<!DOCTYPE html PUBLIC "yes" "xhtml1-strict.dtd">
<html xmlns="http://www.w3.org/1999/xhtml">
<!--GENDOC2XHTML # converter_version: 1.2.14-->
  <head>
    <title>2024-10-202410C104202107780-00-TRA-DOC-HR-ARRET-C-0778-21-202409817-07_00</title>
    <meta content="text/html; charset=utf-8" http-equiv="Content-Type"/>
    <meta content="" name="Gendoc_DGTGeneratedDate"/>
    <meta content="hr-HR" name="Gendoc_Lang"/>
    <meta content="" name="Gendoc_GenerationDate"/>
    <meta content="" name="IsFlattened"/>
    <meta content="1" name="NumProc"/>
    <meta content="Final" name="Gendoc_EditionType"/>
    <meta content="0001" name="Gendoc_CaseNumberSuite"/>
    <meta content="19/02/2025 12:32:24" name="Gendoc_LastVerificationDate"/>
    <meta content="" name="Gendoc_ProcedureNumber"/>
    <meta content="hr" name="Gendoc_LangCode"/>
    <meta content="ARR" name="TypeDoc"/>
    <meta content="R6+2PNQ2GUAXwWXPuGMc3RmEr5y+01pZB/MrwfrJmtCl6ZupNLBlCJYFIMyPspM7Wbgyd+Uvv53eGGsjywEaE7T5DSuz4GZm/sqTVMo3XtPjnVyQSHjXIEixEjkb/KRiVbelZW2qsN2xrb1aZ/X9eOq1VsZW4vBDKjzp6UjWpac=" name="GenDocUID"/>
    <meta content="P" name="TypeProc"/>
    <meta content="" name="CreateCustomParts"/>
    <meta content="OK" name="ReadyToPublish"/>
    <meta content="tomerla" name="Gendoc_User"/>
    <meta content="" name="EP_Mode"/>
    <meta content="" name="Gendoc_DGTGenerated"/>
    <meta content="" name="Gendoc_Vademecum"/>
    <meta content="0778" name="NumeroOrdre"/>
    <meta content="2021" name="Annee"/>
    <meta content="P" name="Gendoc_ProcedureType"/>
    <meta content="" name="EP_Version"/>
    <meta content="HR" name="Langue"/>
    <meta content="tomerla" name="Gendoc_DGTGeneratedUser"/>
    <meta content="FAST_document_go_green" name="Gendoc_LastVerificationStatus"/>
    <meta content="ARR_C" name="Gendoc_GendocTemplateType"/>
    <meta content="TRUE" name="WithoutAuthorBlockFlatP"/>
    <meta content="GenDoc 17-01-25 11:45:21" name="Created"/>
    <meta content="" name="Canevas3_Vademecum"/>
    <meta content="TRUE" name="WithoutAuthorBlock"/>
    <meta content="" name="Gendoc_CaseYear"/>
    <meta content="false" name="Generation_In_Progress"/>
    <meta content="C" name="Juridiction"/>
    <meta content="4700649a40454c97b4af06fd84d8a86e" name="DocumentIdentifier"/>
    <meta content="0778" name="Gendoc_CaseNumber"/>
    <meta content="ImportedWithoutSource" name="SdlIdentifier"/>
    <meta content="PV" name="NatureAff"/>
    <meta content="PV" name="Gendoc_CaseNature"/>
    <meta content="0001" name="NumSuite"/>
    <meta content="C" name="Gendoc_Juridiction"/>
  </head>
  <body>
    <div style="header">
      <div id="rId24" style="first"/>
      <div id="rId20" style="even">Presuda od 4. 10. 2024. – Spojeni predmeti C‑778/21 P i C‑798/21 P</div>
      <div id="rId21" style="default">Komisija i Vijeće/Front Polisario</div>
    </div>
    <p class="C19Centre" id="para-1" title="page-1">
      PRESUDA SUDA (veliko vijeće)
    </p>
    <p class="C19Centre" id="para-2" title="page-1">
      4. listopada 2024. (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-1" href="#t-1">*</a>
</span>)
    </p>
    <p class="C19Centre" id="para-3" title="page-1">
      [Tekst ispravljen rješenjem od 15. siječnja 2025.]
    </p>
    <p class="C71Indicateur" id="para-4" title="page-1">
      „[Kako je ispravljeno rješenjem od 15. siječnja 2025.] Žalba – Vanjsko djelovanje – Međunarodni sporazumi – Sporazum o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Kraljevine Maroka – Odluka o sklapanju tog sporazuma i njegova Protokola o provedbi – Isticanje povreda međunarodnog prava zbog primjenjivosti navedenog sporazuma na vode uz Zapadnu Saharu – Tužba za poništenje – Dopuštenost – Stranačka sposobnost – Aktivna procesna legitimacija – Uvjet prema kojem se sporna mjera u određenim slučajevima treba izravno i osobno odnositi na tužitelja – Načelo relativnog učinka ugovorâ – Načelo samoodređenja – Nesamoupravna područja – Članak 73. Povelje Ujedinjenih naroda – Diskrecijska ovlast Vijeća Europske unije – Međunarodno običajno pravo – Opća načela prava Unije – Pristanak naroda nesamoupravnog područja, koji je nositelj prava na samoodređenje, kao trećeg koji nije stranka međunarodnog sporazuma”
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-5" title="page-1">
      U spojenim predmetima C‑778/21 P i C‑798/21 P,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-6" title="page-1">
      povodom dviju žalbi na temelju članka 56. Statuta Suda Europske unije, podnesenih 14. prosinca 2021.,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-7" title="page-1">
      Europska komisija, koju su u početku zastupali A. Bouquet, F. Castillo de la Torre i A. Stobiecka‑Kuik, u svojstvu agenata, a zatim A. Bouquet, D. Calleja Crespo i A. Stobiecka‑Kuik, u svojstvu agenata,
    </p>
    <p class="C72Alineadroite" id="para-8" title="page-1">
      žalitelj u predmetu C‑778/21 P,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-9" title="page-1">
      a druge stranke u postupku su:
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-10" title="page-1">
      Front populaire pour la libération de la Saguia‑el‑Hamra et du Rio de oro (Front Polisario), koji zastupa G. Devers, odvjetnik,
    </p>
    <p class="C72Alineadroite" id="para-11" title="page-1">
      tužitelj u prvostupanjskom postupku,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-12" title="page-1">
      Vijeće Europske unije,
    </p>
    <p class="C72Alineadroite" id="para-13" title="page-1">
      tuženik u prvostupanjskom postupku,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-14" title="page-1">
      Kraljevina Španjolska, koju zastupa A. Gavela Llopis, u svojstvu agenta,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-15" title="page-1">
      Francuska Republika, koju su u početku zastupali J.-L. Carré, A.-L. Desjonquères i T. Stéhelin, u svojstvu agenata, a zatim G. Bain, B. Herbaut, T. Stéhelin i B. Travard, u svojstvu agenata,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-16" title="page-1">
      Chambre des pêches maritimes de la Méditerranée,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-17" title="page-1">
      Chambre des pêches maritimes de l’Atlantique Nord,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-18" title="page-1">
      Chambre des pêches maritimes de l’Atlantique Centre,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-19" title="page-1">
      Chambre des pêches maritimes de l’Atlantique Sud,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-20" title="page-1">
      koje zastupaju N. Angelet, G. Forwood i A. Hublet, odvjetnici, kao i N. Forwood, BL,
    </p>
    <p class="C72Alineadroite" id="para-21" title="page-1">
      intervenijenti u prvostupanjskom postupku,
    </p>
    <p class="C19Centre" id="para-22" title="page-1">
      i
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-23" title="page-1">
      Vijeće Europske unije, koje su u početku zastupali F. Naert i V. Piessevaux, u svojstvu agenata, a zatim F. Naert, A. Nowak‑Salles i V. Piessevaux, u svojstvu agenata,
    </p>
    <p class="C72Alineadroite" id="para-24" title="page-1">
      žalitelj u predmetu C‑798/21 P,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-25" title="page-1">
      koje podupiru:
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-26" title="page-1">
      Kraljevina Belgija, koju su u početku zastupali J.-C. Halleux, C. Pochet i M. Van Regemorter, u svojstvu agenata, a zatim C. Pochet i M. Van Regemorter, u svojstvu agenata,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-27" title="page-1">
      Mađarska, koju zastupaju M. Z. Fehér i K. Szíjjártó, u svojstvu agenata,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-28" title="page-1">
      Portugalska Republika, koju zastupaju P. Barros da Costa i A. Pimenta, u svojstvu agenata,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-29" title="page-1">
      Slovačka Republika, koju je u početku zastupala B. Ricziová, u svojstvu agenta, a zatim S. Ondrášiková, u svojstvu agenta,
    </p>
    <p class="C72Alineadroite" id="para-30" title="page-1">
      intervenijenti u žalbenom postupku,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-31" title="page-1">
      a druge stranke u postupku su:
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-32" title="page-1">
      Front populaire pour la libération de la Saguia‑el‑Hamra et du Rio de oro (Front Polisario), koji zastupa G. Devers, odvjetnik,
    </p>
    <p class="C72Alineadroite" id="para-33" title="page-1">
      tužitelj u prvostupanjskom postupku,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-34" title="page-1">
      Kraljevina Španjolska, koju zastupa A. Gavela Llopis, u svojstvu agenta,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-35" title="page-1">
      Francuska Republika, koju su u početku zastupali J.-L. Carré, A.-L. Desjonquères i T. Stéhelin, u svojstvu agenata, a zatim G. Bain, B. Herbaut, T. Stéhelin i B. Travard, u svojstvu agenata,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-36" title="page-1">
      Europska komisija, koju su u početku zastupali A. Bouquet, F. Castillo de la Torre i A. Stobiecka‑Kuik, u svojstvu agenata, a zatim A. Bouquet, D. Calleja Crespo i A. Stobiecka‑Kuik, u svojstvu agenata,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-37" title="page-1">
      Chambre des pêches maritimes de la Méditerranée,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-38" title="page-1">
      Chambre des pêches maritimes de l’Atlantique Nord,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-39" title="page-1">
      Chambre des pêches maritimes de l’Atlantique Centre,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-40" title="page-1">
      Chambre des pêches maritimes de l’Atlantique Sud,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-41" title="page-1">
      koje zastupaju N. Angelet, G. Forwood i A. Hublet, odvjetnici, kao i N. Forwood, BL,
    </p>
    <p class="C72Alineadroite" id="para-42" title="page-1">
      intervenijenti u prvostupanjskom postupku,
    </p>
    <p class="C19Centre" id="para-43" title="page-1">
      SUD (veliko vijeće),
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-44" title="page-1">
      u sastavu: K. Lenaerts, predsjednik, L. Bay Larsen, potpredsjednik, A. Arabadjiev, C. Lycourgos, E. Regan, Z. Csehi i O. Spineanu‑Matei, predsjednici vijeća, S. Rodin, I. Jarukaitis, A. Kumin, N. Jääskinen (izvjestitelj), M. L. Arastey Sahún i M. Gavalec, suci,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-45" title="page-1">
      nezavisna odvjetnica: T. Ćapeta,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-46" title="page-1">
      tajnik: C. Di Bella, administrator,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-47" title="page-1">
      uzimajući u obzir pisani dio postupka i nakon rasprave održane 23. i 24. listopada 2023.,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-48" title="page-1">
      saslušavši mišljenje nezavisne odvjetnice na raspravi održanoj 21. ožujka 2024.,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-49" title="page-1">
      donosi sljedeću
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-50" title="page-1">
       
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-51" title="page-1">
       
    </p>
    <p class="C75Debutdesmotifs" id="para-52" title="page-1">
      Presudu
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">1</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Europska komisija (predmet C‑778/21 P) i Vijeće Europske unije (predmet C‑798/21 P) svojim žalbama traže djelomično ukidanje presude Općeg suda Europske unije od 29. rujna 2021., Front Polisario/Vijeće (T‑344/19 i T‑356/19, u daljnjem tekstu: pobijana presuda, EU:T:2021:640), kojom je Opći sud poništio Odluku Vijeća (EU) 2019/441 od 4. ožujka 2019. o sklapanju Sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Kraljevine Maroka, njegova Protokola o provedbi i razmjene pisama koja je priložena Sporazumu (SL 2019., L 77, str. 4., u daljnjem tekstu: sporna odluka).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">2</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U predmetu C‑798/21 P, Vijeće podredno traži i da se zadrži na snazi učinke sporne odluke u razdoblju od dvanaest mjeseci od dana objave buduće presude.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pravni okvir</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međunarodno pravo</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Povelja Ujedinjenih naroda</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">3</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U članku 1. Povelje Ujedinjenih naroda, potpisane u San Franciscu 26. lipnja 1945. (u daljnjem tekstu: Povelja Ujedinjenih naroda), navodi se:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-59" title="page-1">
      „Ciljevi su Ujedinjenih naroda:
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-60" title="page-1">
      […]
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-61" title="page-1">
      2. Razvijati prijateljske odnose među narodima, utemeljene na poštovanju načela ravnopravnosti i samoodređenja naroda, i poduzimati druge prikladne mjere za učvršćenje svjetskog mira;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-62" title="page-1">
      […].” 
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">4</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Glava XI. Povelje Ujedinjenih naroda, naslovljena „Deklaracija o nesamoupravnim područjima”, sadržava članak 73. kojim se predviđa:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-64" title="page-1">
      „Članovi Ujedinjenih naroda koji su odgovorni ili preuzmu odgovornost za upravljanje područjima kojih pučanstvo još nije postiglo punu mjeru samouprave priznaju načelo da su interesi stanovnika tih područja prvenstveni. Oni prihvaćaju kao svetu dužnost obvezu da što je više moguće unapređuju, unutar sustava međunarodnog mira i sigurnosti uspostavljenog ovom [p]oveljom, blagostanje stanovnika tih područja […]
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-65" title="page-1">
      […].” 
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Bečka konvencija</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">5</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s posljednjim stavkom preambule Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora, sklopljene u Beču 23. svibnja 1969. (Zbirka međunarodnih ugovora Ujedinjenih naroda, sv. 1155., str. 331., u daljnjem tekstu: Bečka konvencija), stranke te konvencije „potvrđuj[u] da će pravila međunarodnog običajnog prava i nadalje uređivati pitanja koja nisu riješena odredbama [navedene] [k]onvencije”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">6</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U članku 3. te konvencije, naslovljenom „Međunarodni sporazumi koji nisu obuhvaćeni ovom Konvencijom”, navodi se:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-69" title="page-1">
      „Činjenica što se ova Konvencija ne primjenjuje na međunarodne sporazume sklopljene između država i drugih subjekata međunarodnog prava ili između tih drugih subjekata međunarodnog prava, niti na međunarodne sporazume koji nisu sklopljeni u pismenom obliku, nije na štetu:
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-70" title="page-1">
      […]
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-71" title="page-1">
      (b) primjene na te sporazume svih pravila izloženih u ovoj Konvenciji kojima bi bili podvrgnuti prema međunarodnom pravu neovisno o Konvenciji;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-72" title="page-1">
      […].” 
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">7</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Člankom 29. Bečke konvencije, naslovljenim „Teritorijalna primjena ugovora”, propisuje se:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-74" title="page-1">
      „Ako drukčija namjera ne proistječe iz ugovora ili ako nije na drugi način izražena, ugovor veže svaku stranku za čitavo njezino područje.” 
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">8</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U članku 34. te konvencije, naslovljenom „Opće pravilo o trećim državama”, navodi se:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-76" title="page-1">
      „Ugovor ne stvara ni obveze ni prava za treću državu bez njezina pristanka.” 
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">9</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 35. navedene konvencije, naslovljen „Ugovori koji predviđaju obveze za treće države”, glasi kako slijedi:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-78" title="page-1">
      „Za treću državu nastaje obveza na temelju odredbe ugovora ako stranke tog ugovora namjeravaju tom odredbom stvoriti obvezu i ako treća država izrijekom, u pismenom obliku, prihvati tu obvezu.” 
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">10</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s člankom 36. te konvencije, naslovljenim „Ugovori koji predviđaju prava za treće države”:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-80" title="page-1">
      „1. Za treću državu nastaje pravo na temelju odredbe ugovora ako stranke tog ugovora namjeravaju tom odredbom dati pravo bilo trećoj državi ili skupini država kojoj ona pripada, bilo svim državama, i ako treća država na to pristane. Njezin se pristanak pretpostavlja sve dok nema suprotnih naznaka, osim ako ugovor određuje drukčije. 
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-81" title="page-1">
      2. Država koja ostvaruje pravo primjenom stavka 1. dužna je poštovati uvjete za ostvarivanje toga prava, predviđene u ugovoru ili ustanovljene u skladu s njegovim odredbama.” 
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Rezolucija III. Završnog akta Treće konferencije Ujedinjenih naroda o pravu mora</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">11</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Rezolucijom III. Završnog akta Treće konferencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 30. travnja 1982. predviđa se da će se, „[u] slučaju područja čiji narod nije stekao punu neovisnost ili drugi samoupravni položaj koj[i] priznaju Ujedinjeni narodi, ili područja pod kolonijalnom dominacijom, odredbe o pravima i interesima na temelju [Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, sklopljene u Montego Bayu 10. prosinca 1982. (u daljnjem tekstu: Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora),] ostvarivat[i] […] za dobrobit naroda toga područja u cilju promicanja njihovog blagostanja i razvoja”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sporazum o pridruživanju</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">12</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Euro‑mediteranski sporazum o uspostavi pridruživanja između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Kraljevine Maroka, s druge strane, potpisan u Bruxellesu 26. veljače 1996. (SL 2000., L 70, str. 2.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 11., svezak 26., str. 4., u daljnjem tekstu: Sporazum o pridruživanju), stupio je na snagu 1. ožujka 2000.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">13</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Člankom 1. stavkom 1. tog sporazuma propisuje se:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-87" title="page-1">
      „Ovime se uspostavlja pridruženje između [Europske zajednice i Europske zajednice za ugljen i čelik] i njezinih država članica, s jedne strane, te Maroka, s druge strane.” 
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">14</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Člankom 94. navedenog sporazuma predviđa se:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-89" title="page-1">
      „Ovaj Sporazum se, s jedne strane, primjenjuje na područjima na kojima se primjenjuju Ugovori o osnivanju Europske zajednice i Europske zajednice za ugljen i čelik, pod uvjetima utvrđenim u tim Ugovorima, i s druge strane na državnom području Kraljevine Maroko.” 
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sporazum o ribarstvu iz 2006.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">15</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Vijeće je 22. svibnja 2006. donijelo Uredbu (EZ) br. 764/2006 o sklapanju Sporazuma o partnerstvu u ribarstvu između Europske zajednice i Kraljevine Maroka (SL 2006., L 141, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 4., svezak 8., str. 153.). Člankom 1. te uredbe određuje se: </p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-92" title="page-1">
      „Sporazum o partnerstvu u ribarstvu između Europske zajednice i Kraljevine Maroka ovime se odobrava u ime Zajednice.” 
