|
Službeni list |
HR Serija L |
|
2025/1505 |
28.7.2025 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2025/1505
оd 25. srpnja 2025.
o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz epoksi smole podrijetlom iz Narodne Republike Kine, Tajvana i Tajlanda te o prekidu ispitnog postupka u vezi s uvozom epoksi smole podrijetlom iz Republike Koreje
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 9. stavak 4.,
budući da:
1. POSTUPAK
1.1. Pokretanje postupka
|
(1) |
Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 1. srpnja 2024. antidampinški ispitni postupak povezan s uvozom epoksi smole podrijetlom iz Narodne Republike Kine, Republike Koreje, Tajvana i Tajlanda (Narodna Republika Kina, Tajvan i Tajland smatraju se „predmetnim zemljama”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”). |
|
(2) |
Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon pritužbe koju je 6. lipnja 2024. podnijelo ad hoc udruženje proizvođača epoksi smole („podnositelj pritužbe”). Pritužba je podnesena u ime Unijine industrije epoksi smole u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su dostatna osnova za pokretanje ispitnog postupka. |
1.2. Evidentiranje
|
(3) |
Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2024/2714 (3) („uredba o evidentiranju”) uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda. |
1.3. Privremene mjere
|
(4) |
U skladu s člankom 19.a osnovne uredbe Komisija je 30. siječnja 2025. strankama dostavila sažetak predloženih pristojbi i pojedinosti o izračunu dampinških marži i marži dostatnih za uklanjanje štete nanesene industriji Unije. Zainteresirane strane pozvane su da u roku od tri radna dana dostave primjedbe na točnost izračuna. Društvo Aditya Birla Chemicals (Thailand) Limited („Aditya Birla”) dostavilo je primjedbe na dokument prethodne objave. Iako je poziv na podnošenje primjedbi bio ograničen na točnost izračuna (4), društvo Aditya Birla podnijelo je nekoliko primjedbi na sadržaj. Te primjedbe potom su ponovljene nakon privremene objave i analizirane su u nastavku. |
|
(5) |
Komisija je 27. veljače 2025. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2025/393 (5) („privremena uredba”) uvela privremene antidampinške pristojbe na uvoz epoksi smole podrijetlom iz Narodne Republike Kine, Tajvana i Tajlanda. |
1.4. Daljnji postupak
|
(6) |
Nakon objave osnovnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je uvedena privremena antidampinška pristojba („privremena objava”) tajlandski proizvođač izvoznik Aditya Birla, tajvanski proizvođač izvoznik Nan Ya Plastics Corporation („Nan Ya”), Odbor za epoksi smolu i njezinu primjenu Kineskog saveza naftne i kemijske industrije („ERC”), djelujući u ime kineskih proizvođača epoksi smole (6), podnositelj pritužbe i dva nepovezana uvoznika, društva QR Polymers i De Monchy, dostavili su pisane podneske u kojima su iznijeli svoja stajališta o privremenim nalazima u roku predviđenom člankom 2. stavkom 1. privremene uredbe. |
|
(7) |
Strankama koje su to zatražile omogućeno je da budu saslušane. Saslušanja su održana s društvima Aditya Birla Nan Ya, podnositeljem pritužbe, ERC-om te s društvima QR Polymers i De Monchy. |
|
(8) |
Komisija je nastavila prikupljati i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Pri donošenju konačnih nalaza Komisija je razmotrila primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane i prema potrebi revidirala svoje privremene zaključke. |
|
(9) |
Komisija je obavijestila sve zainteresirane strane o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih namjerava uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz epoksi smole podrijetlom iz Narodne Republike Kine, Tajvana i Tajlanda te prekinuti ispitni postupak u vezi s uvozom epoksi smole podrijetlom iz Republike Koreje („konačna objava”). Svim je strankama odobren rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na konačnu objavu. |
|
(10) |
Strankama koje su to zatražile isto je tako omogućeno da budu saslušane. Saslušanje s društvom Aditya Birla održano je 23. svibnja 2025. |
|
(11) |
Komisija je 2. lipnja 2025. objavila dokument o dodatnoj konačnoj objavi u kojem se objašnjavaju i obrazlažu prilagodbe provedene na temelju primjedbi zaprimljenih kao odgovor na konačnu objavu od 8. svibnja 2025. |
|
(12) |
Društvo Aditya Birla dostavilo je primjedbe na dodatnu konačnu objavu te je od Komisije zatražilo da osigura jednako postupanje prema svim zainteresiranim stranama i uzme u obzir primjedbe dostavljene kao odgovor na konačnu objavu. U dodatnoj konačnoj objavi Komisija je odgovorila samo na prilagodbe provedene nakon primjedbi na konačnu objavu. Suprotno tvrdnji, sa svim zainteresiranim stranama postupalo se jednako jer su sve primjedbe na konačnu objavu propisno uzete u obzir. |
|
(13) |
Saslušanje s društvom Aditya Birla održano je 11. lipnja 2025., a s društvom QR Polymers 20. lipnja 2025. |
1.5. Tvrdnje o pokretanju postupka
|
(14) |
Nakon privremene objave ERC je ponovio svoju tvrdnju iz uvodnih izjava od 6. do 8. privremene uredbe navodeći da je došlo do ozbiljne povrede njegovih postupovnih prava na obranu zbog manjkavih sažetaka koji nisu povjerljivi i nepostojanja analize određenih čimbenika štete navedenih u članku 3. stavcima 3. i 5. osnovne uredbe. Osim toga, društvo Aditya Birla ponovilo je svoju tvrdnju da je Komisija podnositelju pritužbe odobrila prekomjernu povjerljivost te se pozvalo na povredu prava na obranu i djelotvornu sudsku zaštitu. Navelo je da zbog nemogućnosti pristupa pouzdanim i neredigiranim informacijama i dokazima društva nisu mogla djelovati s potpunom sigurnošću niti utvrditi pouzdanost podataka na temelju kojih je Komisija utvrdila nalaze iz privremene uredbe. |
|
(15) |
Kako je utvrđeno u privremenoj uredbi (vidjeti uvodne izjave od 10. do 12. i uvodnu izjavu 14.), verzija pritužbe koja nije povjerljiva i priloženi dokazi, uključujući podatke dodane u otvoreni spis nakon pokretanja postupka te opsežne privremene nalaze Komisije iz privremene uredbe, omogućili su strankama da u razumnoj mjeri razumiju sadržaj tih dokumenata. Nadalje, stranke nisu pokazale kako bi detaljniji sažeci koji nisu povjerljivi ili dodatna analiza štete u pritužbi utjecali na trenutačni postupak i zaštitili njihova postupovna prava. |
|
(16) |
Komisija je prije pokretanja ispitnog postupka objektivno i opsežno proučila tvrdnje podnositelja pritužbe te je naknadno provela neovisnu istragu u svrhu utvrđivanja činjenica, na temelju kojih je donijela privremene nalaze. Komisija se stoga nije oslonila na pritužbu i u njoj iznesene tvrdnje, već je i u privremenoj i u konačnoj fazi došla do vlastitih zaključaka na temelju objektivnog ispitivanja relevantnih podataka koje je neovisno pribavila u okviru tog ispitnog postupka. Tvrdnje ERC-a i društva Aditya Birla stoga su odbačene. |
|
(17) |
U odgovoru na privremenu objavu društvo Aditya Birla nadalje je tvrdilo da Komisija nije objasnila zašto objedinjavanje mikroekonomskih i makroekonomskih pokazatelja smatra opravdanim. Kako je već objašnjeno u uvodnoj izjavi 10. privremene uredbe, Komisija je prihvatila raspone za mikroekonomske i makroekonomske pokazatelje zbog strukture industrije Unije. U svakom slučaju, rasponi navedeni za pokazatelje štete bili su dovoljno detaljni da omoguće razumijevanje suštine dostavljenih informacija i ocjenjivanje kretanja svih pokazatelja štete, posebno s obzirom na to da je za svaki pokazatelj dodatno naveden indeks za razmatrano razdoblje. |
|
(18) |
Nakon privremene objave društvo Aditya Birla tvrdilo je da je došlo do povrede njegova prava na obranu zbog promjene razdoblja ispitnog postupka, koje nije jednako u pritužbi i u samom postupku. Točnije, taj proizvođač izvoznik doveo je u pitanje pravnu osnovu za Komisijinu jednostranu izmjenu razdoblja ispitnog postupka. Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 42. privremene uredbe, u skladu s člankom 6. stavkom 1. osnovne uredbe razdoblje ispitnog postupka obično mora obuhvaćati razdoblje od najmanje šest mjeseci neposredno prije pokretanja postupka. No kad je riječ o postupanju u skladu s tom odredbom, Komisija ima diskrecijsko pravo pri odabiru razdoblja ispitnog postupka, pod uvjetom da taj odabir omogućuje reprezentativni nalaz i da pritom koristi najnovije podatke, a u osnovnoj uredbi ne postoji pravni zahtjev prema kojem bi razdoblje odabrano za ispitni postupak moralo biti jednako razdoblju koje odaberu podnositelji pritužbe. U ovom je slučaju Komisija odabrala razdoblje ispitnog postupka koje završava tri mjeseca prije pokretanja ispitnog postupka, što je u skladu s člankom 6. stavkom 1. osnovne uredbe i ustaljenom praksom, te je istodobno omogućila prikupljanje podataka iz Unije od proizvođača izvoznika te iz drugih statističkih izvora. Tvrdnja društva Aditya Birla stoga je odbačena. |
1.6. Odabir uzorka
|
(19) |
Nisu zaprimljene primjedbe na odabir uzorka. Stoga su potvrđeni zaključci iz uvodnih izjava od 21. do 34. privremene uredbe. |
2. PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD
|
(20) |
Nakon privremene objave društvo Nan Ya zatražilo je da se iz opsega proizvoda isključe epoksi smole za posebne namjene, uključujući epoksi smole na bazi novolaka, bromirane epoksi smole i epoksi smole na bazi bisfenola F. Društvo Nan Ya ponovilo je svoj zahtjev i u odgovoru na konačnu objavu, no nije dostavilo nove dokaze u tom pogledu. Taj tajvanski proizvođač izvoznik tvrdio je da se ti proizvodi proizvode od drukčijih sirovina, da imaju drukčija fizička, tehnička i kemijska svojstva (kemijski su i termički stabilniji i otporniji ili je u njih ugrađena niska razina ugljika) i posebne primjene, da su u ograničenoj mjeri zamjenjivi s konvencionalnim epoksi smolama te da ih potrošači doživljavaju drukčije. Osim toga, Nan Ya je zatražio da se iz opsega proizvoda isključe epoksi smole u krutom stanju, koje se prema tom društvu proizvode drukčijim postupkom (koji uključuje dodatne korake u proizvodnji) i u ograničenoj su mjeri zamjenjive s konvencionalnim epoksi smolama u tekućem stanju. To društvo smatra da se isključenjem tih proizvoda iz opsega proizvoda neće ugroziti učinkovitost antidampinških mjera jer je njihov udio na tržištu Unije, u domaćoj proizvodnji u Uniji i uvozu vrlo malen. Osim toga, u svojem odgovoru na privremenu objavu društvo De Monchy tvrdilo je da bi Komisija trebala razmotriti uvođenje razlike između epoksi smola na biološkoj osnovi i epoksi smola za posebne namjene s jedne strane i drugih vrsta smole s druge strane radi točnije klasifikacije i učinka na tarife. |
|
(21) |
Prvo, u skladu s točkom 2. Obavijesti o pokretanju postupka sve zainteresirane strane koje su željele dostaviti informacije o opsegu proizvoda morale su to učiniti u roku od 10 dana od datuma objave Obavijesti (odnosno do 11. srpnja 2024.). Ni Nan Ya ni De Monchy nisu iznijeli primjedbe niti su dostavili podneske o tom pitanju u tom roku. |
|
(22) |
Drugo, sve sporne vrste epoksi smole obuhvaćene su definicijom proizvoda kako je utvrđena u članku 1. privremene uredbe, koju stranke nisu osporile. Valja naglasiti, a to jasno proizlazi i iz pritužbe, Obavijesti o pokretanju postupka i privremene uredbe, da se predmetnim proizvodom smatraju i konvencionalne epoksi smole i smole za posebne namjene. Epoksi smole iz ovog predmeta definirane su svojim osnovnim kemijskim sastavom i sirovinama koje se koriste u proizvodnji – sve epoksi smole kako su definirane u članku 1. privremene uredbe, uključujući smole za posebne namjene ili epoksi smole u krutom stanju, polimeri su ili predpolimeri koji sadržavaju reaktivne epoksidne skupine i baza su im epiklorhidrin i alifatski ili aromatski alkoholni spoj, što ih čini predmetnim proizvodom. |
|
(23) |
Nije sporno da vrste epoksi smole opisane u uvodnoj izjavi 20. mogu imati razne primjene i neznatno drukčija svojstva, da njihova proizvodnja može uključivati dodatne korake, da su učinkovitije, stabilnije ili kemijski otpornije, da su pogodnije za okoliš, kao ni to da su potražnja za tim smolama te njihova domaća proizvodnja i uvoz ograničeni. Međutim, osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva predmetnih vrsta epoksi smole slična su: sve vrste imaju termoaktivna svojstva i proizvode se sličnim postupkom proizvodnje. Nadalje, smole za posebne namjene i osnovne vrste smole od proizvođačâ kupuju isti kupci. Stoga je percepcija kupaca takva da su te vrste proizvoda slične, a prodaja tih raznih vrsta smole kupcima odvija se putem istih ili sličnih prodajnih kanala. Osim toga, činjenica da se smole za posebne namjene proizvode u Uniji ili uvoze u manjim količinama nije dovoljna da ih se isključi iz opsega postupka. U svakom slučaju, društva Nan Ya i De Monchy nisu dostavila relevantne i provjerljive podatke koji bi Komisiji omogućili da pravilno procijeni tvrdnju o isključenju proizvoda. Tvrdnje tih društava stoga su odbačene kao neopravdane. |
|
(24) |
Društvo QR Polymers u svojem je odgovoru na privremenu objavu također tvrdilo da je Komisija pogriješila jer u svojoj analizi nije uzela u obzir sredstva za stvrdnjavanje iako se epoksi smola upotrebljava kao sirovina za njihovu proizvodnju i ta se sredstva nude u paketu s epoksi smolom. Komisija je podsjetila na to da je u Obavijesti o pokretanju postupka i članku 1. privremene uredbe jasno definiran opseg proizvoda iz ispitnog postupka. Međutim, ovim ispitnim postupkom nisu obuhvaćeni silazni proizvodi u odnosu na predmetni proizvod, iako se u njihovoj proizvodnji koristi predmetni proizvod, ni proizvodi koji se prodaju zajedno s predmetnim proizvodom. Nakon konačne objave društvo QR Polymers ponovilo je svoju tvrdnju da sredstva za stvrdnjavanje nisu silazni proizvod epoksi smole, nego se upotrebljavaju usporedno u proizvodnji, te da nisu samo neka komponenta proizvoljnog paketa, već su ključni za kvalitetu smole i obrnuto. Komisija je ponovila da sredstva za stvrdnjavanje kao takva nisu dio opsega proizvoda iz ovog ispitnog postupka, neovisno o tome je li riječ o silaznim proizvodima ili proizvodima koji se upotrebljavaju usporedno s epoksi smolom. S obzirom na prethodno navedeno tvrdnje društva QR Polymers morale su se odbaciti. |
|
(25) |
Budući da nije bilo daljnjih primjedbi u pogledu opsega proizvoda i istovjetnog proizvoda, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 44. do 55. privremene uredbe. |
3. DAMPING
3.1. Narodna Republika Kina
3.1.1. Postupak za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe
|
(26) |
Budući da nije bilo primjedbi, potvrđeni su nalazi iz odjeljka 3.1.1. privremene uredbe. |
3.1.2. Uobičajena vrijednost
3.1.2.1.
