–

za JCM Europe (UK) Ltd, S. Cock, uz asistenciju V. Sloane, QC,

–

za vladu Ujedinjene Kraljevine, S. Brandon, u svojstvu agenta, uz asistenciju B. McGurka, barrister,

–

za Europsku komisiju, J. Hradil i M. Salyková, u svojstvu agenata,

1

Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na valjanost Provedbene uredbe Komisije (EU) 2016/1760 od 28. rujna 2016. o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu (SL 2016., L 269, str. 6.).

2

Zahtjev je upućen u okviru spora između društva JCM Europe (UK) Ltd i Commissioners for Her Majesty’s Revenue and Customs (Porezna i carinska uprava, Ujedinjena Kraljevina), u vezi s tarifnim razvrstavanjem proizvoda koji je uvezlo to društvo, odnosno uređaja iPRO‑RC, koji se sastoji od jedinice za kontrolu novčanica i spremnika za gotovinu.

3

Tarifno razvrstavanje robe uvezene u Europsku uniju uređeno je kombiniranom nomenklaturom iz Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL 1987., L 256, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 12., str. 3.).

4

Kombinirana nomenklatura temelji se na Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe (u daljnjem tekstu: HS), koji je sastavilo Vijeće za carinsku suradnju, koje je postalo Svjetska carinska organizacija (WCO), i koji je uspostavljen Međunarodnom konvencijom o Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe, sklopljenom u Bruxellesu 14. lipnja 1983. Ta je konvencija, zajedno s Protokolom o izmjenama od 24. lipnja 1986., odobrena u ime Europske ekonomske zajednice Odlukom Vijeća 87/369/EEZ od 7. travnja 1987. (SL 1987., L 198, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 6., str. 3.). U skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe br. 2658/87, kombinirana nomenklatura preuzima tarifne brojeve i tarifne podbrojeve koji se sastoje od šest znamenki iz HS‑a, dok su sedma i osma znamenka dio njezina vlastitog razvrstavanja.

5

Verzija kombinirane nomenklature koja se primjenjuje na glavni postupak jest ona za 2016. godinu, koja proizlazi iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/1754 оd 6. listopada 2015. o izmjenama Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 (SL 2015., L 285, str. 1. i ispravak SL 2015., L 288, str. 16.) (u daljnjem tekstu: KN).

6

Opća pravila za tumačenje KN‑a, koja se nalaze u njegovu prvom dijelu odsjeku I. A., određuju:

„Razvrstavanje robe u [KN] uređuju sljedeća načela.

[…]

7

Drugi dio KN‑a, naslovljen „Popis carinskih stopa”, sadržava, među ostalim, odsjek XVI., naslovljen „Strojevi i mehanički uređaji; električna oprema; njihovi dijelovi; aparati za snimanje i reprodukciju zvuka, aparati za snimanje i reprodukciju televizijske slike i zvuka, njihovi dijelovi i pribor”. Napomene KN‑a koje se odnose na taj odsjek glase:

[…]

[…]”

8

Navedeni odsjek sadržava, među ostalim, poglavlje 84., naslovljeno „Nuklearni reaktori, kotlovi, strojevi i mehanički uređaji; njihovi dijelovi”. To poglavlje sadržava, među ostalim, tarifni broj 8472, koji glasi:

„Ostali uredski strojevi (na primjer, hektografski ili matrični strojevi za umnožavanje, strojevi za adresiranje, automatski strojevi za isplatu novčanica, strojevi za razvrstavanje, brojenje ili zamatanje kovanica, strojevi za oštrenje olovaka, strojevi za bušenje ili spajanje spojnicama (klamericama)”.

9

Tarifni broj 8472 KN‑a glasi kako slijedi:

10

Na temelju Provedbene uredbe Komisije (EU) 2016/1821 оd 6. listopada 2016. o izmjeni Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 (SL 2016., L 294, str. 1. i ispravci SL 2016., L 329, str. 119. i SL 2017., L 150, str. 19.), oznaka tarifnog podbroja „ostalo” iz tarifnog broja 8472 KN‑a izmijenjena je iz 84729070 u 84729090 od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2019.