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">16</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao što to proizlazi iz njegove preambule i njegovih članaka 1. i 3., Sporazumom o partnerstvu u ribarstvu između Europske zajednice i Kraljevine Maroka (SL 2006., L 141, str. 4.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 4., svezak 8., str. 156., u daljnjem tekstu: Sporazum o ribarstvu iz 2006.) nastoji se produbiti suradnju između Europske zajednice i Kraljevine Maroka, osobito u okviru Sporazuma o pridruživanju, tako da se u ribarstvo uvede partnerstvo namijenjeno promicanju odgovornog ribolova u marokanskim ribolovnim zonama i djelotvornoj provedbi marokanske ribarstvene politike.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">17</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Člankom 11. Sporazuma o ribarstvu iz 2006. propisuje se da se u pogledu Kraljevine Maroka primjenjuje „na području Maroka i vodama pod marokanskom jurisdikcijom”. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">18</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pojam „marokanska ribolovna zona” definira se u članku 2. točki (a) tog sporazuma, za potrebe navedenog sporazuma, Protokola koji mu je priložen kao i njegova Priloga, kao „vode koje su pod suverenitetom ili jurisdikcijom Kraljevine Maroko”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Okolnosti spora</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">19</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Za potrebe ovog postupka okolnosti spora navedene u točkama 1. do 72. pobijane presude mogu se sažeti na sljedeći način.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međunarodni kontekst</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">20</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Zapadna Sahara područje je na sjeverozapadu afričkog kontinenta koje je Kraljevina Španjolska kolonizirala na kraju XIX. stoljeća prije nego što je postalo španjolska provincija. Ujedinjeni narodi uvrstili su je 1963. na „privremeni popis područja na koja se primjenjuje Deklaracija o davanju nezavisnosti zemljama i narodima pod kolonijalnom upravom [Rezolucija 1514 (XV) Opće skupštine Ujedinjenih naroda]”, kao nesamoupravno područje kojim upravlja Kraljevina Španjolska u smislu članka 73. Povelje Ujedinjenih naroda. Ona se do danas još nalazi na popisu nesamoupravnih područja koji je sastavio glavni tajnik Ujedinjenih naroda na temelju informacija dostavljenih u skladu s člankom 73. točkom (e) te povelje.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">21</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Opća skupština Ujedinjenih naroda donijela je 20. prosinca 1966., na svojoj 1500. plenarnoj sjednici, Rezoluciju 2229 (XXI) o pitanju područja Ifni i Španjolske Sahare, u kojoj „ponovno ističe neotuđivo pravo naroda […] Španjolske Sahare na samoodređenje u skladu s Rezolucijom 1514 (XV) Opće skupštine [Ujedinjenih naroda]” te je Kraljevinu Španjolsku kao upravnu vlast pozvala da „što prije utvrdi […] načine organizacije referenduma koji će se održati pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda kako bi se autohtonom narodu tog područja omogućilo da slobodno iskoristi svoje pravo na samoodređenje”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">22</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Opća skupština Ujedinjenih naroda donijela je 24. listopada 1970., na svojoj 1883. plenarnoj sjednici, Rezoluciju 2625 (XXV), kojom je odobrila „Deklaraciju o načelima međunarodnog prava koja se odnose na prijateljske odnose i suradnju među državama u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda”, čiji se tekst nalazi u prilogu navedenoj rezoluciji. Tom se deklaracijom „svečano proglašava”, među ostalim, „načelo ravnopravnosti i samoodređenja naroda”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">23</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Front populaire pour la libération de la Saguia el‑Hamra et du Rio de oro (Front Polisario) organizacija je osnovana 10. svibnja 1973. u Zapadnoj Sahari. U članku 1. svojeg statuta određuje se kao „nacionalni oslobodilački pokret” čiji se članovi „bore za potpunu neovisnost i povrat suvereniteta naroda Sahare na cjelokupnom području Arapske Demokratske Republike Sahravi”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">24</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kraljevina Španjolska uputila je 20. kolovoza 1974. glavnom tajniku Ujedinjenih naroda dopis u kojem je najavila svoju odluku o organizaciji referenduma pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda kako bi se narodu Zapadne Sahare omogućilo da iskoristi svoje pravo na samoodređenje. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">25</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međunarodni sud, kao glavno sudbeno tijelo Ujedinjenih naroda, donio je 16. listopada 1975., na zahtjev Opće skupštine Ujedinjenih naroda u okviru njezinih zadataka povezanih s dekolonizacijom Zapadne Sahare, savjetodavno mišljenje „Zapadna Sahara” (Zbornik Međunarodnog suda iz 1975., str. 12., u daljnjem tekstu: savjetodavno mišljenje o Zapadnoj Sahari). U točki 162. tog mišljenja Međunarodni sud zaključio je sljedeće:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-105" title="page-1">
      „Elementi i podaci s kojima je [Međunarodni sud] upoznat pokazuju postojanje, u trenutku španjolske kolonizacije, pravnih veza podložnosti između marokanskog sultana i nekih plemena koja su živjela na području Zapadne Sahare. Oni također upućuju na postojanje prava, uključujući neka prava u vezi sa zemljom, koja su predstavljala pravne veze između mauritanskog entiteta, kako ga razumije [Međunarodni sud], i područja Zapadne Sahare. Nasuprot tomu, [Međunarodni sud] iz materijala i podataka koji su mu dostavljeni ne može utvrditi vezu u smislu teritorijalne suverenosti između područja Zapadne Sahare, s jedne strane, te Kraljevine Maroka ili mauritanskog entiteta, s druge strane. [Međunarodni sud] stoga nije utvrdio postojanje pravnih veza koje bi izmijenile primjenu Rezolucije 1514 (XV) [Opće skupštine Ujedinjenih naroda] u odnosu na dekolonizaciju Zapadne Sahare te posebice primjenu načela samoodređenja zahvaljujući slobodnom i stvarnom izrazu volje pučanstva područja. […]” 
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">26</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U točki 163. savjetodavnog mišljenja o Zapadnoj Sahari Međunarodni sud osobito je naveo:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-107" title="page-1">
      „[Međunarodni sud smatra], u pogledu pitanja I., […] da Zapadna Sahara (Rio de Oro i Sakiet El Hamra) u trenutku kada ju je kolonizirala Španjolska nije bila ničija zemlja (terra nullius); […] u pogledu pitanja II., […] da je to područje imalo s Kraljevinom Marokom pravne veze s obilježjima navedenima u točki 162. ovog mišljenja; [i] da je to područje imalo s mauritanskim entitetom pravne veze s obilježjima navedenima u točki 162. ovog mišljenja.” 
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">27</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U govoru održanom isti dan kad je objavljeno savjetodavno mišljenje o Zapadnoj Sahari kralj Maroka izjavio je da su „svi priznali da je [Zapadna] Sahara pripadala” Kraljevini Maroko i da je na njoj da „mirnim putem povrati to područje”, pozivajući u tu svrhu na organiziranje povorke.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">28</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda donijelo je 6. studenoga 1975., na svojoj 1854. sjednici, Rezoluciju 380 (1975.) o Zapadnoj Sahari u kojoj je „[i]zrazilo žaljenje zbog održavanja [najavljene] povorke” te je „[za]traži[lo] od [Kraljevine] Maroka da bez odgađanja povuče sve sudionike [te] povorke s područja Zapadne Sahare”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">29</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kraljevina Španjolska obavijestila je 26. veljače 1976. glavnog tajnika Ujedinjenih naroda da od tog datuma prestaje njezina prisutnost u Zapadnoj Sahari te da se smatra oslobođenom svakog oblika međunarodne odgovornosti u odnosu na upravu nad tim područjem.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">30</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U međuvremenu, na tom području izbio je oružani sukob između Kraljevine Maroka, Islamske Republike Mauritanije i Fronta Polisario. U tom je kontekstu dio stanovništva Zapadne Sahare, uglavnom pripadnika naroda Sahravi, pobjegao s tog područja i našao utočište u kampovima koji se nalaze na alžirskom državnom području, u blizini granice sa Zapadnom Saharom.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">31</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Dan nakon prestanka prisutnosti Kraljevine Španjolske u Zapadnoj Sahari, Front Polisario proglasio je uspostavu Saharske Arapske Demokratske Republike (u daljnjem tekstu: SADR). SADR do danas nisu priznale ni Europska unija niti ijedna njezina država članica.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">32</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kraljevina Maroko sklopila je 14. travnja 1976. s Islamskom Republikom Mauritanijom ugovor o podjeli područja Zapadne Sahare te je pripojila dio tog područja koji joj je dodijeljen tim ugovorom. Islamska Republika Mauritanija i Front Polisario sklopili su 10. kolovoza 1979. mirovni sporazum u skladu s kojim se ona odrekla svih teritorijalnih zahtjeva u odnosu na Zapadnu Saharu. Nakon sklapanja tog sporazuma Kraljevina Maroko preuzela je kontrolu nad područjem koje su napustile mauritanske snage.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">33</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Opća skupština Ujedinjenih naroda donijela je 21. studenoga 1979., na svojoj 75. plenarnoj sjednici, Rezoluciju 34/37 o pitanju Zapadne Sahare u kojoj je „[p]onovno istaknula neotuđivo pravo naroda Zapadne Sahare na samoodređenje i neovisnost u skladu s [Poveljom Ujedinjenih naroda] […] i ciljevima [svoje] Rezolucije 1514 (XV)”, „[i]zrazila je duboko žaljenje zbog pogoršanja situacije do kojeg je došlo zbog činjenice da Maroko i dalje okupira Zapadnu Saharu”, „[z]atražila je od Maroka da se i sam bez odgađanja pridruži postupku uspostave mira i da okonča okupaciju područja Zapadne Sahare” te je „[p]reporučila u tu svrhu da [Front Polisario], koji predstavlja narod Zapadne Sahare, u potpunosti sudjeluje u pronalasku pravednog, održivog i konačnog političkog rješenja za pitanje Zapadne Sahare, u skladu s rezolucijama i deklaracijama Ujedinjenih naroda”. Nakon te rezolucije uslijedila je Rezolucija 35/19, koju je Opća skupština Ujedinjenih naroda donijela na svojoj 56. plenarnoj sjednici koja se održala 11. studenoga 1980. Opća skupština Ujedinjenih naroda je u točki 10. te rezolucije „[za]traži[la] od Maroka i [Fronta Polisario], koji zastupa narod Zapadne Sahare, da bez odgađanja pokrenu izravne pregovore kako bi došli do konačnog dogovora o pitanju Zapadne Sahare”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">34</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sukob između Kraljevine Maroka i Fronta Polisario nastavio se sve dok 30. kolovoza 1988. obje strane nisu u načelu pristale na prijedloge dogovora koje je, među ostalima, iznio glavni tajnik Ujedinjenih naroda i koji su osobito predviđali proglašenje prekida vatre i organiziranje referenduma o samoodređenju pod nadzorom Ujedinjenih naroda. Međutim, budući da političko rješenje nije pronađeno, sukob se nastavio 2020.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">35</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kako bi, među ostalim, nadziralo prekid vatre i pomoglo organizirati taj referendum, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda osnovalo je u travnju 1991. Misiju Ujedinjenih naroda za organiziranje referenduma u Zapadnoj Sahari (Minurso), čiji se mandat produljuje svake godine te postoji i danas. U rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda redovito se ponavlja da bilo kojim političkim rješenjem treba osigurati „samoodređenje naroda Zapadne Sahare u kontekstu dogovora koji su u skladu s načelima i svrhama Povelje Ujedinjenih naroda]” (vidjeti noviju Rezoluciju 2703 (2023) Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda od 30. listopada 2023., t. 4.).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">36</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Opća skupština Ujedinjenih naroda donijela je 6. prosinca 1995., na svojoj 82. plenarnoj sjednici, Rezoluciju 50/33 naslovljenu „Aktivnosti inozemnih gospodarskih i drugih interesa koje sprečavaju primjenu Deklaracije o davanju nezavisnosti zemljama i narodima na područjima pod kolonijalnom upravom” u kojoj je ona, među ostalim, „[p]onovno potvrdila neotuđivo pravo naroda s područja pod kolonijalnom upravom ili nesamoupravnih područja na samoodređenje, nezavisnost i uživanje prirodnih resursa na svojim područjima kao i pravo raspolaganja tim resursima u svojem najboljem interesu”, „[p]otvrdila vrijednost inozemnih gospodarskih ulaganja poduzetih u suradnji sa stanovništvom nesamoupravnih područja i u skladu s njihovim željama da daju legitiman doprinos socioekonomskom razvoju područja”, „[p]onovno izjavila da štetno iskorištavanje i pustošenje morskih i drugih prirodnih resursa područja pod kolonijalnom upravom ili nesamoupravnih područja zbog inozemnih gospodarskih interesa, kršenjem relevantnih rezolucija Ujedinjenih naroda, ugrožavaju cjelovitost i blagostanje tih područja” i „[p]ozvala sve vlade i sva tijela Ujedinjenih naroda da osiguraju da se u cijelosti poštuje i štiti trajni suverenitet stanovništva s područja pod kolonijalnom upravom ili nesamoupravnih područja na njihovim prirodnim resursima”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">37</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Takav se referendum do danas nije održao, a Kraljevina Maroko kontrolira veći dio područja Zapadne Sahare, koji je pješčanim zidom koji je izgradila i nadzire marokanska vojska odijeljen od ostatka tog područja, koji kontrolira Front Polisario.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sporazum o pridruživanju, Sporazum o liberalizaciji i različiti sporazumi o ribarstvu koji su sklopljeni između Unije i Kraljevine Maroka te njihove pravne posljedice</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">38</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U okviru Sporazuma o pridruživanju, u Bruxellesu je 13. prosinca 2010. potpisan Sporazum u obliku razmjene pisama između Europske unije i Kraljevine Maroka o uzajamnoj liberalizaciji mjera za poljoprivredne proizvode, prerađene poljoprivredne proizvode, ribu i proizvode ribarstva, zamjeni protokola 1, 2 i 3 i njihovih priloga i izmjeni Euro‑mediteranskog sporazuma o uspostavi pridruživanja između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, te Kraljevine Maroko, s druge strane (SL 2012., L 241, str. 4., u daljnjem tekstu: Sporazum o liberalizaciji). Taj sporazum odobren je u ime Unije Odlukom Vijeća 2012/497/EU od 8. ožujka 2012. (SL 2012., L 241, str. 2.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 11., svezak 118., str. 249.).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">39</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U području ribarstva, Europska ekonomska zajednica preuzela je 1985. odgovornost za postojeće sporazume o ribarstvu koje su Kraljevina Španjolska i Portugalska Republika sklopile s Kraljevinom Marokom, nakon što su te dvije države članice pristupile tadašnjoj Europskoj ekonomskoj zajednici (vidjeti Odluku Vijeća 87/442/EZ od 13. kolovoza 1987. o sklapanju Sporazuma u obliku razmjene pisama o sporazumima o ribarstvu između Europske ekonomske zajednice i Kraljevine Maroka, koji se privremeno primjenjivao od 1. kolovoza do 31. prosinca 1987. (SL 1987., L 232, str. 18.) i Sporazum u obliku razmjene pisama o sporazumima o ribarstvu između Europske ekonomske zajednice i Kraljevine Maroka, koji se privremeno primjenjivao od 1. kolovoza do 31. prosinca 1987. (SL 1987., L 232, str. 19.)).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">40</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Europska ekonomska zajednica sklopila je 1988., 1992. i 2006. vlastite sporazume u području ribarstva s Kraljevinom Marokom, odnosno Sporazum o odnosima u području morskog ribolova između Europske ekonomske zajednice i Kraljevine Maroka (SL 1988., L 99, str. 49., u daljnjem tekstu: Sporazum iz 1988.), Sporazum o odnosima u području morskog ribolova između Europske ekonomske zajednice i Kraljevine Maroka (SL 1992., L 407, str. 3., u daljnjem tekstu: Sporazum iz 1992.) i Sporazum o ribarstvu iz 2006.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">41</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Područje primjene tih sporazuma obuhvaća „područj[e] Maroka i vod[e] pod marokanskom jurisdikcijom”, pri čemu se ne pojašnjava izričito granica obuhvaćenog morskog područja (vidjeti u tom smislu članak 1. Sporazuma iz 1988.; članak 1. Sporazuma iz 1992. i članak 11. Sporazuma o ribarstvu iz 2006.).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">42</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ključan dio svih navedenih sporazuma bilo je plaćanje financijskih doprinosa Kraljevini Maroku, djelomično u zamjenu za to da marokanska tijela izdaju dozvole ribarskim plovilima Unije (vidjeti u tom smislu članak 2. stavak 2. i članak 6. Sporazuma iz 1988., članak 2. stavak 2. i članak 7. Sporazuma iz 1992. i članke 6. i 7. Sporazuma o ribarstvu iz 2006.).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">43</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U zasebnim protokolima, koji su bili valjani tijekom razdoblja od četiri godine i činili sastavni dio tih sporazuma, dodatno su se utvrdile ribolovne mogućnosti dodijeljene ribarskim plovilima Unije, njihovo trajanje i uvjeti njihova korištenja (članci 5. i 7. Sporazuma iz 1988. i Protokol br. 1 o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti koje dodjeljuje Maroko i naknade koju dodjeljuje Zajednica za razdoblje od 1. ožujka 1988. do 29. veljače 1992. (SL 1988., L 99, str. 61.); članci 7. i 9. Sporazuma iz 1992. i Protokol o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti, financijskih naknada i financijskih doprinosa koje dodjeljuje Zajednica (SL 1992., L 407, str. 15.) i članci 5. do 7. Sporazuma o ribarstvu iz 2006. i Protokol o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti i financijskog doprinosa u skladu sa Sporazumom o partnerstvu u ribarstvu između Europske zajednice i Kraljevine Maroka (SL 2006., L 141, str. 9.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 4., svezak 8., str. 161.)).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">44</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s uvodnom izjavom 2. sporne odluke, taj protokol o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti i financijskih doprinosa, odnosno Protokol između Europske unije i Kraljevine Maroka o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti i financijskog doprinosa predviđenih u Sporazumu o partnerstvu u ribarstvu između Europske unije i Kraljevine Maroka (SL 2013., L 328, str. 2., u daljnjem tekstu: Protokol iz 2013.), koji je bio priložen Sporazumu o ribarstvu iz 2006., istekao je 14. srpnja 2018.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">45</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Front Polisario je 19. studenoga 2012. Općem sudu podnio tužbu za poništenje Odluke 2012/497 i pritom naveo, među ostalim, da je Vijeće počinilo određeni broj povreda svojih obveza s obzirom na međunarodno pravo jer je navedenom odlukom odobrilo primjenu Sporazuma o liberalizaciji na područje Zapadne Sahare. Presudom od 10. prosinca 2015., Front Polisario/Vijeće (T‑512/12, EU:T:2015:953), Opći sud poništio je Odluku 2012/497 u dijelu u kojem se njome odobrava primjena Sporazuma o liberalizaciji na Zapadnu Saharu jer Vijeće nije ispunilo svoju obvezu da prije donošenja te odluke ispita sve elemente predmetnog slučaja, zato što nije provjerilo iskorištavaju li se proizvodi podrijetlom s tog područja, koji se izvoze u Uniju, na štetu stanovnika navedenog područja te povređuju li se time temeljna prava osoba o kojima je riječ.