(1)

Na temelju antidampinškog ispitnog postupka („početni ispitni postupak”) Vijeće je Uredbom (EZ) br. 91/2009 (2), kako je zadnje izmijenjena Provedbenom uredbom (EU) br. 924/2012 (3), uvelo konačnu antidampinšku pristojbu („početne mjere”) na uvoz određenih željeznih ili čeličnih elemenata za pričvršćivanje podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”).

(2)

Nakon izmjene Provedbenom uredbom (EU) br. 924/2012 mjere su provedene u obliku pristojbe prema vrijednosti koja je utvrđena za pojedinačne proizvođače izvoznike iz Kine odabrane u uzorak, a raspon pristojbe kreće se od 0,0 % do 69,7 %. Istodobno je za kineske proizvođače izvoznike izvan uzorka koji surađuju utvrđena antidampinška pristojba od 54,1 %, a preostala pristojba za kineske proizvođače izvoznike koji ne surađuju iznosila je 74,1 % („pristojbe na snazi”).

(3)

Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 723/2011 (4), kako je zadnje izmijenjena Provedbenom uredbom (EU) br. 693/2012 (5), početne su mjere proširene na uvoz određenih željeznih ili čeličnih elemenata za pričvršćivanje poslanih iz Malezije, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Malezije ili ne.

(4)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku (6) konačnih antidampinških mjera koje su na snazi Komisija je 1. listopada 2013. primila zahtjev za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka tih mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe. Zahtjev je podnio Europski institut za industrijske elemente za pričvršćivanje („podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje željeznih ili čeličnih elemenata za pričvršćivanje u Uniji.

(5)

Zahtjev se temeljio na obrazloženju da bi istek mjera vjerojatno doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga i štete za industriju Unije.

(6)

Nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom Komisija je utvrdila da postoji dovoljno dokaza za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je 30. siječnja 2014. objavila u Službenom listu Europske unije (7) („Obavijest o pokretanju revizije”) obavijest o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera prema članku 11. stavku 2. Osnovne uredbe.

(7)

Ispitnim postupkom u vezi s nastavkom ili ponavljanjem dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2013. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2013. („razmatrano razdoblje”).

(8)

Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera službeno obavijestila podnositelja zahtjeva, ostale poznate proizvođače iz Unije, proizvođače izvoznike iz NRK-a i predstavnike NRK-a. Zainteresirane su strane mogle napismeno iznijeti svoja stajališta i zatražiti raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju revizije.

(9)

Svim zainteresiranim stranama koje su zatražile saslušanje i pokazale da postoje posebni razlozi zbog kojih bi trebale biti saslušane odobreno je saslušanje.

(10)

S obzirom na očito velik broj proizvođača izvoznika iz NRK-a te proizvođača i nepovezanih uvoznika u Uniji uključenih u ispitni postupak, u obavijesti o pokretanju revizije predviđeno je uzorkovanje u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe. Kako bi Komisija mogla odlučiti je li uzorkovanje potrebno i, ako jest, kako bi izabrala uzorak, od prethodno navedenih strana zatraženo je da se jave Komisiji u roku od 15 dana od pokretanja revizije i dostave podatke zatražene u obavijesti o pokretanju revizije.

(11)

Od 325 poznatih kineskih proizvođača 24 su odgovorila na upitnik o uzorkovanju. Međutim, 13 od njih izjavilo je da ne izvoze u EU, a za troje proizvođača nije utvrđen damping u početnom ispitnom postupku te stoga ne podliježu mjeri koja je na snazi. Preostalih osam društava prijavilo je 11 800 tona izvoza u EU, što prema Eurostatu iznosi 132 % ukupnoga kineskog izvoza u EU unutar RIPR-a. Predložen je uzorak triju najvećih izvoznika. Međutim, jedno od društava uključenih u uzorak tvrdilo je da je pogrešno prikazalo izvoz u EU u obrascu za uzorkovanje te da zapravo nije trebalo prijaviti nikakav izvoz.

(12)

Stoga je utvrđen uzorak od triju najvećih preostalih izvoznika. Sva tri društva u uzorku u različitim su fazama postupka povukla suradnju te odlučila ne odgovoriti na upitnike ili uskratiti provjeru na licu mjesta. Nakon toga u sva su tri društva dostavljene pisane obavijesti o namjeri Komisije da primijeni članak 18. Osnovne uredbe. Nije zaprimljena nikakva reakcija tih proizvođača izvoznika.

(13)

Komisija je istražila stanje četiriju preostalih proizvođača izvoznika koji su odgovorili na upitnik o uzorkovanju. Njihova je stopa izvoza u Uniju bila toliko niska, naime niža od 1 % ukupnog izvoza, da se nije smatrala odgovarajućom ili reprezentativnom za utvrđivanje novog uzorka i temeljenje zaključaka ispitnog postupka na njihovu stanju. Smatralo se prikladnijim zaključke ispitnog postupka temeljiti na široj i reprezentativnijoj osnovi, to jest na raspoloživim podacima u pogledu nesuradnje kineskih proizvođača izvoznika iz uzorka. Četiri preostala društva obaviještena su o namjeri Komisije da upotrijebi raspoložive podatke.

(14)

U pogledu nedovoljne suradnje kineskim je nadležnim tijelima najavljena i namjera Komisije da primijeni članak 18. Komisija nije zaprimila nikakva očitovanja ni zahtjeve za intervenciju službenika za saslušanje u vezi s dopisima trgovačkim društvima i kineskim nadležnim tijelima.

(15)

U početnoj fazi ispitnog postupka Komisija je ostvarila suradnju s 91 proizvođačem/grupacijom proizvođača iz Unije koji su obuhvaćali otprilike 50 % proizvodnje željeznih ili čeličnih elemenata za pričvršćivanje u Uniji. S obzirom na velik broj proizvođača koji su surađivali, Komisija je primijenila uzorkovanje. Odabrani uzorak prvotno se sastojao od devet trgovačkih društava/grupacija trgovačkih društava među najreprezentativnijima u pogledu obujma, veličine, raznovrsnosti proizvoda i geografskog smještaja u Uniji. Jedno od trgovačkih društava u uzorku povuklo je suradnju i odlučilo ne odgovoriti na upitnik. Komisija je nakon toga obavijestila trgovačko društvo o isključenju iz uzorka zbog nesuradnje. Uzorak koji je smanjen na preostalih osam trgovačkih društava/grupacija trgovačkih društava ipak se smatrao reprezentativnim jer je obuhvaćao 24 % procijenjene ukupne proizvodnje željeznih ili čeličnih elemenata za pričvršćivanje u Uniji tijekom RIPR-a.

(16)

Zaprimljeni su odgovori na upitnike dvaju uvoznika iz Unije. Zbog razmjerno ograničenog broja trgovačkih društava uzorkovanje nije bilo potrebno.

(17)

Kad je riječ o korisnicima, nijedan se nije javio u roku zadanome u obavijesti o pokretanju revizije ni u kasnijim fazama postupka. Stoga se smatra da nijedan korisnik nije surađivao u ispitnom postupku.

(18)

Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(19)

Sve zainteresirane strane obaviještene su o bitnim činjenicama i razmatranjima koja su dovela do zaključaka o ovoj reviziji zbog predstojećeg isteka te su pozvani da se očituju (konačna objava). Nakon te objave određen im je rok za očitovanje. Primljena su očitovanja od podnositelja zahtjeva, kineske gospodarske komore za uvoz i izvoz strojeva i elektroničkih proizvoda, dvaju uvoznika/proizvođača iz Unije i njihovih povezanih kineskih proizvođača te dvaju udruženja distributera iz Unije. Očitovanja i primjedbe propisno su uzeti u obzir ako su bili opravdani.

