(1)

Reformirani okvir gospodarskog upravljanja EU-a stupio je na snagu 30. travnja 2024. Uredba (EU) 2024/1263 Europskog parlamenta i Vijeća o djelotvornoj koordinaciji ekonomskih politika i multilateralnom proračunskom nadzoru (1), izmijenjena Uredba (EZ) br. 1467/97 o provedbi postupka u slučaju prekomjernog deficita (2) i izmijenjena Direktiva Vijeća 2011/85/EU o proračunskim okvirima država članica (3) glavni su elementi reformiranog okvira gospodarskog upravljanja EU-a. Cilj je tog okvira promicanje zdravih i održivih javnih financija te održivog i uključivog rasta i otpornosti putem reformi i ulaganja te sprečavanje prekomjernih državnih deficita. Okvir je više usmjeren na srednjoročno razdoblje te se njime ujedno potiče odgovornost na nacionalnoj razini, zajedno s djelotvornijom i koherentnijom provedbom propisa.

(2)

Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni planovi koje države članice trebaju dostaviti Vijeću i Komisiji okosnica su novog okvira gospodarskog upravljanja. Dva su cilja tih planova: i. osigurati da se, među ostalim do kraja razdoblja prilagodbe, dug opće države uvjerljivo smanjuje ili da ostane na razboritim razinama te da se državni deficit u srednjoročnom razdoblju smanji i zadrži ispod referentne vrijednosti od 3 % BDP-a i ii. osigurati provedbu reformi i ulaganja kojima se odgovara na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra i doprinosi zajedničkim prioritetima EU-a. Zato se u svakom planu treba preuzeti srednjoročna obveza o kretanju neto rashoda (4), čime se u principu uvodi proračunsko ograničenje tijekom trajanja plana, odnosno četiri ili pet godina (ovisno o redovnom trajanju zakonodavnog razdoblja u državi članici). Osim toga, u planu treba objasniti kako će država članica provedbom reformi i ulaganja odgovoriti na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra, osobito u preporukama za pojedinu zemlju (što, ovisno o slučaju, uključuje i one koje se odnose na postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža) i kako će država članica doprinijeti zajedničkim prioritetima Unije. Razdoblje fiskalne prilagodbe traje četiri godine i može se produljiti za najviše tri godine ako se država članica obveže da će provesti relevantne reforme i ulaganja koji ispunjavaju kriterije iz Uredbe (EU) 2024/1263.

(3)

Komisija nakon dostave plana treba ocijeniti ispunjava li plan zahtjeve iz Uredbe (EU) 2024/1263.

(4)

Vijeće zatim na preporuku Komisije treba donijeti preporuku kojom se utvrđuje kretanje neto rashoda dotične države članice i, ako je primjenjivo, potvrđuje skup obveza u pogledu reformi i ulaganja koje su temelj za produljenje razdoblja fiskalne prilagodbe.

(5)

Španjolska je 15. listopada 2024. Vijeću i Komisiji dostavila svoj nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan, nakon što je u dogovoru s Komisijom zbog razloga koje je navela Španjolska produljen rok iz članka 36. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) 2024/1263.

(6)

Kako bi utvrdila okvir za dijalog koji prethodi dostavljanju nacionalnih srednjoročnih fiskalno-strukturnih planova, Komisija je Španjolskoj 21. lipnja 2024., u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2024/1263, dostavila referentni smjer kretanja (5). Komisija je 15. listopada 2024. objavila referentni smjer kretanja (6). Referentni smjer kretanja temelji se na rizicima i osigurava da se do kraja razdoblja prilagodbe i bez daljnjih proračunskih mjera nakon razdoblja prilagodbe dug opće države uvjerljivo smanjuje ili da u srednjoročnom razdoblju ostane na razboritim razinama te da se deficit opće države smanji ispod 3 % BDP-a tijekom razdoblja prilagodbe i u srednjoročnom razdoblju zadrži ispod te referentne vrijednosti. Srednjoročno razdoblje definirano je kao razdoblje od deset godina nakon isteka razdoblja prilagodbe. U skladu s člancima 7. i 8. Uredbe (EU) 2024/1263, referentni smjer kretanja usklađen je i sa zaštitnom mjerom za održivost duga i zaštitnom mjerom za otpornost na deficit.

U referentnom smjeru kretanja za Španjolsku, na temelju pretpostavki Komisije na kojima se temelje prethodne smjernice dostavljene u lipnju 2024. i uz pretpostavku sedmogodišnjeg razdoblja prilagodbe, utvrđuje se da rast neto rashoda ne bi smio premašiti vrijednosti iz tablice 1. To odgovara prosječnom rastu neto rashoda od 2,8 % tijekom razdoblja prilagodbe (2025. – 2031.) i 2,9 % tijekom razdoblja obuhvaćenog planom (2025. – 2028.)

Tablica 1: Referentni smjer kretanja koji je Komisija Španjolskoj dostavila 21. lipnja 2024.

