanja ugovora koji obuhvaća korištenje energije u zgradi s obzirom na uvođenje mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti.

ê 2012/27/EU

–Jasan i transparentan popis mjera za poboljšanje učinkovitosti koje treba provesti ili rezultata u vezi s učinkovitošću koje treba ostvariti.

–Zajamčene uštede koje treba ostvariti provedbom mjera iz ugovora.

–Trajanje i ključne točke ugovora, uvjeti i otkazni rok.

–Jasan i transparentan popis obveza svake ugovorne stranke.

–Referentni datum(i) za utvrđivanje ostvarenih ušteda.

–Jasan i transparentan popis koraka u provedbi mjere ili paketa mjera i prema potrebi povezanih troškova.

–Obveza potpune provedbe mjera iz ugovora i dokumentiranje svih promjena napravljenih tijekom provedbe projekta.

–Propisi o uključivanju istovjetnih zahtjeva u sve podugovore s trećim osobama.

–Jasan i transparentan prikaz financijskih posljedica projekta i raspodjele udjela obiju stranaka u ostvarenim novčanim uštedama (odnosno naknada pružatelju usluga).

–Jasne i transparentne odredbe o mjerenju i provjeri ostvarenih zajamčenih ušteda, provjeri kvalitetekakvoće i jamstvima.

–Odredbe u kojima se objašnjava postupak u slučaju promjene okvirnih uvjeta koji utječu na sadržaj i ishod ugovora (odnosno promjene cijene energije, intenziteta uporabe postrojenja).

–Detaljne informacije o obvezama svake ugovorne stranke i o sankcijama za njihovo kršenje.

_____________

ê 2012/27/EU (prilagođeno)

PRILOG XV.

Korelacijska tablica

Direktiva 2004/8/EZ

Ova Direktiva

Članak 1.

Članak 1. stavak 1.

Članak 2.

Članak 1. stavak 1.

Članak 3. točka (a)

Članak 2. točka 30.

Članak 3. točka (b)

Članak 2. točka 32.

Članak 3. točka (c)

Članak 2. točka 31.

Članak 3. točka (d)

Članak 2. točka 33.

Članak 3. točke (e) i (f)

—

Članak 3. točka (g)

Članak 2. točka 35.

Članak 3. točka (h)

—

Članak 3. točka (i)

Članak 2. točka 34.

Članak 3. točka (j)

—

Članak 3. točka (k)

Članak 2. točka 36.

Članak 3. točka (l)

Članak 2. točka 37.

Članak 3. točka (m)

Članak 2. točka 39.

Članak 3. točka (n)

Članak 2. točka 38.

Članak 3. točka (o)

—

—

Članak 2. točke 40., 41., 42., 43. i 44.

Članak 4. stavak 1.

Prilog II. točka (f) prva podtočka

Članak 4. stavak 2.

Članak 14. stavak 10. drugi podstavak

Članak 4. stavak 3.

—

Članak 5.

Članak 14. stavak 10. prvi podstavak i Prilog X.

Članak 6.

Članak 14. stavci 1. i 3., prilozi VIII. i IX.

Članak 7. stavak 1.

Članak 14. stavak 11.

Članak 7. stavci 2. i 3.

—

Članak 8.

Članak 15. stavak 5.

—

Članak 15. stavci 6., 7., 8. i 9.

Članak 9.

—

Članak 10. stavci 1. i 2.

Članak 14. stavak 1. i članak 24. stavak 2., Prilog XIV. dio 2.

Članak 10. stavak 3.

Članak 24. stavak 6.

Članak 11.

Članak 24. stavak 3.

—

Članak 24. stavak 5.

Članak 12. stavci 1. i 3.

—

Članak 12. stavak 2.

Prilog II. točka (c)

Članak 13.

Članak 22. stavak 2.

Članak 14.

—

Članak 15.

Članak 28.

Članak 16.

—

Članak 17.

Članak 29.

Članak 18.

Članak 30.

Prilog I.

Prilog I. dio II.

Prilog II.

Prilog I. dio I. i dio II. zadnji podstavak

Prilog III.

Prilog II.

Prilog IV.

Prilog VIII.

—

Prilog IX.

Direktiva 2006/32/EZ

Ova Direktiva

Članak 1.

Članak 1. stavak 1.

Članak 2.