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">46</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sud, kojem je Vijeće 19. veljače 2016. podnijelo žalbu, presudom od 21. prosinca 2016., Vijeće/Front Polisario (C‑104/16 P, EU:C:2016:973), ukinuo je presudu od 10. prosinca 2015., Front Polisario/Vijeće (T‑512/12, EU:T:2015:953), te je odbacio kao nedopuštenu tužbu koju je Front Polisario podnio Općem sudu. U tom pogledu, Sud je prihvatio drugi žalbeni razlog koji se temeljio na pogrešci koja se tiče prava i koju je Opći sud počinio u analizi aktivne procesne legitimacije Fronta Polisario i, konkretnije, prigovor koji se temeljio na tome da je Opći sud pogrešno smatrao da se Sporazum o liberalizaciji primjenjuje na Zapadnu Saharu. Sud je osobito smatrao da u skladu s načelom samoodređenja primjenjivim u odnosima između Unije i Kraljevine Maroka, i u skladu s pravom na samoodređenje koje iz njega proizlazi za narod Zapadne Sahare, koja predstavlja nesamoupravno područje u smislu članka 73. Povelje Ujedinjenih naroda, navedeno područje ima poseban i različit status u odnosu na status svih država, uključujući u odnosu na status Kraljevine Maroka. Sud je iz toga zaključio da se pojam „državno područje Kraljevine Maroko” iz članka 94. Sporazuma o pridruživanju ne može tumačiti na način da je Zapadna Sahara uključena u teritorijalno područje primjene tog sporazuma.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">47</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kako bi došao do tog zaključka, Sud se u presudi od 21. prosinca 2016., Vijeće/Front Polisario (C‑104/16 P, EU:C:2016:973), oslonio i na okolnost da narod Zapadne Sahare treba promatrati kao „trećeg” u smislu načela relativnog učinka ugovora. Naime, pristanak tog trećeg potreban je kako bi na njega moglo utjecati provođenje Sporazuma o pridruživanju u slučaju uključivanja područja Zapadne Sahare u područje primjene navedenog sporazuma a da nije nužno utvrditi je li to provođenje takve prirode da mu škodi ili mu, suprotno, koristi. Međutim, Sud je napomenuo da iz presude od 10. prosinca 2015., Front Polisario/Vijeće (T‑512/12, EU:T:2015:953), ne proizlazi da je narod Zapadne Sahare izrazio takav pristanak u pogledu Sporazuma o pridruživanju.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">48</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U presudi od 27. veljače 2018., Western Sahara Campaign UK (C‑266/16, EU:C:2018:118), Sud je osobito istaknuo, kao prvo, da Sporazum o ribarstvu iz 2006. predstavlja dio skupa ugovora kojem je okvir Sporazum o pridruživanju. Imajući u vidu postojanje tog skupa ugovora, Sud je smatrao da pojam „područje Maroka” iz članka 11. Sporazuma o ribarstvu iz 2006. treba shvatiti na isti način kao i pojam „državno područje Kraljevine Maroko” iz članka 94. Sporazuma o pridruživanju te je iz toga zaključio da područje Zapadne Sahare nije obuhvaćeno pojmom „područje [Kraljevine] Maroka” u smislu članka 11. Sporazuma o ribarstvu iz 2006.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">49</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao drugo, radi tumačenja izraza „vode koje su pod suverenitetom ili jurisdikcijom Kraljevine Maroko” Sud je utvrdio da iz članka 2. stavka 1. i članaka 55. i 56. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora proizlazi da su vode nad kojima obalna država ima pravo izvršavati suverenost ili jurisdikciju ograničene isključivo na vode koje se nalaze uz njezino državno područje i spadaju u njezino teritorijalno more ili njezin isključivi gospodarski pojas (IGP). Slijedom toga i uzimajući u obzir činjenicu da područje Zapadne Sahare nije dio državnog područja Kraljevine Maroka, Sud je zaključio da vode koje se nalaze uz područje Zapadne Sahare ne spadaju u marokansku ribolovnu zonu iz članka 2. točke (a) Sporazuma o ribarstvu iz 2006.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">50</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao treće, Sud je pojasnio da bi bilo protivno načelu samoodređenja i načelu relativnog učinka ugovora da se vode koje se nalaze izravno uz obalu područja Zapadne Sahare, na temelju izraza „vode koje su pod suverenitetom […] Kraljevine Maroko” iz članka 2. točke (a) navedenog sporazuma o ribarstvu, uključe u područje primjene tog sporazuma.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">51</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao četvrto, kad je riječ o izrazu „vode koje su pod […] jurisdikcijom Kraljevine Maroko”, koji se nalazi u članku 2. točki (a) Sporazuma o ribarstvu iz 2006., Sud je utvrdio da su Vijeće i Komisija smatrali, među ostalim, da se Kraljevinu Maroko može smatrati „upravnom vlasti de facto” ili okupacijskom vlasti područja Zapadne Sahare i da se takva kvalifikacija može pokazati relevantnom za potrebe utvrđivanja područja primjene tog sporazuma. Međutim, Sud je napomenuo da se, iako nije potrebno ispitati je li eventualna zajednička namjera ugovornih strana navedenog sporazuma da tom izrazu daju poseban smisao, kako bi uzele u obzir navedene okolnosti, bila sukladna pravilima međunarodnog prava koja obvezuju Uniju, takva zajednička namjera u svakom slučaju u ovom predmetu ne bi mogla utvrditi, s obzirom na to da je Kraljevina Maroko kategorički isključila da je okupacijska ili upravna vlast područja Zapadne Sahare.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">52</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao peto, u pogledu materijalnog područja primjene Protokola iz 2013. Sud je utvrdio da je izraz „marokanska ribolovna zona” upotrijebljen u Sporazumu o ribarstvu iz 2006. i u tom protokolu čije teritorijalno područje primjene određuje. Smatrao je da taj izraz valja shvatiti kao da upućuje na vode koje se nalaze pod suverenitetom ili jurisdikcijom Kraljevine Maroka i da, slijedom toga, on ne obuhvaća vode koje se nalaze uz područje Zapadne Sahare.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">53</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao šesto, Sud je utvrdio da su zemljopisne koordinate polaznih crta i ribolovne zone Kraljevine Maroka, iz odredbi Protokola iz 2013., dostavljene tek 16. srpnja 2014. S obzirom na to da je taj protokol stupio na snagu 15. srpnja 2014., on je iz toga zaključio da te zemljopisne koordinate ne predstavljaju dio njegova teksta, kako su ga utvrdile stranke. U svakom slučaju Sud smatra da čak i da su navedene zemljopisne koordinate dostavljene prije stupanja na snagu navedenog protokola, one ni na koji način ne bi mogle dovesti u pitanje tumačenje izraza „marokanska ribolovna zona” koje je on prihvatio u točki 79. presude od 27. veljače 2018., Western Sahara Campaign UK (C‑266/16, EU:C:2018:118), niti proširiti područje primjene tog protokola na način da se u njega uključe vode koje se nalaze uz područje Zapadne Sahare.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">54</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tim je okolnostima Sud odlučio da, s obzirom na to da ni Sporazum o ribarstvu iz 2006. ni Protokol iz 2013. nisu primjenjivi na vode koje se nalaze uz područje Zapadne Sahare, njegovo ispitivanje nije otkrilo nijedan element koji bi mogao utjecati na valjanost akata o sklapanju tih sporazuma s obzirom na članak 3. stavak 5. UEU‑a.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sporni sporazum i sporna odluka</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">55</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Povodom presude od 27. veljače 2018., Western Sahara Campaign UK (C‑266/16, EU:C:2018:118), Vijeće je odlukom od 16. travnja 2018. ovlastilo Komisiju da pokrene pregovore, u ime Unije, s Kraljevinom Marokom radi izmjene Sporazuma o ribarstvu iz 2006. i, među ostalim, uključi u područje primjene tog sporazuma vode koje se nalaze uz područje Zapadne Sahare. Nakon tih pregovora, 24. srpnja 2018. parafirani su novi Sporazum o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Kraljevine Maroka, novi Protokol o provedbi tog sporazuma, uključujući Prilog i dodatke tom protokolu, te razmjena pisama koja je priložena uz navedeni sporazum.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">56</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Unija i Kraljevina Maroko potpisali su 14. siječnja 2019. u Bruxellesu Sporazum o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Kraljevine Maroka (SL 2019., L 77, str. 8., u daljnjem tekstu: Sporazum o ribarstvu), njegov Protokol o provedbi (SL 2019., L 77, str. 18., u daljnjem tekstu: Protokol o provedbi) te razmjenu pisama koja je priložena tom sporazumu (SL 2019., L 77, str. 53., u daljnjem tekstu: razmjena pisama) (u daljnjem tekstu nazvani zajedno: sporni sporazum).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">57</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na temelju članka 1. točke (h) Sporazuma o ribarstvu, za potrebe tog sporazuma „ribolovna zona” treba značiti „vode istočnog dijela središnjeg Atlantika koje se nalaze između paralela 35° 47′ 18″ S i 20° 46′ 13″ S, uključujući vode uz Zapadnu Saharu, što obuhvaća sve zone upravljanja”. Također je pojašnjeno da „ta definicija neće imati utjecaja na eventualne pregovore o razgraničenju pomorskih zona obalnih država koje graniče s ribolovnom zonom i općenito na prava trećih država”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">58</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Člankom 5. stavcima 1. i 2. Sporazuma o ribarstvu predviđa se:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-142" title="page-1">
      „1. Plovila Unije smiju obavljati ribolovne aktivnosti u ribolovnoj zoni obuhvaćenoj ovim Sporazumom samo ako imaju odobrenje za ribolov izdano u okviru ovog Sporazuma. Zabranjena je svaka ribolovna aktivnost koja se u ribolovnoj zoni obavlja izvan okvira ovog Sporazuma.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-143" title="page-1">
      2. Tijela Kraljevine Maroka izdaju odobrenja za ribolov plovilima Unije samo u okviru ovog Sporazuma. Zabranjeno je izdavanje odobrenjâ za ribolov plovilima Unije izvan okvira ovog Sporazuma, a posebno u obliku izravnog odobrenja za ribolov.” 
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">59</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Člankom 6. stavkom 1. Sporazuma o ribarstvu propisuje se:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-145" title="page-1">
      „Kako bi se osigurao zakonski okvir za održivo ribarstvo, plovila Unije koja djeluju u ribolovnoj zoni dužna su poštovati marokanske zakone i propise koji se primjenjuju na ribolovne aktivnosti u toj zoni, osim ako je ovim Sporazumom određeno drukčije.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">60</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s člankom 12. stavcima 1. do 4. Sporazuma o ribarstvu: </p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-147" title="page-1">
      „1. Financijski doprinos utvrđen je u Protokolu.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-148" title="page-1">
      2. Financijski doprinos iz stavka 1. obuhvaća:
    </p>
    <p class="C11Marge1avecretrait" id="para-149" title="page-1">
      (a) financijsku naknadu koju dodjeljuje Unija, a koja se odnosi na pristup plovila Unije ribolovnoj zoni;
    </p>
    <p class="C11Marge1avecretrait" id="para-150" title="page-1">
      (b) pristojbe koje plaćaju vlasnici plovila Unije;
    </p>
    <p class="C11Marge1avecretrait" id="para-151" title="page-1">
      (c) sektorsku potporu koju dodjeljuje Unija za provedbu politike održivog ribarstva i upravljanja oceanima i koja podliježe godišnjim i višegodišnjim programima.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-152" title="page-1">
      3. Financijski doprinos koji dodjeljuje Unija isplaćuje se svake godine u skladu s Protokolom.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-153" title="page-1">
      4. Stranke razmatraju pravednu geografsku i socijalnu raspodjelu socioekonomskih koristi koje proizlaze iz ovog Sporazuma, posebno u vidu infrastrukture, osnovnih socijalnih usluga, otvaranja poduzeća, stručnog osposobljavanja te projekata razvoja i modernizacije sektora ribarstva, kako bi se osiguralo da ta raspodjela donosi koristi dotičnom stanovništvu razmjerno ribolovnim aktivnostima.” 
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">61</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Člankom 13. stavkom 1. Sporazuma o ribarstvu predviđa se: </p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-155" title="page-1">
      „Osniva se Zajednički odbor sastavljen od predstavnika stranaka. Nadležan je za praćenje primjene ovog Sporazuma i može donositi izmjene Protokola [o provedbi].” 
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">62</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Člankom 14. Sporazuma o ribarstvu propisuje se: </p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-157" title="page-1">
      „Ovaj Sporazum primjenjuje se na područja na kojima se primjenjuju [UEU] i [UFEU], s jedne strane, i zakoni i propisi iz članka 6. stavka 1. ovog Sporazuma, s druge strane.” 
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">63</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s člankom 16. Sporazuma o ribarstvu: </p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-159" title="page-1">
      „Protokol [o provedbi] i [razmjena pisama] sastavni su dio ovog Sporazuma […].” 
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">64</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Člankom 6. stavcima 1. i 2. Protokola o provedbi predviđa se:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-161" title="page-1">
      „1. Financijska naknada iz članka 12. stavka 2. točke (a) Sporazuma o ribarstvu i pristojbe iz članka 12. stavka 2. točke (b) Sporazuma o ribarstvu podliježu pravednoj geografskoj i socijalnoj raspodjeli socioekonomskih koristi kojom se omogućuje ostvarivanje koristi za dotično stanovništvo, u skladu s člankom 12. stavkom 4. Sporazuma o ribarstvu.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-162" title="page-1">
      2. Najkasnije tri mjeseca nakon datuma početka primjene ovog Protokola tijela Kraljevine Maroka Zajedničkom odboru dostavljaju na razmatranje metodu za određivanje geografske i socijalne raspodjele iz stavka 1. te ključ za raspodjelu dodijeljenih iznosa.” 
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">65</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U drugom stavku razmjene pisama navodi se:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-164" title="page-1">
      „Nakon pregovora [Unija] i Maroko sporazumjeli su se o sljedećem:
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-165" title="page-1">
      1. Kada je riječ o pitanju Zapadne Sahare stranke ističu svoju podršku procesu Ujedinjenih naroda i svoju podršku nastojanjima [glavnog tajnika Ujedinjenih naroda] za postizanjem konačnog političkog rješenja, u skladu s načelima i ciljevima Povelje Ujedinjenih naroda, a na temelju rezolucija [Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda].
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-166" title="page-1">
      2. Sporazum o ribarstvu sklapa se ne dovodeći u pitanje sljedeća stajališta:
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">za [Uniju], o statusu nesamoupravnog područja Zapadne Sahare, čije su vode obuhvaćene ribolovnom zonom definiranom u članku 1. točki (h) Sporazuma o ribarstvu i njegovu pravu na samoodređenje, pri čemu se upućivanjem na marokanske zakone i propise u Sporazumu o ribarstvu ne dovodi u pitanje njezino stajalište,</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">za Kraljevinu Maroko, regija Sahare sastavni je dio njezina nacionalnog područja i u njezinu potpunom suverenitetu kao i ostatak nacionalnog područja. Maroko smatra da bi se svako rješenje tog regionalnog spora trebalo donijeti na temelju njegove inicijative za autonomiju.” </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">66</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Vijeće je 4. ožujka 2019. donijelo spornu odluku. Člankom 1. prvim stavkom te odluke određuje se: </p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-170" title="page-1">
      „Sporazum o [ribarstvu], […] Protokol o provedbi i razmjena pisama […] odobravaju se u ime Unije.” 
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">67</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U uvodnim izjavama 3. do 5. i 7. do 12. sporne odluke navodi se:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-172" title="page-1">
      „(3) U svojoj presudi u predmetu C‑266/16, odgovarajući na zahtjev za prethodnu odluku o valjanosti i tumačenju [Sporazuma o ribarstvu iz 2006.] i njegova Protokola o provedbi, Sud je utvrdio da se ni [taj] [s]porazum ni njegov Protokol o provedbi ne primjenjuju na vode uz područje Zapadne Sahare.
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-173" title="page-1">
      (4) Unija ne dovodi u pitanje ishod političkog procesa u pogledu konačnog statusa Zapadne Sahare koji se odvija pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda i opetovano je potvrdila svoju predanost rješavanju spora u Zapadnoj Sahari, području koje je su Ujedinjeni narodi uvrstili na popis područja koja nemaju samoupravu, i kojim u velikoj mjeri upravlja Kraljevina Maroko. Unija u cijelosti podržava napore glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i njegova osobnog izaslanika usmjerene na pružanje pomoći strankama kako bi se postiglo pravedno, trajno i obostrano prihvatljivo političko rješenje kojim će se omogućiti samoodređenje stanovnika Zapadne Sahare kao dio aranžmana koji su u skladu s ciljevima i načelima utvrđenima u Povelji Ujedinjenih naroda i ugrađeni su u rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda […].
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-174" title="page-1">
      (5) Flote Unije trebale bi moći nastaviti s ribolovnim aktivnostima kojima se bave od stupanja na snagu [Sporazuma o ribarstvu iz 2006.], a područje primjene [tog] [s]porazuma trebalo bi utvrditi tako da uključuje vode uz područje Zapadne Sahare. Nadalje, nastavljanje partnerstva u ribarstvu izuzetno je bitno kako bi to područje i dalje ostvarivalo korist od sektorske potpore predviđene u okviru [Sporazuma o ribarstvu iz 2006.], uz poštovanje prava Unije i međunarodnog prava, među ostalim ljudskih prava, te u korist dotičnog stanovništva.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-175" title="page-1">
      […]
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-176" title="page-1">
      (7) Cilj je Sporazuma o ribarstvu Uniji i Kraljevini Maroku omogućiti tješnju suradnju u promicanju politike održivog ribarstva i odgovornog iskorištavanja ribolovnih resursa u ribolovnoj zoni utvrđenoj u Sporazumu o ribarstvu te podržavanju nastojanja Kraljevine Maroka za razvoj sektora ribarstva i plavoga gospodarstva. Sporazumom o ribarstvu se stoga doprinosi ostvarenju ciljeva Unije na temelju članka 21. [UEU‑a].
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-177" title="page-1">
      (8) Komisija je procijenila mogući učinak Sporazuma o ribarstvu na održivi razvoj, posebno u pogledu koristi za dotično stanovništvo i iskorištavanje prirodnih resursa dotičnih područja.
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-178" title="page-1">
      (9) U skladu s tom procjenom ocjenjuje se da bi Sporazum o ribarstvu trebao biti iznimno koristan za dotično stanovništvo zbog pozitivnog socioekonomskog učinka na to stanovništvo, posebno u odnosu na zapošljavanje i ulaganja, i zbog svojeg učinka na razvoj sektora ribarstva i prerade ribe.