(7)

U skladu s člankom 12. Uredbe (EU) 2024/1263, Španjolska i Komisija organizirale su tehnički dijalog od srpnja do listopada 2024. Glavne su teme dijaloga bile kretanje neto rashoda prema predviđanjima Španjolske i njegove temeljne pretpostavke (osobito upotreba ažuriranih podataka), planirani skup obveza u pogledu reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe, uključujući reforme i ulaganja kao što su mjere koje se odnose na regulatorno okruženje, ljudski kapital, stambenu ponudu, oporezivanje i javne rashode. Osim toga, u dijalogu je ispitana planirana provedba reformi i ulaganja kojima se odgovara na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra te doprinosi zajedničkim prioritetima Unije za pravednu zelenu i digitalnu tranziciju, socijalnu i gospodarsku otpornost, energetsku sigurnost i izgradnju obrambenih kapaciteta.

(8)

U planu koji je dostavila Španjolska ne navodi se da je prije njegove dostave proveden postupak savjetovanja s relevantnim nacionalnim dionicima (uključujući socijalne partnere).

(9)

Španjolska neovisna fiskalna institucija AIReF izdala je mišljenje o makroekonomskoj prognozi i makroekonomskim pretpostavkama na kojima se temelji višegodišnje kretanje neto rashoda. AIReF je potvrdio makroekonomski scenarij od 2024. do 2026. koji je poslužio kao početna točka za makroekonomske projekcije i analizu održivosti duga.

(10)

Vijeće je 21. listopada 2024. Španjolskoj uputilo nekoliko preporuka u kontekstu europskog semestra (7).

(11)

U skladu s člankom 16. Uredbe (EU) 2024/1263 Komisija je ocijenila plan kako slijedi:

(12)

U Španjolskoj je 2023. zabilježen rast gospodarske aktivnosti od 2,7 % zbog stabilnih kretanja na tržištu rada koja su poduprla privatnu potrošnju te zbog doprinosa neto izvoza i javne potrošnje. Prema jesenskoj prognozi Europske komisije 2024. očekuje se rast gospodarstva za 3,0 % u 2024. zbog pozitivnog razvoja javne i privatne potrošnje, potpomognutog dinamičnim zapošljavanjem, povećanjem realnog dohotka kućanstava te prihodima od turističke aktivnosti. U 2025. predviđa se povećanje realnog BDP-a za 2,3 % jer se predviđa da će rast potrošnje i očekivani opći oporavak ulaganja, posebno u opremu i stanovanje, biti temelj gospodarske aktivnosti. U 2026. predviđa se povećanje realnog BDP-a za 2,1 % jer se očekuje da će domaća potražnja poduprijeti gospodarski rast. Tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom (tj. 2024. – 2026.) očekuje se blago smanjenje potencijalnog BDP-a Španjolske s 2,4 % u 2023. na 2,3 % u 2026. zbog manjeg doprinosa rada potencijalnom rastu. Stopa nezaposlenosti u 2023. iznosila je 12,2 %, a Komisija predviđa da će iznositi 11,5 % u 2024., 11,0 % u 2025. i 10,7 % u 2026. Inflacija (deflator BDP-a) smanjuje se sa 6,2 % u 2023. na 3,1 % u 2024. te se predviđa da će iznositi 2,4 % u 2025. i 2,0 % u 2026.

(13)

Kad je riječ o fiskalnim kretanjima, deficit opće države u Španjolskoj iznosio je 3,5 % BDP-a u 2023. Prema jesenskoj prognozi Europske komisije 2024., predviđa se da će u 2024. dosegnuti 3,0 % BDP-a, dodatno se smanjiti u 2025. na 2,6 % BDP-a, a u 2026. bez promjene politika općenito stabilizirati (2,7 %). Jesenska prognoza Europske komisije 2024. ne uključuje nacrt proračuna Španjolske za 2025. jer ga je španjolska vlada donijela nakon njezine objave. Na kraju 2023. dug opće države iznosio je 105,1 % BDP-a. Prema Komisijinoj jesenskoj prognozi 2024., očekuje se da će se krajem 2024. udio duga u BDP-u smanjiti na 102,3 %. Predviđa se da će se krajem 2025. smanjiti na 101,3 % BDP-a, a krajem 2026. na 101,1 %. Komisija u svojoj fiskalnoj prognozi ne uzima u obzir obveze politike preuzete u srednjoročnim planovima sve dok one ne budu vjerodostojno najavljene i dovoljno detaljno razrađene u konkretne mjere politike.

(14)

Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan Španjolske odnosi se na razdoblje 2025. – 2028. i sedmogodišnju fiskalnu prilagodbu.

(15)

Plan sadržava informacije propisane u članku 13. Uredbe (EU) 2024/1263.

(16)

Španjolska se u planu obvezuje na kretanje neto rashoda navedeno u tablici 2, što odgovara prosječnom rastu neto rashoda od 3,4 % u godinama od 2025. do 2028. Osim toga, Španjolska se obvezala na skup reformi i ulaganja radi produljenja razdoblja prilagodbe na sedam godina (2025. – 2031.), kad se planira prosječni rast neto rashoda od 3,0 %.

Prosječni rast neto rashoda tijekom razdoblja prilagodbe (2025. – 2031.) naveden u planu veći je nego u referentnom smjeru kretanja koji je Komisija dostavila 21. lipnja 2024.

U planu se pretpostavlja da će se rast potencijalnog BDP-a povećati s 1,9 % na 2,1 % u razdoblju 2025. – 2027. i nakon toga postupno smanjiti na 1,1 % do 2031. Osim toga, u planu se očekuje da će stopa rasta deflatora BDP-a pasti na 2,7 % u 2025. s 3,1 % u 2024. te se zatim dalje smanjiti na 2,4 % u razdoblju 2026. – 2028. odnosno 2,3 % u razdoblju 2029. – 2031.

Tablica 2: Kretanje neto rashoda i glavne pretpostavke iz plana Španjolske

(17)

Ako se ostvare obveze o kretanju neto rashoda preuzete u planu i temeljne pretpostavke, dug opće države trebao bi se, prema planu, postupno smanjivati sa 102,5 % BDP-a u 2024. na 90,6 % na kraju razdoblja prilagodbe (2031.), prema tablici u nastavku. U planu se predviđa da će se nakon prilagodbe dug opće države u srednjoročnom razdoblju (tj. do 2041.) i dalje postupno smanjivati te da će do 2041. dosegnuti 76,8 % BDP-a.

Tablica 3: Kretanja duga i salda opće države u planu Španjolske

Stoga bi se prema planu udio duga opće države smanjio do kraja razdoblja prilagodbe (2031.). To je moguće jer se na temelju pretpostavki iz plana u svim determinističkim testiranjima otpornosti na stres iz Komisijine analize održivosti duga predviđa da će se dug tijekom deset godina nakon razdoblja prilagodbe smanjivati, a stohastičke projekcije pokazuju dovoljno visoku vjerojatnost smanjenja duga.

Stoga se na temelju obveza o provedbi politika i makroekonomskih pretpostavki iz plana kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim s kriterijem duga iz članka 6. točke (a) i članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) 2024/1263.

(18)

Na temelju kretanja neto rashoda i pretpostavki iz plana, deficit opće države iznosio bi 3,0 % u 2024. i zatim se postupno smanjivao na 0,8 % u 2031.

Stoga prema planu saldo opće države do kraja razdoblja prilagodbe (2031.) neće premašiti referentnu vrijednost od 3 % BDP-a.

Osim toga, državni deficit tijekom deset godina nakon razdoblja prilagodbe (tj. do 2041.) neće premašiti 3 % BDP-a.

Stoga se na temelju obveza o provedbi politika i makroekonomskih pretpostavki iz plana kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim s kriterijem deficita iz članka 6. točke (b) i članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) 2024/1263.

(19)

Vremenski profil fiskalne prilagodbe, iskazan kao promjena strukturnog primarnog salda i kako je opisan u planu, linearan je, kako je propisano u članku 6. točki (c) Uredbe (EU) 2024/1263. Osim toga, fiskalna prilagodba u prve četiri godine provedbe plana razmjerna je ukupnoj prilagodbi.

Stoga se na temelju obveza o provedbi politika i makroekonomskih pretpostavki iz plana kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim sa zaštitnom klauzulom kojom se izbjegava prilagodba na kraju razdoblja iz članka 6. točke (c) Uredbe (EU) 2024/1263.

Tablica 4: Kretanja strukturnog primarnog salda u planu Španjolske

(20)

U skladu s člankom 8. Uredbe (EU) 2024/1263, godišnja prilagodba strukturnog primarnog salda ne bi trebala biti manja od 0,25 % BDP-a ako je strukturni deficit u prethodnoj godini bio veći od 1,5 % BDP-a, kako bi se postigla zajednička margina otpornosti u strukturnom smislu od 1,5 % BDP-a. Fiskalna prilagodba koja proizlazi iz obveza o provedbi politika i makroekonomskih pretpostavki iz plana iznosi 0,4 % BDP-a u svakoj godini od 2025. do 2031. Stoga se na temelju obveza o provedbi politika i makroekonomskih pretpostavki iz plana kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim sa zaštitnom mjerom za otpornost na deficit.

(21)

U skladu s člankom 7. Uredbe (EU) 2024/1263, udio duga opće države morao bi se smanjivati u prosjeku za najmanje jedan postotni bod godišnje sve dok ne padne ispod 90 %, a nakon toga bi se trebao smanjivati u prosjeku za 0,5 postotnih bodova jer će prema planu državni dug u razdoblju prilagodbe iznositi više od 90 % BDP-a. To se prosječno smanjenje izračunava za razdoblje 2024. – 2031. i iznosi 1,7 postotnih bodova (vidjeti tablicu 3). Stoga se na temelju obveza o provedbi politika i makroekonomskih pretpostavki iz plana kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim sa zaštitnom mjerom za održivost duga.