(20)

Predmetni proizvod čine određeni željezni ili čelični elementi za pričvršćivanje, osim od nehrđajućeg čelika, tj. vijci za drvo (isključujući vijke za pragove), samourezni vijci, ostali vijci i svornjaci s glavom (neovisno jesu li s pripadajućim maticama ili podlošcima, ali isključujući vijke izrađene tokarenjem šipki, profila ili žice, punog poprečnog presjeka, debljine tijela ne veće od 6 mm te isključujući vijke i svornjake za pričvršćivanje dijelova željezničkih kolosijeka), i podloške, podrijetlom iz Narodne Republike Kine, koji su trenutačno razvrstani u oznake KN 7318 12 90 , 7318 14 91 , 7318 14 99 , 7318 15 59 , 7318 15 69 , 7318 15 81 , 7318 15 89 , ex 7318 15 90 , ex 7318 21 00 i ex 7318 22 00 .

(21)

Utvrđeno je da predmetni proizvod i željezni ili čelični elementi za pričvršćivanje koje industrija Unije prodaje u Uniji ili željezni ili čelični elementi za pričvršćivanje koji se proizvode i prodaju na domaćem malezijskom tržištu („analogna zemlja”) u biti imaju ista fizička i kemijska svojstva te istu osnovnu namjenu kao željezni ili čelični elementi za pričvršćivanje koji se proizvode u NRK-u i prodaju za izvoz u Uniju. Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(22)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je ispitala je li vjerojatno da istek postojećih mjera dovede do nastavka ili ponavljanja dampinga iz NRK-a.

(23)

Kako je prethodno navedeno u uvodnim izjavama od 11. do 14., kineski proizvođači izvoznici koji su odabrani za uzorak nisu surađivali u ispitnom postupku. Stoga se, u izostanku dovoljne suradnje proizvođača izvoznika iz NRK-a, ukupna analiza, uključujući i izračun dampinga, temeljila na raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe.

(24)

Vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga ocijenjena je na temelju zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, zajedno s ostalim izvorima podataka kao što su trgovinski statistički podaci o uvozu i izvozu (Eurostat i kineski podaci o izvozu) i ostalim javno dostupnim podacima (kao što je izjava Udruženja kineske industrije elemenata za pričvršćivanje).

(25)

Izostanak suradnje utjecao je na usporedbu uobičajene vrijednosti s izvoznom cijenom jer nije bila poznata točna ponuda proizvoda koje kineski proizvođači izvoze u Uniju.

(26)

U obavijesti o pokretanju revizije Komisija je bila pozvala sve zainteresirane strane da dostave svoje primjedbe na njezin prijedlog da se Indija upotrijebi kao treća zemlja tržišnoga gospodarstva za potrebe određivanja uobičajene vrijednosti u pogledu NRK-a. U početnom ispitnom postupku za analognu je zemlju odabrana Indija.

(27)

Osim Indije, podnositelj zahtjeva predložio je i SAD kao moguću analognu zemlju. Ostale su zainteresirane strane izrazile zadršku u vezi s prijedlogom Indije te predložile Maleziju, Tajvan, Tajland i Vijetnam kao zamjenske analogne zemlje.

(28)

Uz prijedloge zainteresiranih strana i sama je Komisija nastojala utvrditi odgovarajuću analognu zemlju. Kao dodatnu moguću analognu zemlju prepoznala je Japan zbog velika obujma proizvodnje elemenata za pričvršćivanje sličnoga NRK-u.

(29)

Upućeni su zahtjevi za suradnju poznatim proizvođačima u Indiji, Japanu, Maleziji (proizvođači za koje je utvrđeno da ne izbjegavaju mjere (8)), Tajvanu, Tajlandu i SAD-u. Nije se stupilo u kontakt s vijetnamskim proizvođačima jer se Vijetnam ne smatra zemljom tržišnoga gospodarstva. Postignuta je suradnja proizvođača izvoznika iz Indije i Malezije, a u tim su dvjema zemljama obavljeni posjeti radi provjere.

(30)

Utvrđeno je da jedno od indijskih društava koja su pristala na suradnju nije proizvođač, nego trgovačko društvo, te da je drugo indijsko društvo koje je pristalo na suradnju započelo s radom tek nakon RIPR-a. Stoga se nisu mogli iskoristiti podaci o prodaji i troškovima iz Indije. Utvrđeno je da su dva suradnička malezijska trgovačka društva proizvođači izvoznici čiji su cjelokupni podaci dostupni iz RIPR-a. Stoga je Malezija odabrana kao analogna zemlja za utvrđivanje uobičajene vrijednosti iz NRK-a u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(31)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe najprije je ispitano je li ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima koju su ostvarili proizvođači iz Malezije koji surađuju bio reprezentativan u usporedbi s ukupnim obujmom izvoza u Uniju, odnosno je li ukupni obujam te domaće prodaje činio najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje predmetnog proizvoda u Uniju. Na temelju toga utvrđeno je da je domaća prodaja u analognoj zemlji bila reprezentativna.

(32)

Ispitano je može li se domaća prodaja istovjetnog proizvoda smatrati ostvarenom u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe. To je učinjeno utvrđivanjem udjela profitabilne domaće prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom RIPR-a. Utvrđeno je da je domaća prodaja jednog proizvođača ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine, no to nije bio slučaj s prodajom drugog proizvođača.

(33)

Uobičajena se vrijednost prvog proizvođača stoga temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni, koja je izračunata kao ponderirana prosječna cijena profitabilne domaće prodaje ostvarene tijekom RIPR-a. Uobičajena vrijednost drugog proizvođača izračunata je u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe.

(34)

Nakon konačne objave, dvije zainteresirane strane očitovale su se o odabiru analogne zemlje. Te dvije stranke tvrdile su da nije trebalo kao analognu zemlju uzeti Japan zbog usmjerenosti na viskokvalitetne proizvode i visoke troškove. Jedna od tih stranaka izrazile je mišljenje da se kao analogna zemlja trebao uzeti Tajvan zbog velikog broja proizvođača, troškova usporedivih s Kinom i velikim izvozom u Europu i Sjevernu Ameriku.

(35)

Komisija napominje da je analogna zemlja odabrana nakon što se razmatralo šest mogućih zemalja. Od svih tih zemalja zatražena je suradnja. Međutim suradnju su pružile samo Malezija i Indija, Tajvan i Japan nisu. Zbog razloga objašnjenih u uvodnoj izjavi 30. odabrana je Malezija.

(36)

S obzirom na izostanak suradnje kineskih proizvođača izvoznika iz uzorka, a time i nedostatka konkretnih podatka o kineskim cijenama, izvozna cijena utvrđena je na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe i u tu su svrhu upotrijebljeni statistički izvori (Eurostat).

(37)

Usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene obavljena je na temelju cijene franko tvornica. U skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe po potrebi su provedene odgovarajuće prilagodbe za izvoznu cijenu. Radi izražavanja izvozne cijene na razini franko tvornica Komisija je cijenu na razini CIF-a prilagodila na temelju Eurostatovih podataka o teretu, osiguranju te troškovima rukovanja i kredita.

(38)

U skladu s člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe dampinška je marža utvrđena na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom. Prosječne Eurostatove cijene uvoza u usporedbi s uobičajenim vrijednostima analogne zemlje nisu upućivale na prisutnost dampinga.

(39)

Međutim, u RIPR-u su u Uniju iz NRK-a uvezeni samo zanemarive količine željeznih ili čeličnih elemenata za pričvršćivanje od ukupno 9 000 tona (u vrijednosti 23 milijuna EUR), isključujući željezne ili čelične elemente za pričvršćivanje koje su proizveli proizvođači izvoznici za koje u početnom ispitnom postupku nije utvrđen damping. Nadalje, zbog nesuradnje kineskih izvoznika iz uzorka nije bilo dostupnih informacija o ponudi proizvoda kineskih izvoznika pa se, shodno tomu, do usporedbe s uobičajenom vrijednosti analogne zemlje moglo doći samo na ukupnoj osnovi.

(40)

Stoga utvrđeni izostanak dampinga tijekom RIPR-a ima ograničenu važnost s obzirom na male količine uvoza i nedostatak informacija u vezi s ponudom, uvoznih proizvoda uzimajući u obzir širok spektar elemenata za pričvršćivanje koji se proizvode i kojima se trguje.

