MIŠLJENJE NEZAVISNOG ODVJETNIKA
RIMVYDASA NORKUSA
od 22. svibnja 2025. ( 1 )
Predmet C‑117/24
JYSK Kereskedelmi Kft.
protiv
Nemzeti Élelmiszerlánc‑biztonsági Hivatal
(zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Fővárosi Törvényszék (Okružni sud u Budimpešti, Mađarska))
„Zahtjev za prethodnu odluku – Okoliš – Obveze gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva – Korištenje kao i održavanje i procjena sustava dužne pažnje – Doseg – Pristup gospodarskog subjekta sustavu svojeg matičnog društva”
|
1. |
Ovaj zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje objedinjenih odredbi iz članka 4. stavaka 2. i 3. te članka 6. stavka 1. Uredbe (EU) br. 995/2010 ( 2 ). Naime, u ovom predmetu Sud će se morati izjasniti o dosegu obveza koje ima gospodarski subjekt koji prvi put stavlja u promet na unutarnje tržište drvo i proizvode od tog drva, a osobito kada je taj subjekt dio grupe društava. |
I. Pravni okvir
A. Uredba (EU) br. 995/2010
|
2. |
Članak 1. Uredbe br. 995/2010, naslovljen „Predmet”, određuje: „Ovom se Uredbom utvrđuju obveze gospodarskih subjekata koji prvi put stavljaju u promet drvo i proizvode od drva na unutarnje tržište, kao i obveze trgovaca.” |
|
3. |
Članak 2. te uredbe, naslovljen „Definicije”, predviđa: „Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije: […]
[…]” |
|
4. |
U skladu s člankom 4. navedene uredbe, naslovljenim „Obveze gospodarskih subjekata”: „1. Zabranjuje se stavljanje u promet nezakonito posječenog drva i proizvoda od drva dobivenih iz takvog drva. 2. Kod stavljanja drva i proizvoda od drva u promet gospodarski subjekti postupaju s dužnom pažnjom. Oni u tu svrhu koriste okvir postupaka i mjera, dalje u tekstu ‚sustav dužne pažnje’, kako je određeno u članku 6. 3. Svaki gospodarski subjekt održava i redovito procjenjuje sustav dužne pažnje koji koristi, osim ako koristi sustav dužne pažnje koji je uspostavila nadzorna organizacija iz članka 8. Kao osnova sustava dužne pažnje mogu se koristiti postojeći sustavi nadzora u okviru nacionalnog zakonodavstva te svi dobrovoljni nadzorni mehanizmi unutar lanca koji ispunjavaju zahtjeve ove Uredbe.” |
|
5. |
Članak 6. iste uredbe naslovljen „Sustavi dužne pažnje”, predviđa: „1. Sustav dužne pažnje iz članka 4. stavka 2. obuhvaća sljedeće elemente:
[…]” |
|
6. |
Članak 7. Uredbe br. 995/2010, naslovljen „Nadležna tijela”, predviđa u stavku 1.: „Svaka država članica određuje jedno nadležno tijelo ili više nadležnih tijela koja će biti odgovorna za primjenu ove Uredbe. […]” |
|
7. |
Članak 8. te uredbe, naslovljen „Nadzorne organizacije”, određuje: „1. Nadzorna organizacija
[…]” |
|
8. |
Članak 10. navedene uredbe naslovljen „Provjere gospodarskih subjekata”, predviđa: „1. Nadležna tijela obavljaju provjere kako bi verificirala da gospodarski subjekti ispunjavaju zahtjeve iz članaka 4. i 6. 2. Provjere iz stavka 1. provode se u skladu s planom koji se periodički preispituje, primjenjujući pristup utemeljen na riziku. Osim toga, provjere se mogu provesti i kad nadležno tijelo raspolaže relevantnim informacijama u pogledu usklađenosti gospodarskih subjekata s ovom Uredbom, uključujući informacije na temelju potkrijepljenih sumnji trećih osoba. 3. Provjere iz stavka 1. mogu uključivati, inter alia:
[…]” |
B. Provedbena uredba br. 607/2012
|
9. |
Članak 5. Provedbene uredbe br. 607/2012 ( 3 ), naslovljen „Vođenje evidencije od strane gospodarskih subjekata”, predviđa: „1. Informacije o isporukama gospodarskog subjekta, kako je predviđeno člankom 6. stavkom 1. točkom (a) Uredbe [br. 995/2010] i primjena postupaka za smanjenje rizika moraju se dokumentirati odgovarajućim vođenjem evidencije, koja se čuva pet godina i koja je dostupna za provjere od strane nadležnog tijela. 2. Primjenom sustava dužne pažnje gospodarski subjekti moraju moći dokazati kako su prikupljene informacije provjeravane prema mjerilima rizika predviđenim u članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe [br. 995/2010], kako je donesena odluka o poduzimanju mjera za smanjenje rizika i kako je subjekt utvrdio stupanj rizika.” |
II. Činjenice u glavnom postupku, prethodno pitanje i postupak pred Sudom
|
10. |
JYSK Kereskedelmi Kft (u daljnjem tekstu: društvo JYSK Mađarska) društvo je mađarskog prava koje stavlja u promet drvo i proizvode od drva i u tom kontekstu uvozi drvo i proizvode od drva podrijetlom iz trećih zemalja. U cijelosti je u vlasništvu svojeg matičnog društva LLG A/S (u daljnjem tekstu: matično društvo) koje je registrirano u Danskoj i posluje u prodaji proizvoda od drva. Društvo JYSK Mađarska samostalno obavlja poslove uvoza, bez intervencije matičnog društva. |
|
11. |
Tijekom 2023. Nemzeti Élelmiszerlánc‑biztonsági Hivatal (Nacionalni ured za sigurnost prehrambenog lanca) (u daljnjem tekstu: Nacionalni ured), koji je nadležno tijelo zaduženo za primjenu Uredbe br. 995/2010 u Mađarskoj, obavio je provjeru kod društva JYSK Mađarska kako bi utvrdio, među ostalim, raspolaže li ono sustavom dužne pažnje (u daljnjem tekstu: SDP) u skladu s tom uredbom. Prilikom te provjere pokazalo se da društvo JYSK Mađarska koristi SDP koji je razvilo njegovo matično društvo i počiva na analizama rizika koje je izvršilo i ovo potonje društvo i Preferred by Nature, nadzorna organizacija u smislu članka 8. navedene uredbe. Matično društvo ima brojna društva kćeri u Europi koja se sva koriste SDP‑om. |
|
12. |
Odlukom od 26. svibnja 2023. Nacionalni ured utvrdio je da je društvo JYSK Mađarska povrijedilo Uredbu br. 995/2010, izrekao mu novčanu kaznu i naložio mu da uspostavi vlastiti SDP iz razloga što nema SDP uspostavljen u vlastito ime i posebno izrađen radi djelatnosti koju obavlja te da se više ne koristi SDP‑om koji je uspostavila nadzorna organizacija u smislu članka 8. Uredbe br. 995/2010. |