Članak 1. stavak 1.

Članak 3. točka (a)

Članak 2. točka 1.

Članak 3. točka (b)

Članak 2. točka 4.

Članak 3. točka (c)

Članak 2. točka 6.

Članak 3. točka (d)

Članak 2. točka 5.

—

Članak 2. točke 2. i 3.

Članak 3. točka (e)

Članak 2. točka 7.

Članak 3. točke (f), (g), (h) i (i)

—

—

Članak 2. točke od 8. do 19.

Članak 3. točka (j)

Članak 2. točka 27.

—

Članak 2. točka 28.

Članak 3. točka (k)

—

Članak 3. točka (l)

Članak 2. točka 25.

—

Članak 2. točka 26.

Članak 3. točka (m)

—

Članak 3. točka (n)

Članak 2. točka 23.

Članak 3. točka (o)

Članak 2. točka 20.

Članak 3. točka (p)

Članak 2. točka 21.

Članak 3. točka (q)

Članak 2. točka 22.

Članak 3. točke (r) i (s)

—

—

Članak 2. točke 24., 29., 44. i 45.

—

Članak 3.

—

Članak 4.

Članak 4.

—

Članak 5.

Članci 5. i 6.

Članak 6. stavak 1. točka (a)

Članak 7. stavak 8. točke (a) i (b)

Članak 6. stavak 1. točka (b)

Članak 18. stavak 3.

Članak 6. stavak 2.

Članak 7. stavci 1., 5., 6., 7., 9., 10., 11. i 12.

—

Članak 7. stavci 2. i 3.

Članak 6. stavak 3.

Članak 18. stavak 2. točke (b) i (c)

Članak 6. stavak 5.

—

Članak 7.

Članak 17.

Članak 8.

Članak 16. stavak 1.

—

Članak 16. stavci 2. i 3.

Članak 9. stavak 1.

Članak 19.

Članak 9. stavak 2.

Članak 18. stavak 1. točka (d) podtočka i.

—

Članak 18. stavak 1. točke (a), (b), (c), (d) podtočka ii. i (e)

Članak 10. stavak 1.

Članak 15. stavak 4.

Članak 10. stavak 2.

Članak 15. stavak 3.

—

Članak 15. stavci 7., 8. i 9.

Članak 11.

Članak 20.

Članak 12. stavak 1.

Članak 8. stavak 1.

Članak 12. stavak 2.

—

—

Članak 8. stavci 2., 3., 4., 5., 6. i 7.

Članak 12. stavak 3.

—

Članak 13. stavak 1.

Članak 9.

Članak 13. stavak 2.

Članak 10. i Prilog VII. točka 1.1.

Članak 13. stavak 3.

Prilog VII. točke 1.2. i 1.3.

—

Članak 11.

—

Članak 12.

—

Članak 13.

—

Članak 15. stavci 1. i 2.

—

Članak 18. stavak 2. točke (a) i (d)

—

Članak 21.

Članak 14. stavci 1. i 2.

Članak 24. stavci 1. i 2.

Članak 14. stavak 3.

—

Članak 14. stavci 4. i 5.

Članak 24. stavak 3.

—

Članak 24. stavci 4. i 7. do 11.

—

Članak 22. stavak 1.

Članak 15. stavak 1.

Članak 22. stavak 2.

Članak 15. stavci 2., 3. i 4.

—

—

Članak 23.

—

Članak 25.

Članak 16.

Članak 26.

Članak 17.

Članak 27.

Članak 18.

Članak 28.

Članak 19.

Članak 29.

Članak 20.

Članak 30.

Prilog I.

—

Prilog II.

Prilog IV.

Prilog III.

—

Prilog IV.

—

Prilog V.

—

Prilog VI.

Prilog III.

—

Prilog V.

—

Prilog VI.

—

Prilog VII.

—

Prilog XI.

—

Prilog XII.

—

Prilog XIII.

—

Prilog XIV.

—

Prilog XV.

🡹

PRILOG XV.

Dio A

Direktiva stavljena izvan snage i popis njezinih naknadnih izmjena 
(iz članka 36.)

Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća
(SL L 315, 14.11.2012., str. 1.)

Direktiva Vijeća 2013/12/EU
(SL L 141, 28.5.2013., str. 28.)

