(1)

Prilog I. Uredbi (EU) br. 528/2012 sadržava aktivne tvari koje imaju povoljniji profil u pogledu okoliša ili zdravlja ljudi ili životinja. Stoga se proizvodi koji sadržavaju te aktivne tvari mogu odobriti prema pojednostavljenom postupku. Dušik je uvršten u Prilog I. Uredbi (EU) br. 528/2012 uz ograničenje da se upotrebljava u ograničenim količinama u spremnicima za neposrednu uporabu.

(2)

U skladu s člankom 86. Uredbe (EU) br. 528/2012 dušik je odobren kao aktivna tvar za upotrebu u biocidnim proizvodima vrste 18, „Insekticidi” (2). Biocidni proizvodi koji se sastoje od tako odobrenog dušika odobreni su u nekoliko država članica, uključujući Portugal, i isporučuju se u plinskim bocama (3).

(3)

Dušik se može dobiti i in situ iz okolnog zraka. Dušik dobiven in situ trenutačno nije odobren za upotrebu u Uniji te nije naveden u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 528/2012 ni uvršten na popis aktivnih tvari obuhvaćenih programom pregleda postojećih aktivnih tvari u biocidnim proizvodima iz Priloga II. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) br. 1062/2014 (4).

(4)

U skladu s člankom 55. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 528/2012 Portugal je 11. veljače 2020. Komisiji podnio zahtjev za odstupanje od članka 19. stavka 1. točke (a) te uredbe kojim traži da mu se dopusti da odobri biocidne proizvode koji se sastoje od dušika dobivenog in situ iz okolnog zraka za potrebe zaštite kulturne baštine („zahtjev”).

(5)

Kulturnu baštinu može oštetiti velik broj štetnih organizama, od insekata do mikroorganizama. Prisutnosti tih organizama ne samo da može uzrokovati gubitak kulturnog dobra, već i predstavlja rizik od širenja tih štetnih organizama na druge predmete koji se nalaze u blizini. Bez odgovarajuće obrade moglo bi doći do nepopravljivog oštećenja predmetâ, čime bi se ozbiljno ugrozila kulturna baština.

(6)

Dušik dobiven in situ upotrebljava se za stvaranje kontrolirane atmosfere s vrlo niskom koncentracijom kisika (anoksija) u trajnim ili privremenim hermetičkim šatorima ili komorama za obradu namijenjenima kontroli štetnih organizama koji se nalaze na predmetima kulturne baštine. Dušik se odvaja iz okolnog zraka i ubrizgava u šator ili komoru za obradu, pri čemu se udio dušika u atmosferi povećava na približno 99 %, a time gotovo u potpunosti istiskuje kisik. Vlažnost dušika ubrizganog u prostor za obradu određuje se ovisno o potrebama predmeta koji se obrađuje. Štetni organizmi ne mogu preživjeti u uvjetima stvorenima u šatoru ili komori za obradu.

(7)

Kako je navedeno u zahtjevu, zahvaljujući razvoju u proteklih nekoliko desetljeća tehnike anoksije na bazi dušika za obradu predmeta kulturne baštine, kulturne ustanove (muzeji, arhivi, knjižnice, centri za očuvanje/restauraciju itd.) prestale su upotrebljavati izrazito otrovne tvari.

(8)

Prema informacijama koje je dostavio Portugal, upotreba dušika dobivenog in situ čini se jedinom učinkovitom tehnikom za kontrolu štetnih organizama koja se može, bez rizika od uzrokovanja promjena u makroskopskim i molekularnim svojstvima predmeta, upotrebljavati na svim vrstama materijala i kombinacija materijala prisutnih u kulturnim ustanovama. Tom se tehnikom mogu radi očuvanja obraditi posebno osjetljivi materijali, kao što su djela etnografske baštine, djela suvremene umjetnosti i mumije.

(9)

Metoda anoksije ili promijenjene/kontrolirane atmosfere navedena je u normi EN 16790:2016 „Očuvanje kulturne baštine – Integrirano upravljanje zaštitom od štetnika u zaštiti kulturne baštine”, a dušik u toj normi opisan kao „najviše upotrebljavan” za postizanje anoksije.

(10)

Dostupne su i druge tehnike za kontrolu štetnih organizama, kao što su gama-zračenje, tehnike termičkog šoka (visoke ili niske temperature) i obrada mikrovalovima. K tome, u tu se svrhu mogu upotrebljavati i druge aktivne tvari. Međutim, prema navodima Portugala, svaka od tih tehnika ima svoja ograničenja u pogledu materijala za koje se može koristiti.

(11)

Kako je navedeno u zahtjevu, druge se aktivne tvari zbog njihova profila opasnosti gotovo uopće ne upotrebljavaju u kulturnim ustanovama. Obradom tim tvarima na predmetima se stvaraju ostaci koji se mogu postupno osloboditi u okoliš i predstavljati rizik za zdravlje ljudi. To je posebno važno za kulturne ustanove koje su otvorene za posjetitelje.