(41)

Nakon konačne objave, tri zainteresirane strane iznijele su mišljenje da bi mjere trebalo ukinuti jer tijekom RIPR-a nije utvrđen damping. Smatrale su da da je vrlo važno to što nije utvrđen damping unatoč malim količinama izvoza iz NRK-a.

(42)

Komisija napominje da se u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, nalazi temelje na vjerojatnosti ponavljanja dampinga, a ne na tome je li utvrđeno postojanje dampinga tijekom RIPR-a.

(43)

S obzirom na zaključke navedene u prethodnim uvodnim izjavama 38. i 40., Komisija je dodatno analizirala vjerojatnost ponavljanja dampinga ako mjere prestanu vrijediti. Za to su analizirani sljedeći elementi: proizvodni i rezervni kapacitet u NRK-u, cijena izvoza iz NRK-a na druga tržišta, praksa izbjegavanja mjera i privlačnost tržišta Unije.

(44)

Smatra se da je NRK najveći proizvođač željeznih i čeličnih elemenata za pričvršćivanje u svijetu. Prema podacima Udruženja kineske industrije elemenata za pričvršćivanje (9) („CFIA”), za 2012. procijenjen je proizvodni kapacitet od 6,6 milijuna tona. Procijenjeno je da je iskorišteno 75 % kapaciteta te je stoga preostao znatan rezervni kapacitet usporediv s ukupnom potrošnjom Unije.

(45)

CFIA također procjenjuje da je 2012. izvezeno otprilike 40 % – 50 % proizvodnje željeznih ili čeličnih elemenata za pričvršćivanje (2,5 milijuna tona). Jasno je da je izvoz važan dio djelatnosti kineskih proizvođača željeznih i čeličnih elemenata za pričvršćivanje. Kineski je izvoz, stoga, premašio 40 % ukupne potrošnje Unije u istom razdoblju.

(46)

Zahtjev sadrži dokaze prima facie o cijenama kineskog izvoza na druga tržišta, kao što su SAD i Tunis. Dokazi se temelje na kotiranim cijenama koje je pribavila industrija Unije. Utvrđeno je da su izvozne cijene bile niže od gore navedene uobičajene vrijednosti. Štoviše, na temelju kineskih cijena izvoza u Hrvatsku u 2012. i tijekom prvog tromjesečja 2013., to jest prije nego što je Hrvatska postala članica EU-a, a zaštitne se mjere EU-a proširile na tu zemlju, može se zaključiti da je razina kineskih cijena izvoza koja je dovela do uvođenja mjera u početnom ispitnom postupku i dalje vrlo slična, to jest ispod gore utvrđene uobičajene vrijednosti.

(47)

Nekoliko trećih zemalja usvojilo je antidampinške mjere protiv elemenata za pričvršćivanje iz NRK-a (npr. Kanada (10), Kolumbija (11), Meksiko (12), Južna Afrika (13) i SAD (14)). Mjere se odnose na različite potkategorije elemenata za pričvršćivanje, uključujući predmetni proizvod. Smatra se da ove antidampinške mjere dodatno upućuju na postojanje dampinga prema tržištima trećih zemalja.

(48)

S obzirom na navedene pokazatelje, Komisija zaključuje da su proizvođači izvoznici iz NRK-a po dampinškim cijenama prodavali i trenutačno prodaju željezne ili čelične elemente za pričvršćivanje trećim zemljama iz uvodnih izjava 46. i 47. Komisija stoga smatra da, ukinu li se postojeće mjere, postoji vjerojatnost da bi proizvođači izvoznici iz NRK-a prodavali predmetni proizvod po dampinškim cijenama i tržištu Unije.

(49)

Ispitnim postupkom za sprečavanje izbjegavanja mjera (15) utvrđeno je da se izbjegavanje mjera primjenjivih na kineske elemente za pričvršćivanje provodilo preko Malezije. Mjere su stoga proširene na Maleziju, uz iznimku devet malezijskih proizvođača za koje je utvrđeno da ne izbjegavaju mjere pa su shodno tomu izuzeti iz mjera. Prakse izbjegavanja mjera upućuju na to da izvoznici koji pribjegavaju dampingu žele doprijeti do tržišta Unije a da ne moraju platiti pristojbe. Stoga, ako mjere prestanu vrijediti, vjerojatno će htjeti izravno preusmjeriti dampinški uvoz na tržište Unije te neće morati izbjegavati mjere.

(50)

Nakon konačne objave, dvije zainteresirane strane iznijele su mišljenje da bi se nižim stopama pristojbi smanjio rizik od izbjegavanja mjera. Stranke su također tvrdile da su posebne mjere, objašnjene u uvodnoj izjavi 129. kojima se od kineskih izvoznika s pojedinačnim stopama pristojbi zahtijeva predočenje računa, znak da su stope pristojbi previsoke i potiču na izbjegavanje mjera.

(51)

Komisija napominje da se visina stopa pristojbi na snazi ne može promijeniti u smislu članka 11. stavka 2. Osnovne uredbe. Osim toga, posebne mjere za kineske izvoznike služe rješavanja potencijalnog rizika od izbjegavanja mjera među kineskim proizvođačima zbog razlika u pojedinačnim stopama pristojbi. S druge strane, prakse izbjegavanja mjera preko Malezije tumače se kao pokazatelj vjerojatnosti ponavljanja dampinga kod uvoza iz NRK-a u Uniju. Komisija smatra da dva pitanja nisu izravno povezana: računima koji se zahtijevaju od kineskih proizvođača ne mijenja se činjenica da su prakse izbjegavanja mjera preko drugih zemalja pokazatelj vjerojatnosti ponavljanja dampinga ako se dopusti istek mjera.

(52)

Prakse izbjegavanja preko Malezije upućuju na to da je tržište Unije i dalje privlačno kineskim proizvođačima zbog viših cijena na tržištu Unije. Postojanje antidampinških mjera na drugim izvoznim tržištima pridonosi privlačnosti tržišta Unije, posebno ako se mjere ukinu. Stoga se može opravdano očekivati da će se, ako se mjere ukinu, znatan dio trenutačnog kineskog izvoza preusmjeriti prema Uniji. Vrijedi se prisjetiti da su prije uvođenja početnih mjera kineski proizvođači imali 26 % udjela na tržištu Unije. Stoga se može očekivati da će, ako mjere isteknu, kineski izvoz, koji trenutačno obuhvaća 0,5 % tržišta Unije, znatno porasti zbog obaranja cijena proizvođača iz Unije.

(53)

Ispitni je postupak pokazao da su elementi za pričvršćivanje izvezeni iz NRK-a u nekoliko trećih zemalja po dampinškim cijenama te da su neke od tih trećih zemalja usvojile antidampinške mjere koje su primjenjive na kineske elemente za pričvršćivanje. Ponašanje kineskog izvoza u vezi s određivanjem cijena na tržištima trećih zemalja upućuje na vjerojatnost ponavljanja dampinga na tržištu Unije dopusti li se istek mjera.

(54)

Postojanje prakse izbjegavanja mjera smatra se dodatnim dokazom o vjerojatnosti ponavljanja dampinga.

(55)

Nadalje, privlačnost tržišta Unije i činjenica da su druga tržišta zatvorena zbog antidampinških mjera upućuju na rizik preusmjeravanja kineskog izvoza prema tržištu Unije dopusti li se istek mjera.

(56)

Usto, rezervni kapacitet za proizvodnju predmetnog proizvoda u NRK-u znatan je u usporedbi s potrošnjom u Uniji tijekom RIPR-a. Ako se taj kapacitet iskoristi za izvoz u Uniju i natjecanje s cijenama proizvođača iz Unije, postoji snažna vjerojatnost da će se izvoziti po dampinškim cijenama zbog viška proizvodnje koji bi morao doprijeti do izvoznih tržišta, čime se potiče damping.

(57)

S obzirom na prethodno navedeno, postoji vjerojatnost da bi se u slučaju isteka mjera ponovio damping.