|
(27) |
Nakon objave Komisija je zaprimila primjedbe ERC-a. Prvo, ERC je tvrdio da Izvješće ne ispunjava standarde nepristranih i objektivnih dokaza i dokaza s dostatnom dokaznom vrijednosti. Tvrdila je da sama činjenica da je Izvješće sastavljeno s namjernim ciljem, odnosno kako bi se industrijama Unije olakšalo da podnesu pritužbu u području trgovinskih mjera, automatski znači da se ne može provesti nepristrana i objektivna analiza kineskog gospodarstva. ERC je također tvrdio da je dokazna vrijednost Izvješća dvojbena jer se u njemu namjerno izostavljene činjenične okolnosti, elementi i zaključci, što bi bilo u suprotnosti s djelomičnom svrhom za koju je sastavljeno ili bi je oslabilo. |
|
(28) |
Drugo, ERC je tvrdio da se čini da članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe nije u skladu sa Sporazumom WTO-a o antidampingu. Tvrdio je da članak 2.2. Sporazuma WTO-a o antidampingu ne poznaje koncept znatnih poremećaja i ne dopušta korištenje podataka iz odgovarajuće reprezentativne zemlje ili međunarodnih cijena za izračun uobičajene vrijednosti. Konkretno, člankom 2.2. tog sporazuma dopušta se da se izračun uobičajene vrijednosti koriste samo troškovi proizvodnje u zemlji podrijetla uvećani za razuman iznos administrativnih, prodajnih i općih troškova te dobiti. |
|
(29) |
Treće, ERC smatra da je članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe nespojiv s člankom 2.2.1.1. Sporazuma WTO-a o antidampingu i tumačenjem tog članka koje je dalo Žalbeno tijelo u predmetu EU – biodizel (Argentina) (DS473) (dalje u tekstu „EU – biodizel”), prema kojem tijela koja provode ispitni postupak za izračun izračunanih uobičajenih vrijednosti moraju upotrijebiti stvarne troškove proizvoda koje su imali proizvođači ili izvoznici. Stoga je ERC od Komisije zatražio da prihvati domaće cijene i troškove koje su prijavili kineski izvoznici koji surađuju. |
|
(30) |
Na tvrdnju ERC-a da Izvješće nije objektivno i nepristrano, Komisija je odgovorila da je Izvješće sveobuhvatan dokument koji se temelji na opsežnim objektivnim dokazima, uključujući zakonodavstvo, propise i druge službene dokumente o politikama koje je objavila kineska vlada, izvješća trećih strana iz međunarodnih organizacija, akademske studije i članke znanstvenika te druge pouzdane neovisne izvore. Izvješće je stavljeno na raspolaganje javnosti u prosincu 2017. kako bi svaka zainteresirana strana imala dovoljno vremena da ga ospori, dopuni ili dostavi primjedbe na njega i na dokaze na kojima se ono temelji. Komisija je u međuvremenu preispitala Izvješće i u travnju 2024. objavila ažuriranu verziju. Napominje da ERC nije osporavao sadržaj i dokaze navedene u Izvješću. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
|
(31) |
Osim toga, Komisija smatra da su odredbe članka 2. stavka 6.a u potpunosti u skladu s obvezama Europske unije prema WTO-u i sudskom praksom koju navodi ERC. Komisija je na početku napomenula da se Izvješće WTO-a o predmetu EU – biodizel nije odnosilo na primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, nego na primjenu posebne odredbe iz članka 2. stavka 5. osnovne uredbe. U svakom slučaju, pravo WTO-a kako ga tumače povjerenstvo WTO-a i Žalbeno tijelo u sporu EU – biodizel dopušta upotrebu podataka iz treće zemlje koji su propisno prilagođeni ako je takva prilagodba potrebna i potkrijepljena. Ako postoje znatni poremećaji, troškovi i cijene u zemlji izvoznici nisu primjereni za izračun uobičajene vrijednosti. U tim se okolnostima člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe predviđa izračun troškova proizvodnje i prodaje na temelju nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti, uključujući one u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji koja je na sličnom stupnju razvoja kao zemlja izvoznica. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju ERC-a. |
3.1.2.2.
|
(32) |
Nakon privremene objave društvo Aditya Birla osporavalo je odluku Komisije da se Malezija koristi kao izvor za nenarušene referentne vrijednosti za epiklorhidrin (ECH) i kaustičnu sodu, a Tajland kao izvor za sve druge čimbenike proizvodnje, troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit. |
|
(33) |
Komisija je pojasnila da je Maleziju koristila kao izvor samo za dva čimbenika proizvodnje, tj. ECH i kaustičnu sodu, za koje je uvoz iz Kine činio 75 % (ECH) i 62 % (kaustična soda) ukupnog uvoza, jer su cijene uvoza tih dvaju čimbenika proizvodnje u Tajland smatrane narušenima. Društvo Aditya Birla u svojim primjedbama nije objasnilo zašto bi to bila pogrešna ocjena, zbog čega je ta primjedba odbačena. |
|
(34) |
Nakon konačne objave društvo Aditya Birla ponovno je izrazilo zabrinutost zbog korištenja Malezije kao izvora primjerenih referentnih vrijednosti za ECH i kaustičnu sodu, a Tajlanda kao izvora za druge ulazne materijale, troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit. To je društvo navelo da je korištenjem dvije zemlje za potrebe utvrđivanja nenarušenih referentnih vrijednosti Komisija počinila pogrešku koja se tiče prava koja poništava rezultate cijelog ispitnog postupka. Drugim riječima, tvrdilo je da ako se Malezija morala koristiti kao izvor za određene čimbenike proizvodnje, to znači da odabir Tajlanda kao „glavne reprezentativne zemlje” nije bio prikladan. |
|
(35) |
Društvo Aditya Birla uputilo je na članak 2. stavak 5. točku (a) Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2423/88 (7) o zaštiti od dampinškog ili subvencioniranog uvoza koja više nije na snazi i u kojoj je utvrđena metodologija koja se primjenjuje na zemlje bez tržišnog gospodarstva (8) , (9). Osim toga, uputilo je na predmet T-326/21, u kojem je Opći sud ponovio da Komisija ima obvezu uzeti u obzir sve bitne i relevantne elemente kako bi utvrdila primjerenost odabrane zemlje i istaknuo da se ti elementi moraju ispitati s potrebnom dužnom pažnjom kako bi se zajamčilo da je uobičajena vrijednost proizvoda iz ispitnog postupka utvrđena na primjeren i razuman način. (10) Na temelju toga društvo Aditya Birla tvrdilo je da bi Komisija trebala nastaviti ispitni postupak s drugom reprezentativnom zemljom ili prekinuti trenutačni ispitni postupak i pokrenuti novi. |
|
(36) |
Komisija je odbacila tvrdnju društva Aditya Birla. Društvo Aditya Birla nije objasnilo zašto u okviru primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe ne bi bilo moguće koristiti drugu zemlju za potrebe utvrđivanja referentne vrijednosti za određene čimbenike proizvodnje kad Komisija zaključi da bi to bilo najprikladnije u određenom predmetu. Sudska praksa na koju se to društvo pozvalo nije relevantna ili ne ide u prilog njegovim tvrdnjama. Naime, dva predmeta iz 90-ih godina 20. stoljeća na koja je ono uputilo odnose se na članak 2. stavak 5. točku (a) Uredbe (EEZ) br. 2423/88 o zaštiti od dampinškog ili subvencioniranog uvoza i na metodologiju koja se tada primjenjivala na zemlje bez tržišnog gospodarstva. Osim toga, Komisija je u potpunosti postupila u skladu sa standardom koji je Opći sud utvrdio u predmetu T-326/21: temeljito je ispitala sve bitne i relevantne elemente kako bi odabrala reprezentativnu zemlju te je postupila s potrebnom dužnom pažnjom kako bi zajamčila utvrđivanje uobičajene vrijednosti proizvoda iz ispitnog postupka primjeren i razuman način. Naposljetku, nije neuobičajeno da odabrana odgovarajuća reprezentativna zemlja ne bude prikladna za svaki pojedini čimbenik proizvodnje. Stoga bi na temelju argumenta društva Aditya Birla, ako se prihvati, članak 2. stavak 6.a i cjelokupna metodologija znatnih poremećaja postali neprimjenjivi u znatnom broju slučajeva. Nadalje, u argumentu podnositelja zahtjeva zanemaruje se činjenica da popis izvora iz članka 2. stavka 6.a točke (a) drugog podstavka nije iscrpan i da prvom alinejom tog stavka nije propisan odabir samo jedne odgovarajuće reprezentativne zemlje. Umjesto toga, taj članak pruža smjernice o tome kako odabrati među više odgovarajućih reprezentativnih zemalja. To ovdje nije slučaj jer je Tajland očito bio neprimjeren izvor za ECH, što društvo Aditya Birla nije ni osporavalo. |
3.1.2.3.
|
(37) |
Nakon privremene objave grupa Jiangsu Sanmu napomenula je da je Komisija kao referentnu cijenu kaustične sode upotrijebila cijenu uvoza proizvoda „natrijev hidroksid (kaustična soda): u vodenoj otopini (natrijeva lužina ili tekuća soda)” u Maleziju iz baze podataka GTA. Grupa Jiangsu Sanmu tvrdila je da ta cijena ne odražava točno dva razreda kaustične sode (32 % i 50 % koncentracije) koja se upotrebljavaju u njezinu postupku proizvodnje epoksi smole. Predložila je da se umjesto toga upotrijebi prosjek međunarodnih referentnih cijena dobivenih od pružatelja sektorskih podataka, konkretno društva Chemical Market Analytics („CMA”) (11) koje djeluje u okviru društva Opis, povezanog subjekta društva Dow Jones, i iz izvješćâ o kemijskom tržištu društva Argus (12) („Argus”), pri čemu oba društva objavljuju cijenu troškova i vozarine („CFR”) za razred kaustične sode od 100 % koncentracije, tj. krutu kaustičnu sodu, u jugoistočnoj Aziji. Cijena pojedinih razreda kaustične sode zatim se dobiva množenjem cijene razreda od 100 % koncentracije s postotkom koncentracije. Primjenom te metode dobiva se cijena od 0,98 CNY/kg za razred od 32 % koncentracije i cijena od 1,53 CNY/kg za razred od 50 % koncentracije. |
|
(38) |
U uvodnoj izjavi 139. privremene uredbe Komisija je priznala da su podaci iz baze podataka GTA zapravo cijena mješavine različitih razreda kaustične sode, a ne precizne referentne vrijednosti za pojedine razrede koje koriste proizvođači izvoznici. Međutim, budući da u toj fazi nije bilo preciznijih alternativa, Komisija je odlučila osloniti se na bazu podataka GTA. Prednost metode koju je predložila grupa Jiangsu Sanmu bila je mogućnost utvrđivanja cijena na temelju razina koncentracije, i to primjenom priznatih referentnih vrijednosti za kemijski sektor kojima se dobivaju gotovo identične vrijednosti za kaustičnu sodu. Zbog toga je Komisija revidirala dampinške marže svih kineskih proizvođača u uzorku na temelju referentnih vrijednosti navedenih u uvodnoj izjavi 37. |
|
(39) |
Budući da su navedene cijene bile na razini CRF (troškovi i vozarina), a ne razini CIF (troškovi, osiguranje, vozarina), koja je upotrijebljena u izračunu uobičajene vrijednosti, Komisija je primijenila prilagodbu za osiguranje. Prema javno dostupnim izvorima premije osiguranja pomorskog tereta obično se kreću od 0,2 % do 2 % vrijednosti pošiljke (13), ovisno o prirodi robe. Provjereni podaci proizvođača izvoznika u uzorku upućuju na to da su troškovi osiguranja za pomorski prijevoz epoksi smole iznosili između 0,1 % i 0,5 % vrijednosti pošiljke. Budući da je prijevoz kaustične sode opasniji nego prijevoz epoksi smole, Komisija je cijeni CRF dodala premiju osiguranja od 1 % kako bi dobila konačne referentne vrijednosti za kaustičnu sodu na razini CIF. Ta je vrijednost unutar zabilježenog raspona za industriju i odraz je većeg rizika povezanog s prijevozom nagrizajuće kemikalije kao što je kaustična soba, za koji su potrebne pojačane sigurnosne mjere i stroži postupci rukovanja. Premija od 1 % stoga predstavlja konzervativnu, ali razumnu srednju vrijednost koja jamči pravednu usporedbu prilagođenu riziku, bez precjenjivanja. |
|
(40) |
Nakon konačne objave grupa Sinochem tvrdila je da je Komisija precijenila premiju osiguranja za prijevoz kaustične sode. Tvrdila je da činjenica da je kaustična soda opasnija od epoksi smole sama po sebi ne opravdava višu premiju osiguranja. Smatrala je da bi premija koja se primjenjuje na kaustičnu sodu trebala biti jednaka premiji koja se primjenjuje na epoksi smolu, s obzirom na to da je kaustična soda sirovina koja se koristi u proizvodnji epoksi smole. |
|
(41) |
Međutim, grupa Sinochem nije dostavila nikakve dokaze kojima bi potkrijepila tvrdnju da bi, iako je kaustična soda opasnija od epoksi smole, troškovi osiguranja ta dva proizvoda u prijevozu bili jednaki. Osim toga, općepoznato je da sirovine mogu imati drukčija fizička i kemijska svojstva od konačnih proizvoda, na primjer korozivnost, te da veća korozivnost može dovesti do veće premije osiguranja (14). Stoga se ta tvrdnja odbacuje. |
|
(42) |