(22)

Plan se temelji na pretpostavkama koje se razlikuju od pretpostavki koje je Komisija dostavila Španjolskoj 21. lipnja 2024. Plan se temelji na različitim pretpostavkama za šest varijabli: početna točka (tj. fiskalni i makroekonomski uvjeti 2024.), rast potencijalnog BDP-a, rast deflatora BDP-a, rast realnog BDP-a i smanjenje proizvodnog jaza, nominalna implicitna kamatna stopa i pretpostavke o prihodima. Te razlike u pretpostavkama treba pomno analizirati kako bi se zajamčilo da su one potkrijepljene uvjerljivim ekonomskim argumentima koji su utemeljeni na podacima, osobito zato što je prosječni rast neto rashoda u planu veći od rasta navedenoga u referentnom smjeru kretanja.

Razlike u pretpostavkama koje najviše utječu na prosječni rast neto rashoda navedene su u nastavku, zajedno s analizom svake razlike zasebno.

Preostale razlike u pretpostavkama ne utječu bitno na prosječni rast neto rashoda u odnosu na pretpostavke Komisije.

Sve u svemu, zajednički učinak opreznijih pretpostavki i razlika u pretpostavkama koje se smatraju opravdanima veći je od razlika u pretpostavkama koje se ne smatraju opravdanima. To navodi na zaključak da se razlika između kretanja neto rashoda u planu i referentnom smjeru kretanja može objasniti razlikama u pretpostavkama koje su općenito prihvatljive, u skladu s člankom 13. točkom (b) Uredbe (EU) 2024/1263.

Općenito, sve razlike u pretpostavkama zajedno razlog su zašto je prosječni rast neto rashoda u planu viši od onog u referentnom smjeru kretanja.

Komisija će ovu analizu pretpostavki iz plana uzeti u obzir pri budućim ocjenama usklađenosti s kretanjem neto rashoda.

(23)

Plan ne uključuje indikativnu fiskalnu strategiju za provedbu kretanja neto rashoda iz plana jer je to kretanje utvrđeno samo kao tehnička gornja granica za koju se Španjolska obvezuje da je neće premašiti. Točna specifikacija relevantnih mjera politike s izravnim učincima na proračun potvrdit će se ili prilagoditi te kvantificirati u godišnjim proračunima.

(24)

Španjolska se u planu obvezala na skup reformi i ulaganja kojima je cilj povećanje potencijalnog rasta i fiskalne održivosti, a na kojima se temelji produljenje razdoblja fiskalne prilagodbe s četiri na sedam godina.

Skup reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe sastoji se od određenih obveza iz španjolskog plana za oporavak i otpornost, nekoliko obveza iz plana za oporavak i otpornost s dodatnim specifikacijama te određenih novih reformi i ulaganja. To uključuje mjere u nastavku (vidjeti i Prilog II.).

Reforme u području digitalne transformacije: mjere su povezane s komponentom 19. plana za oporavak i otpornost (ulaganja u digitalnu transformaciju obrazovanja), čije se konačne ključne etape i ciljne vrijednosti trebaju postići do četvrtog tromjesečja 2025. To uključuje obveze povezane s komponentom 17. plana za oporavak i otpornost (reforma Zakona o znanosti, tehnologiji i inovacijama), čije su konačne ključne etape i ciljne vrijednosti u trenutku dostave plana već provedene.

Reforme u području zelene tranzicije: mjere su povezane s komponentom 7. plana za oporavak i otpornost (reforma regulatornog okvira za promicanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora), čije su konačne ključne etape i ciljne vrijednosti u trenutku dostave plana već provedene.

Reforme u području oporezivanja: mjere su usmjerene na povećanje državnih prihoda i modernizaciju poreznog sustava te uključuju dodatne specifikacije povezane s komponentom 28. plana za oporavak i otpornost (prilagodba poreznog sustava stvarnosti 21. stoljeća) koje treba provesti do četvrtog tromjesečja 2025. kako bi se ostvarilo trajno povećanje državnih prihoda do četvrtog tromjesečja 2028., što se ocjenjuje u izvješćima o praćenju. Očekuje se da će ključni koraci biti dovršeni do četvrtog tromjesečja 2025. i četvrtog tromjesečja 2028.

Reforme u području javnih rashoda: mjere su dodatne specifikacije povezane s komponentom 29. plana za oporavak i otpornost (reforma kojom se uspostavlja trajni postupak revizije i evaluacije javne potrošnje). Mjerama iz plana jača se praćenje provedbe preporuka uz dodatnu obvezu donošenja reformi na temelju dovršenih i tekućih revizija potrošnje te smanjenja godišnjih rashoda do 2028., što se ocjenjuje u izvješćima o praćenju. Očekuje se da će ključni koraci biti dovršeni do četvrtog tromjesečja 2026., drugog tromjesečja 2027. i prvog tromjesečja 2028.

Reforme u području ljudskog kapitala: dodatne obveze kojima je cilj promicati dvojno strukovno osposobljavanje i olakšati priznavanje stručnih kvalifikacija i vještina stanovništva stranog podrijetla (pri čemu se posebna pozornost posvećuje sveučilišnom obrazovanju) radi povećanja njihove produktivnosti i doprinosa gospodarskom rastu. Očekuje se da će odgovarajući ključni koraci biti dovršeni do četvrtog tromjesečja 2025., četvrtog tromjesečja 2027. odnosno četvrtog tromjesečja 2028.