11

Odsjek XVIII. KN‑a naslovljen je „Optički, fotografski, kinematografski, mjerni, kontrolni, ispitni, medicinski ili kirurški instrumenti i aparati; satovi; glazbala; njihovi dijelovi i pribor”. U njemu je sadržano, među ostalim, poglavlje 90., naslovljeno „Optički, fotografski, kinematografski, mjerni, kontrolni, ispitni, medicinski ili kirurški instrumenti i aparati; njihovi dijelovi i pribor”.

12

Napomene KN‑a koje se odnose na to poglavlje 90. glase:

[…]

[…]”

13

Navedeno poglavlje obuhvaća, među ostalim, tarifni broj 9031, koji glasi kako slijedi:

„Instrumenti, aparati i strojevi za mjerenje ili kontrolu, nespomenuti niti uključeni na drugom mjestu u ovom poglavlju; profil projektori”.

14

Tarifni broj 9031 KN‑a glasi kako slijedi:

15

U članku 57. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL 2013., L 269, str. 1. i ispravci SL 2013., L 287, str. 90., SL 2015., L 70, str. 64., SL 2016., L 267, str. 2. i SL 2018., L 294, str. 44.) koji je naslovljen „Razvrstavanje robe u Carinsku tarifu”, u stavcima 1. i 4. propisuje se:

„1.   Za provedbu Zajedničke carinske tarife, razvrstavanje robe u Carinsku tarifu sastoji se u utvrđivanju jednog od podbrojeva ili daljnjih pododjeljaka [KN‑a] prema kojoj će se ta roba razvrstati.

[…]

4.   Komisija može donijeti mjere za određivanje razvrstavanja robe u Carinsku tarifu u skladu sa stavcima 1. i 2.”

16

U stavku 2. članka 58. te uredbe, naslovljenog „Dodjela provedbenih ovlasti”, pojašnjava se:

„Komisija putem provedbenih akata donosi mjere iz članka 57. stavka 4.

[…]”

17

Članak 285. stavak 1. navedene uredbe predviđa da u izvršavanju te nadležnosti Komisiji pomaže Odbor za Carinski zakonik.

18

Komisija je donijela Provedbenu uredbu 2016/1760 na temelju članka 57. stavka 4. i članka 58. stavka 2. prvog podstavka Uredbe br. 952/2013.

19

U skladu s člankom 1. te provedbene uredbe:

„Roba iz stupca 1. tablice u Prilogu razvrstava se u [KN] u oznaku KN iz stupca 2. te tablice.”

20

U skladu s člankom 3., ta provedbena uredba stupila je na snagu 24. listopada 2016.

21

Prilog Provedbenoj uredbi 2016/1760 glasi kako slijedi:

(*) Slika je samo informativne prirode.

„

22

Tužitelj u glavnom postupku društvo je sa sjedištem u Ujedinjenoj Kraljevini koje uvozi iPRO‑RC.

23

Sud koji je uputio zahtjev opisuje taj proizvod kao jedinicu za kontrolu i vraćanje novčanica osmišljenu za postavljanje unutar drugih uređaja poput samonaplatnih uređaja, automata za prodaju robe, uređaja za prodaju karata i igraćih automata te smatra da nije prikladan za upotrebu unutar bankomata.

24

Taj sud ističe da iPRO‑RC ima tri ključna sastavna dijela koji se nalaze u okviru, a to su jedinica za kontrolu, jedinica za vraćanje i spremnik. Cjelokupni uređaj zatim se postavlja u kućište drugog uređaja i s njim se povezuje električnim kabelima. Otvor jedinice za kontrolu jedini je dio iPRO‑RC‑a koji je vidljiv korisnicima uređaja unutar kojeg se on nalazi. iPRO‑RC ne može funkcionirati neovisno o tom drugom uređaju, iako posjeduje nekoliko autonomnih obilježja.