Nakon privremene objave grupa Sanmu osporavala je referentnu vrijednost za troškove rada u Tajlandu koju je predložila Komisija (u visini od 10,2 % satnice) koja se sastoji od 5,2 % naknada za poslodavca i 5 % naknada za zaposlenika. Iako se složila s time da naknade za poslodavca doista iznose 5,2 %, grupa Sanmu tvrdila je da dodatne naknade za zaposlenika ne plaća poslodavac, pa bi ih trebalo isključiti iz izračuna nenarušene referentne vrijednosti za troškove rada. |
|
(43) |
Komisija je pristala uzeti u obzir samo socijalne naknade koje izravno plaća poslodavac (tj. 5,2 %) i u skladu s tim je revidirala izračun nenarušene referentne vrijednosti za troškove rada. |
|
(44) |
Nakon privremene objave grupa Sanmu ponovila je svoju primjedbu iz uvodne izjave 146. privremene uredbe prema kojoj je pretpostavka da tjedno radno vrijeme iznosi 40 sati preniska procjena stvarnog radnog vremena te bi se trebao uzimati u obzir i prekovremeni rad. Kao dopunu toj tvrdnji ta je grupa uputila na bazu statističkih podataka Međunarodne organizacije rada, točnije na skup podataka dobiven na temelju Ankete o radnoj snazi u čijem je fokusu proizvodni sektor u Tajlandu (15). Na temelju tog izvora prosječno tjedno radno vrijeme u proizvodnom sektoru u Tajlandu trebalo bi iznositi 47,2 sata. |
|
(45) |
Komisija je primila na znanje dokumentirane dokaze grupe Sanmu te je nenarušenu referentnu vrijednost za troškove rada za Tajland preračunala na temelju 47,2 radna sata tjedno. |
|
(46) |
Zbog promjena iz uvodnih izjava 43. i 45. revidirana referentna vrijednost za troškove rada iznosi 15,01 CNY/sat. |
|
(47) |
Grupa Sanmu tvrdila je i da nenarušena referentna vrijednost za električnu energiju koju je utvrdila Komisija uključuje PDV od 7 % (16). Napomenula je da industrijski korisnici u Tajlandu dobivaju puni povrat PDV-a i da poduzeća mogu zatražiti povrat PDV-a plaćenog na ulazne materijale (17). Zato je grupa Sanmu od Komisije zatražila da odbije PDV od 7 % od nenarušene referentne vrijednosti za električnu energiju. |
|
(48) |
Komisija je tu tvrdnju odbacila. Jasno je navedeno da se cijene električne energije u Tajlandu iskazuju bez PDV-a. Tvrdnja grupe Sanmu temelji se na netočnim informacijama, koje su vjerojatno proizašle iz pogrešnog prijevoda na engleski. Na službenim internetskim stranicama pružatelja električne energije u državnom vlasništvu, Metropolskog tijela za električnu energiju i Pokrajinskog tijela za električnu energiju, i regulatornog tijela za energetiku jasno je istaknuto da navedene tarife ne uključuju PDV. Te su internetske stranice mjerodavni izvori za određivanje cijena električne energije u Tajlandu. Na tim se platformama izričito navodi da je PDV isključen i te su informacije dostupne svima. |
|
(49) |
Nakon privremene objave grupa Sanmu tvrdila je da Komisija pri utvrđivanju nenarušene referentne vrijednosti za električnu energiju u Tajlandu nije opravdala svoj odabir tarifnog rasporeda br. 4 (tj. „velika opća usluga”) iz relevantne tajlandske uredbe, koji odgovara najvećoj potrošnji energije (prosječna potrošnja energije koja premašuje 250 000 kWh mjesečno) i višoj osnovnoj cijeni električne energije. Grupa Sanmu zatražila je od Komisije da kao referentnu vrijednost upotrijebi najprimjereniji razred potrošnje električne energije na temelju provjerene količine potrošnje tajlandskog društva u uzorku Aditya Birla Chemicals (Thailand) Co., Ltd. |
|
(50) |
Komisija je na temelju informacija dostupnih u dokumentaciji zaključila da je primjereno svrstati proizvođače epoksi smole u kategoriju potrošača „velika opća usluga”. Količina potrošnje električne energije svih kineskih proizvođača izvoznika u uzorku u razdoblju ispitnog postupka potvrdila je da je odabir tarifnog rasporeda br. 4, tj. kategorije „velika opća usluga”, primjeren. |
|
(51) |
Nakon konačne objave grupa Sinochem osporavala je upotrebu kategorije potrošnje „4.2.3.: razina napona 22 kV” u izračunu troškova električne energije, pri čemu se pozvala na dokaze koji su već pruženi tijekom posjeta radi provjere i koji pokazuju da su proizvođači izvoznici u njezinu sastavu priključeni na mrežu od 110 kV. Grupa Sinochem zatražila je reviziju izračuna kako bi se umjesto toga upotrijebila kategorija potrošnje „4.2.1.: razina napona 69 kV ili viša”. |
|
(52) |
Komisija je prihvatila tu tvrdnju i u skladu s njom revidirala referentnu vrijednost za električnu energiju za predmetne proizvođače izvornike. |
|
(53) |
Nakon privremene objave Sanmu je utvrdio administrativnu pogrešku u izračunu ponderirane prosječne cijene električne energije (THB/CNY po KWh). |
|
(54) |
Nakon što je primila primjedbu grupe Sanmu i ispravila izračun, Komisija je odlučila iskoristiti detaljne podatke o potrošnji električne energije koje su dostavili svi proizvođači izvoznici u uzorku. Umjesto primjene općeg ponderiranog prosjeka Komisija je utvrdila referentnu cijenu električne energije za svako društvo. Za svakog proizvođača izvoznika u uzorku ta je referentna vrijednost izračunana na temelju odgovarajuće najveće i smanjene potrošnje, ako su ti podaci bili dostupni. Prijavljena potrošnja zatim je u skladu s time dodijeljena primjenjivim stopama potrošnje unutar razdoblja najveće potrošnje i izvan njega. Ako proizvođač nije razlikovao najveću od smanjene potrošnje, Komisija je primijenila stopu najveće potrošnje pod pretpostavkom da stopa smanjene potrošnje nije bila dostupna tom proizvođaču izvozniku. |
|
(55) |
Osim toga, Komisija je odlučila u referentnu cijenu električne energije uključiti i naknadu za potrošnju i naknadu za usluge kako bi ona u potpunosti odražavala cijenu električne energije u reprezentativnoj zemlji. Naknada za usluge izražena je kao fiksni mjesečni iznos, a naknada za potrošnju u kW utvrđena je na temelju konzervativnog izračuna potražnje za električnom energijom. Iznos je utvrđen dijeljenjem ukupne količine energije potrošene unutar razdoblja najveće potrošnje brojem sati proizvodnje. |
|
(56) |
Nakon konačne objave grupa Sinochem osporavala je metodu koju je Komisija primijenila za dodjeljivanje kategorija potrošnje električne energije pojedinih društava stopama potrošnje unutar razdoblja najveće potražnje i izvan njega te je zatražila reklasifikaciju određenih kategorija. |
|
(57) |
Komisija je prihvatila tu tvrdnju i izmijenila kategorije potrošnje električne energije gdje je to bilo opravdano. |
|
(58) |
Nakon konačne objave grupa Sanmu i grupa Sinochem smatrale su spornom činjenicu da je Komisija na cjelokupnu potrošnju električne energije društava koja ne razlikuju najveću od smanjene potrošnje primijenila stope najveće potrošnje. Grupa Sanmu istaknula je da su podaci o vršnim satima koje objavljuje tajlandsko Vijeće za ulaganja (18) bile javno dostupne. S druge strane, grupa Sinochem predložila je da se prosjek najveće i smanjene potrošnje utvrđen na temelju potrošnje društava u sastavu grupe koja su dostavila te podatke primijeni na društvo koje ih nije dostavilo. |
|
(59) |
Komisija je ispitala tu tvrdnju i složila se s tim da je, uzimajući u obzir da se proizvodni proces odvija kontinuirano tijekom 24 sata, razumno raspodijeliti potrošnju električne energije u skladu s tarifom s obzirom na vrijeme upotrebe (tarifa ToU). Raspored vršnih sati u okviru sustava s obzirom na vrijeme upotrebe objavljuje Metropolsko tijelo za električnu energiju (19), koje vršnim satima smatra razdoblja od 9:00 do 22:00 sata, od ponedjeljka do petka. To odgovara 13 sati dnevno pet dana u tjednu ili približno 38,7 % ukupnog broja sati u tjednu. |
|
(60) |
U skladu s tim, kad je riječ o društvima koja nisu dostavila raščlambu potrošnje električne energije po vremenskim razdobljima, Komisija je 38,7 % ukupne potrošnje električne energije svrstala u kategoriju najveće potrošnje. Taj postotak u velikoj mjeri odgovara udjelu najveće potrošnje koji su prijavila društva koja su dostavila detaljne podatke o potrošnji. |
|
(61) |
Nakon konačne objave grupa Sinochem osporavala je metodologiju koju je Komisija primijenila za izračun najveće potražnje. Prema mišljenju grupe Sinochem najveću potražnju trebalo bi izračunati na temelju stvarnih podataka društava koja su dostavila podatke, a ne procjenjivati primjenom metode objašnjene u uvodnoj izjavi 62. |
|
(62) |
Komisija je najveću potražnju (tj. najveću potražnju za električnom energijom u određenom trenutku) utvrdila u kW kao ukupnu najveću potrošnju podijeljenu s prosječnim brojem radnih sati odrađenih u vršnim razdobljima. Za izračun najveće potrošnje oslanjala se na podatke koje su dostavila društva ili, kad je riječ o društvima koja ne razlikuju najveću od smanjene potrošnje, na metodu raspodjele opisanu u uvodnoj izjavi 59. Komisija je smatrala da je ta metodologija pouzdana i dosljedno primjenjiva na sva društva. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
|
(63) |
Na temelju primjedbi razmotrenih u uvodnim izjavama od 49. do 59. Komisija je ponovno izračunala referentnu vrijednost za električnu energiju za svakog pojedinog proizvođača izvoznika. |
|
(64) |
Nakon dodatne konačne objave grupa Sinochem je pojasnila svoju tvrdnju prethodno opisanu u uvodnoj izjavi 61. o upotrebi potrošene električne energije (u kWh) za utvrđivanje naknade za potražnju. Komisija je ispitala tu tvrdnju i zaključila da njezino prihvaćanje ne bi utjecalo na dampinšku maržu grupe Sinochem. Stoga je ta primjedba bila bespredmetna. |
|
(65) |
Slično kao u uvodnoj izjavi 47., grupa Sanmu postavila je pitanje uključuje li nenarušena referentna vrijednost za prirodni plin koju je utvrdila Komisija PDV od 7 %. |
|
(66) |
Komisija je nenarušenu referentnu vrijednost za prirodni plin izračunala na temelju podataka o potrošnji koje je dostavilo tajlandsko Ministarstvo energetike (20). Podijelila je ukupnu vrijednost prirodnog plina potrošenog u Tajlandu 2023. odgovarajućom ukupnom količinom. Dobivena jedinična vrijednost nije uključivala PDV. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju. |
|
(67) |
Nakon privremene objave grupa Sanmu ponovila je svoj zahtjev za pristup cjelokupnoj računovodstvenoj dokumentaciji društva odabranog za utvrđivanje nenarušene vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit u Tajlandu (Aditya Birla). Tvrdila je da računi dobiti i gubitka za 2023. i 2024. nisu sadržavali popratne bilješke ili objašnjenja, zbog čega stranke nisu mogle razumjeti kako su izračunani troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi. Konkretno, grupa Sanmu iznijela je primjedbu da bi Komisija od troškova prodaje, općih i administrativnih troškova trebala odbiti sve izravne troškove prodaje kao što su troškovi povezani s prijevozom, provizije itd. |
|
(68) |
Komisija je od društva Aditya Birla zatražila i dobila odobrenje da upotrijebi troškove prijevoza prijavljene u njegovu upitniku za izvoznike i te troškove oduzme od izračunanih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova. Komisija je stoga izmijenila nenarušenu i razumnu stopu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova upotrijebljenu za utvrđivanje uobičajene vrijednosti s 18,0 % na 12,6 %. |
3.1.2.4.
|
(69) |
Nakon prethodne objave društvo Jiangsu Ruiheng tvrdilo je da je Komisija precijenila režijske troškove upotrijebljene u izračunu dampinške marže. Točnije, to je društvo tvrdilo da je Komisija sve režijske troškove početnih faza proizvodnje pripisala epoksi smoli umjesto da ih raspodijeli na temelju stvarne potrošnje potrebne za proizvodnju epoksi smole. |
|
(70) |
Međutim, suprotno tvrdnji društva Jiangsu Ruiheng, Komisija je raspodijelila režijske troškove nastale u svakoj fazi vertikalno integriranog postupka razmjerno izlaznim elementima upotrijebljenima u proizvodnji epoksi smole, čime je zajamčila preciznu raspodjelu troškova bez precjenjivanja. Ta je procjena provedena tijekom posjeta radi provjere na licu mjesta u suradnji s tim društvom i dobiveni trošak upotrijebljen je za izračun dampinške marže bez dodatnih izmjena. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
|
(71) |
Nakon prethodne objave društvo JKYC tvrdilo je da jedna vrsta proizvoda za koju je pogrešno prijavilo troškove proizvodnje nije bila predmetni proizvod i nije se izvozila u Uniju. Stoga je zatražilo od Komisije da ponovno izračuna dampinšku maržu tako da ta vrsta proizvoda bude isključena iz nje. |
|
(72) |
Nakon što je preispitala provjereni trošak proizvodnje iz dokumentacije upotrijebljen za izračun privremene dampinške marže, Komisija je potvrdila da jedna vrsta proizvoda nije bila obuhvaćena definicijom predmetnog proizvoda. Stoga je Komisija iz izračuna isključila tu vrstu proizvoda i ponovno izračunala dampinšku maržu. |
3.1.2.5.