Reforme u području fizičkog kapitala i produktivnosti: mjere su povezane s komponentom 13. plana za oporavak i otpornost (reforma za poboljšanje regulacije poslovanja i klime), čije su konačne ključne etape i ciljne vrijednosti u trenutku dostave plana već provedene. Plan sadržava dodatne obveze kojima je cilj povećati ponudu cjenovno pristupačnih stanova za najam, kao i stvoriti zajednički okvir kojim se uklanjaju razlike u administrativnim zahtjevima između autonomnih zajednica i lokalnih subjekata. Očekuje se da će odgovarajući ključni koraci biti dovršeni do drugog tromjesečja 2026. odnosno četvrtog tromjesečja 2027.

Reforme u području borbe protiv poreznih prijevara: mjere su povezane s komponentom 27. plana za oporavak i otpornost (reforma za donošenje zakona o borbi protiv prijevara), čije su konačne ključne etape u trenutku dostave plana već provedene.

Reforme u području javnih rashoda za zdravstvene usluge: dodatne obveze kojima je cilj poboljšati upravljanje naknadom za privremenu nesposobnost za rad kako bi se povećala učinkovitost javne potrošnje. Očekuje se da će odgovarajući ključni korak biti dovršen do četvrtog tromjesečja 2025.

(25)

U skladu s člankom 14. stavkom 3. Uredbe (EU) 2024/1263, svaka reforma i svako ulaganje na kojima se temelji produljenje razdoblja fiskalne prilagodbe trebaju biti dovoljno detaljni, usredotočeni na početak razdoblja, vremenski ograničeni i provjerljivi.

(26)

Obveze iz plana za oporavak i otpornost na kojima se temelji produljenje obuhvaćaju bitne reforme i ulaganja kojima je cilj povećanje fiskalne održivosti i potencijala za rast gospodarstva. Osim toga, Španjolska se obvezala da će u razdoblju na koje se srednjoročni fiskalno-strukturni plan odnosi nastaviti s reformama i očuvati razine javnih ulaganja koja financira država dosegnute tijekom razdoblja na koje se plan za oporavak i otpornost odnosi (vidjeti tablicu 5). Ta će se obveza pratiti u fazi provedbe plana. Prema tome, obveze iz plana za oporavak i otpornost mogu se uzeti u obzir za produljenje razdoblja prilagodbe, kako je navedeno u članku 36. stavku 1. točki (d) Uredbe (EU) 2024/1263.

(27)

Očekuje se da će skup reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje održivo poboljšati potencijal za rast i otpornost gospodarstva Španjolske, kako je propisano u članku 14. stavku 2. točki (a) Uredbe (EU) 2024/1263.

Različite reforme i ulaganja u planu su razvrstani u četiri glavne osi, od kojih svaka utječe na razinu potencijalnog BDP-a različitim kanalima:

Španjolska procjenjuje da će se reformama i ulaganjima iz srednjoročnog plana na kojima se temelji produljenje potencijalni rast povećati za 3,3 postotna boda u usporedbi s osnovnim makroekonomskim scenarijem, pri čemu 1,7 postotnih bodova proizlazi iz reformi i ulaganja uključenih u plan za oporavak i otpornost, 1,6 postotnih bodova iz dodatnih mjera, a ukupni učinak koncentriran je u godinama nakon završetka razdoblja obuhvaćenog planom oporavka (2,1 postotni bod od 2026. do 2031.). Nekoliko tih reformi i ulaganja uključeno je u Prilog II.

Španjolska procjenjuje učinak na rast i otpornost na temelju kalibriranih dinamičkih stohastičkih modela opće ravnoteže. U tim se modelima primjenjuje niz pretpostavki za kalibriranje učinka mjera politike, kao što su promjena trajanja ugovora, smanjenje troškova zapošljavanja i otpremnina, promjena u sastavu vještina radne snage, smanjenje prepreka u poslovanju i poboljšanje ponude i potražnje obnovljivih izvora energije i fosilnih goriva. Razumno je i vjerodostojno očekivati da će ukupni učinak tih reformi i ulaganja na rast i otpornost biti znatan. Međutim, treba napomenuti da je temeljna kalibracija podložna rizicima i neizvjesnosti. Oni se posebno odnose na predviđeni opseg i vremenski okvir učinka mjera.

(28)

Očekuje se da će skup reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje poduprijeti fiskalnu održivost, kako je propisano u članku 14. stavku 2. točki (b) Uredbe (EU) 2024/1263.