|
13. |
Društvo JYSK Mađarska osporava tu odluku pred Fővárosi Törvényszék (Okružni sud u Budimpešti, Mađarska), koji je u ovom predmetu sud koji je uputio zahtjev, tvrdeći da se SDP koji održava njegovo matično društvo može smatrati njegovim vlastitim sustavom. Uredbom br. 995/2010 samo se određuje obveza korištenja SDP‑om, a ne izrade SDP‑a. |
|
14. |
Nacionalni ured smatra pak da je gospodarski subjekt u smislu Uredbe br. 995/2010 dužan sam održavati SDP. Budući da matično društvo povjerava svojim društvima kćerima samostalne zadaće u vezi s uvozom, što je slučaj s društvom JYSK Mađarska koje samo obavlja izravan uvoz u Europsku uniju, ta uredba obvezuje društva kćeri i, dakle, društvo JYSK Mađarska osobito da održavaju vlastite SDP‑ove. |
|
15. |
U tom kontekstu sud koji je uputio zahtjev dvoji u pogledu dosega obveze koju gospodarski subjekt ima u okviru SDP‑a predviđenog Uredbom br. 995/2010, a osobito je li za ispunjavanje te obveze dovoljno da se gospodarski subjekt koristi SDP‑om radi prikupljanja podataka, procjene i ublažavanju rizika u pogledu drva i drvenih proizvoda koje prvi put stavlja u promet na unutarnje tržište ili, naprotiv, takav subjekt mora imati SDP uspostavljen u svoje vlastito ime i posebno izrađen radi djelatnosti koju obavlja. |
|
16. |
Sud koji je uputio zahtjev ističe da s obzirom na samostalnost djelatnosti društva JYSK Mađarska ono samo, kao gospodarski subjekt u smislu Uredbe br. 995/2010, podliježe obvezama u vezi s SDP‑om. Usto, sud koji je uputio zahtjev navodi da je tijekom provjere njemačkog društva kćeri matičnog društva nadležno tijelo zaduženo za primjenu te uredbe u Njemačkoj zaključilo da to društvo kći ispunjava svoje obveze u vezi sa SDP‑om pri čemu se koristi onim koji održava matično društvo. |
|
17. |
U tim je okolnostima Fővárosi Törvényszék (Okružni sud u Budimpešti) odlučio prekinuti postupak i Sudu uputiti sljedeće prethodno pitanje: „Treba li članak 4. stavke 2. i 3. [Uredbe br. 995/2010], u vezi s njezinim člankom 6. stavkom 1., tumačiti na način da je u skladu s tim odredbama činjenica da gospodarski subjekt ima pristup elementima [SDP‑a] koji se navode u njezinu članku 6. stavku 1., ako taj sustav održava i procjenjuje matično društvo, ili se to društvo njime koristi, a uspostavlja ga nadzorna organizacija u smislu članka 8. [navedene uredbe]?” |
|
18. |
Tajništvo Suda zaprimilo je 14. veljače 2024. odluku od 1. veljače 2024. kojom se upućuje prethodno pitanje. Pisana očitovanja podnijeli su Nacionalni ured, tuženik u glavnom postupku, mađarska i španjolska vlada kao i Europska komisija. Te su zainteresirane osobe kao i tužitelj i tuženik u glavnom postupku također sudjelovali na raspravi održanoj 26. veljače 2025. |
III. Analiza
|
19. |
Svojim pitanjem sud koji je uputio zahtjev nastoji u biti saznati je li u skladu sa zahtjevima koji proizlaze iz Uredbe br. 995/2010 praksa društva kćeri da ima pristup elementima SDP‑a, predviđen člankom 6. stavkom 1. te uredbe, a koji sustav održava i procjenjuje njegovo matično društvo ili ga je uspostavila nadzorna organizacija iz članka 8. te kojim se koristi to matično društvo. Tako on dvoji u pogledu dosega obveza koje imaju gospodarski subjekti iz članka 4. stavaka 2. i 3. navedene uredbe. Konkretno, pita se obvezuju li se tim člankom 4. stavcima 2. i 3. i člankom 6. stavkom 1. iste uredbe gospodarski subjekti da imaju SDP u vlastito ime, a koji je posebno izrađen za djelatnost koju obavljaju. |
|
20. |
Valja primijetiti da pojam SDP‑a, koji se u ovom predmetu nalazi u središtu pitanja koje je sud koji je uputio zahtjev postavio Sudu, nije definiran u pravu Unije. U tom pogledu, člankom 4. stavkom 2. Uredbe br. 995/2010 predviđeno je da se radi o okviru postupaka i mjera čiji su kriteriji navedeni u članku 6. stavku 1. te uredbe. Stoga se na temelju objedinjenog tumačenja tih članaka može zaključiti da se radi o višerazinskoj metodi kojom gospodarski subjekti mogu prepoznati i ublažiti rizik stavljanja u promet nezakonito posječenog drva ili proizvoda dobivenih iz takvog drva. U Smjernicama za Uredbu EU‑a o drvu ( 4 ), koje potječu od Komisije, dodaje se da ta dokumentirana i testirana višerazinska metoda uključuje provjere i ima za cilj proizvesti u poslovnom procesu rezultat u skladu sa željenim ciljevima. |
|
21. |
S obzirom na to, na raspravi je razjašnjeno da SDP, koji je izradilo matično društvo i stavilo ga na raspolaganje svojem društvu kćeri, daje pristup svim svojim elementima u smislu članka 6. stavka 1. Uredbe br. 995/2010, te da matično društvo obavlja, između ostalog, procjenu i ublažavanje rizika za svoje društvo kćer. Kako bi se pružio koristan odgovor na pitanje koje je postavio sud koji je uputio zahtjev, ta ću pojašnjenja uzeti u obzir prilikom ispitivanja dosega obveza koje gospodarski subjekti imaju na temelju članka 4. stavaka 2. i 3. i članka 6. stavka 1. te uredbe. |
|
22. |
U skladu s ustaljenom sudskom praksom, pri tumačenju odredbe prava Unije u obzir treba uzeti ne samo njezin tekst nego i njezin kontekst te ciljeve propisa kojeg je dio ( 5 ). |
A. Tekstualno tumačenje
|
23. |
Što se tiče teksta odredbi o kojima je riječ, u članku 4. stavku 2. Uredbe br. 995/2010 navodi se da radi postupanja s dužnom pažnjom kod stavljanja drva i proizvoda od drva u promet gospodarski subjekti „koriste” SDP. Taj članak predviđa u stavku 3. da svaki gospodarski subjekt „održava i redovito procjenjuje [SDP] koji koristi, osim ako koristi [SDP] koji je uspostavila nadzorna organizacija iz članka 8.”. |
|
24. |