|
(73) |
Komisija je odgovorila na sve primjedbe u pogledu uobičajene vrijednosti i prema potrebi revidirala svoje nalaze kako je prethodno opisano. Potvrđuju se preostali nalazi iz odjeljka 3.1.2. privremene uredbe. |
3.1.3. Izvozna cijena i usporedba
|
(74) |
Budući da nije bilo primjedbi, potvrđuju se nalazi o izvoznoj cijeni i usporedbi iz privremene uredbe. |
3.1.4. Dampinške marže
|
(75) |
Kako je opisano u odjeljku 3.1.2., Komisija je nakon tvrdnji zainteresiranih strana revidirala dampinške marže. |
|
(76) |
Konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznose:
|
3.2. Republika Koreja
3.2.1. Uobičajena vrijednost
|
(77) |
Nakon privremene objave podnositelj pritužbe tvrdio je da se čini da su dva korejska proizvođača izvoznika u uzorku koji prema njegovoj procjeni proizvode 85 – 95 % epoksi smole u Koreji dostavila netočne informacije o izvoru svoje opskrbe epiklorhidrinom („ECH”). Budući da se 28 – 32 % ECH-a koji se u Koreji upotrebljava za proizvodnju epoksi smole uvozi iz Kine, a ti izvoznici proizveli su gotovo svu epoksi smolu u Koreji, postojala je vrlo slaba matematička vjerojatnost da su proizvođači izvoznici u uzorku mogli izbjeći upotrebu kineskog ECH-a. |
|
(78) |
Podnositelj pritužbe naveo je i da se uobičajena vrijednost u Koreji ne bi trebala temeljiti na domaćim cijenama jer su one bile znatno snižene zbog poremećaja u Kini, što je dovelo do „posebne situacije na tržištu” u Koreji u smislu članka 2. stavka 3. osnovne uredbe. Zbog toga bi uobičajenu vrijednost trebalo izračunati na temelju troškova, a cijenu ECH-a u Koreji trebalo bi zamijeniti primjerenom referentnom vrijednošću. Podnositelj pritužbe predložio je da se za ECH upotrijebi cijena u Sjevernoj Americi ili zapadnoj Europi. |
|
(79) |
Komisija je potvrdila da je nakon provjere kupoprodajnih transakcija sirovina, koja je uključivala utvrđivanje zemalja podrijetla robe, utvrdila da Kina nije bila glavni izvor opskrbe ECH-om dvaju izvoznika u uzorku. Osim toga, zaključila je da je kupovna cijena ECH-a iz Kine bila u skladu s prosječnom kupovnom cijenom izvoznikâ u razdoblju ispitnog postupka, uključujući njihovu kupovnu cijenu za druge zemlje podrijetla osim Kine, kao što je Europska unija. |
|
(80) |
Kad je riječ o tvrdnji da je postojala posebna situacija na tržištu, Komisija je napomenula da Kina nije bila glavni svjetski izvoznik ECH-a, već je to bio Tajland, koji je u razdoblju ispitnog postupka globalno izvezao više od 108 000 metričkih tona u odnosu na 58 000 metričkih tona koje su izvezene iz Kine. Tajland je bio i glavni izvoznik u Aziji. Nadalje, prosječna izvozna cijena ECH-a iz Tajlanda bila je unutar istog raspona kao kineska izvozna cijena. Stoga su s obzirom na svoj proizvodni kapacitet i strategiju izvoza i Kina i Tajland vjerojatno imali važne uloge u utvrđivanju cijena ECH-a u cijeloj Aziji. Osim toga, na cijene ECH-a u Aziji mogli su utjecati brojni drugi čimbenici, među ostalim potražnja u industrijskim sektorima kao što je građevinarstvo i proizvodnja premaza (21). Nadalje, intenzivno tržišno natjecanje među proizvođačima u toj regiji možda je pridonijelo održavanju konkurentnih cijena. Stoga se pripisivanjem razine cijena ECH-a u Koreji isključivo uvozu iz Kine možda ne može u potpunosti prikazati složenost dinamike tržišta u Aziji. |
|
(81) |
Na temelju toga i informacija koje je dostavio podnositelj pritužbe Komisija nije mogla zaključiti da je kineski prekomjerni kapacitet ECH-a doveo do umjetno niskih cijena ECH-a na susjednim tržištima, uključujući korejsko, i posljedično do posebne situacije na tržištu. Stoga je zaključila da uvjeti za prilagodbu troškova na temelju članka 2. stavka 3. osnovne uredbe nisu ispunjeni. |
|
(82) |
Nakon što je odbacila prethodno opisanu tvrdnju, Komisija je potvrdila nalaze o uobičajenoj vrijednosti za Koreju iz privremene uredbe. |
3.2.2. Izvozna cijena
|
(83) |
Budući da nije bilo primjedbi, potvrđuju se uvodne izjave od 207. do 208. privremene uredbe. |
3.2.3. Usporedba
|
(84) |
Budući da nije bilo primjedbi, potvrđuju se uvodne izjave od 209. do 214. privremene uredbe. |
3.2.4. Dampinške marže
|
(85) |
Budući da nije bilo primjedbi, potvrđuju se uvodne izjave od 215. do 220. privremene uredbe. |
3.3. Tajvan
3.3.1. Uobičajena vrijednost
|
(86) |
Budući da nije bilo primjedbi, potvrđena je uvodna izjava 221. privremene uredbe. |
3.3.2. Izvozna cijena
|
(87) |
Budući da nije bilo primjedbi, potvrđuju se uvodne izjave od 223. do 224. privremene uredbe. |
3.3.3. Usporedba
|
(88) |
Nakon privremene objave društvo Nan Ya tvrdilo je da uobičajena vrijednost i izvozna cijena nisu bile usporedive zbog razlika u količinama po narudžbama na domaćem tajvanskom tržištu i tržištu izvoza u Uniju. |
|
(89) |
Za vrijeme ispitnog postupka društvo Nan Ya nije podnijelo nikakve dokaze o tome da su se razine trgovine na domaćem i izvoznom tržištu razlikovale ni o tome da je količina po narudžbi bila relevantan čimbenik u određivanju cijena. Nadalje, to društvo nije predočilo nijedan dokaz o popustima na količinu ni bilo kakve druge utemeljene dokaze koji bi potkrijepili tvrdnju da bi veća količina prodanih proizvoda nužno dovela do sniženih cijena. |
|
(90) |
Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju. |
3.3.4. Dampinške marže
|
(91) |
Budući da nije bilo primjedbi, potvrđuju se uvodne izjave od 231. do 233. privremene uredbe. |
3.4. Tajland
|
(92) |
Nakon privremene objave društvo Aditya Birla tvrdilo je da Komisija u privremenoj uredbi nije razmotrila njegove primjedbe na prethodnu objavu. To je društvo ponovilo svoje primjedbe i u dva zasebna podneska nakon konačne objave. U oba je podneska uglavnom ponovilo iste argumente koje je već dostavilo nakon privremene objave i nije iznijelo nove dokaze koji bi promijenili zaključke iz konačne objave. |
|
(93) |
Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 4., prihvatljive primjedbe na prethodnu objavu bile su ograničene na točnost izračuna. To je navedeno i u dokumentima prethodne objave podijeljenima sa zainteresiranim stranama. Primjedbe na prethodnu objavu koje je dostavilo društvo Aditya Birla bile su izvan tog opsega jer su se odnosile na pitanja koja treba postaviti i riješiti tek nakon uvođenja privremenih mjera. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju. |
3.4.1. Uobičajena vrijednost
|
(94) |
Nakon privremene objave društvo Aditya Birla tvrdilo je da je Komisija pogrešno upotrijebila postotke stvarne dobiti na domaćem tržištu za vrste proizvoda („PCN-i”) koje su se na domaćem tržištu prodavale u količinama koje nisu bile u skladu s pragom od 5 % utvrđenim u članku 2. stavku 2. osnovne uredbe, zbog čega bi se prema mišljenju tog društva trebalo smatrati da te vrste proizvoda nisu prodane u uobičajenom tijeku trgovine. Društvo Aditya Birla navelo je da je to bilo protivno članku 2. stavku 3. osnovne uredbe i da je Komisija umjesto toga trebala upotrijebiti profitnu maržu koja se temelji na ukupnoj domaćoj prodaji izvršenoj u uobičajenom tijeku trgovine neovisno o tome o kojem je PCN-u riječ. To je društvo ponovilo svoje primjedbe i u dva zasebna podneska nakon konačne objave, u kojima je ponovilo prethodno dostavljene argumente, ali nije iznijelo nove dokaze koji bi promijenili zaključke iz konačne objave. |
|
(95) |
Komisija je napomenula da se, protivno tvrdnji društva Aditya Birla, za količinu proizvoda prodanih na domaćem tržištu koja ne čini 5 % ili više izvoza iste vrste proizvoda ne smatra da nije prodana u uobičajenom tijeku trgovine. Štoviše, u članku 2. stavku 3. osnovne uredbe upućuje se na slučajeve u kojima se „istovjetan proizvod ne prodaje […] u dostatnim količinama u uobičajenom tijeku trgovine” (naknadno istaknuto). Sve transakcije na temelju kojih je utvrđena stvarna dobit od prodaje relevantnih PCN-ova koje su upotrijebljene za potrebe izračuna uobičajenih vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 3. osnovne uredbe bile su profitabilne i stoga izvršene u uobičajenom tijeku trgovine. Stoga je pretpostavka da je Komisija upotrijebila dobit na temelju transakcija koje nisu izvršene u uobičajenom tijeku trgovine činjenično netočna. |
|
(96) |
Čini se da je u svojim primjedbama dostavljenima nakon privremene objave društvo Aditya Birla pomiješalo prodaju koja nije ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine (članak 2. stavak 4. osnovne uredbe) s prodajom koja nije prošla test reprezentativnosti iz članka 2. stavka 2. te uredbe. Sama činjenica da nisu prodane količine proizvoda koje se smatraju dostatnima u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe ne znači da ta prodaja nije izvršena u uobičajenom tijeku trgovine. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 95., relevantne prodajne transakcije koje su upotrijebljene za izračun stvarne dobiti od relevantnih PCN-ova izvršene su u uobičajenom tijeku trgovine. |
|
(97) |
Kad je riječ o pritužbi prema kojoj se dobit koja je upotrijebljena za izračun uobičajene vrijednosti relevantnih PCN-ova temeljila na prodajnim transakcijama koje ukupno nisu prešle prag od 5 % iz članka 2. stavka 2. osnovne uredbe, Komisija napominje sljedeće. |
|
(98) |
Ako u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu nije prodana dostatna količina proizvoda (tj. prodana količina tih proizvoda čini manje od 5 % prodaje razmatranog proizvoda u Uniji), što je bio slučaj s relevantnim PCN-ovima, uobičajena vrijednost može se izračunati na temelju troška proizvodnje u zemlji podrijetla na koji se nadodaje razuman iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i iznos dobiti ili na temelju reprezentativnih izvoznih cijena. (22) U tom pogledu članak 2. stavak 3. osnovne uredbe u skladu je s odredbama članka 2.2. Sporazuma WTO-a o antidampingu. |
|
(99) |
Kad je riječ o troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima te dobiti koji se upotrebljavaju za izračun u skladu s člankom 2. stavkom 3., člankom 2. stavkom 6. osnovne uredbe i člankom 2.2.2. Sporazuma WTO-a o antidampingu propisano je, među ostalim, da se iznosi troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti temelje na stvarnim podacima o proizvodnji i prodaji istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine od strane izvoznika ili proizvođača nad kojim se provodi ispitni postupak. Za iznose koje nije moguće utvrditi na taj način predviđena su tri alternativna načina utvrđivanja. |
|
(100) |
Budući da članak 2. stavak 3. i članak 2. stavak 6. osnovne uredbe u velikoj mjeri odražavaju članak 2.2. odnosno članak 2.2.2. Sporazuma WTO-a o antidampingu, trebalo bi ih tumačiti, koliko je to moguće, u skladu s tim sporazumom (23). |
|
(101) |
Kako je Žalbeno tijelo istaknulo u predmetu EZ – Pribor za cijevi (24), „u članku 2.2.2. navode se […] kriteriji za utvrđivanje ‚razumnih iznosa’ troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti za potrebe izračuna izračunane uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2.2.”. Žalbeno tijelo osim toga je istaknulo sljedeće: „[p]regledom teksta uvodnog dijela članka 2.2.2. primijetili smo da se tom odredbom uvodi opća obveza tijela koje provodi ispitni postupak („dužno je”) da za potrebe utvrđivanja iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti upotrebljava ‚stvarne podatke koji se odnose na proizvodnju i prodaju u uobičajenim trgovačkim uvjetima’. Samo ‚[a]ko na taj način nije moguće utvrditi potrebne iznose’, tijelo koje provodi ispitni postupak može primijeniti jednu od triju metoda predviđenih u točkama od i. do iii. Prema našem mišljenju tekst uvodnog dijela navodi na zaključak da pri utvrđivanju troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti u skladu s člankom 2.2.2. tijelo koje provodi ispitni postupak prvo mora pokušati utvrditi te iznose na temelju ‚stvarn[ih] podat[aka] koji se odnose na proizvodnju i prodaju u uobičajenim trgovačkim uvjetima’. Ako su za izvoznika i istovjetni proizvod nad kojim se provodi ispitni postupak dostupni stvarni podaci o troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima te dobiti u uobičajenim trgovačkim uvjetima, tijelo koje provodi ispitni postupak obvezno je upotrijebiti te podatke za izračun uobičajene vrijednosti; za izračun uobičajene vrijednosti na temelju podataka o troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima te dobiti ne smije koristiti druge podatke ni alternativne metode” (25). |
|
(102) |
Iz toga proizlazi da, ako je predmetna prodaja izvršena u uobičajenom tijeku trgovine, što u ovom slučaju jest, količina prodanih proizvoda nije važna. Kao što ističe Žalbeno tijelo, „[n]epostojanje izraza u članku 2.2.2. koji bi pobliže opisivali male količine znači da se članak 2.2.2. ne može tumačiti na način da se njime predviđa iznimka u slučaju male količine prodanih proizvoda” (26). U skladu s tom sudskom praksom, kad postoje stvarni podaci o dobiti koji se odnose na prodaju koju je proizvođač izvoznik ostvario u uobičajenom tijeku trgovine, Komisija te stvarne podatke o dobiti ne samo da može, već mora, koristiti pri izračunu uobičajene vrijednosti. Ta obveza postoji bez obzira na količinu prodanih proizvoda na koju se odnose predmetne transakcije. |
|
(103) |
Zbog prethodno objašnjenih razloga odbačena je tvrdnja društva Aditya Birla o utvrđivanju uobičajene vrijednosti. |
|
(104) |
Društvo Aditya Birla tvrdilo je da bi troškove tehničkih usluga, koji obuhvaćaju troškove usluga pruženih kupcima koji upotrebljavaju epoksi smolu za nove primjene, krajnje namjene ili promijenjene okolnosti, trebalo pripisati samo domaćoj prodaji. Stoga je smatralo da ti troškovi ne bi trebali biti uključeni u njegove opće troškove. To je društvo ponovilo svoje primjedbe i u odgovoru na konačnu objavu. |
|
(105) |
Komisija se nije složila s tim stajalištem. Tehnička pomoć usluga je koja se općenito nudi kupcima na domaćem tržištu. U skladu s člankom 2. stavkom 6. osnovne uredbe iznosi troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti temelje se na stvarnim podacima o proizvodnji i prodaji istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine od strane izvoznika ili proizvođača nad kojim se provodi ispitni postupak. Komisija je stoga smatrala da su ti troškovi opće prirode i da trebaju biti uključeni u opće troškove tog društva, zbog čega je odbacila tu tvrdnju. |
|
(106) |
Društvo Aditya Birla u istom je kontekstu spomenulo ugovor o tantijemama prema kojem je ono obvezno plaćati provizije konkretnom društvu. Tvrdilo je da su te provizije povezane isključivo s određenim proizvodima i prodajama, pa ne bi trebale biti uključene u troškove prodaje, opće i administrativne troškove. |
|
(107) |