25

Kako bi provjerio vjerodostojnost novčanica koje ulaze, iPRO‑RC primjenjuje tehnologiju optičkog i magnetskog otkrivanja kao i mikrokontrolor te provodi usporedbu podataka prikupljenih od novčanice koja ulazi sa svim podacima pohranjenima u memoriji mikrokontrolora. Ako podaci prikupljeni od novčanice koja ulazi odgovaraju parametrima pohranjenima u mikrokontroloru, potvrda o vjerodostojnosti novčanice prenosi se elektroničkom upravljačkom sučelju, koje priopćava da je riječ o prihvaćenoj novčanici. Nasuprot tomu, u suprotnom slučaju, kad novčanica nije prihvaćena, ona se odbija i vraća klijentu.

26

Taj je proizvod porezna i carinska uprava u početku razvrstala u podbroj 90314990 KN‑a.

27

Nadležno njemačko tijelo u siječnju 2012. izdalo je obvezujuću tarifnu informaciju (u daljnjem tekstu: OTI) u kojoj je „uređaj za kontrolu novčanica” razvrstalo u podbroj 847290 KN‑a. Porezna i carinska uprava izdala je u veljači 2012. OTI koji se odnosio na „uređaj za kontrolu i vraćanje novčanica” te ga je razvrstala u podbroj 90314990 KN‑a. Budući da je je postojala razlika u tarifnom razvrstavanju, Savezna Republika Njemačka pokrenula je postupak pred Odborom za carinski zakonik iz članka 285. Uredbe br. 952/2013. Taj je odbor 10. kolovoza 2016. dao pozitivno mišljenje o nacrtu Komisijine provedbene uredbe koja se odnosila na razvrstavanje predmetnog proizvoda u podbroj 84729070 KN‑a. Samo Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske nije glasala u prilog takvom razvrstavanju.

28

Komisija je 28. rujna 2016. donijela Provedbenu uredbu 2016/1760.

29

Porezna i carinska uprava 3. siječnja 2018., na zahtjev tužitelja u glavnom postupku, donijela je OTI od 22. studenoga 2017. kojim je iPRO‑RC prerazvrstan u podbroj 84729090 KN‑a, u verziji koja proizlazi iz Provedbene uredbe 2016/1821, u skladu s Provedbenom uredbom 2016/1760.

30

Tužitelj u glavnom postupku stoga je pobijao taj OTI pred sudom koji je uputio zahtjev.

31

Nakon što je utvrdio da se Provedbena uredba 2016/1760 primjenjuje na iPRO‑RC, sud koji je uputio zahtjev dvoji o njezinoj valjanosti. Prema mišljenju tog suda, s jedne strane, iz zapisnika Odbora za carinski zakonik jasno ne proizlazi da se razmotrilo razvrstavanje robe obuhvaćene navedenom provedbenom uredbom u poglavlje 90. KN‑a prije prelaska na poglavlje 84., s obzirom na to da ne postoji nikakvo upućivanje u napomeni 1. točki (m) odsjeka XVI., ni HS‑a ni KN‑a. S druge strane, iz navedenih zapisnika također ne proizlazi da je Odbor za carinski zakonik utvrdio glavnu funkciju te robe u skladu s napomenama 3. i 4. odsjeka XVI. kao i napomenom 3. poglavlja 90., ni HS‑a ni KN‑a. Prema mišljenju tog suda, glavna je funkcija iPRO‑RC‑a kontrola vjerodostojnosti novčanica kako bi ih se sigurno uskladištilo ili isplatilo po naredbi elektroničkog upravljačkog sučelja, a svaka druga funkcija velikim je dijelom nerelevantna ili najviše podredna.

32

U tim je okolnostima First‑tier Tribunal (Tax Chamber) (Prvostupanjski sud, Odjel za poreze, Ujedinjena Kraljevina) odlučio prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeća prethodna pitanja:

33

Svojim pitanjima, koja valja ispitati zajedno, sud koji je uputio zahtjev traži od Suda da odluči o valjanosti Provedbene uredbe 2016/1760, u dijelu u kojem se njome uređaj koji se sastoji od jedinice za kontrolu novčanica i spremnika za gotovinu, kako je opisan u stupcu 1. tablice koja se nalazi u Prilogu toj provedbenoj uredbi, razvrstava u tarifni broj 84729070 KN‑a, a ne u njegov tarifni broj 90314990, čime se povređuje opseg tarifnih brojeva 8472 i 9031 KN‑a, napomene s objašnjenjima i HS‑a i KN‑a koje se odnose na te tarifne brojeve kao i opća pravila za tumačenje KN‑a.