(12)

Prema informacijama koje je dostavio Portugal, postupci termičkog šoka (zamrzavanje ili toplinska obrada) uzrokuju neželjene učinke na brojnim materijalima. Povećanjem ili smanjenjem temperature mogu se nepopravljivo oštetiti predmeti kulturne baštine, posebno njihove organske sastavnice. Termički postupci općenito nisu prikladni za obradu slika i višebojnih predmeta s voštanim, uljanim ili proteinskim bojama jer tijekom obrade može doći do promjene temperaturno osjetljivih svojstava materijala, a time i nepopravljivog oštećivanja predmeta. Nadalje, visoke temperature mogu dovesti do omekšavanja ljepila kod lijepljenih predmeta i skupljanja materijala, kao što su koža i pergament.

(13)

Prema informacijama iz zahtjeva upotreba dušika u bocama nije odgovarajuća alternativa za kulturne ustanove zbog nedostataka u pogledu praktičnosti njegove primjene. Zbog ograničenog kapaciteta boca potreban je česti prijevoz, a za njihovu pohranu odvojen prostor. Nadalje zbog težine potrebne količine boca postoji rizik od pretjeranog opterećivanja podova u određenim povijesnim zgradama muzeja. Osim toga, obrada dušikom u bocama podrazumijevala bi visoke troškove za kulturne ustanove.

(14)

U zahtjevu je navedeno da su proteklih nekoliko desetljeća mnoge kulturne ustanove uložile u izgradnju komora za obradu i kupnju generatora dušika. Primjena anoksije dušikom dobivenim in situ izrazito je proširena u očuvanju kulturne baštine jer je svestrana i prikladna za obradu svih materijala.

(15)

Zahtjev da kulturne ustanove primjenjuju nekoliko tehnika za kontrolu štetnih organizama, od kojih svaka odgovara određenim materijalima i predmetima, umjesto da primjenjuju jednu već isprobanu tehniku koja odgovara svim materijalima, podrazumijeva dodatne troškove za kulturne ustanove te im otežava postizanje cilja prestanka upotrebe opasnih aktivnih tvari u okviru njihova integriranog upravljanja zaštitom od štetnika.

(16)

Rasprave o mogućem odstupanju u skladu s člankom 55. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 528/2012 u pogledu dušika dobivenog in situ održane su 2019. tijekom nekoliko sastanaka (5) Komisijine stručne skupine nadležnih tijela za biocidne proizvode.

(17)

Osim toga, nakon prvog, sličnog zahtjeva Austrije za odstupanje u pogledu proizvoda koji se sastoje od dušika dobivenog in situ, Europska agencija za kemikalije provela je na zahtjev Komisije javno savjetovanje o tom zahtjevu, čime je svim zainteresiranim stranama omogućeno da iznesu svoje mišljenje. Velika većina zaprimljenih odgovora, od njih 1 487, bila je za odstupanje. U brojnim odgovorima istaknuti su nedostaci dostupnih alternativnih tehnika: termička obrada može oštetiti određene materijale; upotrebom drugih aktivnih tvari na artefaktima se stvaraju toksični ostaci koji se postupno oslobađaju u okoliš; upotreba dušika u bocama ne omogućuje kontrolu relativne vlažnosti u prostoru za obradu, što je nužno pri obradi određenih materijala.

(18)

Dvije međunarodne organizacije koje zastupaju muzeje i mjesta kulturne baštine, točnije Međunarodno vijeće muzeja i Međunarodno vijeće za spomenike i spomeničke cjeline, izjavile su da namjeravaju podnijeti zahtjev za uključivanje dušika dobivenog in situ u Prilog I. Uredbi (EU) br. 528/2012, čime bi se državama članicama omogućilo da proizvode koji se sastoje od dušika dobivenog in situ odobre bez potrebe za odstupanjem u skladu s člankom 55. stavkom 3. te uredbe. Međutim, za provedbu ocjene takvog zahtjeva, uvrštavanje tvari u Prilog I. Uredbi (EU) br. 528/2012 i dobivanje odobrenja za proizvod, potrebno je vrijeme.

(19)

Iz zahtjeva je vidljivo je da u Portugalu nisu dostupne odgovarajuće alternative jer trenutačno raspoložive alternativne tehnike imaju nedostatke zbog njihove neprikladnosti za obradu svih materijala ili u pogledu praktičnosti njihove primjene.

(20)

Na temelju svih navedenih argumenata primjereno je zaključiti da je dušik dobiven in situ ključan za zaštitu kulturne baštine u Portugalu te da nije dostupna odgovarajuća alternativa. Portugalu bi stoga trebalo omogućiti da odobri stavljanje na raspolaganje na tržištu i upotrebu biocidnih proizvoda koji se sastoje od dušika dobivenog in situ za zaštitu kulturne baštine.

(21)

Za evenutalno uvrštavanje dušika dobivenog in situ u Prilog I. Uredbi (EU) br. 528/2012 i naknadno odobrenje država članica za proizvode koji se sastoje od dušika dobivenog in situ potrebno je vrijeme. Stoga je primjereno dopustiti odstupanje za razdoblje u kojem bi se dovršili temeljni postupci,