(58)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da velik broj proizvođača u Uniji proizvodi istovjetni proizvod, uključujući brojna mala i srednja poduzeća te nekoliko velikih trgovačkih društava. Proizvođači iz Unije u čije je ime podnesen zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera surađivali su u ispitnom postupku, uz iznimku jednog trgovačkog društva, kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 15. Niz drugih proizvođača, koji su poduprli zahtjev ili mu se usprotivili, ustupio je opće podatke o svojem obujmu proizvodnje i prodaje. S obzirom na to da mnogi proizvođači iz Unije, uglavnom mala poduzeća, nisu surađivali u ispitnom postupku, nije bilo moguće na temelju podataka o pojedinačnim društvima precizno odrediti ukupni obujam proizvodnje u Uniji i broj proizvođača.

(59)

Shodno tomu, obujam proizvodnje u Uniji procijenjen je prema informacijama u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera na temelju Eurostatovih podataka o industrijskoj proizvodnji. Na temelju spomenutoga procjenjuje se da ukupna proizvodnja u Uniji u RIPR-u iznosi otprilike 1,2 milijuna tona.

(60)

Nadalje, prema zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera i informacijama prikupljenim tijekom ispitnog postupka može se procijeniti da je istovjetan proizvod tijekom RIPR-a proizvodilo 378 proizvođača iz Unije. Oni čine industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe te se u nastavku teksta navode kao „industrija Unije”.

(61)

Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 15., osam proizvođača/grupacija proizvođača iz Unije sudjelovalo je u uzorku i ustupilo tražene informacije. Procjenjuje se da društva u uzorku čine otprilike 24 % ukupne proizvodnje u Uniji, a njihovo se stanje smatra reprezentativnim za industriju Unije.

(62)

Za potrebe analize štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Makroekonomski pokazatelji za razmatrano razdoblje utvrđeni su, analizirani i potvrđeni na temelju podataka koje je ustupila industrija Unije. Mikroekonomski pokazatelji utvrđeni su na temelju podataka koji su prikupljeni i potvrđeni na razini proizvođača Unije u uzorku.

(63)

U sljedećim odjeljcima makroekonomski su pokazatelji: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, zalihe, obujam prodaje, tržišni udio i rast, zaposlenost, produktivnost, visina stvarne dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga. Mikroekonomski su pokazatelji: prosječne jedinične cijene, trošak proizvodnje, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja, sposobnost prikupljanja kapitala i troškovi rada.

(64)

Potrošnja u Uniji utvrđena je na temelju obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije, uz procjenu za proizvođače koji ne surađuju i podatke o uvozu iz Eurostata na razini oznake TARIC.

(65)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji povećala se za 3 %. Tijekom 2011. ostvaren je znatan rast, no potrošnja Unije i dalje je vrlo daleko od razina zabilježenih u ispitnom razdoblju početnog ispitnog postupka, kad je potrošnja premašivala 2,2 milijuna tona.

Tablica 1.

Potrošnja

(66)

Obujam i tržišni udjeli uvoza iz NRK-a analizirani su na temelju Eurostata i podataka prikupljenih u skladu s člankom 14. stavkom 6. Osnovne uredbe.

(67)

Tijekom razmatranog razdoblja utvrđeno je da se uvoz predmetnog proizvoda iz NRK-a u Uniju razvijao u pogledu količine i tržišnog udjela sljedećim tijekom:

Tablica 2.

Obujam i tržišni udjeli predmetnog uvoza

(68)

Obujmi uvoza iz NRK-a znatno su se smanjili u odnosu na razine zabilježene u razdoblju početnog ispitnog postupka (za više od 98 % ako uspoređujemo razdoblje početnog ispitnog postupka s RIPR-om). Shodno tomu, kineski tržišni udio također se smanjio s 26 % u početnom ispitnom razdoblju na 0,5 % u RIPR-u. Kao posljedica toga, službeni kineski izvoz gotovo je prestao postojati na tržištu Unije. Podaci navedeni u ovoj i sljedećoj tablici ne sadrže obujam izvoza triju kineskih proizvođača izvoznika za koje u početnom ispitnom postupku nije utvrđen damping. Njihov obujam izvoza u razmatranom je razdoblju u prosjeku iznosio otprilike 30 % ukupnog kineskog izvoza predmetnog proizvoda u Uniju.

(69)

U tablici u nastavku teksta prikazana je prosječna cijena kineskog uvoza. Tijekom razmatranog razdoblja prosječna cijena uvoza iz NRK-a povećala se za 28 %. Međutim, iz opravdanih se razloga smatra da ta cijena (koja je 250 % viša od prosječne cijene kineskog izvoza tijekom početnog ispitnog razdoblja) nije značajan pokazatelj zbog vrlo malih količina koje su uvezene iz Kine. Štoviše, čini se da se, uzimajući u obzir visoke antidampinške pristojbe, male obujme uvoza i dokaze prikupljene od uvoznika koji su surađivali, količine koje su kineski proizvođači izvezli u RIPR-u sastoje od vrlo malih narudžbi i/ili vrlo specifičnih tipova proizvoda, što je dovelo do viših cijena.

Tablica 3.

Prosječna cijena uvoza iz NRK-a

(70)

S obzirom na to da nijedan kineski proizvođač izvoznik u uzorku nije surađivao u ispitnom postupku revizije i s obzirom na ograničene informacije dostupne od drugih kineskih proizvođača izvoznika, obaranje cijena tijekom RIPR-a određeno je u usporedbi s ponderiranim prosječnim cijenama koje proizvođači iz Unije naplaćuju nepovezanim kupcima na tržištu Unije na temelju cijena franko tvornica s prosječnim cijenama kineskog izvoza na osnovi CIF-a dobivenima od Eurostata, uz odgovarajuće prilagodbe za carinske pristojbe.

(71)

Rezultat te usporedbe izražen kao postotak prometa proizvođača iz Unije u uzorku ostvaren tijekom RIPR-a pokazao je ponderiranu prosječnu maržu obaranja cijena na tržištu Unije od 12 %. Međutim, zbog razloga objašnjenih u prethodnoj uvodnoj izjavi 69., potrebno je uzeti u obzir da su cijene zabilježene za kineski izvoz predmetnog proizvoda u razmatranom razdoblju znatno veće nego što bi bile u nedostatku mjera. Na temelju toga iz opravdanih se razloga smatra da bi, dođe li do ukidanja mjera, izvoz predmenotg proizvoda iz NRK-a i dalje stvarao ozbiljan pritisak na određivanje cijena proizvođača u Uniji.

(72)

Obujam uvoza iz trećih zemalja na tržište Unije blago se povećao tijekom razmatranog razdoblja, što je u skladu s porastom potrošnje. Tržišni udio cjelokupnog uvoza željeznih ili čeličnih elemenata za pričvršćivanje iz trećih zemalja zadržao je razmjernu stabilnost u razmatranom razdoblju krećući se oko trećine potrošnje Unije.

(73)

Prosječne cijene uvoza iz trećih zemalja zadržale su razmjernu stabilnost tijekom razmatranog razdoblja i ostale niže od razine cijena industrije Unije. Unatoč tomu, cijene iz trećih zemalja znatno su više od cijena iz Kine koje su prijavljene tijekom početnog ispitnog postupka. Zbog svih razloga koji su obrazloženi u prethodnoj uvodnoj izjavi 69., cijene kineskih željeznih ili čeličnih elemenata za pričvršćivanje koji se uvoze u Uniju u RIPR-u ne mogu se smatrati reprezentativnima unatoč tomu što su više od prosječnih cijena uvoza iz trećih zemalja.

(74)

Ako se treće zemlje promatraju zasebno, jasno je da je Tajvan trenutačno najvažniji strani igrač na tržištu Unije. Obujam izvoza iz Tajvana u razmatranom se razdoblju povećao za 20 %, a Tajvan sam drži gotovo polovicu uvoza na tržištu EU-a. Ako uzmemo u obzir da je tajvanski izvozni obujam u RIPR-u 70 % veći nego u razdoblju početnog ispitnog postupka (i to ne uzimajući u obzir činjenicu da je potrošnja u RIPR-u niža), jasno je da su znatan dio izvoza iz Kine zamijenili tajvanski proizvodi. Ipak, potrebno je napomenuti da je tajvanski obujam uvoza u RIPR-u, činio samo pola kineskog obujma izvoza tijekom početnog ispitnog razdoblja, i da su tajvanske prosječne cijene bile gotovo dvostruko (+ 97.8 %) veće od prosječnih cijena kineskog izvoza u početnom ispitnom razdoblju. Uz to se napominje da su kineski izvoznici nastavili prodavati po slično niskim cijenama na tržištima u Europi na kojima se nisu primjenjivale antidampinške mjere kao što je to bilo u Hrvatskoj prije njezina pristupanja EU-u.