Uvodno valja primijetiti da iz formulacije tog članka 4. stavaka 2. i 3. proizlazi da su dvije vrste obveza određene gospodarskim subjektima koji prvi put stavljaju u promet drvo i proizvode od drva: obveza korištenja SDP‑om, s jedne strane, i obveza njegova održavanja i procjene, s druge strane ( 6 ). |
|
25. |
Prva obveza koja se odnosi na korištenje SDP‑om konkretizirana je u navedenom članku 4. stavku 2. koji izričito upućuje na članak 6. Uredbe br. 995/2010 u kojem su izloženi elementi koje taj SDP mora sadržavati. Iz objedinjenog tumačenja tih članaka proizlazi da je obveza korištenja SDP‑om neodvojiva od poduzimanja odgovarajućih mjera zasnovanih na svim elementima od kojih se taj SDP sastoji. U tom pogledu tim se mjerama mora (i.) osigurati gospodarskom subjektu pristup informacijama povezanim s drvom i proizvodima od drva koje stavlja u promet, (ii.) omogućiti mu da na osnovi tih informacija obavi analizu i procjenu rizika stavljanja u promet nezakonito posječenog drva, odnosno proizvoda od drva dobivenih iz takvog drva, i (iii.) omogućiti mu da provede ublažavanje takvog rizika ako nije zanemariv ( 7 ). |
|
26. |
Osim toga, obveza korištenja SDP‑om tiče se izravno njegova sadržaja, to jest konkretnih elemenata od kojih se sastoji i koji logično mogu varirati ovisno o poslovnoj djelatnosti svojstvenoj svakom gospodarskom subjektu. Valja dodati da s obzirom na tekst tih elemenata izloženih u članku 6. stavku 1. Uredbe br. 995/2010 SDP mora prema mojem mišljenju biti povezan s poslovnom djelatnošću u okviru koje gospodarski subjekt stavlja u promet drvo ili proizvode od drva. Ti elementi moraju dovesti, među ostalim, do procjene i ublažavanja specifičnog rizika koji nastaje zbog te djelatnosti ( 8 ). |
|
27. |
Prema tekstu članka 4. stavka 3. Uredbe br. 995/2010 druga se obveza u vezi s održavanjem i procjenom SDP‑a primjenjuje pak u istom okviru u koji su uključeni elementi SDP‑a. Tako, zbog redovitih procjena koje se njome određuju, ta obveza utječe, općenitije u odnosu na obvezu iz članka 4. stavka 2. te uredbe, na samo funkcioniranje SDP‑a kao metode ( 9 ) koji se, kao što je logično, mora prilagoditi poslovnoj djelatnosti gospodarskog subjekta. |
|
28. |
S obzirom na to valja istaknuti da se u uredbi o kojoj je riječ ne definiraju izrazi „koristiti”, „održavati” i „procjenjivati” koji se upotrebljavaju za opisivanje obveza koje ona određuje gospodarskim subjektima. Međutim, njihov uobičajeni smisao u kontekstu stavljanja u promet drva ili proizvoda od drva daje naslutiti da oni označavaju radnju primjene, održavanja i procjene SDP‑a. |
|
29. |
Konkretno, Komisija naglašava razliku između održavanja SDP‑a koja se sastoji od osiguravanja dostupnosti mjera i postupaka predviđenih u članku 6. Uredbe br. 995/2010, što je obveza gospodarskih subjekata, i uspostave tog sustava koja nije u njihovoj nadležnosti ( 10 ). Nacionalni ured razlikuje uspostavu, primjenu i periodički nadzor vlastitog SDP‑a, s jedne strane, i korištenje SDP‑om koji je izradila nadzorna organizacija posebno za tržišnu djelatnost o kojoj je riječ, a čije pravilno korištenje ta organizacija redovito provjerava, s druge strane. Osim toga, kao što to proizlazi iz zahtjeva za prethodnu odluku, društvu JYSK Mađarska stavlja se na teret, među ostalim, da nije imalo SDP uspostavljen u svoje ime i posebno uveden za djelatnost koju obavlja ( 11 ). |
|
30. |
U tom pogledu valja primijetiti, kao prvo, da obveza uspostave SDP‑a nije niti predviđena niti definirana Uredbom br. 995/2010, kojom se obveze gospodarskih subjekata u okviru SDP‑a izričito ograničavaju na njegovo korištenje, održavanje i procjenu ( 12 ). Iz izraza „koristiti”, „održavati” i „procjenjivati” ne proizlazi da uključuju uspostavu SDP‑a od strane gospodarskog subjekta. Naprotiv, upotreba izraza „[SDP] koji koristi [gospodarski subjekt]” za razliku od „[SDP‑a] koji je uspostavila nadzorna organizacija” u članku 4. stavku 3. Uredbe br. 995/2010 omogućava da se naglasi razlika koja postoji među odnosnim dužnostima tih dionika. |
|
31. |
Kao drugo, prema tekstu tog članka 4. stavaka 2. i 3. Uredbe br. 995/2010 gospodarski subjekti odgovorni su za radnje korištenja, održavanja i procjene. Konkretno, u pogledu obveze korištenja SDP‑om formulacija upotrijebljena u članku 4. stavku 2. nameće, prema mojem shvaćanju, tu obvezu ( 13 ) bezuvjetno samo gospodarskom subjektu. Drugim riječima, tekst tog članka ne daje gospodarskom subjektu nikakvu mogućnost da se te obveze oslobodi tako da je delegira drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi ( 14 ). |
|
32. |
S obzirom na to te u mjeri u kojoj se taj članak 4. stavak 2. mora tumačiti u vezi s člankom 6. stavkom 1. Uredbe br. 995/2010, čini se da to objedinjeno tumačenje upućuje na određenu fleksibilnost u primjeni nekih elemenata SDP‑a iz ovog potonjeg članka. Što se tiče, s jedne strane, elementa SDP‑a koji se odnosi na provođenja „mjer[a] i postup[aka] koji osiguravaju pristup informacijama povezanim s drvom i proizvodima od drva koje gospodarski subjekt stavlja u promet”, mora se utvrditi da se na temelju formulacije članka 6. stavka 1. točke (a) Uredbe br. 995/2010 ne može isključiti da informacije kojima gospodarski subjekt mora imati pristup može prikupljati treća osoba za račun tog subjekta. |
|
33. |