34

Najprije valja podsjetiti na to da je Sud u više navrata utvrdio da Komisija, koja djeluje u suradnji s carinskim stručnjacima država članica, raspolaže širokom diskrecijskom ovlasti za pobliže određivanje sadržaja tarifnih brojeva koji se uzimaju u obzir pri razvrstavanju određene robe. Međutim, Komisijina ovlast da donese mjere iz članka 57. stavka 4. i članka 58. stavka 2. Uredbe br. 952/2013 ne dopušta joj izmjenu sadržaja ni opsega tarifnih brojeva koji su utvrđeni na temelju HS‑a, čiji se opseg, na temelju članka 3. Konvencije navedene u točki 4. ove presude, Unija obvezala da neće preinačiti (vidjeti u tom smislu presude od 12. veljače 2015., Raytek i Fluke Europe, C‑134/13, EU:C:2015:82, t. 29. i od 19. prosinca 2019., Amoena, C‑677/18, EU:C:2019:1142, t. 37. i navedenu sudsku praksu).

35

Kako bi se utvrdilo je li razvrstavanjem robe opisane u stupcu 1. tablice iz Priloga Provedbenoj uredbi 2016/1760 u tarifni broj 8472 KN‑a, a ne u njegov tarifni broj 9031, Komisija izmijenila sadržaj ili opseg tih dvaju tarifnih brojeva KN‑a, utvrđenih na temelju HS‑a, valja podsjetiti, kao prvo, na to da, u interesu pravne sigurnosti i jednostavnosti nadzora, odlučujući kriterij za tarifno razvrstavanje robe općenito treba tražiti u njezinim objektivnim značajkama i svojstvima, kako su oni određeni u tekstu tarifnog broja i podbroja KN‑a i napomenama odsjeka ili poglavlja (presude od 19. prosinca 2019., Amoena, C‑677/18, EU:C:2019:1142, t. 40. i od 18. lipnja 2020., Hydro Energo, C‑340/19, EU:C:2020:488, t. 34. i navedena sudska praksa).

36

Kao drugo, ako se razvrstavanje ne može provesti na temelju isključivo objektivnih osobina i svojstava proizvoda o kojem je riječ, namjena tog proizvoda može biti objektivan kriterij razvrstavanja, pod uvjetom da mu je svojstvena, pri čemu je dovoljno uzeti u obzir bitnu namjenu navedenog proizvoda. Svojstvenost se mora moći ocijeniti s obzirom na njegove osobine i objektivna svojstva (vidjeti u tom smislu presude od 5. rujna 2019., TDK‑Lambda Germany, C‑559/18, EU:C:2019:667, t. 27. i od 18. lipnja 2020., Hydro Energo, C‑340/19, EU:C:2020:488, t. 35. i navedenu sudsku praksu).

37

Kao treće, Sud je u više navrata presudio da, unatoč tomu što nemaju obvezujuću pravnu snagu, napomene s objašnjenjem KN‑a i HS‑a važan su instrument za osiguravanje ujednačene primjene zajedničke carinske tarife te kao takve pružaju valjane elemente za njezino tumačenje (presuda od 18. lipnja 2020., Hydro Energo, C‑340/19, EU:C:2020:488, t. 36. i navedena sudska praksa).

38

Kad je riječ o tekstu tarifnih brojeva o kojima je riječ u glavnom postupku, valja istaknuti da se onaj iz tarifnog broja 9031 KN‑a odnosi, među ostalim, na „[i]nstrumente, aparate i strojeve za mjerenje ili kontrolu”, nespomenute ni uključene na nekom drugom mjestu u poglavlju 90. KN‑a, dok se onaj iz tarifnog broja 8472 KN‑a odnosi na „[o]stale uredske strojeve”, među ostalim, na automatske strojeve za isplatu novčanica, kao i strojeve za razvrstavanje, brojenje ili zamatanje kovanica.