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-179" title="page-1">
      (10) Isto tako, ocjenjuje se da je Sporazum o ribarstvu najbolje jamstvo za održivo iskorištavanje prirodnih resursa u vodama uz Zapadnu Saharu jer se ribolovnim aktivnostima poštuju najbolji znanstveni savjeti i preporuke u tom području te navedene aktivnosti podliježu primjerenim mjerama praćenja i kontrole.
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-180" title="page-1">
      (11) S obzirom na razmatranja iznesena u presudi [od 27. veljače 2018., Western Sahara Campaign UK (C‑266/16, EU:C:2018:118)], Komisija je zajedno s Europskom službom za vanjsko djelovanje [(u daljnjem tekstu: ESVD)] poduzela sve razumne i u trenutačnom kontekstu izvedive mjere kako bi se dotično stanovništvo uključilo na odgovarajući način i osigurao njihov pristanak. U Zapadnoj Sahari i u Kraljevini Maroku provedena su opsežna savjetovanja, a socioekonomski i politički akteri koji su sudjelovali u savjetovanjima jasno su se založili za sklapanje Sporazuma o ribarstvu. Međutim, pokret Polisario Front i neke druge stranke nisu pristali sudjelovati u procesu savjetovanja.
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-181" title="page-1">
      (12) Oni koji nisu pristali sudjelovati u procesu odbacili su primjenu Sporazuma o ribarstvu i njegova Protokola o provedbi na vode uz Zapadnu Saharu jer u osnovi smatraju da bi se tim aktima potvrdilo stajalište Kraljevine Maroka u pogledu područja Zapadne Sahare. Međutim, ničime se u odredbama Sporazuma o ribarstvu ili njegova Protokola o provedbi ne naznačuje da bi se njime priznali suverenitet Kraljevine Maroka ili njezina suverena prava nad Zapadnom Saharom i vodama uz to područje. Unija će također nastaviti jačati svoje napore za podupiranje procesa mirnog rješavanja spora koji je pokrenut i koji se vodi pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda.” 
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">68</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s člankom 17. Sporazuma o ribarstvu taj sporazum, Protokol o provedbi i razmjena pisama stupili su na snagu 18. srpnja 2019. (SL 2019., L 195, str. 1.).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">69</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Protokol o provedbi, kojim se uređuju uvjeti pristupa ribolovnim zonama koje se nalaze uz područje Zapadne Sahare, istekao je četiri godine nakon stupanja snagu, odnosno 17. srpnja 2023. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Postupak pred Općim sudom i pobijana presuda</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">70</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tužbama koje je tajništvo Općeg suda zaprimilo 10. odnosno 12. lipnja 2019., Front Polisario pokrenuo je dva postupka koji se odnose, u predmetu T‑344/19, na poništenje sporne odluke i, u predmetu T‑356/19, na poništenje Uredbe Vijeća (EU) 2019/440 od 29. studenoga 2018. o raspodjeli ribolovnih mogućnosti u okviru Sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Kraljevine Maroka i njegova Protokola o provedbi (SL 2019., L 77, str. 1.) u slučaju da Opći sud smatra da je ta uredba međumjera zbog koje se ne može smatrati da sporna odluka izravno utječe na Front Polisario.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">71</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Opći sud je pobijanom presudom, među ostalim, poništio spornu odluku i odlučio da se učinci te odluke zadržavaju na snazi najdulje do isteka roka iz članka 56. prvog stavka Statuta Suda Europske unije odnosno, ako se u tom roku podnese žalba, do objave presude Suda o toj žalbi.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">72</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao prvo, Opći sud ispitao je dva argumenta o postojanju zapreke vođenju postupka koje je Vijeće, koje podupiru Kraljevina Španjolska, Francuska Republika, Komisija te Chambre des pêches maritimes de l’Atlantique Nord, Chambre des pêches maritimes de l’Atlantique Centre i Chambre des pêches maritimes de l’Atlantique Sud (u daljnjem tekstu nazvani zajedno: marokanske komore za morski ribolov), najprije istaknulo protiv tužbe za poništenje sporne odluke, pri čemu se prvi temeljio na nepostojanju stranačke sposobnosti Fronta Polisario pred sudovima Unije, a drugi na nepostojanju njegove aktivne procesne legitimacije protiv sporne odluke, te ih je odbio u točkama 132. do 159. odnosno u točkama 171. do 268. pobijane presude.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">73</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao drugo, nakon što je odbio prvi tužbeni razlog za poništenje koji je Front Polisario istaknuo u prilog svojim zahtjevima, a koji se temeljio na nenadležnosti Vijeća za donošenje sporne odluke, Opći sud ispitao je, u točkama 276. do 364. pobijane presude, treći tužbeni razlog za poništenje, koji se u biti temeljio na tome da je Vijeće povrijedilo svoju obvezu postupanja u skladu sa zahtjevima koje je Sud izveo iz načela samoodređenja i načela relativnog učinka ugovora, kako su pojašnjeni u presudama od 21. prosinca 2016., Vijeće/Front Polisario (C‑104/16 P, EU:C:2016:973) i od 27. veljače 2018., Western Sahara Campaign UK (C‑266/16, EU:C:2018:118). Opći sud zaključio je u točki 364. pobijane presude da Vijeće prilikom donošenja sporne odluke nije dovoljno uzelo u obzir sve relevantne elemente u vezi s položajem Zapadne Sahare te je pogrešno smatralo da raspolaže marginom prosudbe za odluku treba li postupiti u skladu sa zahtjevom prema kojem je narod tog područja trebao izraziti svoj pristanak da se sporni sporazum primjenjuje na njega kao trećeg koji nije stranka tog sporazuma, u skladu s tumačenjem koje je Sud prihvatio u pogledu načela relativnog učinka ugovora u vezi s načelom samoodređenja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Postupak pred Sudom i zahtjevi stranaka</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">74</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Odlukom predsjednika Suda od 15. veljače 2022. predmeti C‑778/21 P i C‑798/21 P spojeni su u svrhu pisanog i usmenog dijela postupka kao i u svrhu donošenja presude.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">75</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Odlukama predsjednika Suda od 27. svibnja 2022. Mađarskoj, Portugalskoj Republici i Slovačkoj Republici odobrena je intervencija potporu zahtjevima Vijeća u predmetu C‑798/21 P. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">76</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Odlukom predsjednika Suda od 16. lipnja 2022. Kraljevini Belgiji također je odobrena intervencija u potporu zahtjevima Vijeća u predmetu C‑798/21 P. Međutim, ta država članica kasnije nije sudjelovala u pisanom dijelu postupka.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">77</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Komisija svojom žalbom (predmet C‑778/21 P) od Suda zahtijeva da:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">ukine točke 1. i 2. izreke pobijane presude;</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">odbije tužbu koju je u prvom stupnju podnio Front Polisario, ili, ako Sud smatra da stanje postupka ne dopušta konačno odlučivanje o sporu, vrati predmet Općem sudu na ponovno odlučivanje; i</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">naloži Frontu Polisario snošenje svih troškova obaju postupaka, uključujući troškove žalitelja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">78</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Vijeće svojom žalbom (predmet C‑798/21 P) od Suda zahtijeva da:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">ukine pobijanu presudu u dijelu u kojem se njome poništava sporna odluka;</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">konačno odluči o pitanjima koja su predmet njegove žalbe i odbije tužbu Fronta Polisario u predmetu T‑344/19;</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">naloži Frontu Polisario snošenje troškova ove žalbe i postupka koji se vodio u predmetu T‑344/19; i</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">podredno, zadrži na snazi učinke sporne odluke u razdoblju od dvanaest mjeseci od dana objave buduće presude.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">79</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Front Polisario od Suda zahtijeva da:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">odbije žalbe;</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">naloži Komisiji snošenje svih troškova Fronta Polisario u okviru ovog predmeta; i</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">naloži Vijeću snošenje svih troškova Fronta Polisario u okviru ovog predmeta i prvostupanjskog postupka pred Općim sudom.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">80</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Francuska Republika od Suda zahtijeva da:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">ukine pobijanu presudu u dijelu u kojem se njome poništava sporna odluka; </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">konačno odluči o pitanjima koja su predmet ovih žalbi i odbije tužbu Fronta Polisario, ili, ako Sud smatra da stanje postupka ne dopušta konačno odlučivanje o sporu, vrati predmet Općem sudu na ponovno odlučivanje; i </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">podredno, zbog razloga na koje se pozivaju Vijeće i Komisija, zadrži na snazi učinke sporne odluke u trajanju od osamnaest mjeseci od dana objave buduće presude.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">81</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Marokanske komore za morski ribolov od Suda zahtijevaju da:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">ukine pobijanu presudu;</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">tužbu Fronta Polisario proglasi nedopuštenom ili je barem odbije kao neosnovanu; i</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">odluči da se Frontu Polisario nalaže snošenje troškova.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">82</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kraljevina Španjolska zahtijeva od Suda da prihvati Komisijinu žalbu u predmetu C‑778/21 P i žalbu Vijeća u predmetu C‑798/21 P. Kraljevina Belgija, Mađarska, Portugalska Republika i Slovačka Republika zahtijevaju od Suda da prihvati žalbu Vijeća.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">O žalbama</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">83</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U prilog svojim žalbama Komisija, koja je žalitelj u predmetu C‑778/21 P, i Vijeće, koje je žalitelj u predmetu C‑798/21 P, ističu pet odnosno četiri žalbena razloga. Prva tri žalbena razloga u predmetu C‑778/21 P i prva dva žalbena razloga u predmetu C‑798/21 P temelje se na pogreškama koje se tiču prava koje je Opći sud počinio u pogledu dopuštenosti tužbe koju mu je podnio Front Polisario, dok se četvrti i peti žalbeni razlog u predmetu C‑778/21 P te treći i četvrti žalbeni razlog u predmetu C‑798/21 P temelje na pogreškama koje se tiču prava koje je Opći sud počinio u okviru svojeg ispitivanja osnovanosti te tužbe.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prvi žalbeni razlog u predmetu C‑778/21 P i prvi žalbeni razlog u predmetu C‑798/21 P, koji se temelje na nepostojanju stranačke sposobnosti Fronta Polisario</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Argumentacija stranaka</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">84</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Svojim prvim žalbenim razlozima Vijeće i Komisija prigovaraju Općem sudu da je počinio pogrešku koja se tiče prava time što je Frontu Polisario u točkama 142. do 158. pobijane presude priznao stranačku sposobnost pred sudom Unije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">85</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Te dvije institucije, kao i Francuska Republika i marokanske komore za morski ribolov, u biti tvrde, među ostalim, da Front Polisario nema pravnu osobnost ni u skladu s međunarodnim pravom ni u skladu s pravom Unije. Usto, protive se mogućnosti pozivanja na načelo djelotvorne sudske zaštite kako bi se Frontu Polisario priznala sposobnost podnošenja tužbe Općem sudu radi obrane prava na samoodređenje naroda Zapadne Sahare jer bi to svaku tužbu podnesenu sudu Unije kao „unutarnjem” sudu moglo učiniti dopuštenom, čak i ako bi se takva tužba odnosila na međunarodni spor obuhvaćen međunarodnim pravom koji bi pokrenuo subjekt međunarodnog prava, a koji se ne bi mogao pokrenuti pred međunarodnim sudom. Prema mišljenju Vijeća, pravo na djelotvornu sudsku zaštitu ne podrazumijeva univerzalan pristup sudu Unije kojim bi se zanemarili uvjeti za dopuštenost utvrđeni u članku 263. četvrtom stavku UFEU‑a.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">86</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Usto, prema Komisijinu mišljenju, iako je točno da Front Polisario sudjeluje u „političkom rješavanju” pitanja konačnog statusa područja Zapadne Sahare kao što se to navodi u točkama 143. i 144. pobijane presude, potrebno je relativizirati važnost Rezolucije 34/37 Opće skupštine Ujedinjenih naroda koju citira Opći sud i koja se navodi u točki 33. ove presude. Točno je da se u toj rezoluciji preporučuje sudjelovanje Fronta Polisario kao „predstavnika” naroda Zapadne Sahare u političkom rješavanju sukoba na tom području. Međutim, s obzirom na to da nema obvezujuću vrijednost, ona prethodi pojavi određenog oblika lokalne reprezentativnosti stanovništva Zapadne Sahare kroz neposredne opće izbore. Unija nikad nije priznala Front Polisario kao nešto drugo osim jedne od „strana” u mirovnom procesu koji se vodi na razini Ujedinjenih naroda, a točan udio naroda Zapadne Sahare koji danas smatra da ga predstavlja Front Polisario i dalje je prilično neizvjestan.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">87</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Vijeće smatra da je Opći sud počinio pogrešku koja se tiče prava time što je primijenio široko tumačenje pojma „pravna osoba” u smislu članka 263. četvrtog stavka UFEU‑a, kojim se ne uzimaju u obzir ograničenja uloge i reprezentativnosti Fronta Polisario u međunarodnom pravu, i time što je u točki 155. pobijane presude i točki 103. presude od 29. rujna 2021., Front Polisario/Vijeće (T‑279/19, EU:T:2021:639), odbio argumente Vijeća u tom pogledu. Opći sud pogrešno je odlučio da reprezentativnost Fronta Polisario u okviru postupka političkog rješavanja spora na razini Ujedinjenih naroda opravdava to da mu se dodijeli svojstvo „pravne osobe” kako bi mu se omogućilo da osporava valjanost odluke o sklapanju sporazuma koji ne utječe na rješavanje tog spora. Uloga Fronta Polisario na međunarodnoj razini ograničena je na njegovu sposobnost da kao predstavnik naroda Zapadne Sahare sudjeluje u pregovorima koji se pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda vode u pogledu konačnog statusa Zapadne Sahare u skladu s Rezolucijom 34/37 Opće skupštine Ujedinjenih naroda, navedenom u točki 33. ove presude. Činjenica da institucije Unije priznaju postojanje spora na koji se odnose pregovori u okviru Ujedinjenih naroda nipošto ne znači da Unija ili njezine institucije priznaju Front Polisario kao svojeg sugovornika, s obzirom na to da Unija ne sudjeluje u tim pregovorima.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">88</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Front Polisario pobija tu argumentaciju.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ocjena Suda</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">89</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao što je na to Opći sud u biti podsjetio u točkama 135. i 136. pobijane presude, iako, u skladu s člankom 263. četvrtim stavkom UFEU‑a, svaka fizička ili pravna osoba može pod uvjetima utvrđenima u stavku prvom i drugom tog članka pokrenuti postupke protiv akta koji je upućen toj osobi ili koji se izravno i osobno odnosi na nju te protiv regulatornog akta koji se izravno odnosi na nju, a ne podrazumijeva provedbene mjere, Sud je subjektima ipak već priznao stranačku sposobnost pred sudovima Unije, neovisno o pitanju jesu li osnovani kao pravna osoba u unutarnjem pravu.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">90</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao što je to Opći sud utvrdio u točki 137. pobijane presude, to je, među ostalim, bio slučaj kada je, s jedne strane, predmetni subjekt imao dovoljnu reprezentativnost spram osoba čija prava izvedena iz prava Unije tvrdi da brani kao i samostalnost i odgovornost koji su nužni za djelovanje u okviru pravnih odnosa određenih tim pravom te kada su ga, s druge strane, institucije priznale kao sugovornika prilikom pregovara o tim pravima (vidjeti u tom smislu presude od 8. listopada 1974., Union syndicale – Service public européen i dr./Vijeće, 175/73, EU:C:1974:95, t. 9. do 17. i od 8. listopada 1974., Syndicat général du personnel des organismes européens/Komisija, 18/74, EU:C:1974:96, t. 5. do 13.). </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">91</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">To je također bio slučaj, kao što je to Opći sud istaknuo u točki 138. pobijane presude, kada su institucije Unije postupale prema tom subjektu kao prema zasebnom subjektu koji ima vlastita prava i obveze. Naime, radi dosljednosti i pravičnosti potrebno je priznati stranačku sposobnost takvog subjekta da osporava mjere koje ograničavaju njegova prava ili nepovoljne odluke koje su institucije donijele u odnosu na njega (vidjeti u tom smislu presude od 28. listopada 1982., Groupement des Agences de voyages/Komisija, 135/81, EU:C:1982:371, t. 9. do 11., od 18. siječnja 2007., PKK i KNK/Vijeće, C‑229/05 P, EU:C:2007:32, t. 107. do 112., i od 15. lipnja 2017., Al‑Faqih i dr./Komisija, C‑19/16 P, EU:C:2017:466, t. 40.).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">92</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Opći sud uostalom je pravilno podsjetio, u točki 139. pobijane presude, na to da iz sudske prakse Suda proizlazi da se pojam „pravna osoba” u smislu članka 263. četvrtog stavka UFEU‑a ne može usko tumačiti (vidjeti u tom smislu presudu od 22. lipnja 2021., Venezuela/Vijeće (Utjecaj na treću državu), C‑872/19 P, EU:C:2021:507, t. 44.).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">93</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom slučaju valja utvrditi, kao što je to nezavisna odvjetnica utvrdila u točki 82. svojeg mišljenja u spojenim predmetima Komisija/Front Polisario i Vijeće/Front Polisario (C‑779/21 P i C‑799/21 P, EU:C:2024:260), da je Front Polisario samoproglašeni oslobodilački pokret koji je nastao radi borbe za konkretnu vrstu budućeg modela vlasti na nesamoupravnom području Zapadne Sahare, odnosno modela nezavisnosti tog područja u odnosu na, trenutačno, Kraljevinu Maroko, kao i stvaranja suverene sahravske države. Tako se tim pokretom, u okviru ostvarivanja prava na samoodređenje naroda nesamoupravnog područja Zapadne Sahare, nastoji osnovati neovisna država. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">94</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Budući da se navedenim pokretom, s obzirom na to da se temelji na pravu naroda Zapadne Sahare na samoodređenje, nastoji uspostaviti upravo državni pravni poredak za to područje, ne može se zahtijevati da bude osnovan kao pravna osoba u skladu s konkretnim nacionalnim pravnim poretkom kako bi mu se priznala stranačka sposobnost pred sudovima Unije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">95</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osim toga, Front Polisario jedan je od legitimnih sugovornika u okviru postupka koji se u svrhu utvrđivanja budućnosti Zapadne Sahare vodi pod pokroviteljstvom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, koji je naveden u točki 35. ove presude i čije odluke obvezuju sve države članice i institucije Unije, i to unatoč tomu što Ujedinjeni narodi ili Unija i njezine države članice Frontu Polisario nikad nisu dodijelili status „nacionalnog oslobodilačkog pokreta”. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">96</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz toga proizlazi da Front Polisario, koji sudjeluje i u različitim međunarodnim forumima, osobito afričkim, i na međunarodnoj razini održava bilateralne pravne odnose, ima dostatnu pravnu osobnost da bi mu se priznala stranačka sposobnost pred sudovima Unije. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">97</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kad je riječ o pitanju može li taj subjekt legitimno zastupati interese naroda Zapadne Sahare, to se pitanje odnosi na njegovu aktivnu procesnu legitimaciju u okviru tužbe za poništenje sporne odluke, a ne na njegovu stranačku sposobnost pred sudom Unije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">98</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naposljetku, bespredmetna je argumentacija koja se odnosi na nepriznavanje pravne osobnosti Fronta Polisario u pravnim porecima država članica ili na činjenicu da nijedan sud države članice nije priznao njegovu stranačku sposobnost. Naime, kao što je to Opći sud istaknuo u točki 136. pobijane presude, iako pojam „pravna osoba” iz članka 263. četvrtog stavka UFEU‑a podrazumijeva, u načelu, postojanje pravne osobnosti koja se mora provjeriti s obzirom na nacionalno pravo na temelju kojeg je pravna osoba o kojoj je riječ osnovana, on se nužno ne poklapa s onima iz različitih pravnih poredaka država članica. U tom pogledu valja istaknuti i da je Sud priznao da treću državu, kao državu s međunarodnom pravnom osobnošću, treba smatrati „pravnom osobom” u smislu članka 263. četvrtog stavka UFEU‑a (vidjeti u tom smislu presudu od 22. lipnja 2021., Venezuela/Vijeće (Utjecaj na treću državu), C‑872/19 P, EU:C:2021:507, t. 53.).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">99</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S obzirom na prethodna razmatranja, Opći sud mogao je zaključiti, a da pritom ne počini pogrešku koja se tiče prava, da Front Polisario ima stranačku sposobnost pred sudovima Unije u smislu članka 263. četvrtog stavka UFEU‑a.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">100</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema tome, prvi žalbeni razlog u predmetu C‑778/21 P i prvi žalbeni razlog u predmetu C‑798/21 P treba odbiti kao neosnovane.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Drugi i treći žalbeni razlog u predmetu C‑778/21 P i drugi žalbeni razlog u predmetu C‑798/21 P, koji se temelje na okolnosti da se sporna odluka ne odnosi izravno i osobno na Front Polisario</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">101</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Komisija svojim drugim i trećim žalbenim razlogom u predmetu C‑778/21 P i Vijeće svojim prvim i drugim dijelom drugog žalbenog razloga u predmetu C‑798/21 P tvrde da je Opći sud u točki 259. pobijane presude pogrešno smatrao da se sporna odluka izravno odnosi na Front Polisario u smislu članka 263. četvrtog stavka UFEU‑a, a u točki 268. pobijane presude da se ta odluka na njega odnosi osobno u smislu te odredbe.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Drugi žalbeni razlog u predmetu C‑778/21 P i prvi dio drugog žalbenog razloga u predmetu C‑798/21 P, koji se temelje na okolnosti da se sporna odluka ne odnosi izravno na Front Polisario</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Argumentacija stranaka</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">102</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Vijeće i Komisija tvrde da je Opći sud u točki 259. pobijane presude pogrešno zaključio da se sporna odluka odnosi izravno na Front Polisario.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">103</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Komisija osobito tvrdi da je Opći sud povrijedio pravo Unije time što je odlučio da određeni učinci sporne odluke i spornog sporazuma ispunjavaju uvjete na temelju kojih se može utvrditi da se sporna odluka izravno odnosi na Front Polisario, dok se spornim sporazumom, čije je odobrenje u ime Unije bilo predmet te odluke, samo davao pristup vodama uz Zapadnu Saharu u zamjenu za financijski doprinos koji obuhvaća naknadu koja se odnosi na pristup, pristojbe koje plaćaju vlasnici i sektorsku potporu, pri čemu se priznaje poseban status tog područja i u potpunosti ostavlja otvorenim ishod postupka koji se vodi na razini Ujedinjenih naroda, a koji se odnosi na navedeno nesamoupravno područje. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">104</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Rasuđivanjem Općeg suda kako bi u točkama 197. do 235. pobijane presude odbio argumente institucija zapravo se nije nastojalo utvrditi da se sporna odluka izravno odnosi na Front Polisario, nego da se sporni sporazum primjenjuje na područje Zapadne Sahare i na vode uz to područje te stoga može utjecati na narod Zapadne Sahare. Opći sud počinio je pogrešku koja se tiče prava u točkama 201. do 216. pobijane presude i u njezinim točkama 255. do 258. jer bi, kako bi postojalo iskorištavanje resursa ili korištenje financijskog doprinosa, bile potrebne određene mjere. U suprotnom Zapadna Sahara ne bi imala koristi ni od kakvog iskorištavanja tih resursa i ni od kakvog financijskog doprinosa. Sama činjenica da su mjere o provedbi spornog sporazuma propisane tim sporazumom ne znači da je izravno izmijenjen pravni položaj naroda Zapadne Sahare. Točka 217. pobijane presude također sadržava pogrešku koja se tiče prava jer se sporni sporazum ne odnosi izravno na subjekte ako nadležna tijela ne donesu niz mjera.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">105</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Vijeće osobito dodaje da se zaključak iz točke 196. pobijane presude, prema kojem se, s obzirom na prirodu odluke o sklapanju međunarodnog sporazuma i njezinih vlastitih pravnih učinaka, ne može odmah isključiti postojanje izravnih učinaka sporne odluke na pravni položaj Fronta Polisario zbog sadržaja spornog sporazuma, temelji na razlozima koji sadržavaju pogreške koje se tiču prava.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">106</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Opći sud je u točkama 184. i 192. pobijane presude pogrešno odlučio da je odluka o sklapanju međunarodnog sporazuma konstitutivan element tog sporazuma i proizvodi pravne učinke u pogledu drugih stranaka „jer se njome formalizira to da je Unija prihvatila obveze koje je preuzela prema njima”. Sporna odluka ne proizvodi pravne učinke izvan unutarnjeg pravnog poretka Unije. Unija je njome izrazila svoj pristanak u unutarnjem pravnom poretku Unije, suprotno onomu što je Opći sud smatrao u točki 192. pobijane presude.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">107</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Riječ je o aktu kojim Unija obavještava, kako se izričito navodi u članku 17. Sporazuma o ribarstvu i članku 15. Protokola o provedbi te članku 2. sporne odluke, a koji je Front Polisario trebao pobijati pred Općim sudom, i to pod pretpostavkom da su ispunjeni svi uvjeti za dopuštenost. Vijeće uostalom osporava da su ti uvjeti ispunjeni u ovom slučaju.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">108</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Vijeće osporava i zaključak Općeg suda iz točke 250. pobijane presude, prema kojem, s obzirom na to da sklapanje spornog sporazuma utječe na narod Zapadne Sahare i da on mora pristati na njega, sporna odluka proizvodi izravne učinke na pravni položaj Fronta Polisario kao predstavnika tog naroda.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">109</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Francuska Republika smatra da je Opći sud počinio prvi niz pogrešaka koje se tiču prava u pogledu pravnih učinaka odluke Vijeća o sklapanju međunarodnog sporazuma. Naglašava, baš kao i Vijeće, da se, iako je u pravnom poretku Unije točan zaključak iz točke 184. pobijane presude, prema kojem se odlukom o sklapanju međunarodnog sporazuma ostvaruje pristanak Unije da se obveže tim sporazumom, na međunarodnoj razini pristanak na to da je obvezuje sporazum ipak izražava samo obavješćivanjem stranke o kojoj je riječ o završetku unutarnjih postupaka. Osim toga, Opći sud počinio je drugi niz pogrešaka koje se tiču prava time što je tvrdio da se samim spornim sporazumom izravno mijenja pravni položaj Fronta Polisario.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">110</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Isto tako, marokanske komore za morski ribolov podupiru, kao prvo, argumente Vijeća u pogledu pogrešaka koje se tiču prava, a koje je Opći sud počinio u točkama 185. do 190. pobijane presude, jer odluka o sklapanju ugovora ne podrazumijeva njegovo stupanje na snagu. Osim toga, načelo djelotvorne sudske zaštite ne može proširiti prava neeuropskog tužitelja na podnošenje tužbe radi obrane kolektivnih prava proizašlih iz međunarodnog prava. Kao drugo, time što je smatrao da sporna odluka „izravno” utječe na Front Polisario, Opći sud zamijenio je Front Polisario s narodom Zapadne Sahare.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">111</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Front Polisario pobija tu argumentaciju.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ocjena Suda</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">112</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao što se na to podsjeća u točki 89. ove presude, u skladu s člankom 263. četvrtim stavkom UFEU‑a, svaka fizička ili pravna osoba može pod uvjetima utvrđenima u stavku prvom i drugom tog članka pokrenuti postupke protiv akta koji je upućen toj osobi ili koji se izravno i osobno odnosi na nju te protiv regulatornog akta koji se izravno odnosi na nju, a ne podrazumijeva provedbene mjere.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">113</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao što je Opći sud na to podsjetio u točki 179. pobijane presude, prema ustaljenoj sudskoj praksi, pretpostavka u skladu s kojom se odluka koja je predmet tužbe mora izravno odnositi na fizičku ili pravnu osobu zahtijeva ispunjenje dvaju kumulativnih uvjeta, odnosno, s jedne strane, osporavana mjera mora izravno proizvoditi učinke na pravni položaj te osobe i, s druge strane, njome se ne smije davati nikakva diskrecijska ovlast adresatima koji su zaduženi za njezinu provedbu, s obzirom na to da je ona potpuno automatska i proizlazi isključivo iz propisa Unije, bez primjene drugih posrednih pravila (vidjeti u tom smislu presude od 6. studenoga 2018., Scuola Elementare Maria Montessori/Komisija, Komisija/Scuola Elementare Maria Montessori i Komisija/Ferracci, C‑622/16 P do C‑624/16 P, EU:C:2018:873, t. 42. i navedenu sudsku praksu, kao i od 12. srpnja 2022., Nord Stream 2/Parlament i Vijeće, C‑348/20 P, EU:C:2022:548, t. 43. i navedenu sudsku praksu).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">114</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom je slučaju Front Polisario svojom tužbom za poništenje pred Općim sudom nastojao zaštititi pravo naroda Zapadne Sahare na samoodređenje, koje je Sud već priznao u točkama 88., 91. i 105. presude od 21. prosinca 2016., Vijeće/Front Polisario (C‑104/16 P, EU:C:2016:973). Međutim, pitanje odnosi li se sporna odluka izravno na Front Polisario u smislu sudske prakse navedene u prethodnoj točki ove presude valja ispitati s obzirom na učinke te odluke i stoga spornog sporazuma na pravni položaj tog naroda, čiji je predstavnik za potrebe ovih predmeta Front Polisario.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">115</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naime, iako nije službeno priznat kao isključivi predstavnik naroda Zapadne Sahare, Front Polisario je, u skladu s rezolucijama najviših tijela Ujedinjenih naroda, među kojima su i one Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda iz točke 35. ove presude, glavni sugovornik u okviru postupka koji se u svrhu utvrđivanja budućeg statusa Zapadne Sahare vodi pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda. On sudjeluje i u drugim međunarodnim forumima radi obrane prava navedenog naroda na samoodređenje. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">116</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na temelju tih posebnih okolnosti može se smatrati da Front Polisario pred sudom Unije može osporavati zakonitost akta Unije koji izravno proizvodi učinke na pravni položaj naroda Zapadne Sahare kao nositelja prava na samoodređenje kada se navedeni akt osobno odnosi na taj narod ili koji, kad je riječ o regulatornom aktu, ne podrazumijeva provedbene mjere.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">117</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tim okolnostima, uvjet predviđen člankom 263. četvrtim stavkom UFEU‑a, prema kojem se odluka protiv koje je pokrenut postupak treba izravno odnositi na fizičku ili pravnu osobu, treba ocijeniti, uzimajući u obzir članak 73. Povelje Ujedinjenih naroda i načelo djelotvorne sudske zaštite, u odnosu na pravni položaj naroda Zapadne Sahare, čiji je predstavnik za potrebe ovih predmeta Front Polisario.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">118</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom slučaju, sporna odluka i, prema tome, sporni sporazum, zbog utjecaja koji imaju na pravo naroda Zapadne Sahare na samoodređenje, ispunjavaju uvjete navedene u točki 113. ove presude (vidjeti u tom smislu presudu od 21. prosinca 2016., Vijeće/Front Polisario, C‑104/16 P, EU:C:2016:973, t. 106.).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">119</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naime, s jedne strane, ta se odluka odnosi na sklapanje međunarodnog sporazuma čija se primjena predviđa u vodama uz područje u pogledu kojeg narod Zapadne Sahare ima pravo na samoodređenje. Ona stoga nužno utječe na prava kojima taj narod raspolaže u pogledu tog područja, uključujući pravo na iskorištavanje njegovih prirodnih bogatstava koje proizlazi iz točke 73. Povelje Ujedinjenih naroda i načela međunarodnog običajnog prava u pogledu trajnog suvereniteta nad prirodnim resursima (vidjeti u tom smislu presudu Međunarodnog suda, predmet Oružane aktivnosti na području Konga (Demokratska Republika Kongo protiv Ugande), presuda od 19. prosinca 2005., Zbornik iz 2005., str. 168., t. 244.). </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">120</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Konkretno, iako Unija spornim sporazumom ne priznaje tvrdnje Kraljevine Maroka u pogledu suvereniteta nad područjem Zapadne Sahare, tim se sporazumom ipak priznaju pravni učinci, u pravu Unije, na radnje koje su na tom nesamoupravnom području provela nadležna tijela Kraljevine Maroka kad je riječ o „ribolovnoj zoni” u smislu navedenog sporazuma, koja je, kao što je to Opći sud istaknuo u točki 111. pobijane presude, definirana u njegovu članku 1. točki (h) na način da obuhvaća vode koje su pod suverenitetom ili jurisdikcijom Kraljevine Maroka, ali i vode uz Zapadnu Saharu. Usto, uvođenje sustava ugovora kojim se utvrđuje bezuvjetno pravo na financijski doprinos povezan s pristupom plovila Unije ribolovnoj zoni koja obuhvaća vode uz Zapadnu Saharu, koji ubire subjekt međunarodnog prava različit od naroda nesamoupravnog područja o kojem je riječ, i to ne u njegovo ime niti u njegovu korist, izravno se odnosi na taj narod jer se time povređuje njegov suverenitet nad prirodnim resursima navedenog područja. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">121</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naime, budući da je Zapadna Sahara nesamoupravno područje, iskorištavanje njezinih prirodnih bogatstava obuhvaćeno je člankom 73. Povelje Ujedinjenih naroda i načelom trajnog suvereniteta nad prirodnim resursima. U tom pogledu, Rezolucijom III. Završnog akta treće konferencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, navedenom u točki 11. ove presude, predviđa se da će se, „[u] slučaju područja čiji narod nije stekao punu neovisnost ili drugi samoupravni položaj koj[i] priznaju Ujedinjeni narodi, ili područja pod kolonijalnom dominacijom, odredbe o pravima i interesima na temelju [Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora] ostvarivat[i] […] za dobrobit naroda toga područja u cilju promicanja njihovog blagostanja i razvoja”. U tim okolnostima, iskorištavanje prirodnih resursa nesamoupravnog područja, uključujući ribolovne resurse u vodama koje graniče s tim područjem, mora koristiti njegovu narodu. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">122</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Činjenica, koju su istaknule marokanske komore za morski ribolov, da sporni sporazum ne bi obvezivao Zapadnu Saharu u slučaju da ona postane neovisna ili da bi taj sporazum u svakom slučaju bio nevaljan u odnosu na Zapadnu Saharu ili Front Polisario ne dovodi u pitanje ocjenu prema kojoj se sporna odluka i, prema tome, sporni sporazum izravno odnose na narod Zapadne Sahare jer prava naroda nesamoupravnih područja na temelju Povelje Ujedinjenih naroda, Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora i međunarodnog običajnog prava postoje i prije nego što oni ostvare svoje pravo na samoodređenje.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">123</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S druge strane, Unija je nakon stupanja na snagu spornog sporazuma dužna priznati valjanost odluka o odobrenjima za ribolov koja marokanska tijela dodjeljuju za vode uz Zapadnu Saharu. U tom pogledu, u skladu s člankom 5. Sporazuma o ribarstvu, plovila Unije smiju obavljati ribolovne aktivnosti u ribolovnoj zoni obuhvaćenoj tim sporazumom samo ako imaju odobrenje za ribolov izdano u okviru tog sporazuma, a tijela Kraljevine Maroka izdaju odobrenja za ribolov plovilima Unije samo u okviru navedenog sporazuma. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">124</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U okviru spornog sporazuma, postupak na temelju kojeg se može ishoditi odobrenje za ribolov za plovilo Unije utvrđen je u Protokolu o provedbi, u čijem se Prilogu predviđa da tijela Unije Odjelu za morsko ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, morskog ribarstva, ruralnog razvoja, voda i šuma Kraljevine Maroka podnose popise plovila Unije za koja su podneseni zahtjevi za obavljanje ribolovnih aktivnosti u ribolovnoj zoni koja obuhvaća vode uz Zapadnu Saharu. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">125</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Taj sustav obvezuje Uniju a da pritom nije potrebno donijeti nikakav dodatni akt uz spornu odluku koji bi uključivao diskrecijsku ovlast tijela zaduženih za provedbu navedenog sporazuma, s obzirom na to da je ona u tom dijelu potpuno automatska.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">126</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom kontekstu valja odbiti argumentaciju Vijeća i Francuske Republike usmjerenu protiv točaka 184. i 192. pobijane presude, u skladu s kojom tužba Fronta Polisario pred Općim sudom nije trebala biti usmjerena protiv odluke o sklapanju spornog sporazuma, nego protiv akta kojim je Unija obavijestila Kraljevinu Maroko o tome da je odobrila taj sporazum.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">127</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naime, odluka o sklapanju međunarodnog sporazuma konačni je akt u unutarnjem pravnom poretku Unije kojim se izražava volja Unije da se obveže tim sporazumom (vidjeti u tom smislu mišljenje 2/00 (Kartagenski protokol o biološkoj sigurnosti) od 6. prosinca 2001., EU:C:2001:664, t. 5.). Prema ustaljenoj sudskoj praksi, ta je odluka akt koji se može pobijati jer Sud nije nadležan poništiti međunarodni sporazum (vidjeti u tom smislu presudu od 27. veljače 2018., Western Sahara Campaign UK, C‑266/16, EU:C:2018:118, t. 45. do 51.). Suprotno tomu, obavijest druge ugovorne strane o odobrenju takvog sporazuma predstavlja provedbenu mjeru koju načelno treba smatrati aktom koji se ne može pobijati.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">128</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S obzirom na prethodna razmatranja, Opći sud pravilno je u točki 259. pobijane presude odlučio da se sporna odluka izravno odnosi na Front Polisario.