Direktiva (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća
(SL L 156, 19.6.2018., str. 75.)

samo članak 2.

Direktiva (EU) 2018/2002 Europskog parlamenta i Vijeća
(SL L 328, 21.12.2018., str. 210.)

Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća
(SL L 328, 21.12.2018., str. 1.)

samo članak 54.

Odluka (EU) 2019/504 Europskog parlamenta i Vijeća 
(SL L 85I, 27.3.2019., str. 66.)

samo članak 1.

Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/826
(SL L 137, 23.5.2019., str. 3.)

Direktiva (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća
(SL L 158, 14.6.2019., str. 125.)

samo članak 70.

Dio B

Rokovi za prenošenje u nacionalno pravo 
(iz članka 36.)

Direktiva

Rok za prenošenje

2012/27/EU

5. lipnja 2014.

(EU) 2018/844

10. ožujka 2020.

(EU) 2018/2002

25. lipnja 2020., uz iznimku članka 1. točaka od 5. do 10. i točaka 3. i 4. Priloga

25. listopada 2020., u pogledu članka 1. točaka od 5. do 10. i točaka 3. i 4. Priloga

(EU) 2019/944

31. prosinca 2019., u pogledu članka 70. točke 5. podtočke (a)

25. listopada 2020., u pogledu članka 70. točke 4.

31. prosinca 2020., u pogledu članka 70. točaka od 1. do 3. točke 5. podtočke (b) i točke 6.

_____________

PRILOG XVI.

Korelacijska tablica

Direktiva 2012/27/EU

Ova Direktiva

Članak 1.

Članak 1.

Članak 2., uvodni dio

Članak 2., uvodni dio

Članak 2. točka 1.

Članak 2. točka 1.

—

Članak 2. točke 2. i 3.

Članak 2. točka 2.

Članak 2. točka 4.

Članak 2. točka 3.

Članak 2. točka 5.

Članak 2. točka 4.

Članak 2. točka 6.

Članak 2. točka 5.

Članak 2. točka 7.

Članak 2. točka 6.

Članak 2. točka 8.

Članak 2. točka 7.

Članak 2. točka 9.

Članak 2. točka 8.

Članak 2. točka 10.

Članak 2. točka 9.

—

Članak 2. točka 10.

Članak 2. točka 11.

—

Članak 2. točke 12. i 13.

Članak 2. točka 11.

Članak 2. točka 14.

Članak 2. točka 12.

Članak 2. točka 15.

Članak 2. točka 13.

Članak 2. točka 16.

Članak 2. točka 14.

Članak 2. točka 17.

Članak 2. točka 15.

Članak 2. točka 18.

Članak 2. točka 16.

Članak 2. točka 19.

Članak 2. točka 17.

Članak 2. točka 20.

Članak 2. točka 18.

Članak 2. točka 21.

Članak 2. točka 19.

Članak 2. točka 22.

Članak 2. točka 20.

Članak 2. točka 23.

Članak 2. točka 21.

Članak 2. točka 24.

Članak 2. točka 22.

Članak 2. točka 25.

Članak 2. točka 23.

Članak 2. točka 26.

Članak 2. točka 24.

Članak 2. točka 27.

Članak 2. točka 25.

Članak 2. točka 28.

Članak 2. točka 26.

—

Članak 2. točka 27.

Članak 2. točka 29.

Članak 2. točka 28.

Članak 2. točka 30.

Članak 2. točka 29.

Članak 2. točka 31.

Članak 2. točka 30.

Članak 2. točka 32.

Članak 2. točka 31.

Članak 2. točka 33.

Članak 2. točka 32.

Članak 2. točka 34.

Članak 2. točka 33.

Članak 2. točka 35.

Članak 2. točka 34.

Članak 2. točka 36.

Članak 2. točka 35.

Članak 2. točka 37.

Članak 2. točka 36.

Članak 2. točka 38.

Članak 2. točka 37.

Članak 2. točka 39.

Članak 2. točka 38.

Članak 2. točka 40.

Članak 2. točka 39.

Članak 2. točka 41.

Članak 2. točka 40.

—

Članak 2. točka 41.

Članak 2. točka 42.

Članak 2. točka 42.

Članak 2. točka 43.

Članak 2. točka 43.

Članak 2. točka 44.

—

Članak 2. točka 45.

Članak 2. točke 44. i 45.