39

Sud je već istaknuo da napomene s objašnjenjem HS‑a koje se odnose na poglavlje 90. obuhvaćaju sve instrumente i aparate koji su u pravilu u bitnom obilježeni završnom obradom i velikom preciznošću, po čemu se razlikuju od uobičajenih proizvoda (vidjeti u tom smislu presude od 7. studenoga 2002., Lohmann i Medi Bayreuth, C‑260/00 do C‑263/00, EU:C:2002:637, t. 37. i od 16. svibnja 2019., Estron, C‑138/18, EU:C:2019:419, t. 62. i navedenu sudsku praksu). Kao što to pojašnjavaju te napomene s objašnjenjima, većina njih koristi se „osobito u isključivo znanstvenom području (istraživanja u laboratorijima, analize, astronomija itd.) za vrlo specifične tehničke ili industrijske primjene (mjerenja ili kontrole, promatranja itd.) ili u medicinske svrhe” [neslužbeni prijevod].

40

Osim toga, kad je riječ o tarifnom broju 9031, napomene s objašnjenjem HS‑a pojašnjavaju da on obuhvaća, osim profil projektora, „instrumente, aparate i uređaje za mjerenje ili kontrolu, optičke ili neoptičke instrumente, koji nisu instrumenti, aparati ili strojevi navedeni određenije” [neslužbeni prijevod] u drugim tarifnim brojevima u poglavlju 90. HS‑a. Konačno, napomena s objašnjenjem HS‑a koja se odnosi na njegov podbroj 903149 još navodi da taj podbroj „obuhvaća ne samo instrumente i aparate koji izravno olakšavaju ili poboljšavaju ljudski vid nego također i druge instrumente i aparate koji funkcioniraju uz pomoć optičkih elemenata ili postupaka” [neslužbeni prijevod].

41

Kad je riječ o tarifnom broju 8472 KN‑a, Sud je već utvrdio da on obuhvaća preostale uredske strojeve koji u načelu imaju mehaničku strukturu i funkcioniranje (vidjeti u tom smislu presudu od 9. listopada 1997., Rank Xerox, C‑67/95, EU:C:1997:470, t. 25.).

42

U ovom slučaju, na temelju objektivnih obilježja i svojstava robe obuhvaćene Provedbenom uredbom 2016/1760, kako su opisana u stupcu 1. tablice Priloga toj provedbenoj uredbi, Komisija je primjenom općih pravila 1. i 6. za tumačenje KN‑a, kao što je to navedeno u obrazloženju iz stupca 3. te tablice, s jedne strane, isključila razvrstavanje te robe u tarifni broj 9031 KN‑a, s obzirom na to da je navedena roba „više od instrumenta za kontrolu obuhvaćenog tim tarifnim brojem”, i, s druge strane, razvrstala tu robu u tarifni broj 84729070 KN kao „uredski stroj”, s obzirom na to da su „[s]ve funkcije koje obavlja uređaj obuhvaćene tarifnim brojem 8472” KN‑a.

43

Dvojbe suda koji je uputio zahtjev u vezi s valjanošću Provedbene uredbe 2016/1760 odnose se konkretno na to da tarifno razvrstavanje koje je njome utvrđeno povređuje, s jedne strane, napomenu 1. točku (m) odsjeka XVI. KN‑a i, s druge strane, napomene 3. i 4. tog odsjeka, u vezi s napomenom 3. poglavlja 90. KN‑a, s obzirom na to da obrazloženja navedena u stupcu 3. tablice koja se nalazi u Prilogu toj provedbenoj uredbi ne upućuju ni na jednu od tih napomena.