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">129</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema tome, drugi žalbeni razlog u predmetu C‑778/21 P i prvi dio drugog žalbenog razloga u predmetu C‑798/21 P treba odbiti kao neosnovane.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Treći žalbeni razlog u predmetu C‑778/21 P i drugi dio drugog žalbenog razloga u predmetu C‑798/21 P, koji se temelje na okolnosti da se sporna odluka ne odnosi osobno na Front Polisario </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Argumentacija stranaka</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">130</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Vijeće i Komisija, kao i Francuska Republika i marokanske komore za morski ribolov, smatraju da je Opći sud u točki 268. pobijane presude pogrešno zaključio da se sporna odluka odnosi osobno na Front Polisario.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">131</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Komisija osobito ističe da je Opći sud u točki 265. pobijane presude samo uputio na razmatranja u pogledu uvjeta povezanog s pitanjem odnosi li se sporna odluka izravno na Front Polisario, koja, kao što to tvrdi u okviru drugog žalbenog razloga u predmetu C‑779/21 P, sadržavaju pogreške koje se tiču prava. Isto tako, Vijeće tvrdi da je Opći sud počinio pogreške koje se tiču prava i u zaključku prema kojem se sporna odluka odnosi osobno na Front Polisario.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">132</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osim toga, Vijeće i Komisija osporavaju to što je Opći sud u točki 266. pobijane presude odbio relevantnost presude od 10. travnja 2003., Komisija/Nederlandse Antillen (C‑142/00 P, EU:C:2003:217), u kojoj je Sud smatrao da opći interes koji prekomorska zemlja ili područje, kao subjekt nadležan za gospodarska i društvena pitanja na svojem području, može imati radi ostvarivanja povoljnog rezultata za gospodarsko blagostanje tog područja nije sam po sebi dovoljan da bi se smatralo da u odnosu na njega postoji osobni utjecaj u smislu članka 263. četvrtog stavka UFEU‑a. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">133</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Komisija u tom pogledu naglašava da je razlika koju je Opći sud utvrdio između situacije o kojoj je riječ u toj presudi i situacije o kojoj je riječ u ovom slučaju umjetna i pravno pogrešna jer se mjera koju se osporava u navedenoj presudi odnosi samo na prekomorske zemlje ili područja, od kojih neki jesu ili su bili nesamoupravna područja. Ne može se prihvatiti da vladi Nizozemskih Antila nije dopušteno pobijati akt Unije koji se u gospodarskom smislu odnosi na njezino područje, a Frontu Polisario jest, osim ako se smatra da pokreti za nezavisnost nekog područja, ili pokreti koji su u sukobu s državom, raspolažu s više jamstava od regionalnih vlada. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">134</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Vijeće pak smatra da obrazloženje Općeg suda ne odgovara argumentu izvedenom iz presude od 10. travnja 2003., Komisija/Nederlandse Antillen (C‑142/00 P, EU:C:2003:217), pri čemu podsjeća na to da je u svojem odgovoru na repliku pred Općim sudom tvrdilo da iz te presude proizlazi da, čak i ako Front Polisario jest subjekt nadležan za gospodarska pitanja koja se odnose na Zapadnu Saharu, quod non, to svojstvo nije dovoljno da bi se moglo smatrati da se sporni sporazum osobno odnosi na njega.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">135</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Front Polisario pobija tu argumentaciju.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ocjena Suda</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">136</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz ustaljene sudske prakse proizlazi da osobe koje nisu adresati odluke mogu tvrditi da se ona osobno odnosi na njih, u smislu članka 263. četvrtog stavka UFEU‑a, samo ako ih ta odluka pogađa zbog određenih karakteristika koje su im svojstvene ili zbog činjenične situacije koja ih razlikuje od ostalih osoba i time ih individualizira na istovrstan način poput adresata odluke (presuda od 18. listopada 2018., Internacional de Productos Metálicos/Komisija, C‑145/17 P, EU:C:2018:839, t. 34. i navedena sudska praksa).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">137</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S obzirom na razmatranja navedena u točkama 114. do 118. ove presude, valja utvrditi da se sporna odluka odnosi osobno na narod Zapadne Sahare, čiji je predstavnik u ovim predmetima Front Polisario, s obzirom na to da izričito uključivanje područja Zapadne Sahare u područje primjene spornog sporazuma, koji obvezuje Uniju na temelju sporne odluke, mijenja pravni položaj tog naroda kao nositelja prava na samoodređenje u pogledu tog područja. Naime, to ga svojstvo razlikuje od svih ostalih osoba ili subjekata, uključujući svih drugih subjekata međunarodnog prava.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">138</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Treba odbiti argumentaciju Komisije i Vijeća koja se odnosi na presudu od 10. travnja 2003., Komisija/Nederlandse Antillen (C‑142/00 P, EU:C:2003:217), u kojoj je Sud smatrao da opći interes koji prekomorska zemlja ili područje, kao subjekt nadležan za gospodarska i društvena pitanja na svojem području, može imati radi ostvarivanja povoljnog rezultata za gospodarsko blagostanje tog područja nije sam po sebi dovoljan da bi se smatralo da u odnosu na njega postoji utjecaj u smislu članka 173. četvrtog stavka UEZ‑a (sada članak 263. četvrti stavak UFEU‑a). Naime, ocjenu prema kojoj se sporna odluka i, prema tome, sporni sporazum odnose osobno na Front Polisario Opći sud nije temeljio na gospodarskim učincima tog sporazuma, nego na okolnosti da ta organizacija predstavlja narod Zapadne Sahare kao nositelja prava na samoodređenje u pogledu tog područja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">139</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga treći žalbeni razlog u predmetu C‑778/21 P treba odbiti kao neosnovan. Isto tako valja odbiti drugi dio drugog žalbenog razloga u predmetu C‑798/21 P kao neosnovan i stoga taj žalbeni razlog u cijelosti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Četvrti žalbeni razlog u predmetu C‑778/21 P i četvrti žalbeni razlog u predmetu C‑798/21 P, koji se temelje na pogreškama koje se tiču prava u pogledu opsega sudskog nadzora i pristanka naroda Zapadne Sahare na sporni sporazum</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Argumentacija stranaka</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">140</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Vijeće i Komisija svojim četvrtim žalbenim razlozima prigovaraju Općem sudu da je počinio niz pogrešaka koje se tiču prava povezanih s pogrešnim tumačenjem i pogrešnom primjenom međunarodnog prava, opsegom margine prosudbe Vijeća u području vanjskih odnosa, osobito u pogledu zahtjeva pristanka naroda Zapadne Sahare u ovom slučaju, nepoštovanjem vjerodostojnosti dokumenata, iskrivljavanjem argumentacije Vijeća i povredom članka 36. Statuta Suda Europske unije, u vezi s njegovim člankom 53. prvim stavkom.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">141</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Komisija tvrdi da je Opći sud u točkama 304. do 365. pobijane presude, protivno pravu Unije, načelu relativnog učinka ugovora, u vezi s pravom na samoodređenje, pridao apsolutni i ekstremni učinak jer je pogrešno tumačio presudu od 21. prosinca 2016., Vijeće/Front Polisario (C‑104/16 P, EU:C:2016:973), i povrijedio sudsku praksu koja se odnosi na marginu prosudbe kojom Vijeće raspolaže u području vanjskih odnosa, osobito u pogledu međunarodnog običajnog prava.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">142</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema Komisijinu mišljenju, te se pogreške dijele na četiri glavna prigovora, odnosno, kao prvo, pogreške koje se tiču prava u pogledu opsega sudskog nadzora, margine prosudbe institucija i potrebe da se dokaže postojanje očite pogreške radi utvrđivanja nevaljanosti sporne odluke zbog njezine navodne neusklađenosti s pravilima međunarodnog prava, kao drugo, pogreške koje se tiču prava koje se temelje na tomu da u konkretnom kontekstu predmeta ne postoji zahtjev pristanka naroda Zapadne Sahare, kao treće, čak i ako je takav pristanak naroda Zapadne Sahare potreban da se potvrdi valjanost sporne odluke, pogreške koje se tiču prava u dijelu u kojem je pojam „pristanak” koji je utvrdio Opći sud preuzak i, kao četvrto, pogreške koje se tiču prava koje se temelje na određivanju Fronta Polisario kao subjekta koji je dužan izraziti takav pristanak, s obzirom na njegov ograničen status i ograničenu reprezentativnost. Komisija u okviru tih četiriju prigovora tvrdi da Opći sud nije pravilno odredio međunarodno običajno pravo, iako je to bio dužan učiniti u okviru ovog predmeta.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">143</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Komisija ističe da je za svaku odluku o sklapanju sporazuma s trećom zemljom potrebno ocijeniti, u skladu s načelima i ciljevima vanjskog djelovanja navedenima u članku 21. UEU‑a, interese Unije u okviru odnosa s trećom zemljom o kojoj je riječ i pomiriti različite interese koji proizlaze iz tih odnosa. Vijeće raspolaže širokom marginom prosudbe za odvagivanje cilja promicanja univerzalnosti i nedjeljivosti ljudskih prava u odnosu na druge ciljeve na kojima se temelji djelovanje Unije na međunarodnoj razini i u odnosu na druge interese Unije. Sudski nadzor u tom pogledu nužno treba ograničiti na pitanje jesu li institucije Unije donošenjem akta o kojem je riječ počinile očite pogreške u ocjeni u pogledu uvjeta za primjenu tih načela.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">144</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naime, Opći sud u potpunosti je zanemario marginu prosudbe Vijeća time što je uvjetu izričitog pristanka Fronta Polisario, za koji nije utvrđena osnova u međunarodnom javnom pravu, dodijelio apsolutnu vrijednost. Povrijedio je opseg i različitost ciljeva koje Vijeće treba uzeti u obzir u okviru članka 21. UEU‑a jer uopće nije uputio na taj članak. Time je Opći sud prekoračio opseg svojeg sudskog nadzora.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">145</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Opći sud u tom je pogledu pogrešno tumačio zaključke koje treba izvesti iz presude od 21. prosinca 2016., Vijeće/Front Polisario (C‑104/16 P, EU:C:2016:973). Iz prava Zapadne Sahare na samoodređenje, koje je potvrđeno u toj presudi, ne može se izvesti zahtjev izričitog pristanka naroda tog područja samo putem Fronta Polisario kako bi međunarodni sporazum, koji je Unija sklopila s državom koja na navedenom području djeluje kao upravna vlast i za to ima nadležnost, mogao obuhvaćati takvo područje.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">146</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pojmom „narod” i pojmom „pristanak” u ovom slučaju treba uzeti u obzir pravni i činjenični kontekst donošenja sporne odluke i sklapanja spornog sporazuma, iz kojih proizlazi da je konačno utvrđeno rješenje u skladu sa svim primjenjivim pravilima međunarodnog prava, osobito člankom 73. Povelje Ujedinjenih naroda čiji je cilj promicati blagostanje stanovnika nesamoupravnih područja, kao i člankom 21. stavkom 2. točkama (d) i (e) UEU‑a. Iako se u točki 310. pobijane presude, u kojoj se upućuje na točke 311. i 312. presude od 29. rujna 2021., Front Polisario/Vijeće (T‑279/19, EU:T:2021:639), potvrđuje da je pravo primjenjivo na nesamoupravna područja do danas neodređeno u određenim pogledima, Komisija ističe da je Opći sud od te točke pobijane presude nadalje počinio niz pogrešaka koje su sažete u točkama 141., 142., 144. i 145. ove presude.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">147</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Vijeće tvrdi da su, suprotno onomu što je Opći sud odlučio u točki 364. pobijane presude, savjetovanja koja su provela marokanska tijela, s jedne strane, te Komisija i ESVD, s druge strane, omogućila pribavljanje pristanka naroda Zapadne Sahare. Smatra da ta točka, kao i točke 307. do 363. pobijane presude, koje podupiru zaključak naveden u toj točki 364., sadržavaju pogreške koje se tiču prava, s obzirom na to da je Opći sud pogriješio u pogledu sadržaja pojma „pristanak” naroda nesamoupravnog područja, odnosno u pogledu potrebe pribavljanja tog pristanka, i da, osim toga, nije poštovao vjerodostojnost pismena Vijeća ili da je iskrivio argumentaciju koju je ono iznijelo. Opći sud povrijedio je i svoju obvezu obrazlaganja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">148</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Front Polisario zahtijeva da se ti žalbeni razlozi odbiju.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ocjena Suda</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Uvodne napomene</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">149</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao što to proizlazi iz točke 276. pobijane presude, Front Polisario tvrdio je u okviru trećeg tužbenog razloga iz svoje tužbe pred Općim sudom da je Vijeće, time što je bez njegova pristanka sklopilo s Kraljevinom Marokom međunarodni sporazum koji se izričito primjenjuje na područje Zapadne Sahare i na vode koje se nalaze uz njega, povrijedilo obvezu izvršavanja presuda Suda koja proizlazi iz članka 266. UFEU‑a. Naime, Sud je smatrao da je prešutno uključivanje tog područja u područje primjene sporazuma sklopljenih između Unije i Kraljevine Maroka pravno nemoguće na temelju načela samoodređenja i načela relativnog učinka međunarodnih ugovora. Iz toga slijedi da je tim više isključena izričita primjena takvih sporazuma na navedeno područje. Front Polisario osobito je tvrdio da je sklapanje spornog sporazuma protivno sudskoj praksi jer ne poštuje zaseban i različit status Zapadne Sahare, kao ni zahtjev pristanka naroda tog područja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">150</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao što je to Opći sud utvrdio u točki 295. pobijane presude, taj tužbeni razlog u biti je sadržavao tri dijela od kojih se prvi temelji na nemogućnosti Unije i Kraljevine Maroka da sklope sporazum primjenjiv na Zapadnu Saharu, drugi na povredi posebnog i različitog statusa tog područja, protivno načelu samoodređenja, i treći na povredi zahtjeva u vidu pristanka naroda navedenog područja kao trećeg koji nije stranka spornog sporazuma u smislu načela relativnog učinka međunarodnih ugovora. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">151</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Opći sud odbio je prvi dio trećeg tužbenog razloga, ali je prihvatio treći dio tog tužbenog razloga. Stoga je smatrao da spornu odluku valja poništiti, pri čemu nije potrebno ispitati drugi dio navedenog tužbenog razloga i ostale tužbene razloge.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">152</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Opći sud svoje je rasuđivanje u odgovoru na treći dio trećeg tužbenog razloga Fronta Polisario sažeo na sljedeći način u točki 364. pobijane presude:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-300" title="page-1">
      „[…] donijevši [spornu] odluku Vijeće nije dovoljno uzelo u obzir sve relevantne elemente u vezi s položajem Zapadne Sahare te je pogrešno smatralo da raspolaže marginom prosudbe za odluku treba li postupiti u skladu sa zahtjevom prema kojem je narod tog područja trebao izraziti svoj pristanak da se sporni sporazum primjenjuje na njega kao trećeg koji nije stranka navedenog sporazuma, u skladu s tumačenjem koje je Sud prihvatio glede načela relativnog učinka ugovora u vezi s načelom samoodređenja. Konkretno, kao prvo, Vijeće je pogrešno smatralo da se na temelju trenutačnog stanja [navedenog] područja nije moguće uvjeriti u postojanje pristanka navedenog naroda, a osobito ne putem [Fronta Polisario]. Kao drugo, smatrajući da se na temelju savjetovanja koja su Komisija i ESVD proveli moglo postupiti u skladu s načelom relativnog učinka ugovora, kako ga je Sud protumačio osobito u točki 106. presude [od 21. prosinca 2016., Vijeće/Front Polisario (C‑104/16 P, EU:C:2016:973)], Vijeće je pogriješilo u pogledu dosega tih savjetovanja i dosega zahtjeva utvrđenog u toj točki. Kao treće, Vijeće je pogrešno smatralo da je taj zahtjev moglo nadomjestiti kriterijima koji su navodno utvrđeni u dopisu [pravnog savjetnika, zamjenika glavnog tajnika za pravne poslove Ujedinjenih naroda] od 29. siječnja 2002. [(u daljnjem tekstu: dopis od 29. siječnja 2002. pravnog savjetnika Ujedinjenih naroda).]” 
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">153</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao prvo, valja ispitati prigovore žaliteljâ koji se odnose na pristanak naroda Zapadne Sahare putem savjetovanja s predstavnicima stanovništva Zapadne Sahare i na opseg sudskog nadzora sporne odluke i stoga spornog sporazuma u pogledu navedenog pristanka, uključujući njihovu argumentaciju koja se odnosi na doseg dopisa od 29. siječnja 2002. pravnog savjetnika Ujedinjenih naroda. Kao drugo, valja ispitati njihove prigovore koji se odnose na potrebu za takvim pristankom i određivanjem Fronta Polisario kao subjekta koji je dužan izraziti taj pristanak. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prigovori koji se odnose na pristanak naroda Zapadne Sahare putem savjetovanja s predstavnicima stanovništva Zapadne Sahare i opseg sudskog nadzora nad spornom odlukom</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">154</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Valja podsjetiti na to da je Sud u točki 106. presude od 21. prosinca 2016., Vijeće/Front Polisario (C‑104/16 P, EU:C:2016:973), u kontekstu tumačenja izraza „državno područje Kraljevine Maroka” navedenog u članku 94. Sporazuma o pridruživanju, istaknuo da narod Zapadne Sahare treba promatrati kao „trećeg” u smislu načela relativnog učinka ugovora i da na trećeg kao takvog može utjecati provođenje Sporazuma o pridruživanju u slučaju uključivanja područja Zapadne Sahare u područje primjene navedenog sporazuma a da nije nužno utvrditi je li to provođenje takve prirode da mu škodi ili mu, suprotno, koristi. Naime, smatrao je da treći mora pristati na navedeno provođenje, kako u prvom slučaju tako i u drugom. Međutim, iz pobijane presude u predmetu u kojem je donesena presuda od 21. prosinca 2016., Vijeće/Front Polisario (C‑104/16 P, EU:C:2016:973), ne proizlazi da je narod Zapadne Sahare izrazio takav pristanak.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">155</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom slučaju valja istaknuti da se u uvodnim izjavama 11. i 12. sporne odluke navodi sljedeće:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-305" title="page-1">
      „(11) S obzirom na razmatranja iznesena u presudi [od 27. veljače 2018., Western Sahara Campaign UK (C‑266/16, EU:C:2018:118)], Komisija je zajedno s [ESVD‑om] poduzela sve razumne i u trenutačnom kontekstu izvedive mjere kako bi se dotično stanovništvo uključilo na odgovarajući način i osigurao njihov pristanak. U Zapadnoj Sahari i u Kraljevini Maroku provedena su opsežna savjetovanja, a socioekonomski i politički akteri koji su sudjelovali u savjetovanjima jasno su se založili za sklapanje Sporazuma o ribarstvu. Međutim, pokret Polisario Front i neke druge stranke nisu pristali sudjelovati u procesu savjetovanja.
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-306" title="page-1">
      (12) Oni koji nisu pristali sudjelovati u procesu odbacili su primjenu Sporazuma o ribarstvu i njegova Protokola o provedbi na vode uz Zapadnu Saharu jer u osnovi smatraju da bi se tim aktima potvrdilo stajalište Kraljevine Maroka u pogledu područja Zapadne Sahare. Međutim, ničime se u odredbama Sporazuma o ribarstvu ili njegova Protokola o provedbi ne naznačuje da bi se njime priznali suverenitet Kraljevine Maroka ili njezina suverena prava nad Zapadnom Saharom i vodama uz to područje. Unija će također nastaviti jačati svoje napore za podupiranje procesa mirnog rješavanja spora koji je pokrenut i koji se vodi pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda.” 
