|
Službeni list |
HR Serija C |
|
C/2025/769 |
11.2.2025 |
Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Vodna politika: osnaživanje mladih, žena i autohtonih i lokalnih zajednica
(samoinicijativno mišljenje)
(C/2025/769)
Izvjestiteljica:
Milena ANGELOVASuizvjestitelj:
Ioannis VARDAKASTANIS|
Savjetnici/ice: |
Ioannis GRIGORIADIS (za suizvjestitelja) Tellervo KYLÄ-HARAKKA-RUONALA (za izvjestiteljicu) |
|
Odluka Plenarne skupštine: |
18.1.2024. |
|
Pravna osnova: |
pravilo 52. stavak 2. Poslovnika |
|
Nadležna stručna skupina: |
Stručna skupina za vanjske odnose |
|
Datum usvajanja u Stručnoj skupini: |
12.11.2024. |
|
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju: |
4.12.2024. |
|
Plenarno zasjedanje br.: |
592 |
|
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani): |
189/2/6 |
1. Zaključci i preporuke
|
1.1. |
Nadovezujući se na mišljenje EGSO-a o plavoj diplomaciji (1), u ovom se dokumentu podrobnije razmatraju mladi, žene i autohtone i lokalne zajednice (uključujući migrante i osobe s invaliditetom) kao skupine stanovništva koje nedostatak vode najviše ugrožava. S druge strane, oni raspolažu velikim neiskorištenim potencijalom za doprinos održivom upravljanju vodama i za pretvaranje vode u instrument mira i stabilnosti, a time i za doprinos plavoj diplomaciji. |
|
1.2. |
Nadahnut pozivom na stvaranje globalne Europe koja iskorištava snagu partnerstava, (2) EGSO pozdravlja imenovanje povjerenice EU-a za okoliš, otpornost vodoopskrbe i konkurentno kružno gospodarstvo i poziva Europsku uniju (EU) da u svojim vanjskim odnosima i u okviru međunarodne suradnje tim skupinama posveti dužnu pozornost i predlaže uspostavu oglednog programa partnerstva koje bi se bavilo pitanjem njihova osnaživanja na integriran način , kako je podrobnije opisano u točki 4.4 u nastavku. |
|
1.3. |
Pristup čistoj vodi, obrazovanje, zapošljavanje i sudjelovanje u donošenju politika ključni su elementi osnaživanja. Od presudne su važnosti bolji pristup vodoopskrbi i sanitarnim uslugama i zadovoljavajući higijenski uvjeti jer se time oslobađa vrijeme za obrazovanje i stručno osposobljavanje, a ujedno se otvaraju raznovrsnije mogućnosti zapošljavanja i omogućuje doprinošenje upravljanju vodama i vodnim politikama. Nove tehnologije u kombinaciji sa znanjem autohtonih zajednica – koje treba koristi i primjenjivati s poštovanjem – i adekvatna ciljana financijska sredstva neizostavni su elementi osnaživanja, a pravni okvir za to pružaju međunarodne konvencije o ljudskim pravima, radu, okolišu i borbi protiv korupcije. Osnaživanju se doprinosi i informativnim kampanjama o pitanjima povezanima s vodom. |
|
1.4. |
Za osnaživanje mladih potrebni su pozitivni izgledi za budućnost kad je riječ o obrazovanju i zapošljavanju, počevši od osnovnog obrazovanja pa sve do strukovnog osposobljavanja i visokog obrazovanja. Uz kompetencije povezane s vodom, mlade bi trebalo oboružati općim građanskim vještinama i vještinama u području građanstva i poduzetništva kako bi oni, kao današnji pokretači promjena i budući donositelji odluka, mogli doprinositi upravljanju vodama, zapošljavanju i oblikovanju politika (3). U nekim zajednicama, primjerice autohtonim, mladima se povjeravaju rukovodeće zadaće, pa se iz njihova iskustva mogu izvući pouke. |
|
1.5. |
Odgovarajuća vodoopskrba i sanitarni i higijenski uvjeti od presudne su važnosti za emancipaciju žena, s obzirom na to da u većini područja s velikim nedostatkom vode teret pronalaženja rješenjâ pada na žene i djevojčice nauštrb njihovih prilika za obrazovanje, osposobljavanje i zapošljavanje, kao i nauštrb njihovog osobnog razvoja. Potpuna rodna ravnopravnost u obrazovanju, radu, tijelima vlasti i poduzetništvu još je jedan ključan čimbenik. Potrebno je posvetiti dužnu pozornost dostojanstvenim radnim uvjetima, uključujući sprečavanje diskriminacije i uznemiravanja. Kako bi se omogućilo žensko poduzetništvo, treba osigurati jednak pristup infrastrukturi, zemljištu i financiranju i stvoriti poslovne uvjete bez korupcije. Žene bi također trebalo podupirati i poticati na obnašanje vodećih položaja u politici, poslovnom svijetu i svim organizacijama koje doprinose upravljanju vodama i plavoj diplomaciji. |
|
1.6. |
Potrebne su konkretne platforme za konstruktivan dijalog između autohtonih skupina i nacionalnih ili lokalnih vlasti, kao i proaktivnije i sustavnije uključivanje autohtonih zajednica u procese međunarodne suradnje. Lokalnim zajednicama mora se omogućiti pristup infrastrukturi, informacijama, obrazovanju i osposobljavanju, a lokalne organizacije civilnog društva trebale bi biti uključene u lokalne procese oblikovanja politika, čime bi se omogućilo sudjelovanje i osnaživanje autohtonih skupina (4). |