44

Kao prvo, napomena 1. točka (m) odsjeka XVI. KN‑a, koja obuhvaća njegova poglavlja 84. i 85., ograničava se na navođenje da taj odsjek ne obuhvaća proizvode iz poglavlja 90. KN‑a. Stoga, ako je roba obuhvaćena poglavljem 90. KN‑a, isključena je mogućnost da je ona obuhvaćena i poglavljima 84. i 85. KN‑a (vidjeti u tom smislu presudu od 16. svibnja 2019., Estron, C‑138/18, EU:C:2019:419, t. 75.).

45

Međutim, kao što to Komisija ističe u svojim pisanim očitovanjima, iz drugog stavka stupca 3. tablice koja se nalazi u Prilogu Provedbenoj uredbi 2016/1760 izričito proizlazi da je isključeno razvrstavanje u jedan od tarifnih brojeva poglavlja 90. KN‑a, odnosno njegov tarifni broj 9031, što znači da je ono bilo predviđeno barem kao alternativa razvrstavanju u tarifni broj 8472 KN‑a, koje je naposljetku prihvaćeno.

46

Iz toga proizlazi da roba na koju se odnosi ta provedbena uredba nije bila razvrstana pod tarifni broj 8472 KN‑a povređujući napomenu 1. točku (m) odsjeka XVI. KN‑a.

47

Osim toga, okolnost da obrazloženje navedeno u stupcu 3. tablice iz Priloga Provedbenoj uredbi 2016/1760 nigdje ne spominje tu napomenu ne može sama po sebi dovesti do nevaljanosti te provedbene uredbe. Naime, u skladu s ustaljenom sudskom praksom, obrazloženje akata institucija Unije, propisano člankom 296. stavkom 2. UFEU‑a, mora odgovarati prirodi akta o kojem je riječ i mora jasno i nedvosmisleno odražavati zaključke institucije koja je donijela akt, kako bi se zainteresiranim osobama omogućilo da se upoznaju s razlozima poduzimanja mjere, a nadležnom sudu omogućilo provođenje nadzora, međutim, u obrazloženju nije potrebno podrobno navoditi sve relevantne činjenične i pravne okolnosti (presuda od 4. lipnja 2020., Mađarska/Komisija, C‑456/18 P, EU:C:2020:421, t. 57. i navedena sudska praksa).

48

Kao drugo, kad je riječ o napomeni 3. poglavlja 90. KN‑a, ona određuje da se odredbe napomena 3. i 4. odsjeka XVI. KN‑a primjenjuju i na to poglavlje.

49

Iz obilježja i svojstava robe na koju se odnosi Provedbena uredba 2016/1760, kako su opisani u stupcu 1. tablice iz Priloga toj provedbenoj uredbi, proizlazi da se ta roba sastoji od različitih elemenata, odnosno jedinice za kontrolu novčanica i spremnika za gotovinu. Cijeli uređaj spojen je na „elektroničko upravljačko sučelje” i ugrađen u drugi uređaj poput igraćeg, prodajnog ili parkirališnog automata, kako bi osigurao „naplatu dobivene usluge ili proizvoda”.

50

U tu svrhu, kao što je to precizirano u stupcu 3. te tablice, taj uređaj obavlja više funkcija, odnosno, „[o]sim kontrole vjerodostojnosti novčanica, uređaj ima i druge funkcije poput razvrstavanja i distribuiranja novčanica u različite kutije za pohranjivanje te isplatu novčanica”.

51

Iz toga proizlazi da je roba na koju se odnosi Provedbena uredba 2016/1760, s jedne strane, uređaj osmišljen za obavljanje više različitih funkcija koje se nadopunjuju ili izmjenjuju, u smislu napomene 3. odsjeka XVI. KN‑a, te stoga, u skladu s tom napomenom, njegovo razvrstavanje treba biti određeno, osim ako je drukčije propisano, prema glavnoj funkciji koja obilježava cjelinu u očima potrošača (vidjeti u tom smislu presudu od 30. travnja 2020., DHL Logistics (Slovakia), C‑810/18, EU:C:2020:336, t. 27. i navedenu sudsku praksu). S druge strane, ta je roba također uređaj koji se sastoji od različitih elemenata namijenjenih da zajedno pridonose jasno definiranoj funkciji u smislu napomene 4. odsjeka XVI. KN‑a, pri čemu se njegovo razvrstavanje mora odrediti prema toj funkciji. Međutim, glavna funkcija koja obilježava cjelinu proizvoda o kojem je riječ u očima potrošača i za koju su namijenjeni različiti sastavni dijelovi koji ga čine jest plaćanje robe ili usluge isporučene posredstvom drugog uređaja u koji je taj uređaj ugrađen.