Što se tiče, s druge strane, elemenata SDP‑a koji se odnose, u biti, na „postupke procjene rizika” u smislu članka 6. stavka 1. Uredbe br. 995/2010, valja primijetiti da taj članak 6. stavak 1. predviđa u svojoj točki (b) drugoj podtočki prvoj alineji da jedan od kriterija relevantnih za procjenu rizika, to jest osiguranje usklađenosti s primjenjivim zakonodavstvom, može uključivati certificiranje ili druge verificirane sustave trećih osoba. Što se tiče „postupaka ublažavanja rizika” u smislu članka 6. stavka 1. točke (c) te uredbe, taj članak određuje da oni mogu uključivati traženje verifikacije putem trećih osoba. Tako formulacija te točke (b) druge podtočke prve alineje i te točke (c), osobito upotrebom izraza „može uključivati” i „mogu uključivati traženje […] informacija […] i/ili traženje verifikacije putem trećih osoba”, daje do znanja da se radi o mogućnostima koje su prepuštene na ocjenu gospodarskim subjektima koji mogu odlučiti da im treće osobe pomognu u okviru primjene nekih elemenata SDP‑a ( 15 ). |
|
34. |
Podsjećam, kao što je to razjašnjeno na raspravi, da matično društvo provodi postupke procjene i ublažavanje rizika za svoje društvo kćer i dostavlja mu rezultate. Međutim, nepostojanje izričitog isključenja koje se odnosi na to da je informacije iz članka 6. stavka 1. točke (a) Uredbe br. 995/2010 prikupila treća osoba za i/ili u ime gospodarskog subjekta ili pak da se prilikom procjene i ublažavanja rizika, kako je predviđeno u članku 6. stavku 1. točkama (b) i (c), poslužio u određenoj mjeri pomoći trećih osoba ne može se tumačiti prema tekstu tog članka, u vezi s člankom 4. stavkom 2. te uredbe, na način da se gospodarskim subjektima dopušta da se oslobode svoje obveze korištenja SDP‑om pukim pristupom svim elementima tog SDP‑a kao što je to ovdje slučaj. Naime, obvezu korištenja u smislu članka 4. stavka 2. treba tumačiti, prema mojem mišljenju, na način da na ove potonje stavlja odgovornost za poduzimanje odgovarajućih mjera za izbjegavanje stavljanja u promet drva i proizvoda od drva koji potječu od nezakonite sječe, što u konačnici podrazumijeva proaktivno ponašanje gospodarskog subjekta. |
|
35. |
U tim se okolnostima ne može dopustiti puki pristup elementima SDP‑a na temelju doslovnog tumačenja članka 4. stavka 2. u vezi s člankom 6. stavkom 1. Uredbe br. 995/2010, s obzirom na to da on predstavlja potpuno oslobođenje gospodarskog subjekta od njegove obveze korištenja u smislu tih članaka. |
|
36. |
Što se tiče druge obveze redovitog održavanja i redovite procjene SDP‑a, iako se člankom 4. stavkom 3. Uredbe br. 995/2010 određuje da ta obveza jest obveza „[s]vakog gospodarsk[og] subjekt[a]”, njime je također predviđena iznimka na koju je upozoreno njezinim uvođenjem uz veznik „osim”, to jest kada se gospodarski subjekt koristi SDP‑om koji je uspostavila nadzorna organizacija iz članka 8. te uredbe ( 16 ). Na temelju doslovnog tumačenja članka 4. stavka 3. može se pomisliti da se korištenje SDP‑om od strane društva kćeri, kada ovog potonjeg, u biti, održava i procjenjuje matično društvo, mora isključiti, pri čemu se čini da se jedina predviđena iznimka odnosi na nadzorne organizacije. |
|
37. |
Nadalje, što se tiče slučaja u kojem se društvo kći koristi SDP‑om koji je uspostavila nadzorna organizacija, iako se njegovo pravo korištenja dodjeljuje matičnom društvu, valja primijetiti da ta situacija uključuje više dionika nego što Uredba br. 995/2010 to izričito dopušta. Niti takva situacija nije izričito predviđena niti člankom 4. stavcima 2. i 3. te člankom 6. te uredbe. |
|
38. |
Slijedom toga smatram da doseg obveza koje imaju gospodarski subjekti, to jest korištenje SDP‑om u tom smislu da je gospodarski subjekt odgovoran za poduzimanje odgovarajućih mjera u skladu s tim SDP‑om, s jedne strane, i održavanje kao i procjena tog SDP‑a čije se obavljanje može umjesto gospodarskom subjektu povjeriti nadzornoj organizaciji, s druge strane, izričito proizlazi iz teksta članka 4. stavka 2. i 3. i članka 6. stavka 1. Uredbe br. 995/2010. Iz toga također proizlazi da te radnje korištenja, održavanja i procjene moraju, kao što je logično, biti povezane s gospodarskom djelatnošću gospodarskog subjekta. |
B. Kontekstualno tumačenje
|
39. |
Što se tiče kontekstualnog tumačenja članka 4. stavaka 2. i 3. i članka 6. stavka 1. Uredbe br. 995/2010, na temelju njega se može potvrditi, prema mojem mišljenju, doseg obveza koje gospodarski subjekti imaju, kako proizlazi iz tekstualnog tumačenja odredbi o kojima je riječ. |
|
40. |
Konkretno, iz uvodne izjave 12. Uredbe br. 995/2010 proizlazi, u biti, da su posebne mjere predviđene tom uredbom usmjerene na ponašanje gospodarskih subjekata. Uvodna izjava 16. predviđa da gospodarski subjekti koji uvoze drvo poduzimaju odgovarajuće korake kako bi osigurali da nezakonito posječeno drvo i proizvodi od drva dobiveni iz takvog drva ne budu stavljeni u promet na unutarnje tržište. Članak 2. stavak 2. Provedbene uredbe br. 607/2012 određuje „obvezu gospodarskog subjekta da provodi mjere […] u članku 6. stavku 1. točki (a) [Uredbe br. 995/2010] o svakoj isporuci drva i proizvoda od drva koje gospodarski subjekt stavlja na tržište” ( 17 ). Osim toga, članak 5. te provedbene uredbe nalaže u stavku 1. obvezu gospodarskim subjektima da vode odgovarajuće evidencije o prikupljanju informacija i primjeni postupaka za smanjenje rizika, a u stavku 2. zahtijeva sposobnost da dokažu, u biti, kako su prikupljene informacije provjeravane, kako je donesena odluka o poduzimanju mjera za smanjenje rizika i kako je subjekt utvrdio stupanj rizika. |
|
41. |
Iz tog konteksta kojim se također nalaže, prema mojem shvaćanju, proaktivno ponašanje gospodarskog subjekta jasno proizlazi da je teret obveza na temelju Uredbe br. 995/2010 na gospodarskim subjektima u vezi s njihovom poslovnom djelatnošću koja se sastoji od stavljanja drva ili proizvoda od drva prvi put u promet na unutarnje tržište. Iz toga se, dakle, može zaključiti prema mojem mišljenju da je važan element djelotvornost sustava zaštite uspostavljenog Uredbom čiji je cilj sprečavanje stavljanja nezakonito posječenog drva u promet. Logično je da njegova djelotvornost nije osigurana ako je korišteni SDP neprikladan za gospodarsku djelatnost gospodarskog subjekta, to jest ako se ne oslanja na informacije u vezi s njegovom gospodarskom djelatnošću. |