Mogu se iznijeti dodatna razmatranja o učinku reformi na kojima se temelji produljenje. U tom pogledu u planu se navode mjere za znatno poboljšanje strukturnog primarnog salda do 2031., što je odraz izravnog učinka nekih proračunskih mjera. U Prilogu II. navode se proračunske mjere na kojima se temelji produljenje i za koje se očekuje da će općenito iznositi 0,6 postotnih bodova BDP-a. Očekuje se da će se poreznim mjerama prihodi povećati za 0,5 postotnih bodova BDP-a. Nadalje, očekuje se da će se budućim revizijama potrošnje poboljšati postupci revizije i provesti mjere za smanjenje razine javne potrošnje i poboljšanje njezine učinkovitosti s pozitivnim učinkom na fiskalnu održivost, pri čemu će se rashodi smanjiti za 0,1 postotni bod BDP-a tijekom razdoblja prilagodbe. Prilog II. obuhvaća i druge proračunske mjere, kao što su borba protiv poreznih prijevara, elektronički računi i mjere usmjerene na privremenu nesposobnost za rad. Plan ukazuje na neizravan, sekundarni proračunski učinak zbog veće gospodarske aktivnosti drugih mjera u okviru preostala četiri stupa politike, čime se do 2031. ostvaruju ukupne uštede od 1,4 postotna boda BDP-a kako slijedi: i. ljudski kapital (0,4 postotna boda BDP-a), ii. fizički kapital i produktivnost (0,3 postotna boda BDP-a), zelena tranzicija (0,4 postotna boda BDP-a) i iv. digitalna transformacija (0,3 postotna boda BDP-a). Nekoliko tih reformi i ulaganja uključeno je u Prilog II.

(29)

Skup reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje doprinosi zajedničkim prioritetima EU-a kako je propisano u članku 14. stavku 2. točki (c) Uredbe (EU) 2024/1263. Posebice, plan uključuje reforme i ulaganja kojima se namjerava smanjiti ovisnost o upotrebi fosilnih goriva i doprinijeti pravednoj zelenoj tranziciji te postići energetsku sigurnost putem regulatornog okvira za promicanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Očekuje se da će ulaganja usmjerena na digitalnu transformaciju obrazovanja doprinijeti pravednoj digitalnoj tranziciji poticanjem digitalizacije španjolskoga gospodarstva i primjene novih tehnologija. Osim toga, ulaganjima u povećanje kvalitete ponude radne snage u Španjolskoj i ponude socijalnih stanova za najam omogućuje se pravedniji i uključiviji oporavak, čime se doprinosi socijalnoj i gospodarskoj otpornosti, što uključuje europski stup socijalnih prava. Gospodarska otpornost dodatno je ojačana izravnim proračunskim mjerama.

(30)

Skupom reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje odgovara se na relevantne (10) preporuke objavljene u okviru europskog semestra, kako je propisano člankom 14. stavkom 2. točkom (d) Uredbe (EU) 2024/1263, a cilj im je poboljšanje kvalitete, učinkovitosti i pravednosti javne potrošnje, posebno uvođenjem revizija javne potrošnje i racionalizacije rashoda i poreznih mjera usmjerenih na poboljšanje učinkovitosti i dostatnosti poreznog sustava te na stvaranje pravednijeg sustava (vidjeti i prethodno navedeno). Donošenjem reformi za jačanje i unapređenje regulative i poslovne klime u Španjolskoj, s posebnim naglaskom na MSP-ovima, provode se preporuke za Španjolsku iz 2019. i 2020. o inovacijama i boljem reguliranju gospodarske aktivnosti. Tim se reformama odgovara i na preporuke iz 2020. o poboljšanju administrativne suradnje, a dodatno ih se podupire mjerama za pojednostavnjenje sustava za priznavanje i vrednovanje diploma. Preporuke iz 2019., 2020., 2022. i 2023. usmjerene na energetsku učinkovitost, uvođenje energije iz obnovljivih izvora i smanjenje ukupnog oslanjanja na fosilna goriva nastoje se provesti uspostavom regulatornog okvira za promicanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Mjere usmjerene na poboljšanje upravljanja naknadama za privremenu nesposobnost za rad doprinose provedbi preporuka iz 2020. i 2021. koje se odnose na povećanje otpornosti i održivosti zdravstvenog sustava. Preporuke za Španjolsku iz 2019., 2020. i 2023. o razvoju vještina podupiru se reformama i ulaganjima čiji je cilj povećanje kvalitete ponude radne snage u Španjolskoj, uključujući one povezane s mjerama strukovnog osposobljavanja, i pojednostavnjenjem sustava za priznavanje i vrednovanje diploma. Mjere usmjerene na promicanje cjenovno pristupačnog stanovanja prijenosom zemljišta ulagačima doprinose provedbi preporuka iz 2019., 2022. i 2023. koje se odnose na pružanje potpore obiteljima i povećanje dostupnosti energetski učinkovitog socijalnog i cjenovno pristupačnog stanovanja.

(31)

Plan omogućuje održavanje prosječne planirane ukupne razine javnih ulaganja koja financira država realizirane tijekom razdoblja obuhvaćenog planom za oporavak i otpornost, kako je propisano člankom 14. stavkom 4. Uredbe (EU) 2024/1263.

Tablica 5: Planirana javna ulaganja koja financira država (% BDP-a)

(32)

Naposljetku, može se smatrati da je skup obveza u pogledu reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje usklađen s obvezama iz plana za oporavak i otpornost i sporazumom o partnerstvu dogovorenom u okviru višegodišnjeg financijskog okvira, kako je propisano člankom 14. stavkom 4. Uredbe (EU) 2024/1263. Dodatne specifikacije povezane s poreznom reformom i revizijom potrošnje izravno proizlaze iz obveza preuzetih u okviru plana za oporavak i otpornost; neke od preostalih mjera neizmijenjene su obveze iz plana za oporavak i otpornost.

(33)

Zaključeno je da skup reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe ispunjava kriterije iz članka 14. Uredbe (EU) 2024/1263. Stoga se razdoblje prilagodbe može produljiti s četiri na sedam godina, kako je navedeno u planu.

(34)

Osim skupa reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe, u planu se opisuju planirane politike za druge reforme i ulaganja kojima se odgovara na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra, osobito u preporukama za pojedinu zemlju, i doprinosi zajedničkim prioritetima EU-a. Plan obuhvaća 44 reforme i ulaganja.

(35)

Kad je riječ o zajedničkom prioritetu pravedne zelene i digitalne tranzicije, uključujući klimatske ciljeve utvrđene u Uredbi (EU) 2021/1119, plan sadržava reformu (uključenu u plan za oporavak i otpornost) za uvođenje Nacionalnog plana digitalnih kompetencija i ulaganja radi unapređenja razine digitalnih vještina stanovništva. Plan uključuje reforme i ulaganja čiji je cilj smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, doprinos pravednoj zelenoj tranziciji i osiguravanje energetske sigurnosti provođenjem ažuriranog Nacionalnog energetskog i klimatskog plana koji obuhvaća mjere povezane sa skladištenjem energije, uvođenjem obnovljivih izvora energije, promicanjem vlastite potrošnje i energetskom učinkovitošću. Očekuje se da će se tim mjerama odgovoriti na preporuke iz 2019., 2020. i 2021. povezane sa zelenom tranzicijom, digitalnom transformacijom, socijalnom i teritorijalnom kohezijom, pametnim, održivim i uključivim rastom te politikama za sljedeću generaciju.

(36)

Kad je riječ o zajedničkom prioritetu socijalne i gospodarske otpornosti, što uključuje europski stup socijalnih prava, plan sadržava reforme kao što su modernizacija aktivnih politika tržišta rada s ciljem jačanja španjolskog tržišta rada i odgovaranja na bitne strukturne izazove, uključujući visoke razine strukturne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih, prekomjerne ugovore na određeno vrijeme, niske stope zaposlenosti te gospodarsku i socijalnu nejednakost. Mjerama se odgovara i na preporuke iz 2019. i 2020. koje se odnose na funkcioniranje tržišta rada, što uključuje okvir za ugovore o radu, neprijavljeni rad, aktivne politike tržišta rada, poticaje za rad i sudjelovanje na tržištu rada.

(37)

Kad je riječ o zajedničkom prioritetu energetske sigurnosti, plan sadržava reformu kojom se promiče razvoj rješenja za skladištenje energije. Osim toga, plan uključuje mjere za uvođenje skladištenja energije pokretanjem inicijativa potpore i ulaganja za razvoj skladištenja velikih razmjera te promicanje skladištenja iza brojila i integriranog na sektorskoj razini. Mjerama se planira odgovoriti na preporuke iz 2019., 2020., 2022. i 2023. koje se odnose na smanjenje oslanjanja na fosilna goriva ubrzanjem uvođenja energije iz obnovljivih izvora, posebno ulaganjima u zelenu i digitalnu tranziciju.

(38)

Plan ne sadržava druge reforme i ulaganja za zajednički prioritet obrambenih sposobnosti.

(39)

Plan sadržava informacije o dosljednosti i, prema potrebi, komplementarnosti s planom za oporavak i otpornost Španjolske. U planu se ukratko navodi da se reformama i ulaganjima iz plana odgovara na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra i doprinosi zajedničkim prioritetima Unije te da se oni nastavljaju na mjere donesene u planu za oporavak i otpornost.

(40)

Plan sadržava pregled potrebnih javnih ulaganja u Španjolskoj povezanih sa zajedničkim prioritetima EU-a. Kad je riječ o pravednoj zelenoj i digitalnoj tranziciji, u planu se ističe potreba za ulaganjima u energetsku učinkovitost, uvođenje energije iz obnovljivih izvora, elektrifikaciju, skladištenje energije, kružno gospodarstvo i otpornost u svim gospodarskim sektorima, kao i u napredne tehnologije poput umjetne inteligencije i analitike podataka, te potreba za poboljšanjem digitalne povezivosti na nacionalnoj razini. Kad je riječ o socijalnoj i gospodarskoj otpornosti, u planu se ističe da je potrebno ulagati u uključiv i održiv rast modernizacijom obrazovanja, poticanjem zapošljivosti, jačanjem sustava socijalne zaštite, podupiranjem MSP-ova resursima i financiranjem te jačanjem konkurentnosti na nacionalnoj razini i razini EU-a. Kad je riječ o energetskoj sigurnosti, u planu se naglašava da je potrebno smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima ulaganjem u razvoj energetske infrastrukture i poboljšanjem učinkovitosti u svim sektorima. Kad je riječ o izgradnji obrambenih sposobnosti, u planu se ističe usklađenost Španjolske s obvezama u okviru NATO-a.

(41)

Komisija općenito smatra da plan Španjolske ispunjava kriterije iz Uredbe (EU) 2024/1263.

(42)

Vijeće pozdravlja srednjoročni fiskalno-strukturni plan Španjolske i smatra da bi njegova potpuna provedba doprinijela osiguravanju zdravih javnih financija, održivosti javnog duga te održivog i uključivog rasta.

(43)

Vijeće prima na znanje Komisijinu ocjenu plana. Međutim, Vijeće poziva Komisiju da svoju ocjenu planova u budućnosti iznosi u zasebnom dokumentu od preporuka Komisije za preporuke Vijeća.

(44)

Vijeće prima na znanje Komisijinu ocjenu kretanja neto rashoda i glavnih makroekonomskih pretpostavki iz plana, među ostalim u odnosu na prethodne smjernice Komisije, kao i implikacije kretanja neto rashoda iz plana na državni deficit i dug. Vijeće prima na znanje ocjenu Komisije da su makroekonomske i fiskalne pretpostavke, iako se u nekim slučajevima razlikuju od pretpostavki Komisije, među ostalim kako bi se u obzir uzeli ažurirani makroekonomski i fiskalni podaci, općenito gledano opravdane i potkrijepljene uvjerljivim ekonomskim argumentima. Vijeće prima na znanje široku fiskalnu strategiju iz plana i rizike u pogledu gospodarskih izgleda koji bi mogli utjecati na realizaciju makroekonomskog scenarija i temeljnih pretpostavki, kao i na ostvarenje kretanja neto rashoda iz plana. Vijeće posebno prima na znanje da makroekonomska prognoza na kojoj se temelji plan za 2025. i 2026. odgovara službenim projekcijama, koje je potvrdilo španjolsko neovisno fiskalno vijeće (AIReF), te prima na znanje da je, prema procjeni Komisije, prosječni rast deflatora BDP-a tijekom cijelog razdoblja projekcije (2025. – 2041.) nešto niži u planu nego prema pretpostavkama Komisije. Vijeće pozdravlja činjenicu da se o planu raspravljalo s parlamentom. Vijeće također prima na znanje da bi geopolitički rizici mogli stvoriti pritisak na rashode za obranu.

(45)

Vijeće očekuje od Španjolske da bude spremna prema potrebi prilagoditi svoju fiskalnu strategiju kako bi ostvarila kretanje neto rashoda. Vijeće će pomno pratiti gospodarska i fiskalna kretanja, uključujući ona na kojima se temelji scenarij plana.

(46)

Vijeće smatra da je prije sljedećeg kruga fiskalnog nadzora potrebno pravodobno održati dodatne rasprave kako bi se postiglo zajedničko razumijevanje implikacija kumulativnih stopa rasta neto rashoda u okviru godišnjeg nadzora.

(47)

Vijeće potvrđuje skup obveza u pogledu reformi i ulaganja koje je Španjolska predstavila u svojem srednjoročnom planu na kojem se temelji produljenje razdoblja prilagodbe te pozdravlja nastojanja da se kvantificira učinak na rast i fiskalnu održivost. Vijeće se slaže s Komisijom da skup obveza u pogledu reformi i ulaganja koje je Španjolska predstavila opravdava produljenje razdoblja prilagodbe s četiri na sedam godina. Vijeće prima na znanje procjenu Komisije koja upućuje na to da skup reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje u cijelosti ispunjava kriterije iz članka 14., među ostalim uzimajući u obzir prijelaznu odredbu iz članka 36. stavka 1.d Uredbe (EU) 2024/1263. Vijeće prima na znanje procjenu Komisije u kojoj se navodi da se očekuje da će se obvezama u pogledu reformi i ulaganja na održiv način poboljšati potencijal rasta i otpornost gospodarstva te poduprijeti fiskalna održivost. Vijeće preporučuje Španjolskoj da u potpunosti provede skup obveza u pogledu reformi i ulaganja kako bi se očuvalo produljenje razdoblja prilagodbe.

(48)

Vijeće prima na znanje Komisijin opis potreba i namjera u pogledu reformi i ulaganja, uz ocjenu skupa obveza u pogledu reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe, kojima se odgovara na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra te naglašava da je važno osigurati provedbu tih reformi i ulaganja. Vijeće će na temelju Komisijinih izvješća ocijeniti te reforme i ulaganja te pratiti njihovu provedbu u okviru europskog semestra.

(49)

Vijeće sa zanimanjem očekuje godišnja izvješća Španjolske o napretku, koja sadržavaju prije svega informacije o napretku u provedbi kretanja neto rashoda kako ga je utvrdilo Vijeće, provedbi širih reformi i ulaganja u kontekstu europskog semestra te provedbi skupa reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe.

(50)

Vijeće bi u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2024/1263 trebalo Španjolskoj preporučiti kretanje neto rashoda kako je navedeno u planu i potvrditi skup reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe na sedam godina,

1.

2.