Iako je društvo Aditya Birla spomenulo ugovor o tantijemama u kontekstu troškova tehničkih usluga, riječ je o različitim pitanjima i čini se da ih je to društvo nenamjerno objedinilo. Komisija nije izvršila prilagodbe općih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova koje je prijavilo društvo Aditya Birla na temelju ugovora o tantijemama, te je tvrdnja o ugovoru o tantijemama odbačena. |
3.4.2. Izvozna cijena
|
(108) |
Nakon privremene objave društvo Aditya Birla tvrdilo je da Komisija nije trebala prilagoditi prodajnu cijenu epoksi smole u slučajevima u kojima su se sredstvo za stvrdnjavanje i epoksi smola prodavali zajedno po istoj nominalnoj jediničnoj cijeni. Tvrdilo je da je u tim slučajevima Komisija zajedničku prodaju epoksi smole i sredstva za stvrdnjavanje pogrešno smatrala prodajom sustava ili kompleta. To je društvo ponovilo svoje primjedbe i u odgovoru na konačnu objavu. |
|
(109) |
Prema mišljenju Komisije, kad društvo Aditya Birla prijavi jednaku nominalnu prodajnu cijenu epoksi smole i sredstva za stvrdnjavanje, stvarna cijena epoksi smole zapravo je niža od cijene navedene na računu i ne odražava gospodarsku stvarnost. Razlog je tomu činjenica da sredstva za stvrdnjavanje i epoksi smole imaju znatno različite troškove proizvodnje i, kad se prodaju zasebno, sredstva za stvrdnjavanje prodaju se po znatno višoj cijeni nego epoksi smole. Komisija je stoga smatrala da je potrebno prilagoditi nominalnu prodajnu cijenu za transakcije u kojima je ista cijena navedena i za epoksi smolu i za sredstvo za stvrdnjavanje kako bi se uzele u obzir razlike između troška sredstva za stvrdnjavanje i troška epoksi smole. Time su prodajne cijene usklađene s transakcijama u kojima su se epoksi smole i sredstva za stvrdnjavanje prodavali zasebno. |
|
(110) |
Komisija se stoga nije složila s tvrdnjom društva Aditya Birla. Neovisno o tome jesu li se te prodaje smatrale prodajom kompleta ili sustava, zajednička prodaja sredstva za stvrdnjavanje i epoksi smola po istoj nominalnoj prodajnoj cijeni ne odražava gospodarsku stvarnost zbog prethodno objašnjenih razloga. U takvim je slučajevima prilagodba opravdana, a najbolja dostupna osnova za tu prilagodbu bila je pojedinačni trošak tih dvaju elemenata analogno situacijama u kojima se sredstva za stvrdnjavanje i epoksi smole prodaju kao kompleti. |
|
(111) |
Nadalje, društvo Aditya Birla nije tvrdilo niti dostavilo dokaze o tome da bi visoke prodajne cijene prijavljene u slučajevima zajedničke prodaje bile postignute da se epoksi smola prodavala zasebno ili o tome da bi iste niske cijene sredstava za stvrdnjavanje bile primijenjene na zasebnu prodaju tih sredstava. |
|
(112) |
Komisija je stoga smatrala da je u slučajevima u kojima se epoksi smole i sredstva za stvrdnjavanje prodaju zajedno po istoj nominalnoj cijeni prilagodba nominalnih prodajnih cijena epoksi smole opravdana te je odbacila tu tvrdnju. |
|
(113) |
Društvo Aditya Birla navelo je i da je Komisija pogrešno primijenila prilagodbu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti njegova njemačkog društva kćeri, CTP Advance Materials GmbH („CTP”), na prodajne cijene društva Aditya Birla na tržištu Unije. Ta se prilagodba temeljila na ukupnim troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima te nominalnoj dobiti CTP-a. |
|
(114) |
Komisija je djelomično prihvatila tu tvrdnju. Iako je smatrala da je CTP djelovao kao posrednik za svu prodaju društva Aditya Birla u Uniji, Komisija je priznala da je prilagodba dobiti utvrđena u uvodnoj izjavi 244. privremene uredbe uključivala troškove prodaje, opće i administrativne troškove povezane s aktivnostima prerade. Stoga je Komisija izvršila ispravak smanjivši prilagodbu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti u odnosu na prodaju u kojoj je CTP djelovao samo kao zastupnik. Unatoč prilagodbi izvršenoj nakon privremene objave društvo Aditya Birla ponovilo je svoje primjedbe i u odgovoru na konačnu objavu, u kojem je ponovilo prethodno dostavljene argumente, ali nije iznijelo nove dokaze koji bi promijenili zaključke iz konačne objave. |
|
(115) |
Nadalje, društvo Aditya Birla nije se složilo s metodom raspodjele koju je Komisija primijenila u slučajevima u kojima je CTP dodatno preradio epoksi smolu prije preprodaje. Prvo, to je društvo tvrdilo da Komisija nije trebala raspodijeliti troškove prerade na različite sastavne dijelove (epoksi smolu i druge tvari) na temelju količine. Drugo, tvrdilo je da je Komisija pogrešno raspodijelila prodajnu cijenu prerađenih proizvoda na sastavne dijelove na temelju njihove kupovne cijene, kako je opisano u uvodnoj izjavi 238. privremene uredbe. |
|
(116) |
Komisija se nije složila s tim dvama argumentima. Prvo, priroda prerade koju je vršio CTP, koja je uključivala miješanje epoksi smole s drugim tvarima, značila je da je glavni uzrok troškova količina prerađenih proizvoda, a ne njihova vrijednost. Stoga bi se trošak prerade trebao raspodijeliti na osnovi količine sastavnih dijelova. |
|
(117) |
Drugo, prodajna cijena prerađenog proizvoda trebala bi se raspodijeliti na sastavne dijelove na temelju njihova troška proizvodnje ili kupovne cijene. Iz te metode raspodjele proizlazi da sastavni dijelovi prerađenog proizvoda imaju istu profitnu maržu, što je razumna pretpostavka koju to društvo nije osporavalo. |
|
(118) |
U svojim primjedbama na konačnu objavu društvo Aditya Birla tvrdilo je i da je Komisija u izračunu dampinga zanemarila određene prodajne transakcije. |
|
(119) |
Transakcije o kojima je riječ izvršene su izvan razdoblja ispitnog postupka, odnosile su se na prodaju izvan Unije ili su se odnosile na proizvode koje nije proizvelo društvo Aditya Birla. Stoga su te transakcije s pravom isključene iz izračuna dampinga. |
|
(120) |
Komisija je stoga zbog prethodno objašnjenih razloga odbacila tvrdnje o metodi raspodjele troška prerade i prodajne cijene. |
|
(121) |
Društvo Aditya Birla navelo je i da je Komisija pri izračunu cijene CIF uvezenih proizvoda radi utvrđivanja marže štete pogrešno primijenila njegovu prodajnu cijenu za CTP. To društvo smatralo je da je Komisija umjesto toga trebala upotrijebiti cijenu izračunanu na temelju prodajne cijene prerađenih proizvoda kako je opisano u uvodnoj izjavi 237. privremene uredbe. Društvo Aditya Birla ponovilo je svoje primjedbe i u odgovoru na konačnu objavu, u kojem je ponovilo prethodno dostavljene argumente, ali nije iznijelo nove dokaze koji bi promijenili zaključke iz konačne objave. |
|
(122) |
Komisija je tu tvrdnju odbacila. Suprotno tvrdnjama društva Aditya Birla, Komisija je izračunala cijene CIF na temelju prodajnih cijena nepovezanim neovisnim kupcima u Uniji. |
3.4.3. Usporedba
|
(123) |
Budući da nije bilo primjedbi, potvrđuju se uvodne izjave od 239. do 244. privremene uredbe. |
3.4.4. Dampinška marža
|
(124) |
Nakon prilagodbe opisane u uvodnoj izjavi 110. dampinška marža revidirana je s 32,8 % na 29,9 %. |
|
(125) |
Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose kako slijedi:
|
4. ŠTETA
4.1. Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji
|
(126) |
Budući da nije bilo primjedbi u pogledu definicije industrije Unije i proizvodnje u Uniji, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 249. do 254. privremene uredbe. |
4.2. Potrošnja u Uniji
|
(127) |
Budući da nije bilo primjedbi u pogledu potrošnje u Uniji, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 255. do 258. privremene uredbe. |
4.3. Uvoz iz predmetnih zemalja
4.3.1. Kumulativna procjena učinka uvoza iz predmetnih zemalja
|
(128) |
Nakon privremene objave društvo Nan Ya nije se složilo s odlukom Komisije da uvoz iz Tajvana procijeni kumulativno s uvozom iz drugih predmetnih zemalja i tvrdilo je da se uvjeti tržišnog natjecanja između uvoza iz Tajvana i uvoza iz drugih predmetnih zemalja, kao i između proizvoda uvezenih iz Tajvana i domaćih istovjetnih proizvoda, bitno razlikuju. Taj je izvoznik smatrao da su količine proizvoda uvezene iz Tajvana i tržišni udio uvoza u Uniju iz Tajvana vrlo mali u usporedbi s uvozom iz drugih predmetnih zemalja te da im je kretanje potpuno drukčije od uvoza iz drugih predmetnih zemalja. Društvo Nan Ya tvrdilo je da je uvoz iz Tajvana u Uniju izgubio tržišni udio od 2022. do razdoblja ispitnog postupka te je stoga industrija Unije izgubila svoj tržišni udio u korist uvoza iz drugih predmetnih zemalja, a ne tajvanskih proizvođača izvoznika. Naposljetku, to je društvo tvrdilo da su proizvodi uvezeni iz Tajvana ulazili na tržište Unije u mnogo manjim količinama i po višim cijenama nego iz drugih predmetnih zemalja te da su čak i u razdoblju ispitnog postupka cijene uvoza u Uniju iz Tajvana bile 7 % više nego 2020. |
|
(129) |
Prvo, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 260. privremene uredbe, količina proizvoda uvezenih iz Tajvana nije bila zanemariva u smislu članka 5. stavka 7. osnovne uredbe. Drugo, uvoz iz Tajlanda kretao se u skladu s kretanjem tržišnog udjela drugih predmetnih zemalja, odnosno u razmatranom razdoblju povećao se za 4 795 tona i dosegnuo je tržišni udio od 3,3 % (povećanje s 1,7 % u 2020.). Nadalje, utvrđen je damping za tajvanske proizvođače izvoznike. Naposljetku, kako je objašnjeno u odjeljku 4.3.1. privremene uredbe, uvjeti tržišnog natjecanja između dampinškog uvoza iz Kine, Tajvana i Tajlanda te između dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja i istovjetnog proizvoda iz Unije bili su slični, a društvo Nan Ya nije predočilo nikakve dokaze koji bi upućivali na suprotno. Stoga su ispunjeni svi kriteriji navedeni u članku 3. stavku 4. osnovne uredbe za kumulativnu procjenu uvoza iz Tajvana s uvozom iz Kine i Tajlanda u svrhu utvrđivanja štete. Stoga se tvrdnja društva Nan Ya morala odbaciti. |
|
(130) |
Budući da nije bilo daljnjih primjedbi u pogledu kumulativne procjene učinka uvoza iz predmetnih zemalja, Komisija je potvrdila svoje zaključke na tu temu iz uvodnih izjava od 259. do 265. privremene uredbe. |
4.3.2. Količina i tržišni udio proizvoda uvezenih iz predmetnih zemalja
|
(131) |
ERC je tvrdio da su statistički podaci o uvozu koje je Komisija upotrijebila bili netočni i nepouzdani jer se Komisija oslanjala isključivo na oznaku KN 3907 30 00 i zanemarila je druge relevantne oznake KN (2910 90 00 , 3824 99 92 i 3824 99 93 ) bez odgovarajuće provjere i obrazloženja za isključivanje određenih oznaka KN iz razmatranja. ERC je doveo u pitanje i oslanjanje Komisije na podatke koje je dobila na tržištu od društva S&P Global, koji nisu javno dostupni i ne mogu se smatrati pozitivnim dokazima. |
|
(132) |
Prvo, Komisija je u uvodnoj izjavi 267. privremene uredbe jasno i nedvosmisleno obrazložila svoju metodologiju utvrđivanja uvoza iz predmetnih zemalja i objasnila zašto je isključila određene „skupne” oznake robe koje uključuju i proizvode koji nisu epoksi smola. ERC u tom pogledu u svojem podnesku nije obrazložio zašto bi takav pristup trebalo smatrati nevaljanim i kako bi bilo koji drugi pristup i. dao točnije rezultate za uvoz iz predmetnih zemalja i/ili ii. poništio Komisijinu analizu. Drugo, podaci o uvozu na koje se Komisija oslonila dobiveni su isključivo od Eurostata, javno dostupne baze podataka koja sadržava provjerljive podatke koji se ne dopunjuju drugim privatnim podacima o tržištu. Komisija je samo navela da su podaci iz Eurostata u skladu s podacima društva S&P Global, ali svoju analizu ili zaključke nije temeljila na njima. Nadalje, suprotno tvrdnjama ERC-a, društvo S&P Global svoje podatke nudi u okviru pretplatne usluge koju uvelike koristi industrija epoksi smole. Opravdano je smatrati da bi ERC i/ili njegovi članovi imali interes za pristupanje podacima iz vodećeg i najdetaljnijeg izvora podataka u industriji epoksi smole. Neovisno o tome, nesporno je da je Komisija podatke o uvozu na kojima je temeljila svoje nalaze preuzela iz Eurostata, javno dostupne baze podataka. Stoga je tvrdnja ERC-a odbačena. |
|
(133) |
Nakon konačne objave ERC je tvrdio da je Komisija selektivno upotrebljavala podatke društva S&P Global. Prema mišljenju ERC-a Komisija je nedosljedno upotrebljavala taj izvor podataka jer se na njega oslanjala za dobivanje neprovjerenih makroekonomskih podataka o šteti, ali ne i za ispitivanje uvoza. |
|
(134) |
Suprotno tvrdnji ERC-a, Komisija sporne podatke nije upotrebljavala selektivno. Iako se Komisija služila podacima društva S&P Global kao primarnim izvorom podataka kako bi dobila potpunu sliku o makroekonomskim pokazateljima industrije Unije, kad je riječ o utvrđivanju uvoza iz predmetnih zemalja jednostavno nije bilo potrebe za podacima tog društva kao primarnim izvorom jer su potpuni podaci bili dostupni u Eurostatu. U svakom slučaju, podaci društva S&P Global odgovaraju statističkim podacima Eurostata o uvozu. Odabrani pristup nipošto ne čini metodologiju Komisije selektivnom i manjkavom. Stoga je argument ERC-a odbačen. |
4.3.3. Cijene proizvoda uvezenih iz predmetnih zemalja i sniženje cijena
|
(135) |
Društvo QR Polymers, isključivi distributer društva Nan Ya za Grčku, nakon privremene objave tvrdilo je da sniženje cijena koje je Komisija navodno utvrdila ne postoji u Grčkoj. Komisija je uputila na odjeljak 4.3.3. privremene uredbe i pritom podsjetila na to da je sniženje cijena izračunano na temelju podataka o izvoznoj prodaji u Uniju iz provjerenih odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači izvoznici u uzorku, uključujući društvo Nan Ya, i podataka o prodaji u Uniji proizvođača iz Unije u uzorku za tržište Unije u cjelini (a ne za određenu zemlju ili zemlje), što tvrdnju društva QR Polymers čini bespredmetnom. |
|
(136) |
Budući da nije bilo daljnjih primjedbi u pogledu količine, tržišnog udjela i cijene uvoza iz predmetnih zemalja, Komisija je potvrdila svoje zaključke na tu temu iz uvodnih izjava od 266. do 276. privremene uredbe. |
4.4. Gospodarsko stanje industrije Unije
4.4.1. Opće napomene
|
(137) |
Nakon privremene objave ERC je tvrdio da se procjena štete temelji na makroekonomskim i mikroekonomskim podacima dobivenima ne samo iz odgovorâ na upitnik proizvođačâ iz Unije nego i na podacima društva S&P Global. ERC je naveo da takav pristup izaziva znatnu zabrinutost u pogledu točnosti, pouzdanosti i reprezentativnosti tih pokazatelja. |
|
(138) |
Mikroekonomski pokazatelji temelje se isključivo na provjerenim odgovorima na upitnik proizvođačâ iz Unije u uzorku. Makroekonomski podaci temeljili su se na podacima koje su dostavili podnositelji pritužbe i koje je provjerila Komisija, koji obuhvaćaju više od 70 % proizvodnje u Uniji, te su dopunjeni najboljim dostupnim podacima društva S&P Global kako bi se dobili podaci za cijelu industriju Unije. Ti su podaci stoga dovoljno reprezentativni za mikroekonomska i makroekonomska kretanja industrije Unije u razmatranom razdoblju. ERC nije obrazložio zašto to ne bi bilo tako, pa je njegov argument odbačen. |