(75)

Osim toga, Vijetnam i Tajland mogli bi se odrediti kao zemlje koje su imale koristi od izostanka kineskog izvoza, s obzirom na to da su zabilježili znatna povećanja (u rasponu od 70 do 80 %), iako su započeli sa znatno manjim obujmom.

(76)

Štoviše, potrebno je uzeti u obzir činjenicu da je raspon uvoza navodno više usmjeren na uobičajene proizvode nego na one koje je proizvela industrija Unije.

(77)

Nakon konačne objave četiri zainteresirane strane tvrdile su da bi nalaz Komisije da se kineski uvoz na tržištu Unije djelomično zamjenjuje uvozom iz Tajvana, Tajlanda i Vijetnama, trebao dovesti do zaključka da su proizvodi koji bi se mogli uvesti iz Kine standardni te stoga neće biti u izravnom tržišnom natjecanju sa sofisticiranijim proizvodima koje proizvodi industrija Unije.

(78)

U odgovoru na tu tvrdnju napominje se da činjenica da je uvoz iz trećih zemalja zaista preuzeo tržišni udio koji su imali kineski izvoznici, ne znači da budući uvoz iz Kine ne bi prouzročio štetu. Prvo, kako je detaljnije navedeno u uvodnoj izjavi 115. industrija Unije obuhvaća proizvođače se bave standardnim i posebnim elementima za pričvršćivanje. Drugo, postoje naznake da bi se izvoz iz Kine u budućnosti isto tako sastojao od proizvoda koji su više specijalizirani i više vrijednosti. Dostupne informacije koje se odnose na planove razvoja kao što je govor predsjednika Udruženja kineske industrije elemenata za pričvršćivanje („CFIA”) (17), jasno upućuju na to da kineski sektor elemenata za pričvršćivanje razmatra razvoj raznolikijih, složenijih i visokovrijednih proizvoda. Stoga se navedeni argument mora odbaciti.

(79)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitala sve gospodarske čimbenike i pokazatelje koji utječu na stanje industrije Unije.

(80)

Za potrebe analize štete, gospodarsko stanje industrije Unije ocjenjuje se na temelju pokazatelja kao što su proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio i rast, zaposlenost, produktivnost, veličina stvarne dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga, prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala, zalihe i troškovi rada.

(81)

Proizvodnja industrije Unije zadržala je razmjernu stabilnost tijekom razmatranog razdoblja. Podsjeća se na to da potražnja proizvoda uvelike ovisi o sektorima kao što su automobilska i građevinska industrija te o drugoj potrošačkoj robi. Štoviše, unatoč blagom povećanju tijekom 2011., proizvodnja industrije Unije zadržala je razmjernu stabilnost tijekom razmatranog razdoblja, u skladu sa sporim rastom potražnje u europskome gospodarstvu.

Tablica 5.

Ukupna proizvodnja industrije Unije

(82)

Osim toga, proizvodni kapacitet tijekom razmatranog razdoblja zadržao je razmjernu stabilnost, uz blago povećanje tijekom 2011. i u RIPR-u. U skladu s činjenicom da je u razdoblju od 2010. do 2013. proizvodnja bila razmjerno stabilna, iskorištenost kapaciteta također je zadržala znatnu stabilnost, uz razmjerni vrhunac zabilježen 2011.

Tablica 6.

Proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(83)

Obujam prodaje nepovezanim kupcima koju je na tržištu Unije provela industrija Unije pratio je kretanje potrošnje i proizvodnje od 2010. do 2013. godine, a u tom je razdoblju zabilježen blagi rast unatoč znatnom povećanju od 2010. do 2011.

Tablica 8.

Tržišni udio i rast industrije Unije

(84)

Tržišni udio industrije Unije u razmatranom je razdoblju bio stabilan (a računa se također uzimajući u obzir prodaju povezanim stranama) te je pokrivao otprilike dvije trećine tržišta. Takav je rezultat u skladu sa smanjenjem potrošnje Unije u usporedbi s razdobljem početnog ispitnog postupka, s jedne strane, te zamjenom kineskog uvoza uvozom iz drugih izvora, s druge strane.

(85)

Zaposlenost industrije Unije u vezi s predmetnim proizvodom u razmatranom je razdoblju ostala razmjerno stabilna. Blago povećanje zabilježeno 2011. u skladu je s većom proizvodnjom koja je ostvarena tijekom te godine. Veća produktivnost tijekom 2011. upućuje na to da je industrija Unije djelomično odgovorila na povećanje potražnje zapošljavanjem novih radnika, a djelomično i povećanjem radnog učinka postojećih radnika (prekovremeni rad). Kad se obujam narednih godina ponovno smanjio, oba su učinka nestala, a stanje se vratilo na razinu iz 2010.

Tablica 9.

Zapošljavanje i produktivnost

(86)

Kao što je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 36., zbog izostanka suradnje kineskih proizvođača izvoznika u uzorku dampinške se marže iz NRK-a nisu mogle dovoljno precizno izračunati te se stoga utvrđeni izostanak dampinga tijekom RIPR-a smatra manje bitnim. Analizom pokazatelja štete pokazalo se da se industrija oporavlja od prethodnih dampinških praksi. Međutim, oporavak je usporila stagnacija potražnje u glavnim daljnjim sektorima. Nadalje, treba primijetiti da se razmjerno stabilno stanje u razmatranom razdoblju ostvaruje pod zaštitom trenutačnih antidampinških mjera. Budu li mjere stavljene izvan snage, očekuje se znatan utjecaj dampinškog uvoza iz NRK-a na industriju Unije.

(87)

Prosječna prodajna cijena koju proizvođači iz Unije u uzorku naplaćuju nepovezanim kupcima u Uniji povećala se za 8 % od 2010. do 2013., nakon razmjernog vrhunca ostvarenog 2012. Prosječna cijena prodaje uglavnom može pokriti trošak proizvodnje i zajamčiti neznatan profit industriji Unije.

Tablica 10.

Prodajne cijene i troškovi

(88)

Tijekom razmatranog razdoblja novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala proizvođača iz Unije razvijali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(89)

Profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku utvrđena je izražavanjem neto dobiti od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Tijekom cijelog razmatranog razdoblja profitna je marža ostala niska, pa čak i negativna za neke proizvođače iz Unije; posebno treba napomenuti da ni u jednoj razmatranoj godini profitna marža nije dosegnula razinu zabilježenu tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka (4,4 %). Unatoč stabilnim kretanjima prodaje i proizvodnje te znatnom tržišnom udjelu industrije Unije, profitne su marže u ovoj industriji i dalje razmjerno niske. Posebno treba napomenuti da je 2011. profitna marža bila vrlo niska unatoč činjenici da je obujam prodaje industrije Unije dosegnuo vrhunac u razmatranom razdoblju. Ta je činjenica zabrinjavajuća u pogledu budućeg razvoja profitnih marži industrije Unije bude li gospodarsko stanje i dalje stagniralo. Također treba primijetiti da je profitna marža u razmatranom razdoblju uvijek bila niža od ciljanog profita naznačenog u početnom ispitnom postupku (5 %).

(90)

Novčani tok, odnosno sposobnost industrije da sama financira svoje djelatnosti, bio je pozitivan tijekom cjelokupnog razmatranog razdoblja. Međutim, taj se pokazatelj povećao samo u 2012., a u RIPR-u je zabilježio znatno smanjenje od 17 %. To je temelj za zabrinutost u vezi sa sposobnošću industrije Unije da nastavi s potrebnim financiranjem vlastitih djelatnosti.