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">156</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu valja, kao prvo, podsjetiti na to da je, kao što se to ističe u točki 30. ove presude, nakon početka oružanog sukoba između, među ostalim, Kraljevine Maroko i Fronta Polisario 1970-ih, velik dio stanovništva Zapadne Sahare pobjegao od tog sukoba i našao utočište na alžirskom državnom području. Predstavnik Fronta Polisario u tom je pogledu na raspravi pred Sudom naveo, a da mu nitko nije proturječio, da danas približno 250 000 od ukupno otprilike 500 000 pripadnika naroda Sahravi živi u izbjegličkim kampovima u Alžiru, četvrtina ih živi na području Zapadne Sahare koje je pod kontrolom Maroka i otprilike četvrtina u drugim dijelovima svijeta.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">157</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz toga slijedi da većina trenutačnog stanovništva Zapadne Sahare nije dio naroda koji je nositelj prava na samoodređenje, odnosno naroda Zapadne Sahare. Naime, taj narod, koji je uvelike raseljen, jedini je nositelj prava na samoodređenje u pogledu područja Zapadne Sahare. Naime, pravo na samoodređenje pripada narodu o kojem je riječ, a ne stanovništvu tog područja općenito, od kojeg je, prema procjenama koje je Komisija pružila na raspravi pred Sudom, samo 25 % saharskog podrijetla.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">158</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">[Kako je ispravljeno rješenjem od 15. siječnja 2025.] Kao što se to ističe u točki 129. današnje presude Komisija i Vijeće/Front Polisario (C‑779/21 P i C‑799/21 P), u tom pogledu postoji razlika između pojma „stanovništvo” nesamoupravnog područja i pojma „narod” tog područja. Naime, potonji pojam upućuje na političku jedinicu koja je nositelj prava na samoodređenje, dok se pojam „stanovništvo” odnosi na stanovnike područja. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">159</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom su slučaju Komisija i ESVD proveli savjetovanja s „dotičnim stanovništvom”, koje, kao što je to Opći sud utvrdio u točki 329. pobijane presude, uključuje u bitnome stanovništvo koje se trenutačno nalazi na području Zapadne Sahare, neovisno o tome pripada li ono narodu tog područja. Kao što je to Opći sud u biti pravilno odlučio u točki 354. pobijane presude, ta se savjetovanja stoga ne mogu izjednačiti s pribavljanjem pristanka „naroda” nesamoupravnog područja Zapadne Sahare. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">160</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao drugo, valja podsjetiti na to da se među relevantnim pravilima na koje se može pozvati u okviru odnosa između stranaka sporazuma između Unije i treće zemlje nalazi opće načelo međunarodnog prava relativnog učinka ugovora, u skladu s kojim ugovori ne smiju ni štetiti ni koristiti trećim državama (pacta tertiis nec nocent nec prosunt). To opće načelo međunarodnog prava osobito je izraženo u članku 34. Bečke konvencije, na temelju kojeg ugovor ne stvara ni obveze ni prava za treću državu bez njezina pristanka (presuda od 25. veljače 2010., Brita, C‑386/08, EU:C:2010:91, t. 44.).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">161</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Navedeno načelo, na koje se odnosi i točka 106. presude od 21. prosinca 2016., Vijeće/Front Polisario (C‑104/16 P, EU:C:2016:973), ima puno širi doseg od običnog pravila o tumačenju međunarodnih sporazuma. Naime, iako je, kao što to pravilno tvrde žalitelji, sporazum koji utječe na prava ili obveze trećih osoba nevaljan u odnosu na njih u međunarodnom ugovornom pravu ako one na njega nisu pristale, na te treće osobe ipak može utjecati provedba tog sporazuma u slučaju da se u njegovo područje primjene uključi područje u pogledu kojeg navedena treća osoba ima suverenitet ili je nositelj prava na samoodređenje. Takva provedba u tom pogledu može alternativno povrijediti, kad je riječ o državi, njezin suverenitet nad njezinim državnim područjem i, kad je riječ o narodu, njegovo pravo na samoodređenje na području na koje se odnosi navedeno pravo. Stoga, kao što je to Sud istaknuo u navedenoj točki 106., narod Zapadne Sahare treba pristati na provedbu međunarodnog sporazuma između Unije i Kraljevine Maroka na području Zapadne Sahare.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">162</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz toga slijedi da nepostojanje pristanka tog naroda na takav sporazum, čija se provedba proteže na navedeno područje ili na vode uz njega, može utjecati na valjanost akta Unije, kao što je sporna odluka, koji se odnosi na sklapanje tog sporazuma. U tom pogledu valja podsjetiti na to da, na temelju članka 3. stavka 5. i članka 21. stavka 1. UEU‑a, djelovanje Unije na međunarodnoj sceni konkretno pridonosi strogom poštovanju i razvoju međunarodnog prava, uključujući poštovanje načelâ Povelje Ujedinjenih naroda.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">163</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na taj zaključak ne utječe margina prosudbe kojom raspolaže Vijeće. Naime, kao što je to Opći sud istaknuo u točki 349. presude od 29. rujna 2021., Front Polisario/Vijeće (T‑279/19, EU:T:2021:639), koja je pobijana presuda u spojenim predmetima C‑779/21 P i C‑799/21 P i na koju se upućuje u točki 335. pobijane presude, ta margina prosudbe pravno je ograničena, s jedne strane, obvezom proizašlom iz načela samoodređenja u pogledu poštovanja, u okviru odnosa između Unije i Kraljevine Maroka, posebnog i različitog statusa Zapadne Sahare te, s druge strane, zahtjevom proizašlim iz načela relativnog učinka ugovora, prema kojem narod tog područja treba pristati na sporazum između Unije i Kraljevine Maroka koji će se provoditi na navedenom području. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">164</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Opći sud stoga je pravilno u navedenoj točki 335. zaključio da je doista na Vijeću bilo da ocijeni je li trenutačno stanje u tom području opravdavalo prilagodbu načina za izražavanje tog pristanka i jesu li bili ispunjeni uvjeti da bi se smatralo da ga je narod Zapadne Sahare izrazio, ali da ta institucija nije mogla slobodno odlučiti je li bilo moguće odustati od navedenog pristanka, jer bi inače povrijedila zahtjev prema kojem narod tog područja treba pristati na takav sporazum.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">165</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema tome, Općem sudu ne može se prigovoriti da je s obzirom na međunarodno običajno pravo prekoračio granice sudskog nadzora nad aktima Unije koji proizlaze iz njezina vanjskog djelovanja, kako su utvrđene u sudskoj praksi Suda, u pogledu ocjene uvjeta koji se odnosi na potrebu za pristankom naroda Zapadne Sahare.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">166</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao treće, kad je riječ o argumentaciji koja se temelji na dosegu dopisa od 29. siječnja 2002. pravnog savjetnika Ujedinjenih naroda u pogledu zahtjeva pristanka naroda Zapadne Sahare, tu argumentaciju valja odbiti kao neosnovanu. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">167</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naime, Opći sud u biti je pravilno smatrao, u točki 362. pobijane presude, da taj dopis ne predstavlja izvor prava Unije na koji se može pozvati pred sudom Unije jer kao takav ne predstavlja ni pravilo međunarodnog ugovornog prava koje obvezuje Uniju ni pravilo međunarodnog običajnog prava (vidjeti u tom smislu presudu od 6. listopada 2020., Komisija/Mađarska (Visoko obrazovanje), C‑66/18, EU:C:2020:792, t. 87. i navedenu sudsku praksu).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">168</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osim toga, valja odbiti kao bespredmetnu Komisijinu argumentaciju koja se odnosi na usporedbu koju je Opći sud u točki 330. pobijane presude proveo između, s jedne strane, savjetovanja o kojima je riječ koja su proveli Komisija i ESVD i, s druge strane, opsežnih savjetovanja sa zainteresiranim strankama navedenih u članku 11. stavku 3. UEU‑a i članku 2. Protokola (br. 2) o primjeni načelâ supsidijarnosti i proporcionalnosti, priloženog UEU‑u i UFEU‑u. Naime, u tom je pogledu dovoljno utvrditi da se u svakom slučaju, kao što je to u biti naveo Opći sud, takva savjetovanja, koja osobito moraju prethoditi Komisijinu podnošenju zakonodavnih prijedloga, po svojoj prirodi i cilju potpuno razlikuju od zahtjeva proizašlog iz međunarodnog običajnog prava da narod koji je nositelj prava na samoodređenje pristane na to da se na području na koje se odnosi navedeno pravo primjenjuje međunarodni sporazum u odnosu na koji ima svojstvo trećeg.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">169</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga je Opći sud u točki 364. pobijane presude mogao pravilno zaključiti, s jedne strane, da je Vijeće, time što je smatralo da su savjetovanja koja su proveli Komisija i ESVD omogućila postupanje u skladu s načelom relativnog učinka ugovora kako ga Sud tumači u točki 106. presude od 21. prosinca 2016., Vijeće/Front Polisario (C‑104/16 P, EU:C:2016:973), pogriješilo u pogledu dosega tih savjetovanja i u pogledu dosega zahtjeva navedenog u toj točki 106. te, s druge strane, da je Vijeće pogrešno smatralo da se može pozvati na dopis od 29. siječnja 2002. pravnog savjetnika Ujedinjenih naroda kako bi taj zahtjev zamijenio kriterijima koja su navodno navedena u tom dopisu.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prigovori koji se odnose na potrebu za pristankom naroda Zapadne Sahare i određivanje Fronta Polisario kao subjekta koji je dužan izraziti taj pristanak</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">170</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao što se na to podsjeća u točki 152. ove presude, Opći sud zaključio je u točki 364. pobijane presude da Vijeće prilikom donošenja sporne odluke nije dovoljno uzelo u obzir sve relevantne elemente u vezi s položajem Zapadne Sahare te je pogrešno smatralo da raspolaže marginom prosudbe za odluku treba li postupiti u skladu sa zahtjevom prema kojem je narod tog područja trebao izraziti svoj pristanak da se sporni sporazum primjenjuje na njega kao trećeg koji nije stranka navedenog sporazuma, u skladu s tumačenjem koje je Sud prihvatio u pogledu načela relativnog učinka ugovora u vezi s načelom samoodređenja. Konkretno, smatrao je da su Vijeće i Komisija pogrešno smatrali da se na temelju trenutačnog stanja na području Zapadne Sahare nije moguće uvjeriti u postojanje tog pristanka.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">171</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Konkretnije, u točki 317. pobijane presude istaknuo je da Kraljevina Maroko ne preuzima odgovornosti i nadležnosti koje ima na temelju spornog sporazuma u pogledu područja Zapadne Sahare i voda koje se nalaze uz to područje, kako bi se koristila pravima naroda tog područja na njegovu dobrobit. Naime, smatrao je da Kraljevina Maroko ne namjerava priznati tom narodu prava „u vezi s iskorištavanjem ribolovnih resursa u tim vodama i raspodjelom koristi koja iz toga proizlazi” i da se, usto, prava koja bi na temelju tog sporazuma mogla možda nastati za gospodarske subjekte sa sjedištem na navedenom području tiču pojedinaca, a ne trećeg subjekta koji mora pristati na njega. Kad je riječ o koristima za stanovništvo tog područja koje mogu iz toga proizaći, riječ je, prema mišljenju Općeg suda, o „isključivo socioekonomskim učincima koji su štoviše neizravni i ne mogu se izjednačiti s pravima”. Nadalje je u točki 318. pobijane presude naveo sljedeće:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-324" title="page-1">
      „S druge strane, time što jednoj od stranaka dodjeljuje nadležnost na području trećeg koji stoga nema pravo sam ga izvršavati ili, po potrebi, prenijeti njezino izvršavanje, dotičnom trećem sporni sporazum, kao što to tužitelj naglašava, nameće obvezu, neovisno o okolnosti koju Vijeće navodi da u ovom stadiju on te nadležnosti nije u mogućnosti preuzeti sam ili putem svojeg predstavnika. Stoga njegov pristanak na sporni sporazum treba biti izričit […].” 
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">172</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, rasuđivanje Općeg suda navedeno u točki 318. pobijane presude sadržava pogrešku koja se tiče prava.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">173</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom je pogledu točno, kao što se to utvrđuje u točkama 161. do 164. i 169. ove presude, da je Opći sud u biti pravilno zaključio da je, na temelju načelâ prava na samoodređenje i relativnog učinka ugovora, kako ih tumači Sud, pristanak naroda Zapadne Sahare na provedbu spornog sporazuma na tom području uvjet za valjanost sporne odluke i da se na temelju ispitivanja koja su proveli Komisija i ESVD ne može utvrditi takav pristanak tog naroda.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">174</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Suprotno tomu, pogrešno je tumačio sporni sporazum kad je u točki 318. pobijane presude u biti utvrdio da je učinak tog sporazuma bio nalaganje obveze narodu Zapadne Sahare jer su se tijelima Kraljevine Maroko dodijelile određene nadležnosti čije se izvršavanje predviđa na području Zapadne Sahare.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">175</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naime, iako provedba spornog sporazuma podrazumijeva da radnje koje marokanska tijela obavljaju na području Zapadne Sahare imaju pravne učinke kao što su oni opisani u točkama 119. do 125. ove presude, kojima se mijenja pravni položaj naroda tog područja, na temelju okolnosti da se tim sporazumom tim tijelima priznaju određene upravne ovlasti koje se izvršavaju na navedenom području ipak se ne može smatrati da navedeni sporazum stvara pravne obveze za taj narod kao subjekta međunarodnog prava.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">176</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu, kao što se to naglašava u razmjeni pisama, sporni sporazum ne znači da Unija priznaje navodni suverenitet Kraljevine Maroka nad Zapadnom Saharom. Osim toga, narod Zapadne Sahare nije adresat odobrenjâ za ribolov ili drugih upravnih akata koje marokanska tijela sastavljaju u okviru provedbe tog sporazuma, koji bi on bio dužan priznati, ni adresat mjera koje u odnosu na njih poduzimaju tijela Unije i država članica.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">177</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz toga slijedi da je Opći sud na temelju pogrešne pretpostavke u točki 318. pobijane presude utvrdio da izražavanje pristanka naroda Zapadne Sahare na sporni sporazum treba biti izričito. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">178</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, valja podsjetiti na to da, ako obrazloženje odluke Općeg suda sadržava povredu prava Unije, ali je njezina izreka osnovana zbog drugih pravnih razloga, takva povreda nema za posljedicu ukidanje te odluke pa valja zamijeniti obrazloženje (presuda od 17. siječnja 2023., Španjolska/Komisija, C‑632/20 P, EU:C:2023:28, t. 48. i navedena sudska praksa).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">179</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga valja provjeriti je li izreka pobijane presude, u dijelu u kojem se njome poništava sporna odluka, osnovana na temelju razloga različitih od onih koji sadržavaju pogrešku utvrđenu u točkama 174. do 177. ove presude.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">180</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu valja istaknuti da se u međunarodnom običajnom pravu ne predviđa poseban oblik za izražavanje pristanka trećeg subjekta na sporazum kojim mu se dodjeljuje pravo (vidjeti u tom smislu presudu Stalnog međunarodnog suda od 7. lipnja 1932., predmet „Slobodne zone regija Haute‑Savoie i Pays de Gex”, Zbornik Stalnog međunarodnog suda iz 1927., serije A/B, br. 46., str. 148.). Iz toga slijedi da to pravo ne isključuje da se takav pristanak može dati prešutno u određenim okolnostima. Tako se, u posebnoj situaciji naroda nesamoupravnog područja, pristanak tog naroda na međunarodni sporazum u odnosu na koji ima svojstvo treće osobe i čija se primjena predviđa na području na koje se odnosi njegovo pravo na samoodređenje može pretpostaviti ako su ispunjena dva uvjeta.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">181</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S jedne strane, sporazum o kojem je riječ ne smije stvarati obvezu za navedeni narod. S druge strane, navedenim se sporazumom treba predviđati da sam narod o kojem je riječ, kojeg možda primjereno ne predstavlja stanovništvo područja na koje se odnosi pravo na samoodređenje kojim raspolaže taj narod, ostvaruje preciznu, konkretnu, znatnu i provjerljivu prednost koja proizlazi iz iskorištavanja prirodnih resursa tog područja i koja je proporcionalna stupnju iskorištavanja. Ta prednost treba biti popraćena jamstvima u pogledu činjenice da se navedeno iskorištavanje provodi u uvjetima koji su u skladu s načelom održivog razvoja kako bi se osiguralo da neobnovljivi prirodni resursi budu i dalje dostupni u velikim količinama i da se obnovljivi prirodni resursi, kao što su riblji stokovi, stalno obnavljaju. Naposljetku, sporazumom o kojem je riječ također treba predvidjeti mehanizam redovitog nadzora koji će omogućiti provjeru postoji li stvarno prednost koja je njime dodijeljena narodu o kojem je riječ.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">182</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Te je uvjete potrebno poštovati kako bi se osigurala usklađenost takvog sporazuma s načelom prvenstva interesa naroda nesamoupravnih područja koje proizlazi iz članka 73. Povelje Ujedinjenih naroda i koje je propisano u međunarodnom običajnom pravu. Time se pridonosi tomu da se djelovanje Unije na međunarodnoj sceni temelji, kao što se to predviđa člankom 21. stavkom 1. UEU‑a, na načelima Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">183</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ako su ispunjena oba uvjeta navedena u točki 181. ove presude, treba smatrati da je dobiven pristanak naroda o kojem je riječ. Okolnost da se tom sporazumu protivi pokret koji se predstavlja kao legitimni predstavnik tog naroda ne može sama po sebi biti dovoljna da se dovede u pitanje postojanje takvog pretpostavljenog pristanka.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">184</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">[Kako je ispravljeno rješenjem od 15. siječnja 2025.] Međutim, ta se pretpostavka pristanka može oboriti ako legitimni predstavnici navedenog naroda utvrde da sustav prednosti koji je tom narodu dodijeljen sporazumom o kojem je riječ, ili pak mehanizam redovitog nadzora kojim treba biti popraćen, ne ispunjava uvjete navedene u točki 181. ove presude. Po potrebi je na sudu Unije da odluči o tom pitanju kako bi ocijenio, konkretno, čuva li se navedenim sporazumom na primjeren način pravo na samoodređenje naroda o kojem je riječ ili trajni suverenitet nad prirodnim resursima koji proizlazi iz tog prava i iz članka 73. Povelje Ujedinjenih naroda. Komisiji, Vijeću, Europskom parlamentu i svakoj državi članici također je dopušteno pribaviti, čak i prije samog potpisivanja ili sklapanja sporazuma između Unije i Kraljevine Maroka kojim se predviđa takav sustav prednosti, mišljenje Suda o usklađenosti predviđenog sporazuma s odredbama Ugovorâ, osobito s člankom 21. stavkom 1. UEU‑a.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">185</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom slučaju, kad je riječ o prvom od dvaju uvjeta navedenih u točki 181. ove presude, treba smatrati da je on ispunjen. Naime, zbog razloga navedenih u točkama 174. i 175. te presude, sporni sporazum, iako se njime mijenja pravni položaj naroda Zapadne Sahare u pravu Unije s obzirom na pravo na samoodređenje kojim raspolaže na tom području, ne stvara pravne obveze za taj narod kao subjekta međunarodnog prava.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">186</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kad je riječ o drugom uvjetu, valja utvrditi da prednost u korist naroda Zapadne Sahare, koja ima obilježja navedena u točki 181. ove presude, očito ne postoji u spornom sporazumu.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">187</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Konkretno, kao što je to Opći sud pravilno utvrdio u točkama 312. do 314. pobijane presude, spornim sporazumom ne dodjeljuje se nikakvo pravo narodu Zapadne Sahare kao trećem koji nije stranka tog sporazuma. Naime, s jedne strane, ribolovna prava dodijeljena na temelju Sporazuma o ribarstvu u vodama koja se nalaze uz Zapadnu Saharu dodijeljena su u korist Unije i država članica. Osim toga, ribolovnim aktivnostima u tim vodama, osobito u okviru određivanja zona upravljanja koje se primjenjuju na te vode, upravljaju marokanska tijela u okviru svojih nacionalnih zakona i propisa, u skladu s člankom 6. stavkom 1. navedenog sporazuma. S druge strane, različite sastavnice financijskog doprinosa isplaćuju se marokanskim tijelima, kako to proizlazi iz članka 4. stavka 4. i članka 8. stavka 3. Protokola o provedbi kao i iz točke E poglavlja I. Priloga tom protokolu.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">188</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu, kao što je to nezavisna odvjetnica istaknula u točkama 145. i 147. svojeg mišljenja, područje primjene spornog sporazuma utvrđeno je u pogledu jedine „ribolovne zone”, koja je definirana tako da u bitnome obuhvaća sve vode koje se nalaze uz Kraljevinu Maroko i one koje se nalaze uz područje Zapadne Sahare. Međutim, u definiciji te „ribolovne zone” ne razlikuju se vode koje se nalaze uz područje Kraljevine Maroka i vode koje se nalaze uz područje Zapadne Sahare.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">189</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga se u spornom sporazumu ne utvrđuje koji se dio prava na ribolov Unije odnosi na vode koje se nalaze uz područje Kraljevine Maroka, a koji se dio tih prava odnosi na vode koje se nalaze uz područje Zapadne Sahare.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">190</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao što je to nezavisna odvjetnica istaknula u točkama 161. i 162. svojeg mišljenja, točno je da se tim sporazumom predviđa zahtjev za „pravednu geografsku i socijalnu raspodjelu” socioekonomskih koristi koje proizlaze iz financijske naknade koju Unija plaća Kraljevini Maroku.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">191</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, kao što je to Opći sud u bitnome utvrdio u točki 316. pobijane presude, a da se pritom ne dovodi u pitanje osnovanost tog utvrđenja, iz odredbi spornog sporazuma ne proizlazi na koji se način načelo pravedne geografske i socijalne raspodjele financijskog doprinosa provodi različito na području Zapadne Sahare i na državnom području Kraljevine Maroka. U svakom slučaju, navedenim se sporazumom ne predviđa dodjela nikakvog financijskog doprinosa u korist, konkretno, naroda Zapadne Sahare.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">192</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz toga slijedi da se ne može pretpostaviti da je narod Zapadne Sahare dao svoj pristanak na primjenu spornog sporazuma na vode uz to područje.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">193</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Valja pojasniti da se mogućnost pretpostavljenog pristanka u skladu s točkama 180. do 183. ove presude ne može dovesti u pitanje time što se u članku 73. Povelje Ujedinjenih naroda, koji se odnosi na nesamoupravna područja, upućuje na „pučanstvo” i „stanovnike” tih područja i što se u njemu kao „svetu dužnost” definira obvezu da se što je više moguće unapređuje njihovo blagostanje, što u slučaju Zapadne Sahare stoga obuhvaća dio „pučanstva” tog područja koji nije dio „naroda” Zapadne Sahare. U tom se pogledu u Rezoluciji 2703 (2023) Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, navedenoj u točki 35. ove presude, smatra ključnim da pregovori napreduju na način da se kvaliteta života stanovnika Zapadne Sahare poboljša u svim područjima. Naime, iako bi sporazum u budućnosti trebao koristiti narodu Zapadne Sahare u skladu sa zahtjevima navedenima u točki 181. ove presude, mogućnost da taj sporazum koristi i stanovnicima tog područja općenito ne može spriječiti utvrđenje pretpostavljenog pristanka tog naroda.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">194</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">[Kako je ispravljeno rješenjem od 15. siječnja 2025.] Osim toga, s obzirom na utvrđenje iz točke 173. ove presude, prema kojem se na temelju savjetovanja koja su proveli Komisija i ESVD ne može utvrditi takav pristanak navedenog naroda, zaključak Općeg suda u točki 364. pobijane presude, prema kojem prilikom donošenja sporne odluke, s jedne strane, Vijeće nije dovoljno uzelo u obzir sve relevantne elemente u vezi s položajem Zapadne Sahare te su, s druge strane, Vijeće i Komisija pogrešno smatrali da se na temelju trenutačnog stanja tog područja nije moguće uvjeriti u postojanje pristanka naroda Zapadne Sahare na sporni sporazum, treba smatrati osnovanim. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">195</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Četvrti žalbeni razlog u predmetu C‑778/21 P i četvrti žalbeni razlog u predmetu C‑798/21 P stoga treba odbiti kao neosnovane.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Peti žalbeni razlog u predmetu C‑778/21 P i treći žalbeni razlog u predmetu C‑798/21 P, koji se temelje na pogreškama koje se tiču prava u pogledu mogućnosti pozivanja na međunarodno pravo</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Argumentacija stranaka</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">196</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Komisija svojim petim žalbenim razlogom i Vijeće svojim trećim žalbenim razlogom prigovaraju Općem sudu da je počinio pogreške koje se tiču prava u pogledu mogućnosti pozivanja na pravna pravila međunarodnog prava u okviru tužbe koja se odnosi na valjanost odluke o Unijinu sklapanju međunarodnog sporazuma. Ti se žalbeni razlozi odnose na pobijanu presudu u dijelu u kojem je Opći sud u njezinoj točki 294. odlučio da se Front Polisario može pozivati na načelo samoodređenja i načelo relativnog učinka ugovora te da treći tužbeni razlog koji je pred njim istaknut stoga nije bespredmetan.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">197</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Te institucije osobito podsjećaju na sudsku praksu prema kojoj se, u svrhu ispitivanja valjanosti akta Unije koje provodi Sud, pojedinac može pozvati na načela međunarodnog običajnog prava samo ako ona mogu dovesti u pitanje nadležnost Unije za donošenje akta i ako akt o kojem je riječ može utjecati na prava koja pojedinac ima na temelju prava Unije odnosno ako može stvoriti obveze u pogledu tog prava (vidjeti u tom smislu presudu od 21. prosinca 2011., Air Transport Association of America i dr., C‑366/10, EU:C:2011:864, t. 107.).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">198</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Vijeće naglašava i da je, ako se na pravila međunarodnog prava može pozivati, nadzor Suda u svakom slučaju ograničen na postojanje očitih pogrešaka u ocjeni koje institucije počine u pogledu uvjeta za primjenu tih pravila u skladu s presudom od 21. prosinca 2011., Air Transport Association of America i dr. (C‑366/10, EU:C:2011:864, t. 107.). U ovom slučaju, načela samoodređenja i relativnog učinka ugovora ne mogu dovesti u pitanje nadležnost Unije jer je Sud već prešutno naveo da međunarodno pravo ne isključuje da ugovor može, odstupanjem od općeg pravila, obvezati državu u odnosu na drugo područje, što je Opći sud izričito potvrdio time što je odbio tužbeni razlog koji se temeljio na nenadležnosti Vijeća za sklapanje spornog sporazuma. U svakom slučaju, relativni učinak ugovora ne odnosi se na valjanost ugovora, nego na njegov učinak prema trećim osobama.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">199</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Francuska Republika u tom pogledu navodi da, čak i da se na načelo relativnog učinka ugovora može pozivati i da je ono povrijeđeno u ovom slučaju, takva povreda ne dovodi do ništavosti sporne odluke jer, na temelju navedenog načela, pristanak trećeg ne uvjetuje valjanost ugovora o kojem je riječ.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">200</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Front Polisario pobija tu argumentaciju.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ocjena Suda</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">201</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Opći sud smatrao je u točki 290. pobijane presude, u kojoj se upućuje na točke 282. do 291. presude od 29. rujna 2021., Front Polisario/Vijeće (T‑279/19, EU:T:2021:639), da, radi obrane prava koja narod Zapadne Sahare izvodi iz načela samoodređenja i načela relativnog učinka ugovora, Front Polisario mora imati mogućnost pozivati se na povredu jasnih, preciznih i bezuvjetnih obveza, koje se nalažu u okviru odnosa Unije s Kraljevinom Marokom i koje je Sud u presudi od 21. prosinca 2016., Vijeće/Front Polisario (C‑104/16 P, EU:C:2016:973), izveo iz tumačenja Sporazuma o pridruživanju s obzirom na načela samoodređenja i relativnog učinka ugovora, protiv odluke pobijane u predmetu povodom kojeg je donesena ta prvonavedena presuda, s obzirom na to da takva navodna povreda može utjecati na navedeni narod kao trećeg koji nije stranka sporazuma sklopljenog između Unije i Kraljevine Maroka. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">202</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Opći sud usto je podsjetio na to da je u navedenoj presudi smatrao da se taj zaključak ne protivi sudskoj praksi o mogućnosti pozivanja na načela međunarodnog običajnog prava iz točaka 107. do 109. presude od 21. prosinca 2011., Air Transport Association of America i dr. (C‑366/10, EU:C:2011:864). Naime, prema mišljenju Općeg suda, razmatranja u tim točkama temeljila su se na ocjeni posebnih okolnosti konkretnog slučaja koje su se odnosile na prirodu istaknutih načela međunarodnog prava i spornog akta kao i na pravni položaj tužiteljâ u glavnom postupku, i koje nisu usporedive s onima u predmetu u kojem je donesena presuda od 29. rujna 2021., Front Polisario/Vijeće (T‑279/19, EU:T:2021:639).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">203</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Opći sud osobito je smatrao da se ta razmatranja primjenjuju na mogućnost pozivanja na načelo samoodređenja i načelo relativnog učinka ugovora protiv sporne odluke, s obzirom na primjenjivost navedenih načela u okviru Sporazuma o ribarstvu sklopljenog između Unije i Kraljevine Maroka, koju je Sud utvrdio u točkama 63. do 72. presude od 27. veljače 2018., Western Sahara Campaign UK (C‑266/16, EU:C:2018:118).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">204</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">To rasuđivanje ne sadržava pogreške koje se tiču prava. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">205</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naime, Unija je obvezna, u skladu s ustaljenom sudskom praksom, svoje nadležnosti izvršavati poštujući cjelokupno međunarodno pravo, što uključuje pravila i načela općeg i običajnog međunarodnog prava, kao i odredbe međunarodnih konvencija koje ju obvezuju (vidjeti u tom smislu presudu od 27. veljače 2018., Western Sahara Campaign UK, C‑266/16, EU:C:2018:118, t. 47. i navedenu sudsku praksu).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">206</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz toga slijedi da je Sud u okviru tužbe za poništenje nadležan ocijeniti je li međunarodni sporazum koji je sklopila Unija usklađen s pravilima međunarodnog prava koja, u skladu s Ugovorima, obvezuju Uniju. Nadzor valjanosti koji Sud može provesti u odnosu na akt kojim je Unija sklopila takav međunarodni sporazum može se odnositi na zakonitost tog akta u pogledu samog sadržaja međunarodnog sporazuma o kojem je riječ (vidjeti u tom smislu presudu od 27. veljače 2018., Western Sahara Campaign UK, C‑266/16, EU:C:2018:118, t. 48. do 51. i navedenu sudsku praksu).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">207</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga je Opći sud mogao pravilno smatrati da se na načelo samoodređenja i načelo relativnog učinka ugovora može pozivati u okviru nadzora valjanosti sporne odluke.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">208</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga se ne može prihvatiti argument Komisije i Vijeća prema kojem iz presude od 21. prosinca 2011., Air Transport Association of America i dr. (C‑366/10, EU:C:2011:864), treba zaključiti da se na ta načela ne može pozivati u okviru nadzora valjanosti sporne odluke.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">209</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kad je riječ o prigovoru koji ističe Vijeće, a prema kojem nadzor koji sud Unije provodi u pogledu usklađenosti akta Unije s takvim pravilima međunarodnog prava treba ograničiti na očite pogreške u ocjeni, on se u biti podudara s prigovorom koji je istaknut u okviru četvrtih žalbenih razloga i koji se temelji na tomu da Opći sud nije poštovao marginu prosudbe kojom Vijeće raspolaže u području vanjskih odnosa. Stoga ga treba odbiti zbog istih razloga kao što su oni navedeni u točki 162. ove presude. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">210</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema tome, peti žalbeni razlog u predmetu C‑778/21 P i treći žalbeni razlog u predmetu C‑798/21 P treba odbiti kao neosnovane.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">211</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Budući da se ne prihvaća nijedan od žalbenih razloga koje Komisija i Vijeće ističu u prilog žalbama u predmetima C‑778/21 P i C‑798/21 P, te žalbe valja odbiti u cijelosti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Podredno podneseni zahtjevi Vijeća i Komisije</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Argumentacija stranaka</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">212</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Podredno, u slučaju poništenja sporne odluke, Vijeće naglašava rizik od ozbiljnih negativnih posljedica na vanjsko djelovanje Unije i od dovođenja u pitanje pravne sigurnosti međunarodnih obveza koje je preuzela i koje obvezuju institucije i države članice te smatra da Sud treba, u slučaju da odbije žalbu protiv pobijane presude, naložiti zadržavanje na snazi učinaka te odluke tijekom razdoblja od dvanaest mjeseci. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">213</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Komisija pak smatra da bi bilo poželjno zadržati na snazi učinke sporne odluke tijekom jedne i pol godine u slučaju da Sud zaključi da je poništenje te odluke opravdano zbog razloga različitih od onih navedenih u pobijanoj presudi i u slučaju da se na temelju utvrđenjâ Suda može zaključiti da postoji stvarna mogućnost da se sporazum koji obuhvaća Zapadnu Saharu ipak može sklopiti s Kraljevinom Marokom kako bi se omogućili pregovori potrebni za donošenje odluka Vijeća o potpisivanju i sklapanju takvog sporazuma.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">214</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Front Polisario protivi se tim zahtjevima.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ocjena Suda</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">215</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s člankom 264. drugim stavkom UFEU‑a Sud može, ako to smatra potrebnim, navesti koji se učinci akta koji je proglasio ništavim smatraju konačnima.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">216</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu, iz sudske prakse Suda proizlazi da, uzimajući u obzir razloge pravne sigurnosti, učinci takvog akta mogu biti zadržani osobito ako bi trenutačni učinci njegova poništavanja doveli do ozbiljnih negativnih posljedica za uključene stranke (presuda od 1. ožujka 2022, Komisija/Vijeće (Sporazum s Republikom Korejom), C‑275/20, EU:C:2022:142, t. 54. i navedena sudska praksa).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">217</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom su se slučaju, na temelju točke 369. pobijane presude, koju se nije osporavalo u protužalbi, učinci sporne odluke zadržali na snazi do objave ove presude. Naime, kao što to proizlazi iz točke 69. ove presude, Protokol o provedbi istekao je 17. srpnja 2023. Ako protokol nije na snazi, Sporazumom o ribarstvu ne dopušta se plovilima Unije da pristupe „ribolovnoj zoni” u smislu tog sporazuma.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">218</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga valja utvrditi da su, s obzirom na istek Protokola o provedbi, podredni zahtjevi Komisije i Vijeća postali bespredmetni. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">219</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga nije potrebno odlučivati o tim podrednim zahtjevima. </p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Troškovi</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">220</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na temelju članka 184. stavka 2. Poslovnika Suda, kad žalba nije osnovana, Sud odlučuje o troškovima.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">221</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s člankom 138. stavkom 1. istog poslovnika, koji se na temelju njegova članka 184. stavka 1. primjenjuje na žalbeni postupak, stranka koja ne uspije u postupku dužna je, na zahtjev protivne stranke, snositi troškove.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">222</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom slučaju, budući da je Front Polisario zahtijevao da se Vijeću i Komisiji naloži snošenje troškova i da potonji nisu uspjeli u postupku, valja im, osim vlastitih troškova, naložiti i snošenje troškova Fronta Polisario u okviru ovih žalbi.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">223</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Člankom 140. stavkom 1. Poslovnika, koji se na temelju njegova članka 184. stavka 1. također primjenjuje na žalbeni postupak, određuje se da države članice i institucije koje su intervenirale u postupak snose vlastite troškove.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">224</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom će slučaju Kraljevina Belgija, Mađarska, Portugalska Republika i Slovačka Republika, intervenijenti u žalbenom postupku u predmetu C‑798/21 P, kao i Kraljevina Španjolska i Francuska Republika, intervenijenti u prvostupanjskom postupku, snositi vlastite troškove.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">225</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naposljetku, člankom 140. stavkom 3. Poslovnika, koji se na temelju njegova članka 184. stavka 1. također primjenjuje na žalbeni postupak, određuje se, među ostalim, da Sud može odlučiti da intervenijent koji nije država članica ili institucija snosi vlastite troškove.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">226</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom slučaju valja odlučiti da će marokanske komore za morski ribolov snositi vlastite troškove.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C41DispositifIntroduction" id="para-387" title="page-1">
      Slijedom navedenog, Sud (veliko vijeće) proglašava i presuđuje:
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">1.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Žalbe se odbijaju.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">2.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Obustavlja se postupak o zahtjevima za zadržavanje na snazi učinaka Odluke Vijeća (EU) 2019/441 od 4. ožujka 2019. o sklapanju Sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Kraljevine Maroka, njegova Protokola o provedbi i razmjene pisama koja je priložena Sporazumu.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">3.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Europska komisija i Vijeće Europske unije snose vlastite troškove, kao i troškove Fronta populaire pour la libération de la Saguia‑el‑Hamra et du Rio de oro (Front Polisario) u okviru ovih žalbi.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">4.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kraljevina Belgija, Mađarska, Portugalska Republika i Slovačka Republika te Kraljevina Španjolska, Francuska Republika, Chambre des pêches maritimes de la Méditerranée, Chambre des pêches maritimes de l’Atlantique Nord, Chambre des pêches maritimes de l’Atlantique Centre i Chambre des pêches maritimes de l’Atlantique Sud snose vlastite troškove.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <div class="signatures">
<p class="C77Signatures" id="para-392" title="page-1">
<span class="signatory">Potpisi</span>
</p>
</div>
    <div/>
  <hr class="note"/>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-1" href="#c-1">*</a>
</span>) Jezik postupka: francuski</p>
</body>
</html>