|
(139) |
Nakon konačne objave ERC je ponovio svoju tvrdnju prema kojoj odabir 2020. kao referentne godine za procjenu kretanja štete dovodi do preuveličavanja naknadnog pogoršanja stanja industrije Unije. ERC je tvrdio da bi umjesto toga kao referentnu godinu za procjenu kretanja trebalo odabrati 2019. ili 2021. jer bi te godine omogućile uravnoteženiju analizu. |
|
(140) |
Prvo, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 43. privremene uredbe, Komisija je, u skladu sa svojom uobičajenom praksom, odabrala razdoblje od pune tri godine koje će poslužiti i kao razdoblje ispitnog postupka za ispitivanje makroekonomskih i mikroekonomskih trendova i pokazatelja. Drugo, procjena štete uključuje dinamičnu procjenu gospodarskih čimbenika tijekom razmatranog razdoblja, a ne samo uvjete na početku i na kraju tog razdoblja. Treće, neovisno o prvoj godini razmatranog razdoblja, analiza Komisije jasno je pokazala materijalnu štetu nanesenu industriji Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka. Stoga promjena razmatranog razdoblja ne bi poništila niti na drugi način izmijenila nalaze o šteti navedene u ovoj Uredbi. |
4.4.2. Makroekonomski pokazatelji
|
(141) |
Budući da nije bilo primjedbi na makroekonomske pokazatelje, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 282. do 296. privremene uredbe. |
4.4.3. Mikroekonomski pokazatelji
|
(142) |
U svojem odgovoru na privremenu objavu društvo Nan Ya tvrdilo je da Komisija ne može zanemariti činjenicu da je industrija Unije ostvarivala gubitke čak i 2020., kad je količina proizvoda uvezenih iz predmetnih zemalja bila vrlo mala. Nadalje je tvrdilo da su kretanja profitabilnosti industrije Unije, osobito od 2022. nadalje, bila povezana s povećanim troškom proizvodnje proizvođača iz Unije i njihovom sposobnošću (ili nemogućnošću) da te troškove prenesu na potrošače zbog same prirode tržišta. |
|
(143) |
Prvo, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 306. privremene uredbe, situaciju stvaranja gubitka proizvođačâ iz Unije 2020. potaknuo je početni odgovor tržišta na pandemiju bolesti COVID-19, a štetni učinci povećane količine dampinškog uvoza osjetili su se tek nakon 2022. Kako je dodatno opisano u uvodnoj izjavi 321. privremene uredbe, pritisak povećanja količine uvoza po dampinškim cijenama znatno nižima od troška proizvodnje proizvođača iz Unije 2023. i u razdoblju ispitnog postupka postao je neodrživ za industriju Unije. Industrija Unije nije mogla povećati prodajne cijene kako bi sve veće troškove sirovina prenijela na kupce jer se suočila s nepoštenim tržišnim natjecanjem zbog tog dampinškog uvoza. Kako bi ublažili gubitke u količini proizvodnje i tržišnom udjelu, proizvođači iz Unije potom su bili prisiljeni smanjiti cijene nauštrb svoje profitabilnosti. Tvrdnja društva Nan Ya stoga je odbačena. |
|
(144) |
Budući da nije bilo daljnjih primjedbi na mikroekonomske pokazatelje, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 297. do 310. privremene uredbe. |
4.5. Zaključak o šteti
|
(145) |
S obzirom na prethodno navedeno Komisija potvrđuje svoje nalaze iz uvodnih izjava od 311. do 317. privremene uredbe. |
5. UZROČNO-POSLJEDIČNA VEZA
5.1. Učinci dampinškog uvoza
|
(146) |
Nakon konačne objave ERC je tvrdio da Komisija nije utvrdila jasan vremenski okvir koji bi dampinški uvoz povezao s navodnom štetom. Prema mišljenju ERC-a najveći porast uvoza dogodio se u razdoblju od 2020. do 2022., kad je profitabilnost industrije Unije dosegnula vrhunac, dok se pad u razdoblju od 2022. do razdoblja ispitnog postupka podudarao s iznimnom inflacijom cijena energije i sirovina. |
|
(147) |
Kako je navedeno u privremenoj uredbi (konkretno u uvodnim izjavama 321., 326. i 348.), kumulativni uvoz iz predmetnih zemalja kontinuirano se i znatno povećavao (vidjeti tablicu 3 iz privremene uredbe) svake godine razmatranog razdoblja (dakle ne samo u razdoblju od 2020. do 2022.), dok se tržišni udio proizvođača iz Unije smanjivao, a ukupni uvoz iz drugih zemalja bio stabilan. Iako su 2021. i 2022. unatoč nepoštenom tržišnom natjecanju proizvođači iz Unije uspjeli ostvariti snažnu dobit zahvaljujući porastu potražnje za proizvodima koji sadržavaju epoksi smolu, štetni učinci dampinškog uvoza postali su vidljivi 2023. i u razdoblju ispitnog postupka, kad se zbog uvoza iz predmetnih zemalja njihov tržišni udio na sve manjem tržištu Unije kontinuirano povećavao. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
|
(148) |
Budući da nije bilo daljnjih primjedbi o učincima dampinškog uvoza, potvrđuju se uvodne izjave od 319. do 328. privremene uredbe. |
5.2. Uvoz iz trećih zemalja
|
(149) |
Nakon privremene objave i u svojem odgovoru na konačnu objavu ERC je tvrdio da, u suprotnosti s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe, učinci uvoza iz Koreje na industriju Unije nisu bili izolirani i pravilno procijenjeni. ERC je smatrao da Komisija nije navela uvjerljivo objašnjenje zašto se taj uvoz ne bi trebao smatrati bitnim čimbenikom koji pridonosi šteti. |
|
(150) |
Prvo, učinak uvoza iz drugih trećih zemalja, osobito iz Koreje, propisno je i zasebno procijenjen u uvodnoj izjavi 332. privremene uredbe. Nadalje, i suprotno tvrdnji ERC-a, Komisija jest zaključila da je uvoz iz Koreje pridonio materijalnoj šteti koja je nanesena industriji Unije. Međutim, taj doprinos nije bio tolik da bi umanjio uzročno-posljedičnu vezu između štete koju je pretrpjela industrija Unije i dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja zbog razloga već navedenih u uvodnim izjavama 334. i 356. privremene uredbe. |
|
(151) |
Nakon konačne objave ERC je tvrdio i da je Koreja trebala biti uključena u Komisijinu kumulativnu analizu te da selektivna kumulacija kojom se isključuje uvoz iz Koreje narušava makroekonomsku sliku. Komisija je uputila na članak 3. stavak 4. osnovne uredbe i na odjeljak 4.3.1. privremene uredbe i napomenula da učinci uvoza iz Koreje nisu mogli biti kumulativno procijenjeni jer za Koreju nije utvrđena dampinška marža. Stoga je tvrdnja ERC-a odbačena. U svakom slučaju, mogući štetni učinak uvoza iz Koreje analiziran je u odjeljku 5.2.1., a posebno u uvodnoj izjavi 332. privremene uredbe. |
|
(152) |
Slično tomu, društvo Nan Ya u svojem je odgovoru na privremenu objavu tvrdilo da je zaključak Komisije prema kojem uvoz u Uniju iz Koreje ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz Tajvana i nanesene štete manjkav te je zatražilo od Komisije da preispita svoj zaključak. Društvo Nan Ya tvrdilo je da je uvoz iz Koreje činio velik udio ukupnog uvoza u razmatranom razdoblju, dok je uvoz u Uniju iz Tajvana u tom razdoblju bio od vrlo ograničene važnosti (i smanjivao se tijekom njegova većeg dijela) te je Tajvan imao neznatan tržišni udio u odnosu na industriju Unije i Koreju. |
|
(153) |
Kako je utvrđeno u odjeljku 4.3.1. privremene uredbe, za potrebe ovog predmeta uvoz iz Tajvana procjenjuje se kumulativno s uvozom iz Kine i Tajlanda. Predmetne zemlje povećale su svoj udio u ukupnom uvozu u Uniju s manje od 11 % na više od 35 %, dok se uvoz iz Koreje kao udio ukupnog uvoza u razmatranom razdoblju smanjio za dva postotna boda. Čak i ako se kretanje uvoza iz Tajvana razmotri pojedinačno, on se u razmatranom razdoblju povećao za 73 %. Stoga se, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 332. privremene uredbe, s obzirom na količine i cijene dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja te njegova kretanja tijekom razmatranog razdoblja ne može zaključiti da je uvoz iz Koreje mogao umanjiti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja i materijalne štete koju je prouzročio industriji Unije. Stoga se tvrdnja društva Nan Ya mora odbaciti. |
|
(154) |
Budući da nije bilo daljnjih primjedbi, potvrđuju se uvodne izjave od 329. do 334. privremene uredbe. |
5.3. Izvozni rezultati industrije Unije
|
(155) |
Nakon privremene objave ERC je tvrdio da je nemogućnost industrije Unije da održava količine i cijene izvezenih proizvoda bila važan čimbenik koji je pridonio cjelokupnom pogoršanju njezina financijskog stanja. ERC je smatrao da se taj pad izvoznih rezultata ne može zanemariti ili umanjiti u procjeni uzročno-posljedične veze. |
|
(156) |
Komisija je propisno ocijenila izvozne rezultate. Kako je navedeno u odjeljku 5.2.2. i uvodnoj izjavi 357. privremene uredbe, Komisija u svojoj ocjeni nije zanemarila ni umanjila izvozne rezultate. Zaključila je da su izvozni rezultati doista pridonijeli nepovoljnoj situaciji proizvođača iz Unije, ali ne u tolikoj mjeri da bi umanjili uzročno-posljedičnu vezu između uvoza iz predmetnih zemalja i štete koju je pretrpjela industrija Unije. Stoga je tvrdnja ERC-a odbačena. |
|
(157) |
Budući da nije bilo daljnjih primjedbi, potvrđuju se uvodne izjave od 335. do 340. privremene uredbe. |
5.4. Učinci drugih čimbenika
|
(158) |
Nakon privremene objave ERC je ponovio da je pogoršanje rezultata započelo 2022. i podudaralo se s rastom cijena energije i sirovina, a ne s povećanjem uvoza. Napomenuo je i da odluka proizvođača iz Unije da smanje količinu proizvedene robe i iskorištenost kapaciteta nije bila u skladu s uobičajenim tržišnim odgovorima koji se očekuju na burzi robe. ERC je naveo da je Komisija trebala provjeriti je li to naglo smanjenje proizvodnje bilo rezultat namjernih strateških odluka donesenih u očekivanju ovog antidampinškog postupka. |
|
(159) |
U svojim primjedbama na konačnu objavu ERC je tvrdio da Komisija nije iznijela pozitivne dokaze da je dampinški uvoz, a ne naglo povećanje cijena energije i određenih sirovina, bio glavni uzrok štete koju je pretrpjela industrija Unije. |
|
(160) |
Međutim, Komisija jest analizirala učinak povećanja troška proizvodnje i porasta cijena energije, konkretno u uvodnim izjavama 341., 342. i 358. privremene uredbe, te je zaključila da bi, da nije bilo pritiska dampinškog uvoza na cijene, industrija Unije mogla prenijeti povećanja troškova na kupce i primjereno odgovoriti na promjenjive tržišne uvjete. |
|
(161) |
Nakon privremene objave i društvo Nan Ya tvrdilo je da je trošak proizvodnje ostao iznimno visok u razmatranom razdoblju, što objašnjava zašto industrija Unije nije mogla prenijeti dodatne troškove na svoje kupce na sve manjem tržištu Unije. |
|
(162) |
Komisija je uputila na svoju analizu uzročno-posljedične veze iz odjeljaka 5.2.3. i 5.2.5. privremene uredbe i napomenula da su čimbenici kao što su poslovne odluke proizvođača iz Unije i povećanja cijena energije i cijena sirovina propisno ispitani i procijenjeni. Kako je utvrđeno u uvodnim izjavama 306. i 314. privremene uredbe, znatno smanjenje cijena za industriju Unije nakon 2022. prouzročio je jeftini dampinški uvoz iz predmetnih zemalja. Zbog tog dampinškog uvoza (a ne drugih čimbenika kao što su poslovne odluke proizvođača iz Unije ili energetska kriza ili povećanje cijena sirovina) industrija Unije nije mogla prodavati po cijenama koje pokrivaju trošak proizvodnje te je 2023. i u razdoblju ispitnog postupka počela bilježiti gubitke. Da nije bilo pritiska dampinškog uvoza na cijene, industrija Unije mogla bi pokriti povećanje troška proizvodnje i primjereno odgovoriti na promjenjive tržišne uvjete. Kad je riječ o kretanju troška i prodajnih cijena, kako proizlazi iz tablice 8 („Prodajne cijene u Uniji”) privremene uredbe, iako se trošak proizvodnje u Uniji od 2022. do razdoblja ispitnog postupka smanjio za 20 postotnih bodova, prodajne cijene u Uniji u istom su se razdoblju smanjile za 90 postotnih bodova. Tvrdnje ERC-a i društva Nan Ya stoga su odbačene. |
|
(163) |
Nadalje, društvo Aditya Birla u svojem je odgovoru na privremenu objavu navelo da Komisija u procjeni štete nije na odgovarajući način uzela u obzir učinke narušavanja koje je imala pandemija bolesti COVID-19. Taj izvoznik smatrao je da se temeljenjem izračuna štete na podacima za razdoblje od 2020. do 2021. bez dostatnih prilagodbi gospodarski poremećaji miješaju sa stvarnom štetom, što dovodi do očite pogreške u analizi uzročno-posljedične veze i nepripisivanja. Prvo, izračuni štete (uključujući sniženje cijena i sniženje ciljnih cijena) temelje se na razdoblju ispitnog postupka, a ne na razdoblju pandemije bolesti COVID-19, koje mu je prethodilo za nekoliko godina. Nadalje, u općenitijem smislu, u Komisijinoj procjeni štete uzimaju se u obzir podaci za razmatrano razdoblje i provodi se dinamična procjena makroekonomskih i mikroekonomskih pokazatelja industrije Unije u tom razdoblju, koje uključuje 2020. i 2021. Kako proizlazi iz uvodnih izjava 257., 258., 288. 306., 321., 345. i 364. privremene uredbe, i suprotno tvrdnji društva Aditya Birla, Komisija je u svojoj procjeni štete propisno uzela u obzir učinak pandemije bolesti COVID-19 na stanje industrije Unije. Naposljetku, društvo Aditya Birla nije obrazložilo kako bi učinci pandemije bolesti COVID-19 umanjili uzročno-posljedičnu vezu ili na drugi način poništili Komisijinu procjenu uzročno-posljedične veze. Tvrdnja društva Aditya Birla stoga je odbačena. |
|
(164) |
S obzirom na prethodno navedeno i budući da nije bilo daljnjih primjedbi, Komisija potvrđuje svoje nalaze iz uvodnih izjava od 341. do 353. privremene uredbe. |
5.5. Zaključak o uzročno-posljedičnoj vezi
|
(165) |
Potvrđeni su zaključci o uzročno-posljedičnoj vezi iz uvodnih izjava od 354. do 360. privremene uredbe. |
6. RAZINA MJERA
6.1. Marža štete
|
(166) |
Nakon privremene objave podnositelj pritužbe tvrdio je da je Komisija podcijenila ciljnu dobit industrije epoksi smole u Uniji jer je kao osnovu uzela minimalnu profitnu maržu od 6 %. Predložio je da bi razumna profitna marža trebala iznositi barem [10 – 20] %, što je prosječna profitna marža u razdoblju od 2020. do 2022. Podnositelj pritužbe naveo je da bi prilagodba ciljne dobiti naviše, iznad praga od 6 %, bila u skladu i s nedavnom praksom Komisije, u kojoj je industrija Unije prije razmatranog razdoblja ostvarivala profitabilnost veću od 6 % i Komisija je to prihvatila. |
|
(167) |
Prvo, upućuje se na uvodnu izjavu 364. privremene uredbe, u kojoj je detaljno objašnjeno utvrđivanje ciljne dobiti u skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe. Drugo, iako je iznio tvrdnje u prilog upotrebi prosječne profitne marže u razdoblju od 2020. do 2022., i sâm je podnositelj pritužbe doveo u pitanje opravdanost tog izbora priznavši da „iako su 2021. razine dobiti bile znatno iznad očekivane ciljne dobiti, ni profitne marže od 6 % prijavljene 2020. i 2022. ne mogu poslužiti kao reprezentativna referentna vrijednost”. Nadalje, kako je navedeno u privremenim nalazima Komisije, profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku u razdoblju koje je prethodilo razmatranom razdoblju nije se mogla smisleno razmotriti zbog nedostatka pouzdanih podataka ili znatne volatilnosti dobiti u tom razdoblju. Tvrdnja podnositelja pritužbe stoga se mora odbaciti. |
|
(168) |
Nadalje, u svojem odgovoru na privremenu objavu podnositelj pritužbe tvrdio je da je s obzirom na nedostatak konkretnih kvantitativnih podataka iz odgovora na upitnike proizvođača iz Unije u uzorku Komisija pri utvrđivanju ciljne cijene trebala primijeniti zadane troškove usklađivanja po industriji (upućujući na Komisijino izvješće o procjeni troškova u kemijskoj industriji Unije objavljeno 2016.). |
|
(169) |
Prvo, kao što je podnositelj pritužbe potvrdio u svojem podnesku, Komisija za izračun budućih troškova usklađivanja treba mjerljive i provjerljive podatke, koje u ovom predmetu proizvođači iz Unije u uzorku nisu dostavili, kako je utvrđeno u uvodnim izjavama 364. i 365. privremene uredbe. Nadalje, izračun neštetne cijene (uključujući troškove istraživanja i razvoja i inovacija te buduće troškove usklađivanja) postupak je koji uključuje individualizirane podatke proizvođača iz Unije u uzorku. Stoga u okviru tog postupka ne bi bilo moguće zamijeniti podatke za pojedinačna društva podacima za pojedine sektore. Zbog navedenih razloga tvrdnja podnositelja pritužbe mora se odbaciti. |
|
(170) |
Naposljetku, podnositelj pritužbe tvrdio je da se čini da su kineski proizvođači donijeli usklađenu strategiju određivanja cijena jer marže štete izračunane za kineske izvoznike u uzorku pokazuju gotovo iste vrijednosti, što izaziva zabrinutost zbog mogućih praksi narušavanja tržišnog natjecanja. Budući da podnositelj pritužbe nije dostavio potkrijepljene dokaze u prilog svojoj tvrdnji (koja u svakom slučaju nije obuhvaćena područjem primjene osnovne uredbe), Komisija je nije mogla ispitati i stoga je mora odbaciti. Podnositelj pritužbe ponovio je tu tvrdnju nakon konačne objave, no i dalje nije dostavio dokaze kojima bi je potkrijepio. |
|
(171) |
Kako je utvrđeno u uvodnim izjavama 113. i 114., izvozna cijena za to tajlandsko društvo ispravljena je, nakon čega je Komisija revidirala maržu štete za Tajland. Stoga konačna razina uklanjanja štete za proizvođače izvoznike koji surađuju i sva ostala društva iznosi:
|
6.2. Zaključak o razini mjera
|
(172) |
Iz prethodne ocjene proizlazi da bi konačne antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe:
|
7. INTERES UNIJE
7.1. Primjedbe u pogledu interesa Unije nakon privremene objave
|
(173) |
ERC je tvrdio da će visoke pristojbe spriječiti pristup kineskog uvoza tržištu Unije te je ponovno tvrdio da bi smanjena dostupnost epoksi smole po konkurentnim cijenama mogla dovesti do većih troškova za industrije na kraju proizvodnog lanca koje ovise o tim ulaznim materijalima. Ta tvrdnja odbija se u skladu s odjeljkom 7.4. privremene uredbe, osobito uvodnim izjavama 391. i 392. Nakon konačne objave ERC je ponovio svoje tvrdnje da je analiza interesa Unije neuravnotežena te je zatražio provedbu posebne procjene učinka na industrije na kraju proizvodnog lanca, no nije dostavio nikakve dokaze ni nove argumente. |
|
(174) |
Nadalje, društvo Aditya Birla tvrdilo je da bi uvođenje antidampinških pristojbi imalo negativan učinak na Unijine ciljeve u pogledu čiste energije i energetske sigurnosti jer bi dovelo do većih troškova, smanjilo sigurnost opskrbe i ugrozilo ključne klimatske i energetske politike EU-a, što je u konačnici suprotno Unijinim ciljevima veće upotrebe energije iz obnovljivih izvora i elektrifikacije. Taj je izvoznik naveo i da bi uvođenje mjera dovelo i do zatvaranja proizvodnih postrojenja CTP-a, društva kćeri društva Aditya Birla koje se nalazi u Uniji. |
|
(175) |
Suprotno tvrdnji društva Aditya Birla i u skladu s uvodnom izjavom 388. privremene uredbe, neuvođenje mjera (umjesto njihova uvođenja) ugrozilo bi postojanje industrije epoksi smole u Uniji i stabilnost opskrbe epoksi smolom za industrije korisnice. Oslanjanje na dampinški uvoz zapravo bi naškodilo nastojanjima Unije da razvije vlastitu pouzdanu industrijsku bazu i ostvari ciljeve u području energije iz obnovljivih izvora i ugljične neutralnosti. Nadalje, kad je riječ o poslovanju društva kćeri društva Aditya Birla u Uniji, Komisija podsjeća na to da osim dostatnog kapaciteta koji imaju proizvođači iz Unije postoje i druge velike zemlje izvoznice, kao što su Indija, Koreja ili Švicarska, i njihovi proizvođači (uključujući povezanog proizvođača društava Aditya Birla i CTP u Indiji) predstavljaju alternativne izvore opskrbe i poštena su konkurencija industriji Unije. Drugo, uvoz proizvoda iz Kine, Tajlanda i Tajvana u Uniju neće se sprečavati, nego će se odvijati po poštenim cijenama uz plaćanje pristojbi. S obzirom na navedene informacije tvrdnja društva Aditya Birla odbačena je. |
|
(176) |
U odgovoru na konačnu objavu društvo Nan Ya tvrdilo je (među ostalim s obzirom na proglašenu višu silu u postrojenju društva Westlake za jednu vrstu proizvoda) da mjere vjerojatno neće zaštititi proizvodnju Unije, ali će omogućiti društvima koja su podnijela pritužbu da svoju proizvodnju epoksi smole u Uniji zamijene vlastitim uvozom iz Sjedinjenih Država, gdje su troškovi proizvodnje znatno niži. To je društvo nadalje tvrdilo da mjere povećavaju rizik od protutržišnog postupanja najvećih proizvođača iz Unije, pri čemu se pozvalo na prethodno sudjelovanje društva Westlake u kartelima u Uniji i Ujedinjenoj Kraljevini. |
|
(177) |
Tvrdnje društva Nan Ya nisu bile potkrijepljene dokazima i stoga se smatralo da se temelje na čistom nagađanju. Taj izvoznik nije obrazložio kako bi proglašenje privremene više sile za određenu vrstu proizvoda ili prethodno protutržišno postupanje proizvođača iz Unije moglo dovesti u pitanje ili nadvladati opći interes uvođenja mjera trgovinske zaštite čija je svrha ponovna uspostava ravnopravnih uvjeta u sektoru epoksi smole. Stoga su tvrdnje društva Nan Ya odbačene. |
|
(178) |
U svojem odgovoru na privremenu objavu nepovezani uvoznik De Monchy, koji distribuira smole društva Nan Ya, ponovio je svoje protivljenje antidampinškim pristojbama uvedenima na uvoz iz Tajvana. Taj uvoznik smatrao je da bi ograničena opskrba od društva Nan Ya zbog tih mjera mogla negativno utjecati na krajnje korisnike, povećati cijene za krajnje proizvode i čak dovesti do gubitka poslovanja i osoblja za tog uvoznika. |
|
(179) |
Nadalje, nakon privremene objave javio se još jedan nepovezani uvoznik smola tajvanskog društva Nan Ya i jedan korisnik (QR Polymers), koji su zatražili da se privremeni nalazi ponovno razmotre. Društvo QR Polymers tvrdilo je, suprotno onomu što je Komisija privremeno zaključila u uvodnoj izjavi 389. privremene uredbe, da nema razinu profitabilnosti koju je navela Komisija, udio troškova epoksi smole u njegovim ukupnim troškovima nije ograničen i alternativni izvori opskrbe ne postoje ili nisu spremni isporučiti količine epoksi smole koje će to društvo trebati. To je društvo ponovilo svoju tvrdnju nakon konačne objave, pri čemu je dodalo da je Komisiji dostavilo detaljne kvantitativne podatke o svojim financijskim rezultatima, kupnjama te udjelu uvoza u kupljenim i prodanim proizvodima. Društvo QR Polymers smatra da je Komisija imala na raspolaganju sve podatke potrebne za procjenu njegove situacije. To je društvo nadalje naglasilo da bi se šteta nanesena njemu proširila duž lanca te je u potporu tom argumentu Komisiji dostavilo dopise jednog svojeg kupca, jednog dobavljača, jednog pružatelja usluga proizvodnje i jednog distributera. |
|
(180) |
Prvo, budući da ni De Monchy ni QR Polymers nisu ispunili posebni upitnik Komisije provjerljivim podacima pomoću kojih bi se mogao kvantificirati učinak koji bi pristojbe imale na ta dva društva, tvrdnje koje su iznijeli isključivo su nagađanja i ne može se procijeniti njihova utemeljenost. Društvo QR Polymers nije pokazalo da bi bilo neprofitabilno i nije potkrijepilo tvrdnje da se ne bi moglo okrenuti drugim dobavljačima osim društva Nan Ya te nije objasnilo kako bi pristojba od 11 % uvedena za društvo Nan Ya utjecala na njegove poslovne rezultate. Osim toga, društvo QR Polymers samo je mali dio industrije epoksi smole u Uniji i njegova situacija ne bi mogla promijeniti analizu interesa Unije i ukupne zaključke koje je Komisija donijela na temelju privremenih nalaza ili u ovoj Uredbi. Nadalje, u dopisima koje je dostavilo u potporu svojim argumentima izražava se samo općenita zabrinutost zbog utjecaja antidampinških mjera uvedenih za društvo Nan Ya i ti su dopisi dostavljeni samo u povjerljivom obliku. Takve općenite izjave ni u kojem slučaju nisu mogle poništiti Komisijinu analizu interesa Unije u ovom predmetu. Komisija podsjeća i na to da društvo QR Polymers nije obrazložilo zašto bi se s njim trebalo postupati na poseban i prilagođen način (vidjeti uvodne izjave 189. i 190.). Drugo, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 393. privremene uredbe, mjere će vjerojatno imati neznatan učinak (ako ikakav) na uvoznike jer će oni i dalje moći uvoziti epoksi smolu po poštenim cijenama iz predmetnih zemalja (i od njihovih izvoznika, kao što je društvo Nan Ya) ili ostalih trećih zemalja. Iako bi antidampinške mjere mogle dovesti do povećanja cijene epoksi smole i nepovoljno utjecati na uvoznike i korisnike, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 391. privremene uredbe, kao posljedica uvođenja pristojbi predviđa se tek skromno povećanje cijena. Nadalje, svaka korekcija cijena bila bi samo odraz ponovne uspostave pravedne trgovine u situaciji u kojoj su cijene industrije Unije bile snižene zbog pritiska dampinškog uvoza. Stoga su tvrdnje stranaka odbačene. |
|
(181) |
Nadalje, društvo De Monchy u svojem je odgovoru na privremenu objavu tvrdilo da mnoga starija mjesta proizvodnje u Uniji zahtijevaju znatno održavanje, što dovodi do mogućih kašnjenja ili nestašica u opskrbi za krajnje korisnike. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 387. privremene uredbe, postoje druge zemlje koje su velike izvoznice epoksi smole u Uniju, kao što su Indija, Koreja i Švicarska, uz dostatan kapacitet koji imaju proizvođači iz Unije i predmetne zemlje (čiji se proizvodi uvoze u Uniju po poštenim cijenama). Osim toga, društvo De Monchy nije dostavilo potkrijepljene dokaze da proizvođači iz Unije ne bi mogli zadovoljiti potražnju korisnika iz Unije. Tvrdnja tog društva stoga je odbačena. Nakon konačne objave društvo QR Polymers tvrdilo je da viša sila koju je društvo Westlake proglasilo za proizvodnju bisfenola F i prestanak proizvodnje ECH-a u postrojenjima društva Westlake pokazuju da bi uvođenje mjera pogoršalo, a ne poboljšalo, stanje proizvodnje epoksi smole u Europi. Tvrdnja društva QR Polymers odbačena je zbog toga što privremena viša sila proglašena za proizvodnju jedne vrste proizvoda ili prekid proizvodnje sirovine na početku proizvodnog lanca u postrojenjima jednog proizvođača iz Unije ne može bitno utjecati na stanje opskrbe u Uniji, osobito zbog mogućnosti opskrbe od drugih proizvođača iz Unije (npr. Olin) ili iz predmetnih zemalja (npr. Tajvan ili Tajland) po poštenim cijenama ili iz drugih trećih zemalja. Nadalje, i QR Polymers i De Monchy tvrdili su u vezi s najavom društva Westlake o zatvaranju postrojenja za proizvodnju tekuće epoksi smole u Nizozemskoj 2025. da se stanje na tržištu epoksi smole u Europi radikalno promijenilo i odmah je dovelo do nestašice epoksi smole proizvedene u Europi za potrebe na tržištu Unije. Prema tim uvoznicima gubitak kapaciteta društva Westlake u Europi mora se kompenzirati izvozom iz Tajvana i Komisija bi trebala preispitati zaključak o tajvanskom uvozu kako bi se što više smanjila šteta za europsko tržište epoksi smole. Naglašava se da je cilj mjera zaštita legitimnih interesa cijele industrije Unije (koja se, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 249. privremene uredbe, sastoji od šest skupina proizvođača), a ne samo interesa pojedinačnih društava kao što je Westlake. Zatvaranje jednog postrojenja ne može poništiti zaključak Komisije da stanje opskrbe za korisnike i uvoznike u Uniji nije ugroženo jer i dalje postoji znatan kapacitet u Uniji kao i drugi izvori opskrbe u trećim zemljama, uključujući predmetne zemlje, po poštenim cijenama. Nadalje, ta je najava zatvaranja, ako ništa drugo, samo odraz razornih učinaka koje je dampinški uvoz iz predmetnih zemalja (uključujući Tajvan) imao na jednog proizvođača epoksi smole iz Unije i dodatno naglašava potrebu za uvođenjem mjera kako bi se zaštitila radna mjesta i proizvodnja u Uniji. Stoga se dodatni argumenti društava QR Polymers i De Monchy moraju odbaciti. |
|
(182) |
U odgovoru na konačnu objavu društvo Akzo Nobel zatražilo je od Komisije da smanji razinu pristojbe ili ukloni pristojbu koja se namjerava uvesti za društvo Chang Chun Plastics Co (CCP). Prema mišljenju tog korisnika predmetna bi razina pristojbe ugrozila stabilnost opskrbe, smanjila učinkovitost proizvodnje i oslabila konkurentnost industrije premaza u Uniji. |
|
(183) |
Prvo, antidampinška marža za CCP nije previsoka i društvo Akzo Nobel neće spriječiti da nastavi nabavljati epoksi smolu od CCP-a po poštenim cijenama. Osim toga, društvo Akzo Nobel ima na raspolaganju druge izvore opskrbe iz Unije ili izvan nje. Drugo, upućuje se na uvodnu izjavu 380. privremene uredbe, u kojoj je za korisnike u industriji premaza (što uključuje društvo Akzo Nobel) utvrđeno i. da su imali velike profitne marže, ii. da je udio troška epoksi smole u njihovu trošku proizvodnje bio ograničen i iii. da su ostvarivali male prihode od proizvoda koji sadržavaju epoksi smolu, što dodatno smanjuje učinak koji će mjere općenito imati na industriju premaza. Stoga je tvrdnja društva Akzo Nobel odbačena kao neopravdana. |
|
(184) |
Nakon konačne objave ERC je tvrdio da je Komisija selektivno tumačila stope iskorištenosti kapaciteta industrije Unije. Prema mišljenju ERC-a Komisija iznosi dvije međusobno nespojive tvrdnje koje ne mogu istodobno biti istinite – s jedne strane niska iskorištenost proizvodnog kapaciteta proizvođača iz Unije dokaz je materijalne štete, a s druge strane taj se isti kapacitet predstavlja kao izvor koji jamči pouzdanu opskrbu nakon što se uvedu pristojbe. |
|
(185) |
Nema proturječnosti ni nespojivosti u Komisijinim nalazima. Iskorištenost kapaciteta zapravo je jedan od pokazatelja ispitanih u analizi štete. Niska stopa iskorištenosti kapaciteta zbog pritiska dampinškog uvoza nije u suprotnosti s nalazom da je u Uniji dostupan dostatan proizvodni kapacitet i da je moguće povećanje opskrbe industrija na kraju proizvodnog lanca nakon uvođenja mjera. Stoga je argument ERC-a odbačen. |
7.2. Zaključak o interesu Unije
|
(186) |
S obzirom na prethodno navedeno i budući da nije bilo daljnjih primjedbi, Komisija je potvrdila svoj zaključak utvrđen u uvodnoj izjavi 394. privremene uredbe, odnosno da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz epoksi smole podrijetlom iz Kine, Tajvana i Tajlanda nije u interesu Unije. |