(91)

Razina ulaganja i dalje je razmjerno visoka i stabilna tijekom razmatranog razdoblja, a vrhunac je zabilježen 2011. Povrat ulaganja izražen kao postotak dobiti od neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja slijedio je slična kretanja kao profitna marža. Stoga je i taj pokazatelj doživio vrhunac u RIPR-u. Taj bi se signal mogao dvojako tumačiti jer, s jedne strane, odražava najvišu točku profitne marže među zabilježenima u razmatranom razdoblju, no, s druge strane, odražava i nisku razinu ulaganja, što upućuje na to da izgledi industrije u pogledu gospodarske perspektive sektora i dalje nisu sigurni.

(92)

U svjetlu navedenoga može se zaključiti da financijski učinak proizvođača Unije, unatoč stabilnosti tijekom razmatranog razdoblja, i dalje, uz iznimku ulaganja, nije uspio dosegnuti razine razdoblja početnog ispitnog postupka.

(93)

Razina završnih zaliha proizvođača iz Unije koji su surađivali blisko je pratila kretanje koje je već primijećeno u proizvodnji i prodaji, uz razmjerno stabilna kretanja i razmjerni vrhunac zabilježen 2011. Štoviše, s obzirom na to da se istovjetni proizvod u Uniji uglavnom proizvodi po narudžbi, razina zaliha nije vrlo značajan pokazatelj.

Tablica 12.

Završne zalihe

(94)

Prosječna plaća radnika svake je godine u razmatranom razdoblju zabilježila stabilan rast od 4 %. Međutim, taj se rast može objasniti prilagodbom na inflaciju, a u manjoj mjeri i pribjegavanjem duljim radnim danima (što se vidjeti u podacima za 2011. prema povećanju produktivnosti po zaposleniku).

Tablica 13.

Troškovi rada

(95)

Ispitnim se postupkom pokazalo da je uvoz iz NRK-a na tržište Unije gotovo nestao nakon uvođenja početnih mjera 2009. Unija je zbog toga mogla ostvariti dobru i stabilnu razinu proizvodnje, obujam trgovine i tržišni udio. S druge strane, profitabilnost je i dalje ispod razina ostvarenih tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka te ciljanog profita za taj sektor.

(96)

Stoga se zaključuje da industrija Unije tijekom RIPR-a nije pretrpjela materijalnu štetu. Međutim, s obzirom na spor rast potrošnje i činjenicu da su profitne marže bile niže od potrebnih za dugoročnu održivost, stanje industrije Unije i dalje se može smatrati osjetljivim.

(97)

Nakon konačne objave tri zainteresirane strane tvrdile su da bi činjenica da je Komisija zaključila da industrija Unije nije pretrpjela bitnu štetu tijekom RIPR-a trebala dovesti do završetka mjera. Komisija je zaista utvrdila nepostojanje bitne štete u RIPR-u. Međutim, odluka o produženju mjera ne temelji se na bitnoj šteti u RIPR-u, već na nalazima koji se odnose na vjerojatnost ponavljanja štete u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe. Stoga se taj argument morao odbaciti.

(98)

Kako bi se procijenila vjerojatnost ponavljanja štete ako mjere prestanu vrijediti, analizirao se mogući utjecaj kineskog izvoza na tržište Unije i na industriju Unije u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(99)

Analiza je bila usmjerena na kretanje potrošnje na tržištu Unije, rezervni kapacitet, trgovinske tokove i privlačnost tržišta Unije te na ponašanje NRK-a u vezi s određivanjem cijena. Zbog izostanka suradnje kineskih izvoznika, analiza se temelji na raspoloživim podacima, što uključuje statističke podatke (Eurostat i statistički podaci o kineskoj trgovini) i industrijske dokumente (kao što je govor predsjednika CFIA-e naveden u uvodnoj izjavi 78.) dostavljene u zahtjevu za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka.

(100)

Kao što je navedeno u uvodnim izjavama 64. i 65., potrošnja predmetnog proizvoda u Uniji u razmatranom je razdoblju slijedila uglavnom stabilna kretanja. Istodobno je potrošnja u RIPR-u i dalje niža za gotovo 20 % u usporedbi s razinom razdoblja početnog ispitnog postupka prije krize. Pad potrošnje predmetnog proizvoda potiče pad proizvodnje u automobilskom i građevinskom sektoru Unije te sektorima druge potrošačke robe koji se u znatnoj mjeri koriste predmetnim proizvodom (elektronički i kućanski uređaji, pokućstvo itd.). U takvim okolnostima smatra se da bi povratak iznimno jeftina uvoza iz Kine, dopusti li se da mjere isteknu, naglo i drastično utjecao na stanje u industriji Unije. Očekuje se da bi taj uvoz potkopao i, u svakom slučaju, izvršio silazni pritisak na cijene u Uniji te poremetio tržišno natjecanje. Slijedom toga, vjerojatno je da bi nakon isteka mjera ponovno došlo do štete za industriju Unije.

(101)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 44., kapacitet kineske proizvodnje željeznih i čeličnih elemenata za pričvršćivanje u 2012. iznosio je 6,6 milijuna tona. Potrebno je napomenuti da kineska industrija elemenata za pričvršćivanje smatra 2012. teškom godinom jer je zbog nepovoljnog učinka nekoliko gospodarskih čimbenika (inflacije, pada kineskog gospodarstva i krize u europodručju) to bila prva godina nakon 2000. u kojoj je kineski proizvodni kapacitet zabilježio pad (sa 6,8 milijuna tona ostvarenih 2011.).

(102)

U svakom slučaju, bez obzira na buduće scenarije (stagnaciju ili rast), potrebno je istaknuti da je u razdoblju od 2010. do 2012. iskorišteno samo 75 % trenutačnog kineskog kapaciteta proizvodnje od 6,6 do 6,8 milijuna tona. Na taj način Kini preostaje rezervni kapacitet (1,6 – 1,7 milijuna tona), koji je ionako iznimno visok, a podudara se s cjelokupnom potrošnjom zabilježenom na tržištu Unije u istom razdoblju.

(103)

Kineski je globalni izvoz željeznih i čeličnih elemenata za pričvršćivanje bio razmjerno stabilan tijekom razmatranog razdoblja, na razini od 2,2 do 2,6 milijuna tona, što se podudara s 40 – 50 % kineske prodaje. Jasno je, stoga, da je izvoz važan dio djelatnosti kineskih proizvođača željeznih i čeličnih elemenata za pričvršćivanje. Prema planovima razvoja koje je CFIA najavila za taj sektor, očekivani rast potražnje na domaćem tržištu vjerojatno će dovesti do pada udjela izvoza na 30 – 40 % proizvodnje. Međutim, to je smanjenje potrebno promatrati u kontekstu općeg rasta proizvodnog kapaciteta kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 101. i činjenice da je taj rezervni kapacitet u svakom slučaju velik kao i čitava potrošnja Unije. Štoviše, predviđanje CFIA-e ne pruža vremenski okvir za smanjenje kineskog izvoznog udjela ni konkretne naznake da će ova promjena tada već nastupiti. Slijedom toga, plan razvoja koji je objavila CFIA potrebno je smatrati previše nejasnim i neodređenim programom, posebno ako se razmatra u okviru mogućeg isteka mjera, što će imati trenutačan učinak. Stoga, prisutnost tog plana u ovoj fazi ne može utjecati na zaključke o vjerojatnosti ponavljanja štete dopusti li se da mjere isteknu.

(104)

Trenutačno je prisutnost Kine na tržištu Unije vrlo ograničena i ne premašuje 0,5 % tržišnog udjela u pogledu količine. Unatoč tomu, tržište Unije i dalje je privlačno kineskim proizvođačima zbog viših cijena na tržištu Unije. To se može dokazati pokušajima kineskih proizvođača izvoznika da izbjegnu antidampinške mjere EU-a. Kako je naznačeno u uvodnoj izjavi 3., takvo je ponašanje već dovelo do produljenja mjera primjenjivih na kineski izvoz preko Malezije.