52

Kao što to u biti tvrde vlada Ujedinjene Kraljevine i Komisija u svojim pisanim očitovanjima, glavnom funkcijom robe na koju se odnosi Provedbena uredba 2016/1760 ne može se smatrati kontrola ili potvrđivanje vjerodostojnosti novčanica. Točno je da je kontrola vjerodostojnosti novčanica primjenom tehnike optičkog otkrivanja u skladu s unaprijed definiranim specifikacijama jedna od funkcija koje izvršava predmetni uređaj, konkretno jedinica za kontrolu novčanica koja je njegov dio. Ipak, ta funkcija nije osmišljena kao svrha sama po sebi.

53

Naime, potvrda vjerodostojnosti novčanica po završetku te kontrole nužna je kako bi se ispunile funkcije razvrstavanja, distribucije i pohrane novčanica u različite spremnike kao i njihove isplate u svrhu cilja koji nastoji postići uređaj u koji je taj uređaj ugrađen, a to je plaćanje robe ili usluge koju pruža potonji uređaj.

54

Osim toga, iz napomene 1. točke (g) poglavlja 90. KN‑a proizlazi da određeni proizvodi opremljeni opremom za kontrolu ili mjerenje, osobito oni s optičkim napravama za očitavanje ljestvice, nisu svi razvrstani u jedan od tarifnih brojeva tog poglavlja 90., nego, suprotno tomu, trebaju biti razvrstani u različite tarifne brojeve poglavlja 84. KN‑a. Ne može se stoga utvrditi, kao što to ističe Komisija, da se proizvodi koji obavljaju određena mjerenja ili kontrole ne mogu razvrstati u jedan od tarifnih brojeva u poglavlju 90. KN‑a, osobito u tarifni broj 9031.

55

Osim toga, opseg tarifnog broja 8472 KN‑a vrlo je širok. Naime, taj se tarifni broj odnosi na „[o]stale uredske strojeve” koji stoga nisu konkretnije obuhvaćeni drugim tarifnim brojem. Osim toga, sam tekst tog tarifnog broja izričito spominje uredske strojeve za rukovanje novcem, odnosno „automatske strojeve za isplatu novčanica”, kao i „strojeve za razvrstavanje, brojenje ili zamatanje kovanica”. U ovom slučaju iz četvrtog stavka stupca 1. tablice koja se nalazi u Prilogu Provedbenoj uredbi 2016/1760 izričito proizlazi da se roba na koju se ona odnosi upotrebljava, primjerice, u prodajnim automatima koji su obuhvaćeni tarifnim brojem 8472 KN‑a.

56

Vrlo širok opseg pojma „uredski strojevi” u smislu tarifnog broja 8472 KN‑a potvrđen je napomenama s objašnjenjem HS‑a koje se odnose na njegov tarifni broj 8472. Te napomene pojašnjavaju da pojam „uredski strojevi” u smislu tog tarifnog broja treba shvatiti u širokom smislu, tako da obuhvaća ne samo „uredske strojeve koji se koriste u uredima u uskom smislu riječi ured” nego i one koji se koriste u različitim profesionalnim kontekstima, poput „trgovina, tvornica, radionica, škola, željezničkih postaja, hotela” radi obavljanja „uredskih poslova”, odnosno „poslova koji se odnose na pisanje (pohranu dokumenata, pošte itd.), razvrstavanje, popunjavanje itd.” [neslužbeni prijevod]. Osim toga, iz teksta tih istih napomena s objašnjenjem proizlazi da popisi u nizu „uredski strojevi” nisu iscrpni, s obzirom na to da su popraćeni ili kraticom „itd.” ili prilogom „među ostalim”.