|
1.7. |
Plave i digitalne tehnologije ključne su za poboljšanje upravljanja vodama i pristupa čistoj vodi i dobrim sanitarnim uvjetima. Zbog ključne prirode vodoopskrbnih, energetskih i digitalnih sustava te njihove međusobne povezanosti potrebno je razviti cjelokupnu infrastrukturu. Zaštita izvora, očuvanje močvarnih područja (5) i sprečavanje i kontrola onečišćenja i biokontaminacije od presudne su važnosti za održivo upravljanje vodama. Mnoge autohtone skupine i dalje se drže čvrstih etičkih načela pri upravljanju vodom, a njihov je angažman ključan za suočavanje sa sve većim izazovima povezanima s vodom. |
|
1.8. |
Za razvoj infrastrukture, obrazovanje i izgradnju općih kapaciteta izuzetno su bitna konstruktivna partnerstva i financiranje. Pritom ključnu ulogu imaju i fondovi EU-a i nacionalni donacijski programi, a koordinacija je bitna za stvaranje sinergije i optimalno iskorištavanje dodijeljenih sredstava. Važno je razmjenjivati dobre prakse i poticati donacijske programe da ostanu u vodnom sektoru, uključujući i rijeke, jezera i druge močvarne ekosustave jer su to ključni vodni resursi. Također je potrebno evidentirati i pratiti korištenje fondova te osigurati da financiranje bude djelotvorno i da se njime podupire osnaživanje ranjivih skupina. |
2. Opći kontekst i područje primjene
|
2.1. |
Ovo samoinicijativno mišljenje nadovezuje se na mišljenje EGSO-a o plavoj diplomaciji (6) i oslanja se na njegovu važnu ulogu u inicijativi EGSO-a kojom se EU poziva da se usredotoči na vodu kao sve oskudniji resurs koji je od presudne važnosti za globalnu budućnost i da promiče plavi plan u cilju povećanja sigurnosti, otpornosti i održivosti povezane s vodom, kako u EU-u tako i širom svijeta (7). |
|
2.2. |
Voda je prijeko potrebna za ljudski život i dostojanstvo, a UN pristup vodi i sanitarnim uslugama prepoznaje kao temeljno ljudsko pravo. Zaštita rijeka, jezera, močvarnih područja i vodonosnika (8) te osiguravanje adekvatne, dostupne i cjenovno pristupačne vodoopskrbe i sanitarnih i higijenskih uvjeta neophodni su za javno zdravlje i ljudski razvoj. Međutim, globalni nedostatak vode i s time povezani problemi i rizici povećavaju se zbog neodrživog upravljanja vodnim resursima, klimatske krize i brzog rasta stanovništva, koji je rezultat visokih stopa nataliteta ili migracija iz drugih zemalja. S obzirom na taj razvoj događaja, voda je postala ključna strateška imovina. |
|
2.3. |
S obzirom na to da je voda sastavni dio proizvodnje hrane i energije i industrijske proizvodnje te da je isprepletena s pitanjima zdravlja, klime i bioraznolikosti, kao i drugim pitanjima povezanima s okolišem, vodna politika ne može se razmatrati zasebno. Osim toga, ta politika ima izraženu rodnu, međugeneracijsku i međukulturnu dimenziju. Voda je od životne važnosti: bez vode nema života. Također je neizostavna sastavnica svih ciljeva održivog razvoja Programa UN-a do 2030. Stoga vodnu politiku treba razmatrati ne samo kao zasebno područje politike nego i kao horizontalnu dimenziju koju treba uključiti u sve politike, kako se traži u prvom načelu Deklaracije EGSO-a o plavom planu EU-a (9). Svi se moramo savjesno ponašati da ne bi došlo do oskudice vode. |
|
2.4. |
Mladi, žene i autohtone i lokalne zajednice (uključujući migrante i osobe s invaliditetom) najosjetljiviji su na nedostatak vode i u područjima gdje je taj problem najizraženiji često su u najtežem položaju. Stoga se u novim vodnim strategijama i politikama te u međunarodnoj suradnji tim skupinama mora posvetiti veća pozornost kako bi se osigurala adekvatna, dostupna i cjenovno pristupačna opskrba čistom vodom i sanitarni i higijenski uvjeti, kao i održivo upravljanje vodama, zdravo životno okruženje i, kao rezultat toga, društveni razvoj za sve. S druge strane, te skupine na temelju svojeg iskustva, praksi i pristupa upravljanju zemljištem imaju velik potencijal za doprinos održivom upravljanju vodama i sprečavanju i rješavanju sukoba povezanih s vodom. Mogu biti ključni akteri i pokretači, pa ih treba priznati i na razini donošenja odluka i na operativnoj razini. |
|
2.5. |
I unutar granica EU-a postoje znatna područja s izrazitim nedostatkom vode, ali široka i ozbiljna priroda globalnog nedostatka vode i s time povezane napetosti i sukobi iziskuju globalno djelovanje i rješenja koja treba provoditi u okviru međunarodne suradnje. To je posebno važno u slučaju prekograničnih vodnih tijela i zajedničkih vodnih resursa kako bi voda mogla postati instrument mira, a ne sukoba. |
|
2.6. |
Problemi povezani s vodom u trećim zemljama pogađaju i EU (izravno ili neizravno) i snažan su poticaj za aktivnu plavu diplomaciju u okviru njegovih vanjskih odnosa, uključujući međunarodna partnerstva i multilateralnu suradnju u okviru sustava UN-a (npr. FAO, WHO, UNESCO, ILO, UNIDO, UNDP). |
|
2.7. |
Potrebno je uložiti konkretne napore u rješavanje pitanja ozbiljne nestašice vode u velikim dijelovima supsaharske Afrike, ne samo zato što je riječ o alarmantnoj situaciji koja je jasan odraz globalnih izazova već i zbog toga što će problemi s kojima se Afrika suočava prije ili kasnije doći i do EU-a. Na primjer, nestašica vode i s time povezani sukobi vjerojatno će dovesti do golemih migracijskih tokova iz Afrike u EU, a znatni migracijski tokovi mogli bi se negativno odraziti na područja u Africi i u regiji Bliskog istoka i sjeverne Afrike (MENA) u kojima već nedostaje vode, što povećava pritisak. To skreće pozornost na složenost pitanja migracija uzrokovanih klimatskim promjenama i nestašicom vode i od EU-a iziskuje proaktivno rješavanje tog problema. |
|
2.8. |
EGSO ističe činjenicu da su izazovi povezani s vodom sveobuhvatni, raznoliki i složeni. I suša je sve veći problem za brojne regije, uključujući Bliski istok, srednju Aziju i Latinsku Ameriku. Istodobno, sve veća nepravilnost padalina donosi dodatne izazove. Mnoge zemlje u Europi, Africi, Aziji i Latinskoj Americi, kao i određene otočne zemlje, izložene su čestim poplavama koje zbog svojih razmjera imaju trajne posljedice. Jedna od osnovnih odgovornost javnih vlasti jest pogođenim osobama osigurati rano upozorenje i hitan odgovor te optimalno iskorištavati nove tehnologije za spašavanje života i pružanje pomoći ugroženim zajednicama da prežive. |
|
2.9. |
Pogoršanje kvalitete vode sve je važniji problem jer ugrožava izvor života lokalnih zajednica u mnogim područjima. Prekogranična vodna tijela, rijeke, jezera i vodonosnici često prenose onečišćujuće tvari iz jedne zemlje ili regije u drugu, što može biti i rezultat neznanja i nedostatka infrastrukture, a to ne samo da utječe na životne uvjete brojnih ljudi nego i uzrokuje napetosti među zemljama. |
3. Prepoznavanje potreba i potencijala mladih, žena i autohtonih i lokalnih zajednica (uključujući migrante i osobe s invaliditetom)
3.1. Glavni elementi i pokretači osnaživanja
|
3.1.1. |
Sredstva za zaštitu ranjivih skupina, poboljšanje njihovih životnih uvjeta u područjima s nedostatkom vode i daljnje oslobađanje njihova potencijala za djelovanje i utjecaj slična su za sve skupine. Glavni elementi uključuju pristup čistoj vodi i sanitarnim uslugama, senzibilizaciju, obrazovanje i osposobljavanje radi poboljšanja sudjelovanja na tržištu rada i u zapošljavanju, sigurne prostore za razmjenu znanja i sudjelovanje u donošenju politika, a sve to omogućuju i podupiru nove tehnologije, adekvatno financiranje i odgovarajuća pravila. |
|
3.1.2. |
Odgovarajuća vodoopskrba i sanitarni i higijenski uvjeti pružaju više mogućnosti za bolji život jer se time sprečava loša higijena i onečišćenje izvora vode te poboljšava pristup čistoj vodi za piće. To se posebno odnosi na žene i djevojčice jer zbog tradicije i društvenih normi one obično snose teret pronalaženja rješenja za probleme povezane s vodom. Osim toga, u mnogim područjima s nedostatkom vode velik udio žena i mladih radi u poljoprivredi u zonama u kojima je voda oskudna. |
|
3.1.3. |
U glavne elemente osnaživanja spadaju i obrazovanje i razvoj vještina. Odgovarajućim pristupom vodi oslobađa se vrijeme za obrazovanje, koje pak povećava sposobnost doprinosa održivom upravljanju vodama i vodstvu u tom području i stvara raznolikije mogućnosti za zapošljavanje. Kako bi se odgovorilo na potrebu za vještinama u području upravljanja vodom, od osnovnih vještina do stručnih kompetencija visoke razine, ovisno o okolnostima i ambicijama, mora biti dostupan širok spektar mogućnosti obrazovanja i osposobljavanja, što bi ujedno osiguralo vodstvo EU-a u području tehnologija za učinkovito korištenje vode. Uz formalno obrazovanje trebalo bi poticati pružanje dobrih primjera, ojačati mreže ravnopravnih članova i produbiti mentorstvo pri učenju omogućivanjem prijenosa i razmjene znanja i iskustva. |
|
3.1.4. |
Međutim, na ranjive skupine ne smije se gledati kao na puke korisnike obrazovanja i osposobljavanja. One imaju posebne vještine, znanje i iskustvo koji mogu pomoći u poboljšanju upravljanja vodama i oblikovanja politika. Zbog toga ih je još važnije uključivati u procese donošenja odluka i planiranja, provedbe i evaluacije politika. U tu svrhu strukture za donošenje odluka trebaju omogućiti istinsku i djelotvornu interakciju i uključenost koja obuhvaća različite dionike i nadilazi puko informiranje odozgo prema dolje ili jednostrano savjetovanje odozdo prema gore. |
|
3.1.5. |
Sudjelovanje tih skupina u diplomaciji u području voda uglavnom se odvija povezivanjem aktera civilnog društva. Važno je dodatno ojačati tu vrstu plave diplomacije drugog puta, (10) no ujedno povezati lokalne dionike s klasičnom diplomacijom na razini vlade (11). Time se može osigurati da se glas ranjivih skupina zaista čuje i da se njihovi interesi uzimaju u obzir, a njihov potencijal iskoristi. |
|
3.1.6. |
Nove tehnologije daju novi poticaj kako poboljšanju upravljanja vodama tako i osnaživanju ranjivih skupina. Inovativne plave tehnologije nude nova sredstva za razvoj zaliha vode, sprečavanje nestašice vode i onečišćenja te pripremu za rizike povezane s vodom, uključujući ekstremne vremenske uvjete uzrokovane klimatskim promjenama. Digitalne tehnologije bitan su dio tih rješenja, a njihovo prihvaćanje omogućuje i uključivije pristupe obrazovanju, komunikaciji i sudjelovanju. Budući da je elektrifikacija osnovni zahtjev, primjerice za distribuciju vode i digitalne veze, radi uspostave društva koje pametno upravlja vodom (12) potrebno je usporedno razvijati vodnu, energetsku i digitalnu infrastrukturu. Informativne kampanje za održivu upotrebu vode i zaštitu izvora te razvoj modela pametnog upravljanja vodom mogu dodatno olakšati integrirana rješenja u području vode. |
|
3.1.7. |
Konstruktivna partnerstva i s time povezana financijska sredstva imaju ključnu ulogu u razvoju vodne infrastrukture, obrazovanja, osposobljavanja i izgradnji kapaciteta općenito. Pristup financiranju također je preduvjet za razvoj poduzetništva i poslovanja. Uz fondove EU-a, ključnu ulogu u tome imaju i nacionalne agencije i financijska sredstva za međunarodnu razvojnu suradnju. Bliska koordinacija stvara sinergiju i doprinosi ostvarivanju boljih rezultata. Izuzetno je bitno razmjenjivati dobre prakse i poticati nacionalne donacijske programe da se bolje povežu s lokalnim potrebama. Također je potrebno mapirati i nadzirati upotrebu sredstava te osigurati da financiranje bude djelotvorno i da se njime podupire osnaživanje ranjivih skupina, među ostalim putem opskrbe vodom, obrazovanja i podizanja svijesti o pitanjima povezanima s vodom kao što su potreba za sanitarnim uvjetima i sprečavanje onečišćenja. |
|
3.1.8. |
Međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima, radu, borbi protiv korupcije i okolišu pruža se pravni okvir za zaštitu i osnaživanje ranjivih i nedovoljno zastupljenih skupina u pitanjima povezanima s vodom. Potrebno je u svim zemljama i projektima uložiti veće napore u provedbu tih pravila. Također je važno podizati svijest o pravima i mogućnostima povezanima s vodom među samim ranjivim skupinama, a istovremeno suzbijati pristrane stereotipe i propagandu. |
3.2. Oslobađanje potencijala mladih
|
3.2.1. |
Od osam milijardi ljudi na svijetu danas, oko 1,8 milijardi u dobi je između 10 i 24 godine i njihov broj raste (13). S obzirom na to da velika većina pripadnika te skupine živi u zemljama čija su tržišta u nastajanju i čini velik dio njihova stanovništva, mladi su od ključne važnosti i kao ciljna skupina i kao akteri u vodnoj politici. Za poboljšanje njihovih mogućnosti potreban je širok spektar mjera, što potvrđuje, primjerice, inicijativa za pomoć mladima u Ugandi da povećaju svoju razinu obrazovanja i osposobljenosti te da imaju pristup hrani i vodi kako bi se osigurala nova generacija nadahnuta vjerom, nadom i ljubavlju, čime bi se njihove zajednice preobrazile (14). |
|
3.2.2. |
Rastom broja stanovnika povećava se pritisak na vodne resurse i potreba za utvrđivanjem postojećih i budućih rizika za izvore vode. Iz toga je vidljiva potreba za poboljšanjem znanja, razumijevanja i vještina povezanih s pristupom izvorima vode i njihovom zaštitom, a time i važnost održivog upravljanja vodama. Mladi očekuju odgovarajuće životne uvjete i izglede za pozitivnu budućnost u pogledu zanimanja i radnih mjesta, ali su i spremni doprinijeti pozitivnom razvoju i otpornosti svojih zajednica i zemalja. Često su pokretači promjena i nositelji gospodarskog, socijalnog i okolišnog napretka. |
|
3.2.3. |
Kad je riječ o oblikovanju politika, mladi su skloniji preispitivanju postojećih struktura i postupaka i iznošenju novih ideja, pod uvjetom da im se pruži prilika. Mogu pomoći i u predlaganju inovativnih rješenja za osiguravanje vodoopskrbe i sanitarnih i higijenskih uvjeta, kao i za upravljanje vodama. Osim toga, sposobni su i voljni umrežiti se preko granica i tako ojačati međunarodnu suradnju. |
|
3.2.4. |
Međutim, postoji nekoliko prepreka aktivnom sudjelovanju mladih u aktivnostima povezanima s vodom i upravljanju vodama, kao što su:
|
|
3.2.5. |
Kako bi se prevladale te i druge prepreke, mladima su od vrlo rane dobi potrebne mogućnosti obrazovanja i osposobljavanja. Za to su potrebni dostatni resursi u pogledu dostupnosti učitelja i nastavnika u lokalnim zajednicama i školskim ustanovama na daljinu, kao i mogućnosti pristupa strukovnom osposobljavanju i visokom obrazovanju za mlade, prije svega djevojčice i mlade žene. Naglasak bi trebao biti na obrazovnim programima koji su prilagođeni mladima i čiji kurikulumi sadrže održivo upravljanje vodama i diplomaciju u području voda, kako bi sljedeća generacija bila svjesna sadašnjih i budućih izazova povezanih s vodom i dobro pripremljena za suočavanje s njima. Da bi se osigurao veći učinak, trebalo bi iskoristiti digitalne alate i platforme za povećanje uključenosti mladih u udaljenim planinskim i otočnim područjima kao i drugim nedovoljno pokrivenim područjima, čime bi im se omogućio pristup forumima za obrazovanje, osposobljavanje i oblikovanje politika. |
|
3.2.6. |
Uz kompetencije povezane s vodom, mlade bi trebalo oboružati općim građanskim vještinama i vještinama u području građanstva kako bi imali veći utjecaj i mogli uspješnije sudjelovati u upravljanju vodama i donošenju politika. Građansko obrazovanje nužno je i sa stajališta pripreme za budućnost, s obzirom na to da su mladi vođe sutrašnjice, a oni im i pomaže da budu dio javne politike današnjice (15). Također bi im trebalo omogućiti stjecanje poduzetničkih vještina te ih poticati i podupirati u osnivanju poduzeća, čime bi se doprinijelo zapošljavanju. |
3.3. Osnaživanje žena
|
3.3.1. |
Posvuda u svijetu nedostatak vode prvenstveno pogađa žene i djevojčice (16) jer one tradicionalno snose glavni teret prikupljanja vode. Brojke pokazuju sljedeće:
|
|
3.3.2. |
Postoje znanstveni dokazi da bolji pristup vodoopskrbi i sanitarnim uslugama i higijenski uvjeti ženama omogućuje da preuzmu veću kontrolu nad svojim životima na osobnoj razini i na razini kućanstva i zajednice, što pak povoljno utječe na zajednice jer se time:
|
|
3.3.3. |
Napredniji sustavi za upravljanje vodama i gospodarenje otpadnim vodama od presudne su važnosti za to da se žene i djevojčice u područjima s nedostatkom vode oslobodi od toga da se bave isključivo ispunjavanjem osnovnih potreba svojih obitelji i da se osigura bolja zaštita izvora vode. |
|
3.3.4. |
Pristup obrazovanju i raznim mogućnostima učenja još su jedan stup za osnaživanje žena u pitanjima koja se tiču vode. Odgovarajuću pozornost treba posvetiti i ostvarivanju raznolikih radnih mogućnosti i pristojnih radnih uvjeta za žene, uključujući sprečavanje diskriminacije, uznemiravanja i svih oblika zlostavljanja. Usto, ženama bi trebalo pružiti sve mogućnosti za bavljenje poduzetništvom. Osim obrazovanja, za to je potreban zakonski dopušten pristup infrastrukturi, zemljištu, prirodnim resursima i financiranju. U tom pogledu mikrofinanciranje može biti dragocjen alat. |
|
3.3.5. |
Jednake mogućnosti za obrazovanje, osposobljavanje, rad i poduzetništvo pridonose boljoj rodnoj ravnopravnosti općenito, što je često izazov jer to pitanje ovisi o kulturi i stavovima zajednice. Stoga je izuzetno bitno podići svijest o koristima koje donosi rodna ravnopravnost i utvrditi s kojim se strukturnim preprekama ona suočava. |
|
3.3.6. |
Iako je rodna ravnopravnost pitanje ljudskih prava, ključna je i za oslobađanje punog potencijala stanovništva za poboljšanje gospodarskog, socijalnog i ekološkog napretka. Žene su često zadužene za nesmetano odvijanje svakodnevnih aktivnosti i međusobno usklađivanje različitih potreba i resursa, što je dobra polazišna točka za održivo upravljanje vodnim resursima, plavu diplomaciju i uključivanje šireg skupa vrijednosti u odluke koje utječu na vodu. To se odnosi i na upravljanje vodama na praktičnoj razini i na donošenje odluka i diplomaciju na političkoj razini (21). Stoga bi žene trebalo poticati i podupirati da traže zaposlenje u tom području. |
|
3.3.7. |
Ženama bi trebalo omogućiti pristup vodećim položajima te bi ih trebalo poticati na stjecanje tehničkog i pravnog stručnog znanja i rukovoditeljskih vještina kako bi se oslobodio njihov potencijal u politici, poslovnom svijetu, trećem sektoru i svim drugim sektorima koji doprinose održivom upravljanju vodama i plavoj diplomaciji. Stoga bi trebalo uspostaviti posebne programe mentorstva za žene koje sudjeluju u upravljanju vodama kako bi im se osigurao pristup vodećim položajima i potaknulo njihovo sudjelovanje u postupcima donošenja odluka na svim razinama. Osim toga, važno je podupirati samopouzdanje žena i razvoj njihove karijere, među ostalim umrežavanjem na svim razinama, od lokalne do međunarodne. Postojeći su primjeri mreža „Žene u vodnoj diplomaciji” u regiji rijeke Nil i mreža „Žene u upravljanju vodama” u srednjoj Aziji i Afganistanu. Te su mreže zajednice prakse; glavni je cilj mreže „Žene u vodnoj diplomaciji” osnaživanje i vodeća uloga žena u donošenju odluka na visokoj razini u prekograničnim riječnim slivovima. |
3.4. Uključivanje autohtonih i lokalnih zajednica (uključujući migrante i osobe s invaliditetom)
|
3.4.1. |
Autohtoni narodi čine 5 % svjetskog stanovništva i zauzimaju ili posjeduju oko 20 do 25 % kopnene površine zemlje, odnosno njome upravljaju (22). Na autohtonim područjima nalaze se mnogi vitalni izvori vode, kao što su vodotornjevi, močvarna područja i rijeke kojima autohtone zajednice upravljaju tisućljećima, što često ne priznaju oni koji imaju koristi od njihova rada. Te se zajednice među prvima suočavaju s problemima povezanima s vodom jer se uvelike oslanjaju na prirodne resurse i ekosustave. Posebno su osjetljive na posljedice rizika povezanih s vodom po sigurnost opskrbe hranom, kao što su posljedice na ribarstvo, lov i ispašu stoke. Ti su problemi često povezani sa sušama ili poplavama, dok su u arktičkom području mogućnosti lova ograničene zbog topljenja leda uzrokovanog klimatskim promjenama, što sprečava kretanje na ledu. |
|
3.4.2. |
Pripadnice autohtonih zajednica često se suočavaju s dodatnim problemima zbog svojeg etničkog podrijetla, roda ili autohtonog identiteta. Ti su problemi uznemiravanje, nasilje, diskriminacija na radnom mjestu i nedostatak političkih i pravosudnih prava, uključujući vlasništvo nad zemljištem i pristup prirodnim resursima (23). Unatoč tome, u mnogim su autohtonim zajednicama žene čuvarice znanja o vodi te je njihovo smisleno uključivanje od presudne važnosti. |
|
3.4.3. |
Autohtone zajednice obično imaju dugotrajan, dubok odnos s vodom, zemljištem i močvarnim područjima i jedinstveno znanje o tome kako očuvati, zaštititi i upotrebljavati te resurse na održiv način, često u skladu s obvezom zaštite zemljišta koju imaju zbog odnosa s teritorijem na kojem žive. Na primjer, u peruanskim Andama autohtone zajednice na strmim planinskim padinama sade velik broj sadnica brzorastućih i otpornih stabala queuña radi sprečavanja erozije i pohranjivanja i filtriranja vode kojom se napajaju izvori i močvarna područja nizvodno (24). Znanje autohtonih zajednica, koje prenose kroz generacije i često usmenom predajom, mora se smatrati izvorom nadahnuća koji treba istražiti i iskoristiti u okviru smislenih partnerstava u mnogim kontekstima, među ostalim u diplomaciji u području voda. |
|
3.4.4. |
S druge strane, bitno je poboljšati zaštitu prava intelektualnog vlasništva autohtonih i lokalnih zajednica koja se odnose na tradicionalno znanje i izričaje. To se tiče izuma zasnovanih na tradiciji, kulturnih izričaja, dizajna proizvoda, recepata i zemljopisnog podrijetla robe i usluga (25). |
|
3.4.5. |
Unatoč napretku postignutom u zadnje vrijeme očigledno je da su u pogledu praksi povezanih s vodom potrebne proaktivne platforme za konstruktivnu suradnju između autohtonih skupina i nacionalnih i lokalnih vlasti, kao i s međunarodnom zajednicom. Istinski dijalog zasnovan na zajedničkim interesima i dogovoru ključan je za izgradnju dugoročnih odnosa, dubljeg povjerenja i uzajamnog poštovanja između vlada i autohtonih zajednica, uključujući žene i mlade. U odlukama na međunarodnoj razini često se ne uzimaju u obzir perspektive, znanje ili rješenja autohtonih zajednica. Stoga je sustavno uključivanje autohtonih zajednica u međunarodnu suradnju potrebno i za to da se osigura poštovanje njihovih ljudskih prava i da se u potpunosti iskoristi potencijal tih skupina. |
|
3.4.6. |
Svim lokalnim zajednicama u bilo kojoj regiji mora se omogućiti pristup infrastrukturi, informacijama i obrazovanju. Međutim, praktična rješenja trebala bi uzeti u obzir lokalne uvjete i razinu razvoja jer se potrebe i mogućnosti ljudi koji žive u planinskim područjima, na otocima te u malim i izoliranim selima bez odgovarajućeg pristupa vodi znatno razlikuju od potreba i mogućnosti ljudi koji žive u razvijenijim područjima, a svaki kontekst zahtijeva odgovarajuća rješenja. S obzirom na to da organizacije civilnog društva na lokalnoj razini često imaju važnu ulogu u pitanjima povezanima s vodom i u pomaganju ranjivim skupinama, trebale bi biti uključene u lokalne postupke donošenja politika. |
4. Mogućnosti partnerstva za EU
|
4.1. |
EU ima središnju ulogu u rješavanju globalnog problema nedostatka vode putem svojih vanjskih odnosa i međunarodnih partnerstava, dopunjenih nacionalnim donacijskim programima. Na temelju svojeg naprednog pravnog okvira, tehnoloških kapaciteta i važne uloge donatora u tom području, EU može uvelike doprinijeti održivom upravljanju vodnim resursima, pristupu vodi i sanitarnim uvjetima, obrazovanju i osposobljavanju, upravljanju vodama i rješavanju sukoba. U tom kontekstu EU također može iskoristiti svoje iskustvo u jačanju rodne ravnopravnosti i participativnog oblikovanja politika, uključujući angažman mladih, te pružiti smjernice u tom području. U tom bi pogledu veliku važnost mogli imati instrumenti mikrofinanciranja u interesu relevantnih skupina. |