(105)

Osim toga, kineska industrija koja je okrenuta izvozu sve se više suočava s problemima pronalaska kanala do uobičajenih izvoznih tržišta jer sve veći broj tih tržišta u posljednje vrijeme nameće antidampinške mjere na izvoz različitih vrsta željeznih ili čeličnih elemenata za pričvršćivanje iz Kine kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 47.

(106)

Stoga je razumno očekivati da će, zbog privlačne veličine i raspona cijena na tržištu Unije, znatan dio trenutačnog kineskog izvoza biti preusmjeren prema Uniji dođe li do ukidanja mjera. Vrijedi se prisjetiti da su prije uvođenja početnih mjera kineski proizvođači imali 26 % udjela na tržištu Unije.

(107)

Na kraju, s obzirom na razinu cijena kineskog izvoza, potrebno je prisjetiti se da su početnim ispitnim postupkom utvrđene visoke razine dampinških i štetnih marži izračunatih na temelju izvoznih cijena kineskih izvoznika. Na temelju kineskih cijena izvoza u Hrvatsku u 2012. i tijekom prvog tromjesečja 2013., to jest prije nego što je Hrvatska postala članica EU-a, a zaštitne se mjere EU-a proširile na tu zemlju, može se zaključiti da je razina kineskih cijena izvoza koja dovodi do uvođenja mjera u početnom ispitnom postupku i dalje vrlo slična. Nadalje, mjere zaštite trgovine koje su ostale treće zemlje poduzele protiv izvoza kineskih željeznih ili čeličnih elemenata za pričvršćivanje potvrđuju da se nepošteno ponašanje kineskih proizvođača izvoznika u vezi s cijenama nastavilo i da nije ograničeno samo na tržište Unije.

(108)

Zaključcima ispitnog postupka naglašeno je nekoliko zabrinjavajućih elemenata, uključujući velik rezervni kapacitet u NRK-u, nastavak dampinške prakse i prodaje ispod cijene diljem svijeta, planirani razvoj proizvodnog kapaciteta, raspon proizvoda i složenost proizvoda u NRK-u, te sve veća trgovinska ograničenja u drugim glavnim tržištima trećih zemalja. S druge strane, potrošnja Unije stagnira već pet godina zbog niske potražnje u mnogim nizvodnim sektorima. To je dovelo do ranjivosti industrije Unije, koju obilježava određeni stupanj rezervnog kapaciteta, nizak profit i poslovna nesigurnost (što je posebno vidljivo u smanjenju ulaganja). U ovakvom scenariju smatra se da bi ukidanje mjera najvjerojatnije dovelo do naglog povratka kineskog dampinškog uvoza, što bi oslabilo stanje industrije Unije na temeljnom tržištu te ponovno dovelo industriju Unije u stanje štete.

(109)

Stranke su tvrdile da je industrija Unije udvostručila svoju dobit i novčani tok u usporedbi s 2010. i da se stoga njezina dobit ne može nazvati niskom. Nadalje, napominje se da industrija Unije ne treba daljnja ulaganja jer je znatno ulagala u prošlosti.

(110)

Iako je industrija Unije zaista udvostručila svoju dobit, ona je i dalje niža od dobiti u početnom ispitnom razdoblju (4,4 %) i ciljne dobiti od 5 %. Isto vrijedi i za novčani tok koji i dalje 14 % ispod razine u početnom ispitnom razdoblju. Na kraju, održivost industrije Unije ovisi o neprekidnim ulaganjima u moderne strojeve i širi raspon proizvoda. Stoga su tvrdnje odbačene.

(111)

Da se mjere ukinu, vrlo je vjerojatno da bi se u trenutačnim tržišnim uvjetima privremeno poboljšanje učinka industrije Unije brzo pogoršalo. Kao što je ranije rečeno, uvjeti bi bili iznimno povoljni za povećanje uvoza iz NRK-a na tržište Unije po dampinškim cijenama i u znatnoj količini. To bi vjerojatno dovelo u pitanje pozitivan razvoj na tržištu Unije koji je postignut u razmatranom razdoblju. Pretpostavljenim dampinškim uvozom mogao bi se izvršiti pritisak na prodajne cijene industrije Unije, što bi dovelo do gubitka njezina tržišnog udjela i posljedično negativno utjecalo na financijske rezultate industrije Unije koja je i dalje osjetljiva. Napominje se da je u razmatranom razdoblju u početnom ispitnom postupku (1. siječnja 2003. – 30. rujna 2007.), to jest prije uvođenja antidampinških mjera, industrija Unije morala ograničiti proizvodnju u određenim segmentima predmetnog proizvoda zbog masovnog uvoza iz Kine (18). To je imalo znatan negativan utjecaj na iskorištenost kapaciteta i profitabilnost.

(112)

Nakon konačne objave jedna zainteresirana strana tvrdila je da Komisija u svojoj analizi vjerojatnosti ponavljanja štete nije utvrdila učinak obujma kineskog izvoza i njegovu povezanost s mjerama. Zainteresirana strana također je tvrdila:

(113)

U odgovoru na te tvrdnje napominje se sljedeće:

Stoga se navedene tvrdnje moraju odbaciti.

(114)

Ista zainteresirana strana tvrdila je da Komisija u analizi vjerojatnosti ponavljanja štete nije uzela u obzir činjenicu da proizvodi niže vrijednosti uvezeni iz Kine ne mogu vršiti cjenovni pritisak na visokovrijedne proizvode koje proizvođači iz Unije uglavnom proizvode.

(115)

U odgovoru na taj argument potrebno je napomenuti da proizvodnja Unije pokriva cijeli spektar elementa za pričvršćivanje, pri čemu su neka društva usmjerena na posebne vrste (standardne ili posebne), a druga nude cijeli asortiman. Osobito, u društvima iz uzorka, veliki dio prodaje obuhvaća standardne elemente za pričvršćivanje te za troje od njih većinu prodaje u u RIPR-u čine standardni proizvodi. Stoga tvrdnja da europska industrija proizvodi samo posebne ili visokovrijedne elemente za pričvršćivanje te da je time zaštićena od štetnog uvoza iz Kine očito nije točna, s obzirom na to da je opovrgavaju dokazi prikupljeni i provjereni tijekom ispitnog postupka. Nadalje, također je poznato da kineski sektor elemenata za pričvršćivanje razmatra razvoj proizvoda veće vrijednosti, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 78. Stoga je vrlo vjerojatno da će ponuda proizvoda iz budućeg kineskog izvoza jednako tako obuhvaćati cijeli spektar proizvoda od niže do visoke vrijednosti jer će cijela industrija Unije osjećati cjenovni pritisak tako što će utjecati na njezinu proizvodnu iskorištenost kapaciteta. Stoga se taj argument morao odbaciti.

(116)

Na kraju, još dvije zainteresirane strane iznijele su tvrdnju da je Komisija u svojoj analizi pogrešno pretpostavila da će cijene iz Kine biti jednako niske kao u početnom ispitnom postupku. Prema tim strankama to nije slučaj jer je u Kini zabilježen znatan porast cijena uglavnom zbog povećanja troškova sirovina i rada te razvoja ekoloških standarda. Stoga će obaranje cijena biti manje i neće opravdati produženje mjera s tako visokim pristojbama.

(117)

Ne dovodeći u pitanje činjenicu da se razina mjera nije mogla promijeniti u kontekstu revizije zbog predstojećeg isteka i da su se domaće kineske cijene i troškovi u početnom ispitnom postupku smatrali nepouzdanima jer kineskim proizvođačima nije odobren tretman tržišnoga gospodarstva, potrebno je napomenuti sljedeće: prvo, zbog izostanka suradnje kineskih proizvođača Komisija nije mogla provjeriti njihove troškove i navodne promjene do kojih je došlo u Kini. Predmetne zainteresirane strane u svojim podnescima nisu dostavile nikakve dokaze ili podatke kao potvrdu. Drugo, upućuje se na razinu cijena u Hrvatskoj prije njezina pristupanja Uniji, čime se jasno navodi da su kineski izvoznici i dalje zaračunavali cijene vrlo slične cijenama promatranima u početnom ispitnom postupku (vidjeti uvodnu izjavu 74.). Stoga se navedeni argument morao odbaciti.