|
42. |
Ako, podložno provjeri suda koji je uputio zahtjev, treba u tom pogledu smatrati, kao što je to na raspravi objasnilo društvo JYSK Mađarska, da je SDP prilagođen njegovoj poslovnoj djelatnosti u tom smislu da se informacije koje je matično društvo prikupilo za svoje društvo kćer doista odnose na proizvode koje je ovo potonje kupilo te da se procjena i ublažavanje rizika provodi na temelju tih informacija, valja naglasiti da se u smislu članka 4. stavka 2. u vezi s člankom 6. stavkom 1. te uredbe SDP‑om ne koristi sam gospodarski subjekt u smislu Uredbe br. 995/2010, nego baš njegovo matično društvo. Naime, matično društvo poduzima mjere na temelju svih tih elemenata SDP‑a, dok društvo kći ima samo pristup tim elementima. |
|
43. |
Kao što to proizlazi iz točaka 40. i 41. ovog mišljenja, smatram da kontekst čiji su dio članak 4. stavci 2. i 3. te članak 6. stavak 1. ne izgleda da omogućava gospodarskom subjektu da se oslobodi te obveze tako da prenese njezino ispunjene na bilo koju drugu fizičku ili pravnu osobu. Naime, podložno određenoj fleksibilnosti u primjeni nekih elemenata SDP‑a ( 18 ), gospodarski subjekt ostaje vezan obvezom njegova korištenja, kako je opisano u točkama 25., 26. i 34. ovog mišljenja koje podrazumijeva njegovo proaktivno ponašanje. |
|
44. |
U ovom slučaju društvo kći koje samostalno obavlja poslovnu djelatnost ne može, na način usklađen sa sustavom uspostavljenim Uredbom br. 995/2010, prenijeti donošenje odluke i, općenitije, proaktivno ponašanje, kao što su procjena rizika i donošenje mjera za njegovo ublažavanje, na svoje matično društvo koje također obavlja samostalnu poslovnu djelatnost. Naime, taj sustav određuje gospodarskom subjektu, u ovom slučaju tom društvu kćeri, dužnost prilagodbe svojeg ponašanja kako bi se izbjeglo da se u promet na unutarnjem tržištu stavi nezakonito posječeno drvo ili proizvodi od drva. |
|
45. |
S obzirom na to, valja primijetiti da Uredba br. 995/2010 predviđa mogućnost oslobađanja gospodarskog subjekta od obveze redovitog održavanja i redovite procjene SDP‑a pod uvjetom da se koristi SDP‑om koji je uspostavila nadzorna organizacija ( 19 ). Međutim, iz konteksta čiji su članak 4. stavci 2. i 3. te članak 6. stavak 1. te uredbe dio da se to oslobođenje obveze primjenjuje samo na tu obvezu redovitog održavanja i redovite procjene. Naprotiv, obveza korištenja SDP‑om i dalje je na gospodarskom subjektu ( 20 ). |
|
46. |
Članak 8. Uredbe br. 995/2010, kao što je to navedeno u njegovu naslovu, uređuje nadzorne organizacije i predviđa da se one mogu zadužiti za održavanje i procjenu svojeg SDP‑a koji je gospodarski subjekt stavio na raspolaganje. U stavku 2. taj članak određuje posebne uvjete u pogledu organizacije kako bi mogla zahtijevati priznanje kao nadzorne organizacije ( 21 ). Naime, strogi okvir funkcija održavanja i procjene SDP‑ova od strane drugog subjekta, a ne samog gospodarskog subjekta, proizlazi iz odgovornosti povezane s tom zadaćom, to jest odgovornosti da se osigura da se primijenjenom metodom spriječi da se na unutarnje tržište prvi put stave u promet nezakonito posječena drva ili proizvodi od drva dobivenih iz takvog drva. Taj se pristup opravdava važnošću koja se pridodaje zaštiti od nezakonite sječe. Osim toga, navedeni članak 8. stavak 1. nameće organizacijama da provjere da se gospodarski subjekti pravilno koriste svojim SDP‑om i da poduzmu mjere u slučaju njegova nepravilnog korištenja. |
|
47. |
U tom bi pogledu bilo moguće upitati se o tome može li se uspostaviti analogija u ovom slučaju između nadzorne organizacije i matičnog društva koje održava i procjenjuje SDP kojim se koristi njegovo društvo kći ( 22 ). Doduše, ne može se isključiti na praktičnoj razini da bilo koji subjekt unutar grupe društava može, uzimajući u obzir financijske interese te grupe, uspostaviti SDP i dodijeliti svoje pravo korištenja drugom subjektu iz iste grupe i time se osloboditi svojeg održavanja i procjene, kao što bi to učinila nadzorna organizacija. Međutim, važno je da zahtjevi kojim je obvezan ovaj prvi subjekt ne budu manji od onih predviđenih u članku 8. stavku 2. Uredbe br. 995/2010 za organizacije koje žele biti priznate kao nadzorne organizacije. |
|
48. |
Moglo bi se opravdano upitati bi li unutar grupe društava subjekt koji bi bio ovlašten, s obzirom na svoju nadležnost i sposobnost za održavanje i procjenu SDP‑a, kao i nadzorna organizacija stvarno obavijestio nadležna tijela o svakom primjetnom ili ponovljenom nedostatku subjekta grupe kojem je dodijelio pravo korištenja tim SDP‑om ( 23 ). To je tim više neizvjesno jer ti subjekti pripadaju istoj gospodarskoj jedinici zbog uskih veza unutar te grupe. Naime, takva bi obavijest nadležnim tijelima mogla u konačnici dovesti do sankcije koja može utjecati na financijske interese te jedinice kao cjeline. Priznanje u takvim okolnostima da ovdje matično društvo može održavati i procjenjivati SDP svojeg društva kćeri može prema poslovnoj logici ostvarivanja dobiti dovesti do zaobilaženja sustava uspostavljenog Uredbom br. 995/2010. |
|
49. |
Dodatno, u slučaju da se društvo kći koristi SDP‑om koji je uspostavila nadzorna organizacija, iako je njegovo pravo korištenja bilo dodijeljeno njegovu matičnom društvu, valja naglasiti da se ta situacija pokazuje problematičnom. Naime, kada nadzorna organizacija ovlašćuje gospodarskog subjekta za korištenje SDP‑om, ona tada preuzima posebne obveze koje nema ako takav sporazum ne postoji i, općenitije, ako nema čak ni saznanja o takvom korištenju. Takva se konfiguracija stoga pokazuje nespojivom sa sustavom koji je uspostavljen Uredbom br. 995/2010. |