|
4.2. |
Zbog svojih posebnih demografskih, geografskih i političkih uvjeta supsaharska Afrika postala je središnja točka za plavu diplomaciju. Budući da će se destabilizacija Afrike zbog nedostatka vode vjerojatno prenijeti na Bliski istok, sjevernu Afriku i EU te dovesti do prehrambene i migracijske krize, Europa mora proaktivno djelovati. Viktorijino jezero, jezero Čad i riječni slivovi rijeka Nil, Niger i Kongo žarišne su točke u pogledu nedostatka vode na koje je hitno potrebno usmjeriti pozornost kako bi se zaštitio okoliš i spriječile klimatske i vodne katastrofe koje bi mogle izazvati nove sukobe i migracijske valove prema Europi. |
|
4.3. |
U okviru strategije Global Gateway (26) i strategije EU-a za gospodarsku sigurnost (27) Afrika je ključan partner EU-a. Budući da druge svjetske sile, osobito Kina i Indija, aktivno grade uporište u Africi, nedvojbeno je da je suradnja s tim kontinentom od iznimne važnosti za gospodarsku i geopolitičku sigurnost i globalni strateški položaj EU-a. Stoga je nužno da EU razvije sveobuhvatnu strategiju za Afriku, čiji sastavni dio treba biti plava diplomacija. |
|
4.4. |
S obzirom na izazove u područjima s nedostatkom vode, osobito u supsaharskoj Africi, te s obzirom na rizike i mogućnosti koje iz toga proizlaze za EU, EGSO preporučuje uspostavu oglednog programa partnerstva za barem jedno od tih područja Afrike kako bi se na integriran način obuhvatili razni elementi osnaživanja. EGSO predlaže da se u taj program uključe sljedeće mjere: |
|
4.4.1. |
suradnja i podupiranje razvoja infrastrukture za opskrbu vodom i otpadne vode i s time povezanih usluga kako bi se poboljšao pristup vodoopskrbi i sanitarnim uslugama, kao i higijenski uvjeti, s posebnim naglaskom na održivosti, učinku na okoliš i radu na obnovi; |
|
4.4.2. |
podupiranje izgradnje lokalnih kapaciteta za obrazovanje i osposobljavanje, olakšavanje razmjene studenata s EU-om i promicanje mogućnosti koje pruža baza talenata EU-a, pri čemu treba izbjegavati odljev mozgova i promicati kružne migracije, (28) kako bi se poboljšale kompetencije i vještine potrebne za održivo upravljanje vodama i plavu diplomaciju. Posebni napori trebali bi biti usmjereni na obrazovanje djevojčica i žena; |
|
4.4.3. |
suradnja u području plavih tehnologija, popraćena potrebnim elektroenergetskim tehnologijama, kako bi se poboljšali pristup vodoopskrbni i sanitarnim uslugama, kao i higijenski uvjeti, učinkovitost korištenja vode, kontrola onečišćenja i sigurnost opskrbe čistom vodom. Pri odabiru tehnologije treba na odgovarajući način uzeti u obzir lokalne uvjete; |
|
4.4.4. |
poboljšanje uvjeta i kapaciteta za stvaranje lokalnih poduzeća radi promicanja poduzetništva i zapošljavanja. Posebnu potporu treba pružati mladim poduzetnicima i poduzetnicama i ženama poduzetnicama; |
|
4.4.5. |
promicanje provedbe međunarodnih konvencija o radu kako bi se osigurali pristojni radni uvjeti. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti osiguravanju nediskriminacije na temelju spola i etničkog podrijetla te poštovanju ljudskih prava; |
|
4.4.6. |
uspostava suradnje s lokalnim oblikovateljima politika i raznim skupinama kako bi se unaprijedilo participativno oblikovanje politika i plava diplomacija. Cilj te višedioničke interakcije trebao bi biti osnaživanje mladih, žena i autohtonih naroda kako bi se spriječili i riješili problemi i sukobi povezani s vodom; |
|
4.4.7. |
suradnja na razvoju digitalne infrastrukture i veza kako bi se iskoristile mogućnosti koje pruža digitalizacija u području upravljanja vodama, obrazovanja i komunikacije. To bi trebalo popratiti nastojanjima da se razviju digitalne vještine lokalnih zajednica; |
|
4.4.8. |
uključivanje civilnog društva EU-a u taj program kako bi se unaprijedila razmjena znanja i iskustava na lokalnoj razini. Trebalo bi u potpunosti iskoristiti postojeće strukture suradnje; |
|
4.4.9. |
izdvajanje dostatnih sredstava za taj program, među ostalim za razvoj infrastrukture, obrazovanja, višedioničkog dijaloga i poslovanja, kako bi se osigurala provedba navedenih mjera; |
|
4.4.10. |
praćenje i ocjenjivanje provedbe i učinka programa s ciljem njegova poboljšanja u budućnosti. Glavni naglasak trebao bi biti na rezultatima u pogledu mladih, žena te lokalnih i regionalnih zajednica i kao ciljnih skupina i kao aktera u upravljanju vodama i vodnoj politici. |
Bruxelles, 4. prosinca 2024.