(118)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe ispitano je bi li zadržavanje postojećih mjera bilo protivno interesu Unije u cjelini. Odlučivanje o interesu Unije temeljilo se na procjeni različitih interesa koji su uključeni, tj. interesa industrije Unije, uvoznika i korisnika. Svim zainteresiranim stranama omogućeno je da izraze svoja stajališta u skladu s člankom 21. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(119)

S obzirom na to da je ovo ispitni postupak revizije postojećih mjera, njime je omogućena procjena svakog neopravdanoga negativnog učinka postojećih antidampinških mjera na zainteresirane strane.

(120)

U prethodnoj uvodnoj izjavi 108. zaključeno je da bi industrija Unije vjerojatno pretrpjela ozbiljno pogoršanje stanja u slučaju da antidampinške mjere prestanu vrijediti. Stoga bi nastavak mjera bio koristan za industriju Unije jer bi proizvođači iz Unije trebali moći zadržati obujam prodaje, tržišni udio, profitabilnost i svoje cjelokupno pozitivno gospodarsko stanje. Naprotiv, ukidanje mjera ozbiljno bi narušilo održivost industrije Unije jer postoje razlozi zbog kojih se očekuje premještanje kineskog uvoza na tržište Unije po dampinškim cijenama i u znatnim količinama što bi uzrokovalo ponavljanje štete.

(121)

Svi poznati uvoznici obaviješteni su o pokretanju revizije. Međutim, samo su dva uvoznika surađivala u ispitnom postupku te odgovorila na upitnike Komisije. Ispitnim postupkom otkriveno je da uvoznici mogu lako kupovati od različitih izvora koji su trenutačno dostupni na tržištu, posebno od industrije Unije i većih izvoznika iz trećih zemalja koji prodaju po cijenama koje nisu dampinške. Usto, nijedan od dvaju uvoznika koji je surađivao nije se usprotivio produljenju antidampinških mjera iako su doveli u pitanje njihove visoke razine. U pogledu toga ističe se da ispitni postupak revizije zbog predstojećeg isteka mjera na temelju članka 11. stavka 2. Osnovne uredbe ne može dovesti do izmjene razine mjera. Uzimajući u obzir navedeno i općenit izostanak interesa uvoznika, zaključeno je da zadržavanje mjera ne bi bilo protivno njihovu interesu.

(122)

Nakon konačne objave dvije zainteresirane strane, to jest dva udruženja distributera elemenata za pričvršćivanje iz Unije, tvrdile su da uvođenje pristojbi koje su na snazi na tako visokoj razini nije dovelo do ponovne uspostave pošteno tržišno natjecanje na tržištu Unije, već je spriječilo da uvoz iz Kine dođe na tržište Unije. Te zainteresirane strane tvrdile su da će svako produženje mjera dovesti do daljnjeg sužavanja međunarodnih izvora dostupnih korisnicima i uvoznicima u Uniji. U odgovoru na tu tvrdnju prvo se navodi da antidampinške mjere nisu uvedene da bi spriječile ili zaustavile uvoz iz određene zemlje, već prije svega da bi na tržištu vratile pošteno tržišno natjecanje. Razina pristojbi na snazi rezultat je izračuna razina dampinga i štete utvrđenih na temelju nalaza tijekom početnog ispitnog postupka. Drugo, Komisija se ne slaže s tvrdnjom da se pristojbama na snazi ograničava ponuda izvora na tržištu Unije. Dostupni statistički podaci o uvozu iz trećih zemalja pokazuju da se uvoz iz trećih zemalja povećao nakon što su uvedene mjere za Kinu. U ispitnom postupku nisu nađeni elementi koji bi upućivali na činjenicu da se ta kretanja neće zadržati u budućnosti. Stoga su se navedeni argumenti morali odbaciti.

(123)

Nadalje, jedno od tih udruženja navelo je da, iako smatra da početne mjere nisu u potpunosti primjerene te da su uzrokovale radikalno i nepotrebne narušavanje tržišta elemenata za pričvršćivanje, njihovo naglo ukidanje sada bi uzrokovalo jednako tako duboke poremećaje kao i njihovo uvođenje. To upućuje na to da su distributeri elemenata za pričvršćivanje bili u mogućnosti prilagoditi svoje opskrbne lance uzimajući u obzir mjere na snazi.

(124)

Iako korisnici nisu surađivali, ipak je bilo moguće utvrditi stajališta i stanje korisnika iz podataka koje su omogućili industrija Unije i uvoznici. Čini se da se korisnici ponajprije mogu podijeliti u dvije kategorije: na korisnike visoke razine, kojima su potrebni elementi za pričvršćivanje vrlo visoke kvalitete, i druge korisnike. Korisnici visoke razine obično su uspjeli pronaći potrebne proizvode od proizvođača u Uniji i od nekih vrlo specijaliziranih proizvođača izvoznika. S druge strane, druga je kategorija korisnika (koja također može uključivati korisnike visoke razine kojima trebaju jeftiniji proizvodi za manje zahtjevnu primjenu) kategorija koja se obično oslanjala na kineske proizvode. Tu kategoriju korisnika obično opskrbljuju uvoznici, a sudeći prema stajalištima prikupljenima tijekom posjeta uvoznicima koji surađuju, ovu kategoriju korisnika danas dovoljno opskrbljuje uvoz iz drugih zemalja, uključujući Tajvan, Tajland i Vijetnam. Na temelju ove rekonstrukcije te uzimajući u obzir da se nijedan korisnik nije odlučio upletati u trenutačni ispitni postupak, zaključuje se da produljenje mjera neće štetiti interesima korisnika, koji su se, sudeći po svemu, dobro i bez posljedica prilagodili na prisutnost mjera vezanih uz željezne ili čelične elemente za pričvršćivanje iz NRK-a.

(125)

S obzirom na prethodno navedeno, zaključuje se da ne postoje snažni razlozi u interesu Unije protiv zadržavanja trenutačnih antidampinških mjera.

(126)

Sve su strane obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Nakon te objave odobreno im je i razdoblje za davanje primjedbi. Podnesci i primjedbe propisno su uzeti u obzir ako su bili opravdani.

(127)

Iz prethodno navedenoga slijedi, kako je predviđeno člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, da treba zadržati antidampinške mjere primjenjive na uvoz određenih željeznih ili čeličnih elemenata za pričvršćivanje podrijetlom iz NRK-a, uvedene Uredbom (EZ) br. 91/2009, kako je zadnje izmijenjena Provedbenom uredbom (EU) br. 924/2012.

(128)

Kako je naznačeno u uvodnoj izjavi 3., antidampinške pristojbe koje su na snazi za uvoz predmetnog proizvoda iz NRK-a proširene su na uvoz istog proizvoda poslanog iz Malezije, bez obzira na to ima li deklarirano podrijetlo iz Malezije ili ne. Antidampinška pristojba koja će se zadržati za uvoz predmetnog proizvoda, kako je naznačeno u uvodnoj izjavi 3., trebala bi se i dalje primjenjivati na uvoz željeznih ili čeličnih elemenata za pričvršćivanje poslanih iz Malezije, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Malezije ili ne. Proizvođače izvoznike koji su izuzeti od mjera prema Provedbenoj uredbi (EU) br. 723/2011 također bi trebalo izuzeti od mjera koje se uvode ovom Uredbom.

(129)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera sveo na najmanji mogući zbog velike razlike u stopama pristojbi među kineskim izvoznicima, smatra se da su u ovom slučaju potrebne posebne mjere kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi. Te posebne mjere, koje se primjenjuju samo na trgovačka društva za koja je uvedena pojedinačna stopa pristojbe, uključuju sljedeće: predočenje valjanoga trgovačkog računa koji je u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu II. ovoj Uredbi carinskim tijelima država članica. Uvoz koji ne prati takav račun podliježe preostaloj antidampinškoj pristojbi koja se primjenjuje na sve druge proizvođače.

(130)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 15. stavkom 1. Osnovne uredbe,