C. Teleološko tumačenje
|
50. |
Što se tiče teleološkog tumačenja treba podsjetiti na to da je cilj Uredbe br. 995/2010 borba protiv nezakonite sječe stabala i s tim povezane trgovine ( 24 ). Stoga, kao akt u području zaštite okoliša tom se uredbom nastoji postići, općenitije, ciljeve različite od onih koje nastoje postići društva. |
|
51. |
U tom pogledu valja istaknuti da, iako je u trgovačkom prometu važno biti u mogućnosti obavljati prekogranične aktivnosti, prilagođavati se tržišnim uvjetima i pronaći komercijalna tržišta otkud potječe interes za stvaranjem skupine trgovačkih društava koja se pokazuje pogodnom za to obavljanje s ekonomskog aspekta, mislim da takva razmatranja nisu vrlo relevantna u području zaštite okoliša o kojem je riječ u ovom slučaju. |
|
52. |
Naime, istina je da se odnos između zaštite okoliša i razvoja društava mora shvatiti na način da se nepotrebno ne ometa njihov rast na unutarnjem tržištu. Primjerice, trebalo bi izbjeći nametanje gospodarskim subjektima nepotrebnog administrativnog opterećenja za uspostavu novih SDP‑ova, ako već koriste sustave usklađene sa zahtjevima Uredbe br. 995/2010 ( 25 ). Također je bitno pružiti malim i srednjim poduzećima tehničku pomoć i olakšati razmjenu informacija kako bi im se pomoglo u ispunjavanju okolišnih zahtjeva koje imaju na temelju te uredbe ( 26 ). Međutim, razmatranja koja se odnose na interese društava, osobito financijsku dobit koju ona izvode iz korištenja istim SDP‑om, ni na koji način ne mogu prevladati nad razmatranjima koja se temelje na zaštiti okoliša, niti se gospodarski subjekti mogu izuzeti od obveze postupanja s dužnom pažnjom u skladu sa zahtjevima koji su predviđeni navedenom uredbom. |
|
53. |
U tom pogledu, mjerama uvedenima Uredbom br. 995/2010 nastoji se postići rezultat usklađen s ciljevima koji su zadani tom uredbom. Naime, gospodarski subjekti „trebali bi poduzeti odgovarajuće korake kako bi osigurali da nezakonito posječeno drvo i proizvodi od drva dobiveni iz takvog drva ne budu stavljeni u promet na unutarnje tržište [… i] primjenjivati sustav mjera i postupaka kako bi umanjili rizik stavljanja u promet na unutarnje tržište nezakonito posječenog drva i proizvoda od drva dobivenih iz takvog drva” ( 27 ). Drugim riječima, gospodarski subjekti su u okviru svoje poslovne djelatnosti dužni postići konkretan rezultat, to jest rizik od stavljanja nezakonito posječenog drva i proizvoda od drva dobivenih iz takvog drva smanjiti na zanemarivu razinu. Obveza postupanja s dužnom pažnjom u skladu s člankom 4. stavcima 2. i 3. te člankom 6. stavkom 1. Uredbe br. 995/2010 sliči, dakle, obvezi rezultata. |
|
54. |
S jedne strane, obveza korištenja SDP‑om mora se smatrati ispunjenom kada je gospodarski subjekt u mogućnosti dokazati da mu je to korištenje omogućilo postizanje očekivanog rezultata tako da navede kako su prikupljene informacije provjeravane prema mjerilima rizika predviđenim u članku 6. stavku 1. točki (b) te uredbe kako je donesena odluka o poduzimanju mjera za smanjenje rizika i kako je gospodarski subjekt utvrdio stupanj rizika ( 28 ). |
|
55. |
S druge strane, obveza redovitog održavanja i procjene SDP‑a radi postizanja očekivanih rezultata može se smatrati ispunjenom kad se dokumentom povezanim s njime dokaže da su sam gospodarski subjekt ili nadzorno tijelo provodili redovite provjere ( 29 ) kako bi se provjerilo pravilno funkcioniranje SDP‑a u skladu s Uredbom br. 995/2010. |
|
56. |
Taj zaključak podupire okolnost da je povreda zabrane stavljanja u promet na unutarnjem tržištu nezakonito posječenog drva ili proizvoda od drva dobivenih iz takvog drva kažnjiva sankcijama koje su države članice predvidjele ( 30 ). No, sankcije se odnose na gospodarske subjekte u smislu Uredbe br. 995/2010 jer oni imaju obveze određene tom uredbom. |
|
57. |
Međutim, Komisija objašnjava da povijest nastanka Uredbe br. 995/2010 dokazuje volju da se gospodarskim subjektima prepusti određena fleksibilnost u pogledu odabira SDP‑a. Naime, iz prijedloga te uredbe proizlazi da ako je europski zakonodavac želio prvenstveno odrediti strožu obvezu gospodarskim subjektima, to jest, uspostavu SDP‑a ( 31 ), ta je želja bila napuštena tijekom zakonodavnog postupka prepuštajući gospodarskim subjektima mogućnost da odaberu među vlastitim sustavom, SDP‑om koji pruža nadzorna organizacija ili sustavom koji pruža treća osoba ( 32 ). |
|
58. |
Smatram da ta mogućnost primjene SDP‑a koji pruža treća osoba koja nije nadzorna organizacija, u ovom slučaju drugi subjekt unutar grupe društava, ne može, međutim, osloboditi gospodarskog subjekta njegove obveze da održava i procjenjuje taj SDP, suprotno onomu na što Komisija upućuje. Kao što je to prethodno prikazano ( 33 ), takvo bi tumačenje bilo u suprotnosti s tekstom i kontekstom dotičnih odredaba prema kojima samo nadzorne organizacije koje je Komisija priznala i koje redovito nadziru nadležna tijela država članica mogu preuzeti te obveze. Iz toga slijedi da se cilj zakonodavca da gospodarskim subjektima ne nametne uspostavljanje SDP‑a ne odražava u njegovu odabiru da ih oslobodi obveze održavanja i procjene SDP‑a kojim se koriste. Prema mojem mišljenju, ostvarenje tog cilja mora se shvatiti kao mogućnost korištenja SDP‑ovima koji su predviđeni Uredbom br. 995/2010, kao što su sustavi nadzora u okviru nacionalnog zakonodavstva ili dobrovoljni nadzorni mehanizmi unutar lanca opskrbe, pod uvjetom da ti sustavi ispunjavaju zahtjeve te uredbe ( 34 ), to jest SDP‑ovi koji po svojoj prirodi nisu uspostavljeni od strane gospodarskih subjekata koji se njima koriste. |
|
59. |