Predsjednik
Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Oliver RÖPKE
(1) SL C, C/2023/862, 8.12.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2023/862/oj.
(2) Političke smjernice gđe von der Leyen, srpanj 2024.
(3) Npr. Europska građanska inicijativa za pametnu i otpornu Europu u području gospodarenja vodom, https://citizens-initiative.europa.eu/initiatives/details/2024/000010_en.
(4) Dobar je primjer UWASNET u Ugandi, https://uwasnet.org/.
(5) Konvencija o močvarnim područjima, koja je sastavljena 1971. i koju su potpisale 172 zemlje svijeta, također doprinosi osnaživanju ranjivih skupina, https://www.ramsar.org/news/empowering-women-restoring-wetlands-go-hand-hand.
(6) SL C, C/2023/862, 8.12.2023., ELI: https://eur-lex.europa.eu/eli/C/2023/862/oj?locale=hr.
(7) SL C, C/2024/878, 6.2.2024., ELI: https://eur-lex.europa.eu/eli/C/2024/878/oj?locale=hr.
(8) Konvencija o močvarnim područjima međuvladin je ugovor koji pruža okvir za očuvanje i razboritu upotrebu svih močvarnih područja i njihovih resursa. Pojam „močvarna područja” u tom kontekstu obuhvaća rijeke, jezera, tresetišta, ribnjake, močvare i sva obalna močvarna područja. Vidjeti https://www.ramsar.org/.
(9) https://www.eesc.europa.eu/en/initiatives/eu-blue-deal.
(10) Diplomacija drugog puta jest praksa nedržavnih aktera koji se koriste taktikama rješavanja sukoba (kao što su radionice i razgovori) radi smanjivanja bijesa, napetosti ili straha među sukobljenim skupinama. Tim nevladinim, neformalnim i neslužbenim kontaktima organiziraju se aktivnosti kao što su radionice i razgovori za poboljšanje komunikacije i razumijevanja među građanima.
(11) Klasična diplomacija obično se smatra glavnim alatom za uspostavu mira u okviru vanjske politike određene države. Provode je diplomati, visokopozicionirani vladini dužnosnici i čelnici država s ciljem vršenja utjecaja na strukture političke moći.
(12) SL C, C/2024/878, 6.2.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/878/oj.
(13) 10 things you didn’t know about the world’s population (10 stvari koje niste znali o svjetskom stanovništvu) – Ured izaslanika glavnog tajnika za mlade (un.org).
(14) https://fieldsoflife.org/why-east-africa/.
(15) Izvrstan je primjer strategija Unije za Mediteran za angažman mladih i upravljanje vodama. U skladu s temeljnim načelima osnaživanja mladih u pogledu održivog upravljanja vodama, ta strategija pruža vrijedan okvir za povećanje sudjelovanja mladih u upravljanju vodama i postupcima donošenja odluka. Njome se stavlja naglasak na potrebu za prilagođenim inicijativama izgradnje kapaciteta i za projektima koje vode mladi i koji su ključni za poticanje inovativnosti i osiguravanje da mladi ne budu samo sudionici nego i vođe u vodnom sektoru. Strategijom se zagovara integracija stajališta mladih i na lokalnoj i na međunarodnoj razini.
(16) SL C 349, 29.9.2023., str. 60.
(17) Tijelo Ujedinjenih naroda za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena.
(18) Collecting water is often a colossal waste of time for women and girls (Prikupljanje vode često je golem gubitak vremena za žene i djevojčice), UNICEF.
(19) FAO.
(20) UNICEF.
(21) Postoje dva konkretna primjera. Kao prvo, komparativna studija o osnaživanju žena u diplomaciji u području voda na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, koju su proveli Ženevski centar za vodu i GWP-Med i u kojoj se naglašava ključna uloga žena u diplomaciji u području voda u toj regiji. Ona pruža vrijedan uvid u izazove i mogućnosti za osnaživanje žena u tom području i ističe potrebu za ciljanom intervencijom kako bi se podržala vodeća uloga žena u upravljanju vodama i diplomaciji u području voda. Kao drugo, program rada o spolovima i močvarnim područjima, Konvencija o močvarnim područjima (ramsar.org).
(22) https://siwi.org/publications/indigenous-people-water-and-climate-change/.
(23) Indigenous women’s realities: Insights from the Indigenous Navigator (Stvarnost žena u autohtonim zajednicama: saznanja stečena u okviru sustava Indigenous Navigator), IWGIA i ILO, 2020.
(24) https://library.panos.co.uk/features/stories/seeds-of-water.html#0_00337302.
(25) https://www.wipo.int/sme/en/traditional-knowledge.html.
(26) https://www.eesc.europa.eu/hr/our-work/opinions-information-reports/opinions/global-gateway/opinions.
(27) https://www.eesc.europa.eu/hr/our-work/opinions-information-reports/opinions/european-economic-security-strategy.
ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/769/oj
ISSN 1977-1088 (electronic edition)