Članak 2. točke 46. i 47.

—

Članak 2. točke 48., 49. i 50.

—

Članak 3.

—

Članak 4. stavak 1.

Članak 3. stavak 1. prvi podstavak

Članak 4. stavak 2. prvi podstavak

Članak 3. stavak 1. drugi podstavak, uvodni tekst

Članak 4. stavak 2. drugi podstavak, uvodni tekst

Članak 3. stavak 1. drugi podstavak točke (a) i (b)

Članak 4. stavak 2. drugi podstavak točke (a) i (b)

Članak 3. stavak 1. drugi podstavak točka (c)

—

Članak 3. stavak 1. drugi podstavak točka (d)

Članak 4. stavak 2. drugi podstavak točka (c)

Članak 3. stavak 1. treći podstavak, uvodni tekst

—

—

Članak 4. stavak 2. drugi podstavak točka (d), uvodni tekst

—

Članak 4. stavak 2. drugi podstavak točka (d) podtočke i., ii. i iii.

Članak 3. stavak 1. treći podstavak točka (a)

Članak 4. stavak 2. drugi podstavak točka (d) podtočka iv.

—

Članak 4. stavak 2. drugi podstavak točka (e), uvodni tekst

Članak 3. stavak 1. treći podstavak točka (b)

Članak 4. stavak 2. drugi podstavak točka (e) podtočka i.

Članak 3. stavak 1. treći podstavak točka (c)

Članak 4. stavak 2. drugi podstavak točka (e) podtočka ii.

Članak 3. stavak 1. treći podstavak točka (d)

Članak 4. stavak 2. drugi podstavak točka (e) podtočka iii.

Članak 3. stavak 1. treći podstavak točka (e)

—

Članak 3. stavci 2. i 3.

—

Članak 3. stavak 4.

Članak 33. stavak 6.

Članak 3. stavci 5. i 6.

—

—

Članak 4. stavak 3.

—

Članak 4. stavak 4.

—

Članak 5.

Članak 5. stavak 1. prvi podstavak

Članak 6. stavak 1. prvi podstavak

Članak 5. stavak 1. drugi podstavak

—

Članak 5. stavak 1. treći podstavak

Članak 6. stavak 1. drugi podstavak

Članak 5. stavak 1. četvrti i peti podstavak

—

Članak 5. stavci 2. i 3.

—

Članak 5. stavak 4.

Članak 6. stavak 2.

Članak 5. stavak 5.

Članak 6. stavak 3.

Članak 5. stavci 6. i 7.

—

Članak 6. stavak 1. prvi podstavak

Članak 7. stavak 1. prvi podstavak

Članak 6. stavak 1. drugi podstavak

—

—

Članak 7. stavak 1. drugi podstavak

Članak 6. stavak 1. treći podstavak

—

Članak 6. stavci 2., 3. i 4.

Članak 7. stavci 2., 3. i 4.

—

Članak 7. stavci 5. i 6.

—

Članak 7. stavak 7. drugi podstavak

Članak 7. stavak 1., uvodni tekst, točke (a) i (b)

Članak 8. stavak 1., uvodni tekst, točke (a) i (b)

—

Članak 8. stavak 1. točka (c)

Članak 7. stavak 1. drugi podstavak

Članak 8. stavak 5.

Članak 7. stavak 1. treći podstavak

Članak 8. stavak 1. drugi podstavak

Članak 7. stavak 1. četvrti podstavak

Članak 8. stavak 1. treći podstavak

—

Članak 8. stavci 2., 3. i 4.

Članak 7. stavak 2.

Članak 8. stavak 6.

Članak 7. stavak 3.

Članak 8. stavak 7.

Članak 7. stavak 4.

Članak 8. stavak 8.

Članak 7. stavak 5.

Članak 8. stavak 9.

Članak 7. stavak 6.

Članak 8. stavak 10.

Članak 7. stavak 7.

—

Članak 7. stavak 8.

—

Članak 7. stavak 9.

—

Članak 7. stavak 10.

—

Članak 7. stavak 11.

—

Članak 8. stavci 11., 12. i 13.

Članak 7. stavak 12.

Članak 8. stavak 14.

Članak 7.a stavci 1., 2. i 3.

Članak 9. stavci 1., 2. i 3.

—

Članak 9. stavci 4., 5. i 6.

Članak 7.a stavci 4. i 5.

Članak 9. stavci 7. i 8.

—

Članak 9. stavak 9.

Članak 7.a stavci 6. i 7.

Članak 9. stavci 10. i 11.

Članak 7.b stavci 1. i 2.

Članak 10. stavci 1. i 2.

—

Članak 10. stavci 3. i 4.

—

Članak 11. stavci 1. i 2.

Članak 8. stavci 1. i 2.

Članak 11. stavci 3. i 4.

Članak 8. stavci 3. i 4.

—

—

Članak 11. stavak 5.

Članak 8. stavak 5.

Članak 11. stavak 6.

—

Članak 11. stavak 7.

Članak 8. stavak 6.

Članak 11. stavak 8.

Članak 8. stavak 7.

Članak 11. stavak 9.

—

Članak 11. stavak 10.

Članak 9.

Članak 12.

Članak 9.a

Članak 13.

Članak 9.b

Članak 14.

Članak 9.c

Članak 15.

Članak 10.

Članak 16.

Članak 10.a

Članak 17.

Članak 11.

Članak 18.

Članak 11.a

Članak 19.

—

Članak 20.

—

Članak 21. stavak 1.

Članak 12. stavak 1.

Članak 21. stavak 2.

Članak 12. stavak 2., uvodni tekst i točka (a) podtočke od i. do v.

Članak 21. stavak 2. drugi podstavak točka (d) podtočka od i. do v.

Članak 21. stavak 2. drugi podstavak točka (d) podtočka vi.

Članak 12. stavak 2. točka (b)

Članak 21. stavak 2. treći podstavak

—

Članak 21. stavak 2. treći podstavak točka i.

Članak 12. stavak 2. točka (b), podtočke i. i ii.

Članak 21. stavak 2. treći podstavak točke ii. i iii.

—

Članak 21. stavak 2. treći podstavak točka iv.

—

Članak 21. stavak 4.

—

Članak 21. stavak 5. treći i četvrti podstavak

—

Članak 22.

Članak 13.

Članak 30.

Članak 14. stavci 1. i 2.

—

—

Članak 23. stavci 1. i 2.

Članak 14. stavak 3.

Članak 23. stavak 3. prvi podstavak

—

Članak 23. stavak 3. drugi podstavak

Članak 14. stavak 4.

Članak 23. stavak 4.

—

Članak 23. stavci 5. i 6.

—

Članak 24. stavci 1., 2. i 3.

Članak 14. stavak 5., uvodni tekst i točka (a)

Članak 24. stavak 4., uvodni tekst i točka (a)

Članak 14. stavak 5. točke (b), (c) i (d)

—

—

Članak 24. stavak 4. točke (b), (c) i (d) i drugi podstavak

Članak 14. stavak 5. drugi i treći podstavak

Članak 24. stavak 4. treći i četvrti podstavak

Članak 14. stavak 6. točka (a)

Članak 24. stavak 5. točka (a)

Članak 14. stavak 6. točka (b)

—

Članak 14. stavak 6. točka (c)

Članak 24. stavak 5. točka (b)

—

Članak 24. stavak 5. točka (c)

Članak 14. stavak 6. drugi i treći podstavak

Članak 24. stavak 5. drugi i treći podstavak

Članak 14. stavci 7., 8. i 9.

Članak 24. stavci 6., 7. i 8.

—

Članak 24. stavak 9.

Članak 14. stavci 10. i 11.

Članak 24. stavci 10. i 11.

Članak 15. stavak 1. prvi podstavak

Članak 25. stavak 1.

Članak 15. stavak 1. drugi i treći podstavak

—

—

Članak 25. stavci 2., 3. i 4.

Članak 15. stavak 1. četvrti podstavak

Članak 25. stavak 5.

Članak 15. stavci 2. i 2.a

—

Članak 15. stavci 3., 4. i 5. i prvi podstavak

Članak 25. stavci 6., 7. i 8.

Članak 15. stavak 5. drugi podstavak

—

Članak 15. stavak 6. prvi podstavak

—

Članak 15. stavak 6. drugi podstavak

Članak 25. stavak 9.

Članak 15. stavak 7.

Članak 25. stavak 10.

Članak 15. stavak 9. prvi podstavak

Članak 25. stavak 11.

Članak 15. stavak 9. drugi podstavak

—

Članak 16. stavci 1. i 2.

—

—

Članak 26. stavci 1. i 2.

Članak 16. stavak 3.

Članak 26. stavak 3.

—

Članak 26. stavak 4.

Članak 17. stavak 1. prvi podstavak

—

Članak 17. stavak 1. drugi podstavak

Članak 28. stavak 3.

Članak 17. stavak 2.

Članak 21. stavak 3.

Članak 17. stavak 3.

—

Članak 17. stavak 4.

—

Članak 17. stavak 5.

Članak 21. stavak 6.

Članak 18. stavak 1., uvodni tekst

Članak 27. stavak 1., uvodni tekst

Članak 18. stavak 1. točka (a), podtočke i. i ii.

Članak 27. stavak 1. točke (a) i (b)

—

Članak 27. stavak 1. točke (c) i (d)

Članak 18. stavak 1. točka (b)

Članak 27. stavak 2.

Članak 18. stavak 1. točka (c)

Članak 27. stavak 3.

—

Članak 27. stavak 4.

Članak 18. stavak 1. točka (d), podtočke i. i ii.

Članak 27. stavak 5. točke (a) i (b)

—

Članak 27. stavak 5. točka (c)

Članak 18. stavak 2. točke (a) i (b)

Članak 27. stavak 6. točke (a) i (b)

Članak 18. stavak 2. točke (c) i (d)

—

—

Članak 27. stavak 6. točka (c)

—

Članak 27. stavak 7.

Članak 18. stavak 3.

Članak 27. stavak 8.

Članak 19. stavak 1. točka (a)

Članak 21. stavak 5. prvi podstavak

Članak 19. stavak 1. točka (b)

Članak 7. stavak 7. prvi podstavak

Članak 19. stavak 1. drugi podstavak

Članak 21. stavak 5. drugi podstavak

Članak 19. stavak 2.

—

Članak 20. stavci 1. i 2.

Članak 28. stavci 1. i 2.

—

Članak 28. stavak 3.

Članak 20 stavci 3., 3.a, 3.b i 3.c

Članak 28. stavci 4., 5., 6. i 7.

Članak 20. stavak 3.d

Članak 28. stavak 8. prvi podstavak

—

Članak 28. stavak 8. drugi podstavak

Članak 20. stavci 4., 5., 6. i 7.

Članak 28. stavci 9., 10., 11. i 12.

Članak 21.

Članak 29. stavak 1.

—

Članak 29. stavci 2., 3., 4., 5., 6. i 7.

Članak 22. stavci 1. i 2.

Članak 31. stavci 1. i 2.

—

Članak 31. stavak 3.

Članak 23.

Članak 32.

Članak 24. stavci 4.a, 5. i 6.

Članak 33. stavci 1., 2. i 3.

Članak 24. stavci 7., 8., 9., 10. i 12.

—

Članak 24. stavci 13. i 14.

Članak 33. stavci 4. i 5.

Članak 24. stavak 15., uvodni tekst

Članak 33. stavak 7., uvodni tekst

Članak 24. stavak 15. točka (a)

—

Članak 24. stavak 15. točka (b)

Članak 33. stavak 7. točka (a)

Članak 33. stavak 7. točke (b), (c), (d), (e) i (f)

Članak 24. stavak 15. drugi podstavak

Članak 33. stavak 7. drugi podstavak

Članak 25.

—

Članak 26.

Članak 34.

Članak 27. prvi podstavak

Članak 36. prvi podstavak

Članak 27. drugi podstavak

—

Članak 27. treći podstavak

Članak 36. drugi podstavak

Članak 27. stavci 2. i 3.

—

Članak 28. stavak 1. prvi podstavak

Članak 35. stavak 1. prvi podstavak

Članak 28. stavak 1. drugi podstavak

—

Članak 28. stavak 1. treći i četvrti podstavak

Članak 35. stavak 1. drugi i treći podstavak

Članak 28. stavak 2.

Članak 35. stavak 2.

Članak 29.

Članak 37.

Članak 30.

Članak 38.

—

Prilog I.

Prilog I.

Prilog II.

Prilog II.

Prilog III.

Prilog III.

Prilog IV.

Prilog IV.

—

Prilog V.

Prilog V.

Prilog VI.

Prilog VI.

Prilog VII.

Prilog VII.

Prilog VII.a

Prilog VIII.

Prilog VIII.

Prilog IX.

Prilog IX.

Prilog X.

Prilog X.

Prilog XI.

Prilog XI.

Prilog XII.

Prilog XII.

Prilog XIII.

Prilog XIII.

Prilog XIV.

Prilog XV.

—

—

Prilog XV.

—

Prilog XVI.

_____________

(1)    Odluka Komisije 2008/952/EZ od 19. studenoga 2008. o uspostavljanju detaljnih smjernica za provedbu i primjenu Priloga II. Direktivi 2004/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 338, 17.12.2008., str. 55.).
(2)    Odluka Vijeća 2006/1005/EZ od 18. prosinca 2006. o sklapanju Sporazuma između Vlade Sjedinjenih Američkih Država i Europske zajednice o usklađivanju programa za označivanje energetske učinkovitosti uredske opreme (SL L 381, 28.12.2006., str. 24.).
(3)    Uredba (EZ) br. 1222/2009 od 25. studenoga 2009. o označivanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge bitne parametre (SL L 342, 22.12.2009., str. 46.).
(4)    Uredba (EU) 2020/740 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 2020. o označivanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge parametre, izmjeni Uredbe (EU) 2017/1369 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1222/2009 (SL L 177, 5.6.2020., str. 1.).
(5)    Uredba (EZ) br. 443/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija za nove osobne automobile u okviru integriranog pristupa Zajednice smanjenju emisija CO2 iz lakih vozila (SL L 140, 5.6.2009., str. 1.).
(6)    Uredba (EU) br. 510/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2011. o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija za nova laka gospodarska vozila kao dio integriranog pristupa Unije s ciljem smanjivanja emisija CO2 iz osobnih i lakih gospodarskih vozila (SL L 145, 31.5.2011., str. 1.).
(7)    Uredba (EU) 2019/631 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija CO2 za nove osobne automobile i za nova laka gospodarska vozila te o stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 443/2009 i (EU) br. 510/2011 (SL L 111, 25.4.2019., str. 13.).
(8)    Direktiva Vijeća 2003/96/EZ od 27. listopada 2003. o restrukturiranju sustava Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije (SL L 283, 31.10.2003., str. 51.).
(9)    Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 347, 11.12.2006., str. 1.).
(10)    Količina toplinske energije koja je potrebna da bi se zadovoljila potražnja krajnjih korisnika za grijanjem i hlađenjem.
(11)    Trebalo bi koristiti najnovije dostupne podatkese koristiti najnovijim dostupnim podacima.
(12)    Trebalo bi koristiti najnovije dostupne podatkese koristiti najnovijim dostupnim podacima.
(13)    Nakon utvrđivanja metodologije za izračun količine energije iz obnovljivih izvora koja se upotrebljava za hlađenje i centralizirano hlađenje u skladu s člankom 35. Direktive (EU) 2018/2001, postojanje „hlađenja uporabom energije iz obnovljivih izvora” utvrđuje se u skladu s tom direktivom. Do tada se izvodi u skladu s odgovarajućom nacionalnom metodologijom.
(14)    Analizom gospodarskog potencijala trebala bi se utvrditi količina energije (u GWh) koja se može proizvesti u jednoj godini uporabom svake analizirane tehnologije. Ograničenja i međusobna povezanost unutar energetskog sustava također bi se trebali uzeti u obzir. U analizi se mogu upotrebljavati modeli koji se temelje na predviđanjima reprezentativnima za funkcioniranje uobičajenih vrsta tehnologija ili sustava.
(15)    Uključujući procjenu iz članka 15. stavka 7. Direktive (EU) 2018/2001.
(16)    Krajnji datum za uzimanje u obzir politika za osnovniishodišni scenarij jest kraj godine koja prethodi godini do kraja koje treba završiti sveobuhvatnu procjenu. Dakle, politike donesene godinu dana prije roka za predaju sveobuhvatnih procjena i kasnije ne trebaju se uzeti u obzir.
(17)    Taj pregled uključuje mjere i programe financiranja koji se mogu donijeti tijekom razdoblja sveobuhvatne procjene, ne dovodeći u pitanje zasebnu obavijest o programima javne potpore za procjenu državnih potpora.