Ta se mogućnost ne može s obzirom na ciljeve Uredbe br. 995/2010 shvatiti na način da daje mogućnost posjedovanja pukog pristupa SDP‑u koji pruža bilo koja treća osoba, uključujući treću osobu koja pripada istoj grupi društava koja održavaju i procjenjuju taj SDP. Osim toga, zaključak da se pristup društva kćeri elementima SDP‑a koji je uspostavila nadzorna organizacija, ali u pogledu kojeg je pravo korištenja dodijeljeno matičnom društvu, ne može se prihvatiti s obzirom na ciljeve te uredbe, a koji se nameće također zbog prethodno izloženih razloga ( 35 ). |
|
60. |
Dodatno primjećujem i to da sud koji je uputio zahtjev, doduše, upućuje na situaciju koja uključuje matično društvo, s jedne strane, i njegovo društvo kćer, s druge strane. Međutim, čini mi se važnim, kao što sam to već u nekoliko navrata izložio prilikom prethodnog rasuđivanja, da zaključci koje treba izvesti iz ovog predmeta nisu ograničeni samo na tu gospodarsku vezu između ta dva subjekta. One bi se trebale općenitije primjenjivati na sve postojeće veze i konfiguracije unutar grupa društava. Naime, u Uredbi br. 995/2010 nije definiran pojam „matično društvo” (niti pojam „društvo kći”), nego pojam „gospodarski subjekt”, prema poslovnoj djelatnosti koju obavlja, a ne prema gospodarskim vezama koje održava s drugim subjektima. Stoga mi se čini pravno opravdanijim usvojiti pristup koji nije strogo ograničen na vezu „matično društvo – društvo kći” kako bi se riješila situacija o kojoj je riječ, osobito zbog razloga dobrog sudovanja ( 36 ). |
|
61. |
Naposljetku mi se čini da su elementi koje sam prethodno izložio dostatni za odgovor na pitanje koje je Sudu postavio sud koji je uputio zahtjev. Stoga nije nužno ispitati argumente stranaka u pogledu toga jesu li nacionalna pravila u području dužne pažnje obuhvaćena strožim mjerama zaštite u smislu članka 193. UFEU‑a. Čini mi se da je ta analiza tim manje potrebna s obzirom na to da, kao što je to potvrđeno na raspravi, Nacionalni ured stavlja društvu JYSK Mađarska na teret to da je povrijedilo obvezu koju ima kao gospodarski subjekt na temelju članka 4. stavka 2., u vezi s člankom 6. stavkom 1., Uredbe br. 995/2010. |
|
62. |
S obzirom na prethodno navedeno, smatram da objedinjene odredbe iz članka 4. stavaka 2. i 3. te članka 6. stavka 1. Uredbe br. 995/2010 treba tumačiti na način da su nespojive s činjenicom da gospodarski subjekt, koji je društvo koje pripada grupi društava, ima pristup elementima iz članka 6. stavka 1. te uredbe od kojih se sastoji SDP koji održava i procjenjuje drugo društvo iz iste grupe ili koji je uspostavila nadzorna organizacija iz članka 8. navedene uredbe i kojim se koristi to drugo društvo. Iako nije isključena mogućnost određene pomoći treće strane prilikom primjene elemenata SDP‑a u smislu članka 6. stavka 1., gospodarski subjekt mora dokazati proaktivno ponašanje u poduzimanju mjera usklađenih s tim SDP‑om. Međutim, puki pristup elementima tog SDP‑a nije spojiv sa zahtjevima koji proizlaze iz te iste uredbe. |
IV. Zaključak
|
63. |
S obzirom na prethodna razmatranja, predlažem Sudu da na prethodno pitanje koje je uputio Fővárosi Törvényszék (Okružni sud u Budimpešti, Mađarska) odgovori na sljedeći način: Objedinjene odredbe iz članka 4. stavaka 2. i 3. te članka 6. stavka 1. Uredbe (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva, treba tumačiti na način da su: nespojive s činjenicom da gospodarski subjekt, koji je društvo koje pripada grupi društava, ima pristup elementima iz članka 6. stavka 1. te uredbe od kojih se sastoji sustav dužne pažnje koji održava i procjenjuje drugo društvo iz iste grupe ili koji je uspostavila nadzorna organizacija iz članka 8. navedene uredbe i kojim se koristi to drugo društvo. |
( 1 ) Izvorni jezik: francuski
( 2 ) Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva (SL 2010., L 295, str. 23. i SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 15., svezak 7., str. 290.)
( 3 ) Provedbena uredba Komisije od 6. srpnja 2012. o detaljnim pravilima za sustav dužne pažnje i učestalost i vrste provjera nadzornih organizacija, kako je predviđeno u Uredbi (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drva i proizvode od drva (SL 2012., L 177, str. 16. i SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 15., svezak 32., str. 170.)
( 4 ) Obavijest Komisije od 12. veljače 2016., Smjernice za Uredbu EU‑a o drvu C(2016) 755 final. Taj dokument, koji se može okvalificirati kao „soft law” ili kao pravno neobvezujuće norme, ipak je korisna referenca za potrebe provedbe i primjene Uredbe br. 995/2010.
( 5 ) Presuda od 5. rujna 2024., W. GmbH (C‑67/23, EU:C:2024:680, t. 70.)
( 6 ) To se shvaćanje nameće, s jedne strane, zbog same strukture članka 4. Uredbe br. 995/2010, koja razlikuje obveze u stavcima 2. i 3., te s druge strane, zbog različite terminologije upotrijebljene za opisivanje tih obveza kako je to navedeno u ovoj točki mišljenja.
( 7 ) Članak 6. stavak 1. Uredbe br. 995/2010. U tom mi se pogledu čini važnim naglasiti da taj članak 6. stavak 1. točke (b) i (c), u vezi s člankom 4. stavkom 2. te uredbe, upućuje na procjenu i ublažavanje rizika za razliku od procjene SDP‑a iz članka 4. stavka 3. navedene uredbe.
( 8 ) Taj se zaključak nameće s obzirom na tekst tog članka 6. koji upućuje na „informacij[e …] u vezi s isporukom drva i proizvoda od drva koje gospodarski subjekt stavlja u promet” i „postup[ke] za procjenu rizika koji gospodarskom subjektu omogućuju da analizira i procijeni rizik stavljanja u promet nezakonito posječenog drva, odnosno proizvoda od drva […]”, to jest radnje povezane s poslovnom djelatnošću stavljanja u promet tog drva i tih proizvoda od drva koju obavlja taj gospodarski subjekt.
( 9 ) Prema mojem shvaćanju obvezom navedenom u članku 4. stavku 2. Uredbe br. 995/2010 nastoji se izbjeći svaki specifičan rizik stavljanja prvi put u promet svakog snopa nezakonito posječenog drva i proizvoda od drva dobivenih iz takvog drva. Obvezom predviđenom u tom članku 4. stavku 3. nastoji se pak općenitije utvrditi da se taj SDP koji gospodarski subjekt primjenjuje na svoju cjelokupnu poslovnu djelatnost pokazao prikladnim kao metoda za sprečavanje nastanka takvih rizika, a osobito za otkrivanje nedostataka u takvoj prevenciji. Da pojednostavim, smatram da se obveza predviđena u članku 4. stavku 2. može shvatiti kao posebna radnja koja se primjenjuje na svaki proizvod obuhvaćen poslovnom djelatnošću gospodarskog subjekta i koja je s vremenskog aspekta uvjetovana stavljanjem tih proizvoda u promet. Ona je stoga pojedinačna s obzirom na to da se mora obaviti prilikom svakog stavljanja u promet. Obrnuto, navedeni članak 4. stavak 3. odnosi se na opću radnju koja se ne primjenjuje na proizvod, nego na samu metodu. Ona je stoga povremena.
( 10 ) Pravni doseg te razlike daje naslutiti da postoji mogućnost da gospodarski subjekt postupa u skladu s obvezama iz Uredbe br. 995/2010 ako koristi, održava i procjenjuje SDP čak i ako ga je uspostavila treća strana. On pak ne postupa u skladu s tim obvezama, ako je sam gospodarski subjekt uspostavio SDP, ali ga ne koristi, održava ili procjenjuje kako se to zahtijeva tom uredbom.
( 11 ) Vidjeti točku 12. ovog mišljenja.
( 12 ) U kontekstu ovog predmeta, a osobito s obzirom na činjenični okvir glavnog postupka, uspostavu SDP‑a shvaćam na način da ga je izradio sam gospodarski subjekt (ne isključujući, međutim, da ta izrada potječe od treće osobe koja ju je razvila u ime i/ili za račun tog subjekta).
( 13 ) U tom smislu da je ta obveza povezana s poduzimanjem mjera na temelju svih elemenata SDP‑a.
( 14 ) Valja primijetiti da je između stranaka nesporno da je društvo JYSK Mađarska gospodarski subjekt u smislu Uredbe br. 995/2010, tako da je u skladu s člankom 4. te uredbe ono dužno poštovati obveze predviđene tim člankom.
( 15 ) Što ima snažan praktični utjecaj osobito za gospodarske subjekte koji su pravne osobe i tim više za grupe društava kao što je to ovdje slučaj.
( 16 ) Ta razlika u vezi s dionikom na kojem počiva teret ispunjavanja te obveze može se opravdati, prema mojem mišljenju, na temelju činjenice da bi se nadzorna organizacija, koja je treća strana u odnosu na poslovnu djelatnost gospodarskog subjekta, bavila isključivo „okvirom” u koji su uključeni elementi (vidjeti točku 27. ovog mišljenja), iako se poduzimanje mjera na osnovi tih elemenata i dalje nameće, prema tekstu odredbi o kojima je riječ, gospodarskom subjektu (vidjeti točku 31. ovog mišljenja).
( 17 ) Moje isticanje
( 18 ) Vidjeti točke 32. i 33. ovog mišljenja.
( 19 ) Članak 4. stavak 3. Uredbe br. 995/2010
( 20 ) Naime, kao što to određuje članak 8. stavak 1. točka (a) Uredbe br. 995/2010, nadzorna organizacija „održava i redovito ocjenjuje [SDP], kako je određen u članku 6., i gospodarskim subjektima odobrava pravo na korištenje tog sustava”.
( 21 ) Radi se, u biti, o uvjetima koji se odnose na pravnu osobnost i poslovni nastan u Uniji u skladu sa zakonom, nadležnosti i sposobnosti za obavljanje određenih funkcija te nepostojanje bilo kakvog sukoba interesa u obavljanju njezinih dužnosti.
( 22 ) Pod uvjetom da se utvrdi to korištenje u smislu opisanom u točkama 25., 26. i 34. ovog mišljenja.
( 23 ) U skladu sa zadaćama koje nadzorne organizacije imaju na temelju članka 8. stavka 1. točke (b) Uredbe br. 995/2010.
( 24 ) Uvodna izjava 31. Uredbe br. 995/2010
( 25 ) Uvodna izjava 18. Uredbe br. 995/2010
( 26 ) Uvodna izjava 25. Uredbe br. 995/2010
( 27 ) Uvodna izjava 16. Uredbe br. 995/2010
( 28 ) Članak 5. stavak 2. Provedbene uredbe br. 607/2012
( 29 ) Što se tiče te nadzorne organizacije, valja primijetiti da je ona predmet provjera u redovitim razmacima na temelju članka 8. stavka 4. Uredbe br. 995/2010.
( 30 ) Uvodna izjava 27., članak 4. stavak 1. i članak 19. Uredbe 995/2010
( 31 ) Vidjeti članak 3. stavak 2. Prijedloga uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva, COM(2008) 644 final od 17. listopada 2008.
( 32 ) Obrazloženje Vijeća o njegovu stajalištu u prvom čitanju, međuinstitucijski spis: 2008/0198(COD). 5885/4/10 REV 4 ADD 1
( 33 ) Vidjeti točke 24. do 38. i 40. do 49. ovog mišljenja.
( 34 ) Članak 4. stavak 3. druga rečenica Uredbe br. 995/2010
( 35 ) Obveze u vezi s postupanjem s dužnom pažnjom dodatno su pojačane prilikom donošenja Uredbe (EU) 2023/1115 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2023. o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 995/2010 (SL 2023., L 150, str. 206.) kojom se sada, među ostalim, u članku 12. predviđa obveza gospodarskih subjekata u vidu „uspostavljanja” sustava dužne pažnje. Kako je Komisija potvrdila na raspravi, na temelju nove uredbe gospodarski subjekti podliježu strožim obvezama dužne pažnje. Ta je promjena u biti bila uvjetovana utvrđenjem o ograničenoj djelotvornosti pravila predviđenih Uredbom br. 995/2010 i u pogledu gospodarskih subjekata i u pogledu nadzornih organizacija.
( 36 ) Taj pristup ne proturječi maksimi „one case at a time” (jedan po jedan slučaj), nego se njime samo nastoje utvrditi elementi od istinskog pravnog značaja za odgovor na prethodno pitanje koje je upućeno Sudu u ovom predmetu.