8. PREKID I KONAČNE ANTIDAMPINŠKE MJERE
|
(187) |
Budući da nije utvrđeno postojanje dampinga kad je riječ o uvozu iz Koreje, prekida se postupak u vezi s uvozom proizvoda podrijetlom iz Koreje. |
8.1. Konačne mjere
|
(188) |
S obzirom na donesene zaključke o dampingu, šteti, uzročno-posljedičnoj vezi, razini mjera i interesu Unije te u skladu s člankom 9. stavkom 4. osnovne uredbe, trebalo bi uvesti konačne antidampinške mjere kako bi se spriječilo nanošenje daljnje štete industriji Unije dampinškim uvozom predmetnog proizvoda. |
|
(189) |
Nakon privremene objave društvo QR Polymers zatražilo je od Komisije da odobri izuzeće od primjene antidampinških mjera za uporabu u posebne svrhe epoksi smole koju to društvo uvozi od društva Nan Ya. Društvo QR Polymers ponovilo je svoju tvrdnju nakon konačne objave, ali nije dostavilo nikakve nove dokaze. |
|
(190) |
Društvo QR Polymers u svojem zahtjevu nije obrazložilo na kojoj bi osnovi i za koju posebnu svrhu trebalo na epoksi smolu uvezenu od društva Nan Ya primjenjivati izuzeće za uporabu u posebne svrhe. Stoga se tvrdnja društva QR Polymers mora odbaciti. |
|
(191) |
Na temelju prethodno navedenog stope konačne antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi kako slijedi:
|
|
(192) |
Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te se stope pristojbe stoga primjenjuju isključivo na uvoz proizvoda iz ispitnog postupka podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, ne mogu se primjenjivati te stope te bi na njega trebalo primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz” podrijetlom iz predmetne zemlje. |
|
(193) |
Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (27). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije. |
|
(194) |
Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava pravilna primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi primjenjiva je samo uz predočenje valjanog trgovačkog računa carinskim tijelima država članica. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi trebalo primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje. |
|
(195) |
Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element koji carinska tijela trebaju uzeti u obzir. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica trebala bi provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i osigurala opravdanost daljnje primjene stope pristojbe, u skladu s carinskim propisima. |
|
(196) |
Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća, posebno nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U takvim se okolnostima može pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera ako su za to ispunjeni uvjeti. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe na razini zemlje. |
|
(197) |
Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji tijekom razdoblja ispitnog postupka nisu izvozili u Uniju. |
|
(198) |
Proizvođači izvoznici iz Narodne Republike Kine koji tijekom razdoblja ispitnog postupka predmetni proizvod nisu izvozili u Uniju trebali bi imati mogućnost od Komisije zatražiti da se na njih primijeni stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, ali nisu uključena u uzorak. Komisija bi taj zahtjev trebala odobriti ako su ispunjena tri uvjeta. Novi proizvođač izvoznik morao bi dokazati: i. da tijekom razdoblja ispitnog postupka nije izvozio predmetni proizvod u Uniju; ii. da nije povezan s proizvođačem izvoznikom koji je to činio; i iii. da je nakon razdoblja ispitnog postupka izvozio predmetni proizvod ili je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda. |
8.2. Konačna naplata privremenih pristojbi
|
(199) |
S obzirom na utvrđene dampinške marže i razinu štete nanesene industriji Unije, iznosi osigurani privremenim antidampinškim pristojbama uvedenima privremenom uredbom trebali bi se konačno naplatiti do iznosa utvrđenih na temelju ove Uredbe. |
8.3. Retroaktivnost
|
(200) |
Kako je navedeno u odjeljku 1.2., Komisija je uvela obvezno evidentiranje uvoza proizvoda iz ispitnog postupka. |
|
(201) |
Tijekom konačne faze ispitnog postupka ocijenjeni su podaci prikupljeni u kontekstu evidentiranja. Komisija je analizirala jesu li ispunjeni kriteriji za retroaktivnu naplatu konačnih pristojbi na temelju članka 10. stavka 4. osnovne uredbe. |
|
(202) |
Komisija je na temelju podataka iz baze podataka Surveillance analizirala je li došlo do dodatnog znatnog povećanja uvoza povrh razine uvoza koja je nanijela štetu u razdoblju ispitnog postupka, u smislu članka 10. stavka 4. točke (d) osnovne uredbe. Za potrebe te analize Komisija je usporedila:
|
|
(203) |
Nijedna od četiri navedene usporedbe nije pokazala dodatno znatno povećanje uvoza povrh razine uvoza koja je nanijela štetu u razdoblju ispitnog postupka. |
|
(204) |
U skladu s tim Komisija je zaključila da nisu ispunjeni uvjeti za retroaktivnu naplatu pristojbi. |
9. ZAVRŠNA ODREDBA
|
(205) |
Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća (28), kad se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, koja se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca. |
|
(206) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
1. Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz proizvoda s masenim udjelom epoksi smole većim od 35 %, poznate kao i epoksidne smole ili epoksidni polimeri, koji su polimeri ili predpolimeri koji sadržavaju reaktivne epoksidne skupine, na bazi epiklorhidrina i alifatskih ili aromatskih alkoholnih spojeva (kao što je BPA), u krutom, polukrutom ili tekućem stanju, svih vrsta razreda, čistoće, molekularne mase ili strukture, bez obzira na to sadržavaju li modifikatore, sredstva za stvrdnjavanje ili aditive, pod uvjetom da sredstva za stvrdnjavanje nisu kemijski reagirala na takav način da stvrdnu epoksi smolu ili je pretvore u drugi proizvod koji više ne sadržava epoksidne skupine, trenutačno razvrstanih u oznake KN ex 2910 90 00 , ex 3824 99 92 , ex 3824 99 93 i ex 3907 30 00 (oznake TARIC 2910 90 00 05, 3824 99 92 96, 3824 99 93 10, 3907 30 00 05, 3907 30 00 20 i 3907 30 00 80) te podrijetlom iz Narodne Republike Kine, Tajvana i Tajlanda.
Sljedeći proizvodi isključeni su iz proizvoda opisanog u članku 1. stavku 1.:
|
— |
određene boje i proizvodi za premazivanje, koji su smjese, mješavine ili druge formulacije epoksi smole, sredstva za stvrdnjavanje i pigmenta, u bilo kojem obliku, pakirani u jedan ili više spremnika, pri čemu 1. pigment čini najmanje 10 % udjela u ukupnoj masi proizvoda, 2. epoksi smola čini najviše 80 % udjela u ukupnoj masi proizvoda i 3. sredstvo za stvrdnjavanje čini od 5 % do 40 % udjela u ukupnoj masi proizvoda, |
|
— |
predimpregnirane tkanine ili vlakna, poznati kao predimpregnirani proizvodi, koji su kompozitni materijali od tkanina ili vlakana (obično ugljičnih ili staklenih) impregniranih epoksi smolom, |
|
— |
smjese epoksi smole i drugih materijala, trenutačno razvrstani u oznake KN osim 2910 90 00 , 3824 99 92 , 3824 99 93 i 3907 30 00 . |
2. Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvode opisane u stavku 1. koje proizvode društva navedena u nastavku, jesu sljedeće:
|
Zemlja podrijetla |
Društvo |
Konačna antidampinška pristojba (%) |
Dodatna oznaka TARIC |
||||||
|
Kina |
Jiangsu Sanmu Group Co., Ltd. |
17,3 |
89LO |
||||||
|
|
Grupa Sinochem:
|
33,0 |
89LP |
||||||
|
|
Ostala društva koja surađuju navedena u Prilogu |
23,0 |
|
||||||
|
|
Sav ostali uvoz iz Kine |
33,0 |
8999 |
||||||
|
Tajvan |
Chang Chun Plastics Co |
10,8 |
89LQ |
||||||
|
Nan Ya Plastics Corporation |
11,0 |
89LR |
|||||||
|
Sav ostali uvoz iz Tajvana |
11,0 |
8999 |
|||||||
|
Tajland |
Aditya Birla Chemicals (Thailand) Limited |
29,9 |
89LS |
||||||
|
Sav ostali uvoz iz Tajlanda |
29,9 |
8999 |
3. Uvjet za primjenu pojedinačnih stopa pristojbe utvrđenih za društva navedena u stavku 2. predočenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, koja glasi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (količina u korištenoj jedinici) (predmetnog proizvoda) iz ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv i adresa društva) (dodatna oznaka TARIC) u [predmetna zemlja]. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.” Dok se takav račun ne predoči, primjenjuje se pristojba primjenjiva na sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje.
4. Ako nije drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.
Članak 2.
Konačno se naplaćuju iznosi osigurani privremenom antidampinškom pristojbom na temelju Provedbene uredbe (EU) 2025/393 o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz epoksi smole podrijetlom iz Narodne Republike Kine, Tajvana i Tajlanda. Oslobađaju se osigurani iznosi koji premašuju iznos konačnih stopa antidampinške pristojbe.
Članak 3.
Članak 1. stavak 2. može se izmijeniti kako bi se dodali novi proizvođači izvoznici iz Narodne Republike Kine i kako bi se na njih primjenjivala odgovarajuća ponderirana prosječna stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, ali nisu uključena u uzorak. Novi proizvođač izvoznik mora dostaviti dokaze:
|
(a) |
da tijekom razdoblja ispitnog postupka nije izvozio proizvode opisane u članku 1. stavku 1.; |
|
(b) |
da nije povezan s izvoznicima ili proizvođačima na koje se primjenjuju mjere uvedene ovom Uredbom, a koji su možda surađivali u početnom ispitnom postupku; i |
|
(c) |
da je doista izvozio predmetni proizvod ili da je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda u Uniju nakon razdoblja ispitnog postupka. |
Članak 4.
Prekida se antidampinški postupak u vezi s uvozom proizvoda spomenutog u članku 1. stavku 1. podrijetlom iz Koreje.
Članak 5.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 25. srpnja 2025.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 176, 30.6.2016., str. 21., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/1036/oj.
(2) SL C, C/2024/4137, 1.7.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/4137/oj.
(3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/2714 оd 24. listopada 2024. o uvođenju obveznog evidentiranja uvoza epoksi smole podrijetlom iz Narodne Republike Kine, Republike Koreje, Tajvana i Tajlanda (SL L, 2024/2714, 25.10.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2024/2714/oj).
(4) U dokumentu prethodne objave izričito se navodi sljedeće: „ Primjedbe trebaju biti ograničene na točnost izračuna. Komisija u ovoj fazi u obzir uzima samo primjedbe koje se odnose na administrativne pogreške. To uključuje pogreške u zbrajanju, oduzimanju ili drugoj aritmetičkoj funkciji, pogreške zbog netočnog kopiranja, dupliciranja, primjene nedosljednih mjernih jedinica ili stopa konverzije i druge slične vrste pogrešaka koje Komisija smatra administrativnima. Sve ostale primjedbe razmotrit će se tek nakon objave privremenih mjera ”.
(5) Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/393 оd 26. veljače 2025. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz epoksi smole podrijetlom iz Narodne Republike Kine, Tajvana i Tajlanda (SL L, 2025/393, 27.2.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/393/oj).
(6) Koji zastupaju Jiangsu Sanmu Group Co., Ltd, Jiangsu Kumho Yangnong Chemical Co. Ltd, Jiangsu Ruiheng New Material Technology Co., Ltd i Nantong Xingchen Synthetic Material Co. Ltd.
(7) SL L 209, 2.8.1988., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/1988/2423/oj.
(8) Predmet C-16/90, Detlef Nölle, koji posluje kao „Eugen Nölle”/Hauptzollamt Bremen-Freihafen, 22. listopada 1991., ECLI:EU:C:1991:402, t. 13.
(9) Predmet C-26/96, Rotexchemie International Handels GmbH & Co./Hauptzollamt Hamburg-Waltershof, 29. svibnja 1997., ECLI:EU:C:1997:261, t. 23.
(10) Predmet T-326/21, Guangdong Haomei New Materials i Guangdong King Metal Light Alloy Technology/Komisija, 21. lipnja 2023., ECLI:EU:T:2023:347, t. 128.
(11) https://cma.opisnet.com/?utm_term=&utm_campaign=&utm_source=adwords&utm_medium=ppc&gad_source=1.
(12) https://view.argusmedia.com/chemicals-market-reports.html.
(13) https://freightinsurancecoverage.com/process/marine-cargo-insurance-cost.
(14) https://traderiskguaranty.com/trgpeak/top-5-impact-insurance-costs.
(15) MOR, baza statističkih podataka o radnoj snazi, „Srednja vrijednost stvarno odrađenih sati tjedno po zaposlenoj osobi prema spolu i gospodarskoj djelatnosti – godišnje”, Tajland (https://rshiny.ilo.org/dataexplorer35/?lang=en&segment=indicator&id=HOW_TEMP_SEX_ECO_NB_A&ref_area=THA).
(16) Tajlandsko Vijeće za ulaganja (https://www.boi.go.th/index.php?page=utility_costs&utm).
(17) PWC, „Tajland; Trgovačka društva – drugi porezi” (https://taxsummaries.pwc.com/thailand/corporate/other-taxes?utm).
(18) https://www.boi.go.th/index.php?page=utility_costs.
(19) https://www.mea.or.th/en/our-services/tariff-calculation/other/-LDELdOY73W3K.
(20) https://www.eppo.go.th/index.php/en/en-energystatistics/energy-economy-static.
(21) https://www.chemanalyst.com/Pricing-data/epichlorohydrin-55.
(22) Vidjeti u tom smislu presudu od 1. listopada 2014., Vijeće/Alumina, C-393/13 P, ECLI:EU:C:2014:2245, t. 20. i navedenu sudsku praksu.
(23) Vidjeti na primjer presudu od 19. prosinca 2013., Transnational Company „Kazchrome” i ENRC Marketing/Vijeće, C-10/12 P, ECLI:EU:C:2013:865, t. 54. i presudu od 16. prosinca 2020., Changmao Biochemical Engineering/Komisija, T-541/18, ECLI:EU:T:2020:605, t. 61.
(24) Izvješće Žalbenog tijela WTO-a, Europske zajednice – Antidampinške pristojbe na pribor za cijevi od temperiranog lijevanog željeza iz Brazila (WT/DS219/AB/R), t. 96.
(25) Ibid., t. 97.
(26) Ibid., t. 98.
(27) E-adresa: TRADE-TDI-NAME-CHANGE-REQUESTS@ec.europa.eu; European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate G, Rue de la Loi/Wetstraat 170, 1040 Bruxelles/Brussel, Belgique/België.
(28) Uredba (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2024. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L, 2024/2509, 26.9.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/2509/oj).
PRILOG
Proizvođači izvoznici iz Narodne Republike Kine koji surađuju, ali nisu uključeni u uzorak:
|
Ime poduzeća |
Dodatna oznaka TARIC |
|
Allnex Resins (China) Co., Ltd. |
89LT |
|
Chang Chun Chemical (JiangSu) Co., Ltd. |
89LU |
|
Chang Chun Chemical (Panjin) Co. Ltd. |
89LV |
|
Dalian Qihua New Material Co., Ltd. |
89LW |
|
Dongying Hebang Chemical Co., Ltd. |
89LX |
|
Fujian Huanyang New Material Co., Ltd. |
89LY |
|
Sinopec Hunan Petrochemical Co., Ltd. |
89LZ |
|
Techstorm Advanced Material Corporation Limited |
89M0 |
|
Zhuhai Epoxy Base Electronic Material Co., Ltd. |
89M1 |
ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/1505/oj
ISSN 1977-0847 (electronic edition)