57

S obzirom na tekst tarifnog broja 8472 KN‑a i napomena s objašnjenjem HS‑a koje se odnose na tarifni broj 8472 HS‑a, valja utvrditi da su tim tarifnim brojem obuhvaćeni i uredski strojevi i uređaji koji se ne koriste u uredu, ali izvršavaju zadatke svojstvene uredskim poslovima. Iz tih elemenata također proizlazi da tarifni broj 8472 KN‑a obuhvaća i „uredske strojeve” u širem smislu i strojeve kojima se rukuje novcem u različitim profesionalnim kontekstima i kojima se osigurava automatsko obavljanje zadaća svojstvenih rukovanju gotovinom, odnosno novčanicama i kovanicama, osobito njihovo razvrstavanje, brojenje, skladištenje i distribucija, pri čemu je te zadaće uobičajeno ručno izvršavalo osoblje koje obavlja uredski posao, koji se, među ostalim, mogao sastojati od plaćanja za dobra ili usluge.

58

Stoga Komisija nije počinila očitu pogrešku kada je prilikom izvršavanja svoje široke diskrecijske ovlasti za pobliže određivanje sadržaja tarifnih brojeva smatrala da je roba na koju se odnosi Provedbena uredba 2016/1760 više od stroja za mjerenje ili kontrolu u smislu tarifnog broja 9031 KN‑a, isključujući razvrstavanje te robe u taj tarifni broj, te da su različite funkcije koje on obavlja obuhvaćene tarifnim brojem 8472 KN‑a.

59

Takav zaključak ne može se dovesti u pitanje okolnošću da napomene s objašnjenjem HS‑a koje se odnose na njegov tarifni broj 8472 dodaju da su tim tarifnim brojem obuhvaćeni samo oni uredski strojevi „koji imaju postolje za pričvršćivanje, na primjer, na pisaći ili radni stol, ili uređaj kojim ih se može pričvrstiti, ali isključujući ručne instrumente” poput ručnih alata navedenih u poglavlju 82. HS‑a. [neslužbeni prijevod] S jedne strane, to se pojašnjenje ne može tumačiti tako da su samo uređaji koji imaju postolje za pričvršćivanje na pisaći ili radni stol obuhvaćeni tarifnim brojem 8472 HS‑a. Naime, iz toga jasno proizlazi da su tim tarifnim brojem obuhvaćeni i uredski strojevi koji imaju takvo postolje kao i oni koji imaju „uređaj za pričvršćivanje”. Stoga su druga sredstva za pričvršćivanje ili smještanje uredskih strojeva također moguća, među ostalim, na tlo u prostoru u kojem se obavljaju uredski poslovi. S druge strane, iz navedenog pojašnjenja nadalje proizlazi da uredski strojevi iz tarifnog broja 8472 HS‑a imaju uglavnom mehaničku strukturu i mehaničko funkcioniranje, kako bi ih se razlikovalo od „ručnih instrumenata”, što nije roba na koju se odnosi Provedbena uredba 2016/1760.

60

S obzirom na prethodno navedeno, valja utvrditi da Komisija – time što je uređaj koji se sastoji od jedinice za kontrolu novčanica i spremnika za gotovinu, kako je opisan u stupcu 1. tablice u Prilogu Provedbenoj uredbi 2016/1760, razvrstala u tarifni broj 8472 KN‑a, a ne u tarifni broj 9031 KN‑a – nije izmijenila ni sadržaj ni opseg tih dvaju tarifnih brojeva.

61

Na upućena pitanja stoga treba odgovoriti da njihovo razmatranje nije otkrilo nijedan element koji bi mogao utjecati na valjanost Provedbene uredbe 2016/1760.

62

Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.

Slijedom navedenog, Sud (deveto vijeće) odlučuje:

Razmatranje upućenih pitanja nije otkrilo nijedan element koji bi mogao utjecati na valjanost Provedbene uredbe Komisije (EU) 2016/1760 od 28. rujna 2016. o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu.