<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><CONCLUSION NNC="YES" xmlns:fmx="http://opoce" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:noNamespaceSchemaLocation="http://formex.publications.europa.eu/schema/formex-05.55-20141201.xd"><BIB.CONCLUSION><REF.CASE FILE="n.a."><NO.CASE>C‑592/14</NO.CASE></REF.CASE><NO.CELEX>62014CC0592</NO.CELEX><NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2016:179">EU:C:2016:179</NO.ECLI><NO.SEQ>0001</NO.SEQ><PAGE.FIRST.ECR>1</PAGE.FIRST.ECR><PAGE.SEQ>1</PAGE.SEQ><PAGE.LAST.ECR>24</PAGE.LAST.ECR><PAGE.TOTAL>24</PAGE.TOTAL></BIB.CONCLUSION><CURR.TITLE><PAGE.HEADER><P>MIŠLJENJE M. BOBEKA – PREDMET C‑592/14</P><P>EUROPEAN FEDERATION FOR COSMETIC INGREDIENTS</P></PAGE.HEADER></CURR.TITLE><TITLE><TI><P><HT TYPE="UC">Mišljenje nezavisnog odvjetnika</HT></P><P><HT TYPE="UC">Michala Bobeka</HT></P><P>od <DATE ISO="20160317">17. ožujka 2016.</DATE><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0001"><P>Izvorni jezik: engleski</P></NOTE></P></TI><STI><P><HT TYPE="BOLD">Predmet C‑592/14</HT></P><P><HT TYPE="BOLD">European Federation for Cosmetic Ingredients</HT></P><P><HT TYPE="BOLD">protiv</HT></P><P><HT TYPE="BOLD">Secretary of State for Business, Innovation and Skills</HT></P><P><HT TYPE="NORMAL">(zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio High Court of Justice (Engleska i Wales), Queen's Bench Division (Administrative Court) (Ujedinjena Kraljevina))</HT></P></STI></TITLE><INDEX><KEYWORD>Zahtjev za prethodnu odluku</KEYWORD><KEYWORD>Unutarnje tržište</KEYWORD><KEYWORD>Uredba 1223/2009</KEYWORD><KEYWORD>Članak 18. stavak 1. točka (b)</KEYWORD><KEYWORD>Kozmetički proizvodi</KEYWORD><KEYWORD>Kozmetički sastojci</KEYWORD><KEYWORD>Zabrana stavljanja na tržište kozmetičkih sastojaka koji su ispitani na životinjama</KEYWORD></INDEX><?PAGE NO="2"?><CONTENTS.CONCLUSION><TOC><TITLE><TI><P>Sadržaj</P></TI></TITLE><TOC.BLK><TOC.BLK><TOC.ITEM><NO.ITEM>I –</NO.ITEM><ITEM.CONT>Uvod</ITEM.CONT><ITEM.REF>4</ITEM.REF></TOC.ITEM></TOC.BLK><TOC.BLK><TOC.ITEM><NO.ITEM>II –</NO.ITEM><ITEM.CONT>Pravni okvir</ITEM.CONT><ITEM.REF>4</ITEM.REF></TOC.ITEM><TOC.BLK><TOC.ITEM><NO.ITEM>A –</NO.ITEM><ITEM.CONT>Pravo Unije</ITEM.CONT><ITEM.REF>4</ITEM.REF></TOC.ITEM><TOC.ITEM><NO.ITEM>B –</NO.ITEM><ITEM.CONT>Nacionalno pravo</ITEM.CONT><ITEM.REF>5</ITEM.REF></TOC.ITEM><TOC.ITEM><NO.ITEM>C –</NO.ITEM><ITEM.CONT>Pravo WTO‑a</ITEM.CONT><ITEM.REF>6</ITEM.REF></TOC.ITEM></TOC.BLK></TOC.BLK><TOC.BLK><TOC.ITEM><NO.ITEM>III –</NO.ITEM><ITEM.CONT>Činjenično stanje, postupak i prethodna pitanja</ITEM.CONT><ITEM.REF>6</ITEM.REF></TOC.ITEM></TOC.BLK><TOC.BLK><TOC.ITEM><NO.ITEM>IV –</NO.ITEM><ITEM.CONT>Ocjena</ITEM.CONT><ITEM.REF>7</ITEM.REF></TOC.ITEM><TOC.BLK><TOC.ITEM><NO.ITEM>A –</NO.ITEM><ITEM.CONT>Uvodna razmatranja</ITEM.CONT><ITEM.REF>7</ITEM.REF></TOC.ITEM></TOC.BLK><TOC.BLK><TOC.ITEM><NO.ITEM>B –</NO.ITEM><ITEM.CONT>Analiza članka 18. stavka 1. točke (b)</ITEM.CONT><ITEM.REF>8</ITEM.REF></TOC.ITEM><TOC.BLK><TOC.ITEM><NO.ITEM>1.</NO.ITEM><ITEM.CONT>Uvod</ITEM.CONT><ITEM.REF>8</ITEM.REF></TOC.ITEM></TOC.BLK><TOC.BLK><TOC.ITEM><NO.ITEM>2.</NO.ITEM><ITEM.CONT>Ocjena ključnih elemenata stajališta stranaka</ITEM.CONT><ITEM.REF>9</ITEM.REF></TOC.ITEM><TOC.BLK><TOC.ITEM><NO.ITEM>a)</NO.ITEM><ITEM.CONT>EFfCI i Francuska Republika</ITEM.CONT><ITEM.REF>9</ITEM.REF></TOC.ITEM><TOC.ITEM><NO.ITEM>b)</NO.ITEM><ITEM.CONT>Komisija i Ujedinjena Kraljevina</ITEM.CONT><ITEM.REF>11</ITEM.REF></TOC.ITEM><TOC.ITEM><NO.ITEM>c)</NO.ITEM><ITEM.CONT>Intervenijenti i Helenska Republika</ITEM.CONT><ITEM.REF>12</ITEM.REF></TOC.ITEM><TOC.ITEM><NO.ITEM>d)</NO.ITEM><ITEM.CONT>Zaključci o tumačenjima koja su predložile stranke</ITEM.CONT><ITEM.REF>14</ITEM.REF></TOC.ITEM></TOC.BLK></TOC.BLK><TOC.BLK><TOC.ITEM><NO.ITEM>3.</NO.ITEM><ITEM.CONT>Tekstualna, kontekstualna i teleološka analiza članka 18. stavka 1. točke (b)</ITEM.CONT><ITEM.REF>14</ITEM.REF></TOC.ITEM><TOC.BLK><TOC.ITEM><NO.ITEM>a)</NO.ITEM><ITEM.CONT>Tekstualno tumačenje</ITEM.CONT><ITEM.REF>14</ITEM.REF></TOC.ITEM></TOC.BLK><TOC.BLK><TOC.ITEM><NO.ITEM>b)</NO.ITEM><ITEM.CONT>Kontekst i svrha</ITEM.CONT><ITEM.REF>15</ITEM.REF></TOC.ITEM><TOC.BLK><TOC.ITEM><NO.ITEM>i)</NO.ITEM><ITEM.CONT>Ciljevi Uredbe o kozmetici</ITEM.CONT><ITEM.REF>15</ITEM.REF></TOC.ITEM></TOC.BLK><TOC.BLK><TOC.ITEM><NO.ITEM>ii)</NO.ITEM><ITEM.CONT>Druge odredbe Uredbe o kozmetici</ITEM.CONT><ITEM.REF>16</ITEM.REF></TOC.ITEM></TOC.BLK><TOC.BLK><TOC.ITEM><NO.ITEM>iii)</NO.ITEM><ITEM.CONT>Zakonodavna povijest</ITEM.CONT><ITEM.REF>18</ITEM.REF></TOC.ITEM><TOC.BLK><TOC.ITEM><NO.ITEM>–</NO.ITEM><ITEM.CONT>Direktiva 93/35</ITEM.CONT><ITEM.REF>18</ITEM.REF></TOC.ITEM><TOC.ITEM><NO.ITEM>–</NO.ITEM><ITEM.CONT>Direktiva 2003/15</ITEM.CONT><ITEM.REF>19</ITEM.REF></TOC.ITEM><TOC.ITEM><NO.ITEM>–</NO.ITEM><ITEM.CONT>Zaključci o zakonodavnoj povijesti</ITEM.CONT><ITEM.REF>20</ITEM.REF></TOC.ITEM></TOC.BLK></TOC.BLK><TOC.BLK><TOC.ITEM><NO.ITEM>iv)</NO.ITEM><ITEM.CONT>Usklađenost s drugim zakonodavstvom Unije</ITEM.CONT><ITEM.REF>20</ITEM.REF></TOC.ITEM></TOC.BLK></TOC.BLK><TOC.BLK><TOC.ITEM><NO.ITEM>c)</NO.ITEM><ITEM.CONT>Relevantnost prava WTO‑a</ITEM.CONT><ITEM.REF>22</ITEM.REF></TOC.ITEM></TOC.BLK><?PAGE NO="3"?><TOC.BLK><TOC.ITEM><NO.ITEM>d)</NO.ITEM><ITEM.CONT>Zaključci o tekstualnoj, kontekstualnoj i teleološkoj analizi te prijedlog tumačenja zabrane stavljanja na tržište</ITEM.CONT><ITEM.REF>23</ITEM.REF></TOC.ITEM></TOC.BLK></TOC.BLK></TOC.BLK></TOC.BLK><TOC.BLK><TOC.ITEM><NO.ITEM>V –</NO.ITEM><ITEM.CONT>Zaključak</ITEM.CONT><ITEM.REF>23</ITEM.REF></TOC.ITEM></TOC.BLK></TOC.BLK></TOC><?PAGE NO="4"?><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD">I –</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Uvod</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0001"><NO.P>1.</NO.P><TXT>Uredbom (EZ) br. 1223/2009 (u daljnjem tekstu: Uredba o kozmetici)<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0002"><P>Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od <DATE ISO="20091130">30. studenoga 2009.</DATE> o kozmetičkim proizvodima (preinaka) (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="342" PAGE.FIRST="59" DATE.PUB="2009">SL 2009., L 342, str. 59</REF.DOC.OJ>.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 27., str. 152.)</P></NOTE> predviđeni su uvjeti za stavljanje na tržište kozmetičkih proizvoda i sastojaka u EU‑u. Člankom 18. stavkom 1. točkom (b) Uredbe o kozmetici zabranjeno je stavljanje na tržište EU‑a kozmetike koja sadrži sastojke koji su ispitani na životinjama <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0001" ID="QS0001"/>radi ispunjenja zahtjeva ove Uredbe<QUOT.END REF.START="QS0001" CODE="201D" ID="QE0001"/> (u daljnjem tekstu: zabrana stavljanja na tržište).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0002"><NO.P>2.</NO.P><TXT>Kako se može utvrditi je li ispitivanje na životinjama izvršeno <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0002" ID="QS0002"/>radi ispunjenja zahtjeva [Uredbe o kozmetici]<QUOT.END REF.START="QS0002" CODE="201D" ID="QE0002"/>? Koji su činjenični elementi relevantni za tu ocjenu? To su, u biti, pitanja koja su postavljena u dotičnom predmetu.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD">II –</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Pravni okvir</HT></TXT></NP></TI></TITLE><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><NP><NO.P>A –</NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Pravo Unije</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0003"><NO.P>3.</NO.P><TXT>Najvažniji akt relevantnog zakonodavstva Unije jest Uredba o kozmetici. Uredba o kozmetici predstavlja preinaku izvorne Direktive Vijeća 76/768/EEZ o kozmetičkim proizvodima, kako je izmijenjena<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0003"><P>Direktiva Vijeća od <DATE ISO="19760727">27. srpnja 1976.</DATE> o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na kozmetičke proizvode (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="262" PAGE.FIRST="169" DATE.PUB="1976">SL 1976., L 262, str. 169</REF.DOC.OJ>.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 7., str. 29.)</P></NOTE>. Cilj Uredbe o kozmetici jest da se <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0003" ID="QS0003"/>osigura [...] funkcioniranje zajedničkog tržišta i visoka razina zaštite zdravlja ljudi<QUOT.END REF.START="QS0003" CODE="201D" ID="QE0003"/> (vidjeti članak 1.). Njezina pravna osnova je članak 95. UEZ‑a (sadašnji članak 114. UFEU‑a).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0004"><NO.P>4.</NO.P><TXT>Uvodna izjava 38. Uredbe o kozmetici poziva se na Protokol 33. o zaštiti i dobrobiti životinja koji je priložen UEZ‑u (sada sadržan u članku 13. UFEU‑a). Uvodna izjava 39. Uredbe o kozmetici poziva se na Direktivu Vijeća 86/609/EEZ<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0004"><P>Direktiva Vijeća od <DATE ISO="19861124">24. studenoga 1986.</DATE> o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica s obzirom na zaštitu životinja koje se koriste u pokusne i druge znanstvene svrhe (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="358" PAGE.FIRST="1" DATE.PUB="1986">SL 1986., L 358, str. 1</REF.DOC.OJ>.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 15., svezak 26., str. 14.)</P></NOTE>, koja je stavljena izvan snage i zamijenjena Direktivom 2010/63/EU<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0005"><P>Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća od <DATE ISO="20100922">22. rujna 2010.</DATE> o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="276" PAGE.FIRST="33" DATE.PUB="2010">SL 2010., L 276, str. 33</REF.DOC.OJ>.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 15., svezak 28., str. 82.)</P></NOTE> o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (u daljnjem tekstu: Direktiva o ispitivanju na životinjama).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0005"><NO.P>5.</NO.P><TXT>Kako bi se osigurala sigurnost proizvoda koji spadaju u njegovo područje primjene, člankom 10. Uredbe o kozmetici zahtijeva se provedba procjene sigurnosti (u daljnjem tekstu: procjena sigurnosti) te sastavljanje izvješća o sigurnosti (u daljnjem tekstu: izvješće o sigurnosti)<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0006"><P>To su obveze <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0004" ID="QS0004"/>odgovorne osobe<QUOT.END REF.START="QS0004" CODE="201D" ID="QE0004"/> kako je definirana u članku 4. Uredbe o kozmetici (to je, u biti, proizvođač, uvoznik ili distributer ovisno o konkretnom slučaju).</P></NOTE>. Članak 11. zahtijeva čuvanje dokumentacije s podacima (<HT TYPE="ITALIC">product information file</HT>, u daljnjem tekstu: PIF) o svim kozmetičkim proizvodima koji se stavljaju na tržište EU‑a. PIF, među ostalim, mora sadržavati izvješće o sigurnosti te, također, <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0005" ID="QS0005"/>podatke o bilo kakvim ispitivanjima na životinjama koje su izvršili proizvođač, njegovi zastupnici ili dobavljači […]<QUOT.END REF.START="QS0005" CODE="201D" ID="QE0005"/>. Potonja izričito uključuju <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0006" ID="QS0006"/>bilo koje ispitivanje na životinjama izvršeno kako bi se ispunili zakonski ili regulatorni zahtjevi trećih zemalja<QUOT.END REF.START="QS0006" CODE="201D" ID="QE0006"/>.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="5"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0006"><NO.P>6.</NO.P><TXT>Poglavlje V. Uredbe o kozmetici nosi naslov <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0007" ID="QS0007"/>Ispitivanje na životinjama<QUOT.END REF.START="QS0007" CODE="201D" ID="QE0007"/>. U njegovu jedinom članku, članku 18., stoji sljedeće:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><PARAG IDENTIFIER="018.001"><NO.PARAG><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0008" ID="QS0008"/>1.</NO.PARAG><ALINEA><P>Ne dovodeći u pitanje opće obveze iz članka 3., zabranjuje se sljedeće:</P><LIST TYPE="alpha"><ITEM><NP><NO.P>(a)</NO.P><TXT>stavljanje na tržište kozmetičkih proizvoda čija je konačna formulacija <HT TYPE="ITALIC">radi ispunjenja zahtjeva ove Uredbe ispitana na životinjama</HT> uz uporabu metode različite od alternativne metode nakon što je ta alternativna metoda potvrđena i usvojena na razini Zajednice te uzimajući u obzir razvoj potvrđivanja u okviru OECD‑a;</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>(b)</NO.P><TXT>stavljanje na tržište kozmetičkih proizvoda koji sadrže sastojke ili kombinacije sastojaka koji su <HT TYPE="ITALIC">radi ispunjenja zahtjeva ove Uredbe ispitani na životinjama</HT> uz uporabu metode različite od alternativne metode nakon što je ta alternativna metoda potvrđena i usvojena na razini Zajednice te uzimajući u obzir razvoj potvrđivanja u okviru OECD‑a;</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>(c)</NO.P><TXT>obavljanje <HT TYPE="ITALIC">ispitivanja</HT> gotovih kozmetičkih proizvoda <HT TYPE="ITALIC">na životinjama</HT> u Zajednici <HT TYPE="ITALIC">radi ispunjenja zahtjeva ove Uredbe</HT>;</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>(d)</NO.P><TXT>obavljanje <HT TYPE="ITALIC">ispitivanja</HT> sastojaka ili kombinacija sastojaka <HT TYPE="ITALIC">na životinjama</HT> u Zajednici <HT TYPE="ITALIC">radi ispunjenja zahtjeva ove Uredbe</HT> nakon datuma od kojeg se zahtijeva da se takva ispitivanja zamijene jednom ili više potvrđenih alternativnih metoda iz Uredbe Komisije (EZ) br. 440/2008 od <DATE ISO="20080530">30. svibnja 2008.</DATE> o utvrđivanju ispitnih metoda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) ili iz Priloga VIII. ovoj Uredbi.</TXT></NP></ITEM></LIST></ALINEA></PARAG><P>[…]<QUOT.END REF.START="QS0008" CODE="201D" ID="QE0008"/><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0007"><P>Moje isticanje</P></NOTE>.</P></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0007"><NO.P>7.</NO.P><TXT>U članku 18. stavku 2. predviđeno je da točke (a), (b) i (d) članka 18. stavka 1. moraju biti provedene do <DATE ISO="20090311">11. ožujka 2009.</DATE> Iznimka je predviđena za posebne vrste ispitivanja, za koja je rok do <DATE ISO="20130311">11. ožujka 2013.</DATE> Te rokove u nastavku nazivam <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0009" ID="QS0009"/>krajnjim rokovima<QUOT.END REF.START="QS0009" CODE="201D" ID="QE0009"/>. Šestim podstavkom članka 18. stavka 2. dopušta se odstupanje od zabrana iz članka 18. stavka 1. u <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0010" ID="QS0010"/>iznimnim okolnostima<QUOT.END REF.START="QS0010" CODE="201D" ID="QE0010"/> te sukladno strogim uvjetima.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0008"><NO.P>8.</NO.P><TXT>U članku 20. stavku 3. Uredbe o kozmetici predviđeni su uvjeti pod kojima se na ambalaži ili naljepnici proizvoda može tvrditi da za kozmetički proizvod ili njegove sastojke nisu izvršena nikakva ispitivanja na životinjama. To je slučaj ako <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0011" ID="QS0011"/>proizvođač i njegovi dobavljači nisu vršili ili naručili neko ispitivanje na životinjama […] ili ako nisu koristili sastojke koje su drugi ispitivali na životinjama radi razvoja novih kozmetičkih proizvoda<QUOT.END REF.START="QS0011" CODE="201D" ID="QE0011"/>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0009"><NO.P>9.</NO.P><TXT>Člankom 37. Uredbe o kozmetici od država članica zahtijeva se da donesu odredbe o <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0012" ID="QS0012"/>učinkovit[im], proporcionaln[im] i odvraćajuć[im]<QUOT.END REF.START="QS0012" CODE="201D" ID="QE0012"/> sankcijama za povrede Uredbe o kozmetici.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><NP><NO.P>B –</NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Nacionalno pravo</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0010"><NO.P>10.</NO.P><TXT>Uredba o kozmetici je u Ujedinjenoj Kraljevini provedena putem Cosmetics Products Enforcement Regulationsa (Provedbeni propisi o kozmetičkim proizvodima, u daljnjem tekstu: Nacionalni propisi)<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0008"><P>2013 SI 2013/1478.</P></NOTE>. U propisu 12. Nacionalnih propisa predviđeno je da povreda članka 18. Uredbe o kozmetici predstavlja kazneno djelo. U propisu 13. Nacionalnih propisa (koji se odnosi na kazne) predviđeno je da potencijalne sankcije uključuju novčane kazne i kaznu zatvora.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><?PAGE NO="6"?><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><NP><NO.P>C –</NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Pravo WTO‑a</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0011"><NO.P>11.</NO.P><TXT>Članak III.4 Općeg sporazuma o carinama i trgovini 1994. (u daljnjem tekstu: GATT 1994.)<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0009"><P><REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="336" PAGE.FIRST="103" DATE.PUB="1994">SL 1994., L 336, str. 103</REF.DOC.OJ>.</P></NOTE> zabranjuje diskriminaciju u odnosu na uvezene proizvode. Konkretno, od ugovornih stranaka zahtijeva da uvezenim proizvodima priznaju <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0013" ID="QS0013"/>tretman koji nije nepovoljniji od onoga koji se priznaje istim proizvodima domaćeg podrijetla […]<QUOT.END REF.START="QS0013" CODE="201D" ID="QE0013"/>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0012"><NO.P>12.</NO.P><TXT>U članku XX. GATT‑a 1994. predviđeno je nekoliko iznimaka od pravila o nediskriminaciji iz članka III.4. Među njima su mjere koje su potrebne za zaštitu javnog morala (članak XX.(a)) i zdravlja životinja (članak XX.(b)). Takve se mjere svejedno ne smiju primijeniti na način koji bi predstavljao svojevoljnu ili neopravdanu diskriminaciju između država, ili prikriveno ograničenje međunarodne trgovine.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD">III –</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Činjenično stanje, postupak i prethodna pitanja</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0013"><NO.P>13.</NO.P><TXT>Tužbu pred nacionalni sud podnijelo je trgovinsko udruženje, European Federation for Cosmetic Ingredients (u daljnjem tekstu: EFfCI). Prema zahtjevu za prethodnu odluku, tri društva koja su članovi EFfCI‑a određene su sastojke podvrgnula ispitivanju na životinjama izvan EU‑a te su prikupila podatke temeljem tog ispitivanja. Ti su podaci trebali omogućiti da se relevantni sastojci koriste u kozmetičkim proizvodima koji su se trebali prodavati u Japanu ili Kini.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0014"><NO.P>14.</NO.P><TXT>EFfCI nije bio siguran bi li uvoz tih proizvoda u Ujedinjenu Kraljevinu predstavljao povredu članka 18. stavka 1. točke (b) Uredbe o kozmetici, što bi potencijalno dovelo do kaznene odgovornosti i posljedičnog izricanja kaznenih sankcija u Ujedinjenoj Kraljevini. Zato je podnio tužbu radi provedbe sudskog nadzora, tražeći da se utvrdi područje primjene zabrane iz te odredbe.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0015"><NO.P>15.</NO.P><TXT>Glavni tuženik u nacionalnom postupku je nadležno nacionalno tijelo – Secretary of State for Business, Innovation and Skills. Dvama drugim tijelima je dopušteno da interveniraju u nacionalnom postupku: British Union for the Abolition of Vivisection, sada Cruelty Free International (u daljnjem tekstu: CFI) i European Coalition to End Animal Experiments (u daljnjem tekstu: ECEAE) (zajedno u daljnjem tekstu: intervenijenti).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0016"><NO.P>16.</NO.P><TXT>Rješenjem od <DATE ISO="20141212">12. prosinca 2014.</DATE>, koje je tajništvo Suda zaprimilo <DATE ISO="20141222">22. prosinca 2014.</DATE>, High Court of Justice odlučio je prekinuti postupak te Sudu Europske unije uputiti sljedeća prethodna pitanja:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><LIST TYPE="OTHER"><ITEM><NP><NO.P><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0014" ID="QS0014"/>1.</NO.P><TXT>Treba li članak 18. stavak 1. točku (b) Uredbe (EZ) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od <DATE ISO="20091130">30. studenoga 2009.</DATE> o kozmetičkim proizvodima tumačiti u smislu da zabranjuje stavljanje na tržište Zajednice kozmetičkih proizvoda koji sadrže sastojke, ili kombinaciju sastojaka, koji su bili ispitani na životinjama, kada je takvo ispitivanje izvršeno izvan Europske unije kako bi se udovoljilo zakonskim ili regulatornim zahtjevima trećih zemalja u cilju prodaje kozmetičkih proizvoda s tim sastojcima u tim zemljama?</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>2.</NO.P><TXT>Ovisi li odgovor na prvo pitanje o tome:</TXT><P><LIST TYPE="alpha"><ITEM><NP><NO.P>(a)</NO.P><TXT>uključuje li procjena sigurnosti, izvršena u skladu s člankom 10. te uredbe kako bi dokazala da je kozmetički proizvod siguran za zdravlje ljudi prije nego što je postao dostupan na tržištu Zajednice, upotrebu podataka koji su rezultat ispitivanja na životinjama izvršenog izvan Europske unije;</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>(b)</NO.P><TXT>odnose li se zakonski ili regulatorni zahtjevi trećih zemalja na sigurnost kozmetičkih proizvoda;</TXT></NP></ITEM><?PAGE NO="7"?><ITEM><NP><NO.P>(c)</NO.P><TXT>je li se moglo razumno predvidjeti, u trenutku kad je sastojak ispitan na životinjama izvan Europske unije, da bi bilo koja osoba u nekom trenutku mogla zahtijevati stavljanje kozmetičkog proizvoda koji uključuje taj sastojak na tržište Zajednice; i/ili</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>(d)</NO.P><TXT>o bilo kojem drugom čimbeniku, i ako da, kojem čimbeniku?<QUOT.END REF.START="QS0014" CODE="201D" ID="QE0014"/><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0010"><P>Između zahtjeva za prethodnu odluku te odluke kojom je upućeno prethodno pitanje postoje sitne razlike glede teksta pitanja 2.(b) i (c). U ovom se mišljenju koristi verzija iz zahtjeva za prethodnu odluku. Međutim, te sitne razlike u njihovim tekstovima ne mijenjaju analizu iz ovog mišljenja.</P></NOTE></TXT></NP></ITEM></LIST></P></NP></ITEM></LIST></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0017"><NO.P>17.</NO.P><TXT>Stranke i intervenijenti u glavnom postupku – EFfCI, Secretary of State for Business Innovation and Skills Ujedinjene Kraljevine, CFI i ECEAE – kao i Helenska Republika i Europska komisija podnijeli su pisana očitovanja u ovom predmetu te su iznijeli usmena očitovanja na raspravi održanoj <DATE ISO="20151209">9. prosinca 2015.</DATE> Francuska Republika je također zatražila da kao intervenijent sudjeluje u postupku te je iznijela usmena očitovanja na raspravi.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD">IV –</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Ocjena</HT></TXT></NP></TI></TITLE><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><NP><NO.P>A –</NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Uvodna razmatranja</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0018"><NO.P>18.</NO.P><TXT>Cilj je pitanja nacionalnog suda da se razjasni područje primjene zabrane stavljanja na tržište kozmetičkih proizvoda koji sadrže sastojke koji su ispitani na životinjama.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0019"><NO.P>19.</NO.P><TXT>U njima se postavlja nekoliko osjetljivih pitanja. Dva se osobito ističu: politika Unije glede ispitivanja na životinjama te zahtjev pravne sigurnosti u smislu jasnoće i razumljivosti propisa. Ta su pitanja važan dio pozadine ovog mišljenja. Zato ću se ukratko osvrnuti na svako od njih prije nego što pružim detaljnu ocjenu merituma.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0020"><NO.P>20.</NO.P><TXT>Kao prvo, što se tiče <HT TYPE="ITALIC">politike Unije glede ispitivanja na životinjama</HT>, EU priznaje važnost dobrobiti životinja. Ispitivanje na životinjama treba ograničiti. To se stajalište jasno odražava u samom Ugovoru (članak 13. UFEU‑a) te u sekundarnom pravu (primjerice u Direktivi o ispitivanju na životinjama i u Uredbi o kozmetici).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0021"><NO.P>21.</NO.P><TXT>Unija je, stoga, jasno izrazila svoj vrijednosni stav, i u primarnom i u sekundarnom zakonodavstvu Unije, koji se može smatrati interpretativnom smjernicom. Neovisno o tome, kao što je slučaj i s drugim vrijednostima, dobrobit životinja nije apsolutna. Zakonodavac nije odlučio potpuno zabraniti ispitivanje na životinjama u EU‑u. Umjesto toga, nastoji pronaći ravnotežu između dobrobiti životinja i drugih ciljeva, osobito zaštite zdravlja ljudi. Zabrana stavljanja na tržište samo je jedan primjer uspostave te ravnoteže u području kozmetike.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0022"><NO.P>22.</NO.P><TXT>Kao drugo, tu je i zahtjev <HT TYPE="ITALIC">pravne sigurnosti</HT>. U pogledu sastavljanja propisa, to načelo podrazumijeva zahtjev minimalnog stupnja jasnoće i razumljivosti propisa<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0011"><P>Vidjeti, primjerice, presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20100708">8. srpnja 2010.</DATE>, <NAME.CASE>Afton Chemical</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑343/09</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2010:419">EU:C:2010:419</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0079">79.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>; presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20060110">10. siječnja 2006.</DATE>, <NAME.CASE>IATA i ELFAA</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑344/04</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2006:10">EU:C:2006:10</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0068">68.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>; presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="19810709">9. srpnja 1981.</DATE>, <NAME.CASE>Gondrand i Garancini</NAME.CASE>, <NO.CASE>169/80</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1981:171">EU:C:1981:171</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0017">17.</REF.NP.ECR> i <REF.NP.ECR REF="NP0018">18.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> Općenito vidjeti, primjerice, Schwarze, J., <HT TYPE="ITALIC">Droit administrative européen</HT>,, drugo izdanje, Bruylant, Bruxelles, 2009., str. 996.; Tridimas, T., <HT TYPE="ITALIC">The General Principles of EU Law</HT>, drugo izdanje, Oxford University Press, Oxford, 2007., str. 244.</P></NOTE>. Jedan od aspekata pravne sigurnosti je predvidljivost: razboriti gospodarski subjekti i pojedinci moraju biti u mogućnosti razumjeti i u razumnoj mjeri predvidjeti što propis dopušta, a što ne<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0012"><P>Problem koji imaju brojni nacionalni pravni sustavi – vidjeti, primjerice, razna zapažanja u drugom dijelu Conseil d'État, <HT TYPE="ITALIC">Rapport public 2006. Jurisprudence et avis de 2005. Sécurité juridique et complexité du droit</HT>. Études &amp; documents N<HT TYPE="SUP">o</HT> 57. La documentation française, 2006, str. 229. i slj.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="8"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0023"><NO.P>23.</NO.P><TXT>Zahtjev pravne sigurnosti postaje još snažniji kada su u pitanju sankcije, osobito kaznene sankcije. Tumačenog u svezi s načelom zakonitosti, predstavlja ga maksima <HT TYPE="ITALIC">nullum crimen, nulla poena sine lege (certa)</HT>, koja je (među ostalima) utjelovljena u članku 49. Povelje Europske unije o temeljnim pravima kao i u članku 7. Europske konvencije o ljudskim pravima. Ta se maksima mora vrlo oprezno i prilično usko tumačiti u slučajevima kada su sankcije ili novčane kazne predviđene za povrede odredbi koje imaju nejasno područje primjene ili značenje<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0013"><P>Barem dok se područje primjene zabrane ne razjasni. Vidjeti, primjerice, presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="19961212">12. prosinca 1996.</DATE>, <NAME.CASE>X</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑74/95 i C‑129/95</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1996:491">EU:C:1996:491</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0025">25.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>; presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20050628">28. lipnja 2005.</DATE>, <NAME.CASE>Dansk Rørindustri i dr./Komisija</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑189/02 P, C‑202/02 P, C‑205/02 P do C‑208/02 P i C‑213/02 P</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2005:408">EU:C:2005:408</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0215">215.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> – 219.; presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20070503">3. svibnja 2007.</DATE>, <NAME.CASE>Advocaten voor de Wereld</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑303/05</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2007:261">EU:C:2007:261</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0049">49.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>; presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20080603">3. lipnja 2008.</DATE>, <NAME.CASE>The International Association of Independent Tanker Owners i dr.</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑308/06</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2008:312">EU:C:2008:312</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0070">70.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR></P></NOTE>. Drugim riječima, zakonodavac u velikoj mjeri uživa slobodu glede propisivanja zabrana ili sankcija. Ali to mora učiniti jasno i izričito.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0024"><NO.P>24.</NO.P><TXT>Što se tiče tumačenja Uredbe o kozmetici, jasno je da je usvajanje zabrane stavljanja na tržište bio spor i kontroverzan proces. Konačni tekst nije oličenje jasnoće.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0025"><NO.P>25.</NO.P><TXT>To je osobito nesretna okolnost s obzirom na to da povreda zabrane stavljanja na tržište ima ozbiljne posljedice. Članak 37. Uredbe o kozmetici od država članica zahtijeva propisivanje sankcija u slučaju takve povrede. Ujedinjena Kraljevina je odlučila propisati kaznene sankcije, koje mogu uključivati kaznu zatvora (vidjeti gornju t. 10.). Čak i ako, u drugim državama članicama, konkretni režim provedbe može biti drugačiji, zasigurno će uključivati barem upravne sankcije i novčane kazne. Naime, članak 37. zahtijeva da sankcije budu <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0015" ID="QS0015"/>učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće<QUOT.END REF.START="QS0015" CODE="201D" ID="QE0015"/>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0026"><NO.P>26.</NO.P><TXT>Pitanje je li zabrana stavljanja na tržište iz članka 18. stavka 1. točke (b) u skladu s načelom pravne sigurnosti već je bilo predmet spora pred ovim Sudom<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0014"><P>Točnije, iz članka 4.a Direktive 76/768, koji je bio sadržajno identičan prethodnik članka 18. stavka 1. Uredbe o kozmetici (vidjeti t. 110. u nastavku).</P></NOTE>. Međutim, obje su tužbe odbačene kao nedopuštene bez donošenja odluke o meritumu<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0015"><P>EFfCI (u ovom predmetu tužitelj pred nacionalnim sudom) podnio je tužbu za poništenje, koja je odbačena zbog nedostatka procesne legitimacije tužitelja (rješenje od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20041210">10. prosinca 2004.</DATE>, <NAME.CASE>EFfCI/Parlament i Vijeće</NAME.CASE>, <NO.CASE>T‑196/03</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:T:2004:355">EU:T:2004:355</NO.ECLI></REF.DOC.ECR>, koje je potvrđeno nakon žalbenog postupka rješenjem od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20060330">30. ožujka 2006.</DATE>, <NAME.CASE>EFfCI/Parlament i Vijeće</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑113/05 P</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2006:222">EU:C:2006:222</NO.ECLI></REF.DOC.ECR>). Francuska Republika također je podnijela tužbu za poništenje odredbe istovjetne članku 18. stavku 1., koja je odbačena zbog nedjeljivosti te odredbe (presuda od <DATE ISO="20040524">24. svibnja 2004.</DATE>, <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>Francuska/Parlament i Vijeće</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑244/03</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2005:299">EU:C:2005:299</NO.ECLI></REF.DOC.ECR>). Stoga, navodi o meritumu nisu razmatrani u toj presudi. Međutim, u mišljenju nezavisnog odvjetnika L. A. Geelhoeda razmotrena su neka od pitanja koja se postavljaju u dotičnom predmetu.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0027"><NO.P>27.</NO.P><TXT>U ovom predmetu, nacionalni sud nije postavio nijedno pitanje o <HT TYPE="ITALIC">valjanosti</HT> članka 18. stavka 1. točke (b). Međutim, načela pravne sigurnosti i zakonitosti nisu samo mjerila za sudski nadzor. Ona igraju ulogu i u <HT TYPE="ITALIC">tumačenju</HT> te odredbe. Ta je uloga još i važnija u kontekstu mogućeg nametanja sankcija u slučaju povrede.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0028"><NO.P>28.</NO.P><TXT>Sada kada sam ukratko iznio ta šira pitanja, u sljedećim ću odjeljcima pružiti detaljniju pravnu ocjenu.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><NP><NO.P>B –</NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Analiza članka 18. stavka 1. točke (b)</HT></TXT></NP></TI></TITLE><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><NP><NO.P>1.</NO.P><TXT>Uvod</TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0029"><NO.P>29.</NO.P><TXT>Člankom 18. stavkom 1. točkom (b) Uredbe o kozmetici zabranjuje se stavljanje na tržište kozmetičkih sastojaka koji su <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0016" ID="QS0016"/>radi ispunjenja zahtjeva ove Uredbe ispitani na životinjama […]<QUOT.END REF.START="QS0016" CODE="201D" ID="QE0016"/>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0030"><NO.P>30.</NO.P><TXT>Relevantni izraz iz članka 18. stavka 1. točke (b), ako ga tumačimo isključivo tekstualno i izolirano, razumno bi se mogao protumačiti u smislu da je nužno istražiti konkretnu subjektivnu svrhu izvršenja ispitivanja na životinjama.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="9"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0031"><NO.P>31.</NO.P><TXT>Ne slažem se s tim tumačenjem. Osnovni je problem što stvara nepomirljive nedosljednosti u odnosu na druga područja prava Unije (međusektorska pitanja) kao i u odnosu na druge sustave i pravne poretke (transjurisdikcijska pitanja). Također dovodi do nepremostivih problema glede dokazivanja. Istina, na nadležnim je nacionalnim tijelima i sudovima da u konkretnim predmetima riješe takva pitanja glede dokazivanja, u skladu s načelom nacionalne postupovne autonomije. Međutim, zadaća tumačenja prava Unije u konačnici pada na Sud. Prema mojem mišljenju, nastojanje da se državama članicama ne nametnu tumačenja koja su u praksi neupotrebljiva dio je te zadaće.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0032"><NO.P>32.</NO.P><TXT>Zato predlažem da se Sud odluči za slojevitiji pristup. U biti, odredba članka 18. stavka 1. točke (b) treba se tumačiti u smislu da zabranjuje pristup tržištu Unije kozmetičkim proizvodima kod kojih se <HT TYPE="ITALIC">nastoji rabiti</HT> podatke dobivene na temelju ispitivanja na životinjama kako bi se dokazalo da su u skladu s Uredbom o kozmetici. Zabrana stavljanja na tržište treba se razumjeti u smislu da je, glede određenog kozmetičkog proizvoda, (i) za pristup tržištu Unije potrebno dokazati njegovu sigurnost u skladu s postupkom predviđenim Uredbom o kozmetici i da (ii) pri tom dokazivanju nije moguće upotrijebiti rezultate ispitivanja na životinjama koje je izvršeno nakon relevantnih krajnjih rokova predviđenih Uredbom o kozmetici (vidjeti gornju t. 7.).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0033"><NO.P>33.</NO.P><TXT>Dakle, odlučujući čimbenik je <HT TYPE="ITALIC">upotreba</HT> rezultata ispitivanja na životinjama kako bi se dobio pristup tržištu Unije. Stoga, nije relevantno:</TXT><P><LIST TYPE="DASH"><ITEM><P>gdje je ispitivanje izvršeno;</P></ITEM><ITEM><P>je li relevantni gospodarski subjekt ispitivanje izvršio vodeći računa o drugim propisima (Unijinim ili onima koji to nisu), kao i odnosi li se takav drugi propis na kozmetiku ili ne; ili</P></ITEM><ITEM><P>u kojem je trenutku predviđeno stavljanje kozmetike na tržište (u EU‑u).</P></ITEM></LIST></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0034"><NO.P>34.</NO.P><TXT>U nastavku iznosim razloge zbog kojih su ključni elementi raznih tumačenja koja su stranke predložile vrlo problematični te zbog čega se ne mogu podržati (odjeljak 2.). Potom ću provesti tekstualnu, kontekstualnu i teleološku analizu zabrane stavljanja na tržište (odjeljak 3.).</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><NP><NO.P>2.</NO.P><TXT>Ocjena ključnih elemenata stajališta stranaka</TXT></NP></TI></TITLE><GR.SEQ LEVEL="4"><TITLE><TI><NP><NO.P>a)</NO.P><TXT>EFfCI i Francuska Republika</TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0035"><NO.P>35.</NO.P><TXT>EFfCI, u biti, smatra da se zabrana stavljanja na tržište primjenjuje ako je konkretna svrha ispitivanja na životinjama bila ispunjavanje zahtjeva Uredbe o kozmetici. Ako je svrha bila nešto drugo, kao što je ispunjavanje zahtjeva propisa treće zemlje ili drugih propisa Unije (poput farmaceutskih ili kemijskih propisa), zabrana stavljanja na tržište se ne primjenjuje. Slično je tumačenje podržala i Francuska Republika tijekom usmene rasprave.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0036"><NO.P>36.</NO.P><TXT>Tumačenje odredbi prava Unije prije svega se temelji na tekstu. Koje je doslovno značenje razmatranog izraza? Taj pristup odražava temeljna načela predvidljivosti i pravne sigurnosti – načela koja u konačnici doprinose snazi vladavine prava u pravnom poretku Unije<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0016"><P>Vidjeti, primjerice, presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20050414">14. travnja 2005.</DATE>, <NAME.CASE>Belgija/Komisija</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑110/03</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2005:223">EU:C:2005:223</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0030">30.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>; presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20080522">22. svibnja 2008.</DATE>, <NAME.CASE>Glaxosmithkline i Laboratoires Glaxosmithkline</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑462/06</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2008:299">EU:C:2008:299</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0033">33.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR></P></NOTE>. Ono što vidiš trebalo bi biti ono što dobiješ.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="10"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0037"><NO.P>37.</NO.P><TXT>Međutim, ako je tekst dvosmislen<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0017"><P>Presuda od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20051208">8. prosinca 2005.</DATE>, <NAME.CASE>ESB/Njemačka</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑220/03</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2005:748">EU:C:2005:748</NO.ECLI></REF.DOC.ECR>, t. 31; presuda od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20080228">28. veljače 2008.</DATE>, <NAME.CASE>Carboni e derivati</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑263/06</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2008:128">EU:C:2008:128</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0048">48.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR></P></NOTE>, ili ako bi doslovno tumačenje dovelo do besmislenog rezultata<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0018"><P>Mišljenje nezavisnog odvjetnika N. Jääskinena u predmetu <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>Komisija/Ujedinjena Kraljevina</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑582/08</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2010:286">EU:C:2010:286</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0027">27.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>, u kojem se navodi mišljenje nezavisnog odvjetnika H. Mayrasa u predmetu <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>Fellinger</NAME.CASE>, <NO.CASE>67/79</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1980:23">EU:C:1980:23</NO.ECLI></REF.DOC.ECR>, str. 550.</P></NOTE>, to se značenje može preispitati nakon što je predmetna odredba <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0017" ID="QS0017"/>stavljena u svoj kontekst i [pro]tumačena u svjetlu sveukupnih odredaba […] prava [Unije], [njezinih] ciljeva te stanja razvoja u trenutku kad je potrebno primijeniti predmetnu odredbu<QUOT.END REF.START="QS0017" CODE="201C" ID="QE0017"/><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0019"><P>Presuda od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="19821006">6. listopada 1982.</DATE>, <NAME.CASE>Cilfit i dr.</NAME.CASE>, <NO.CASE>283/81</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1982:335">EU:C:1982:335</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0020">20.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR></P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0038"><NO.P>38.</NO.P><TXT>Ako članak 18. stavak 1. točku (b) protumačimo isključivo tekstualno i izolirano, tumačenje koje su predložili EFfCI i Francuska Republika na prvi se pogled čini razumnim.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0039"><NO.P>39.</NO.P><TXT>Međutim, prema mojem mišljenju, to bi tumačenje stvorilo velike izazove nacionalnim upravnim tijelima i sudovima, kako glede <HT TYPE="ITALIC">određivanja</HT> svrhe tako i glede njezina <HT TYPE="ITALIC">dokazivanja</HT>. Naime, zbog razloga navedenih u nastavku smatram da bi taj pristup doveo do suštinskih nedosljednosti te da bi bio neupotrebljiv u praksi.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0040"><NO.P>40.</NO.P><TXT>Što se tiče <HT TYPE="ITALIC">određivanja svrhe</HT>, utvrđivanje svrhe ili namjere gospodarskog subjekta samo je za sebe izazov. Međutim, pod pretpostavkom da je taj izazov moguće riješiti, nije jasno ni svrha ili namjera <HT TYPE="ITALIC">kojeg je subjekta</HT> relevantna. Moguće je da to nije samo namjera proizvođača kozmetičkog proizvoda, nego i laboratorija koji izvršava ispitivanje, subjekta koji je prvotno naredio testiranje i svakog subjekta kojem su kasnije podaci licencirani ili na kojeg su preneseni, neovisno o tome je li dio iste poslovne grupacije.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0041"><NO.P>41.</NO.P><TXT>Situacija postaje još složenija kada se uzme u obzir da svrhe mogu biti mješovite u obje dimenzije: i geografskoj i sektorskoj.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0042"><NO.P>42.</NO.P><TXT>Primjerice, ispitivanje se može izvršiti imajući na umu prije svega kinesko tržište, ali isto tako i Europu kao moguće buduće tržište. Takvi su scenariji mogući i doista vrlo vjerojatni. Pri razvijanju i ispitivanju novog kozmetičkog sastojka nijedno kozmetičko društvo koje globalno posluje neće u potpunosti zanemariti Europu, koja je jedno od većih tržišta. Takva pitanja proizlaze iz pitanja 2.(c) nacionalnog suda.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0043"><NO.P>43.</NO.P><TXT>Slično tomu, tvari često imaju <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0018" ID="QS0018"/>dvostruku uporabu<QUOT.END REF.START="QS0018" CODE="201D" ID="QE0018"/>. Mogu se koristiti i u kozmetici i izvan nje. Primjeri iz potonje kategorije uključuju lijekove i kemikalije. Rezultati ispitivanja na životinjama mogu biti korisni kako bi se dokazalo da je tvar koja je namijenjena za uporabu u kozmetici i izvan nje sigurna za zdravlje ljudi. I to pokazuje mogućnost postojanja mješovitih ili višestrukih svrha kod prikupljanja podataka putem ispitivanja na životinjama. Takva pitanja proizlaze iz pitanja 2. (b) nacionalnog suda.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0044"><NO.P>44.</NO.P><TXT>Zbog te mogućnosti postojanja mješovitih svrha povezivanje ocjene je li uporaba takvih podataka zakonita s konkretnom namjerom koja je postojala u vrijeme kada su ti podaci izvorno prikupljeni čini se prilično neprirodnim. Zanemaruje činjenicu da slični skupovi podataka mogu kružiti, radi prodaje i preprodaje između trgovačkih društava, te prelaziti i geografske i sektorske granice.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0045"><NO.P>45.</NO.P><TXT>Nadalje, logična posljedica tumačenja koje su predložili EFfCI i Francuska Republika bila bi da bi podaci <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0019" ID="QS0019"/>bez iskonskog grijeha<QUOT.END REF.START="QS0019" CODE="201D" ID="QE0019"/> (u smislu da podaci, iako su pribavljeni putem ispitivanja na životinjama, nisu ciljano prikupljani imajući na umu tržište kozmetike u EU‑a) kasnije mogli potpuno slobodno kružiti te da bi se mogli prodavati kako bi ih se uključilo u procjene sigurnosti i izvješća o sigurnosti kozmetičkih proizvoda. Očito je da takvo tumačenje članka 18. stavka 1. točke (b) stvara značajnu mogućnost zaobilaženja te odredbe.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="11"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0046"><NO.P>46.</NO.P><TXT>U kojem se trenutku prepoznati potencijal stavljanja na tržište u EU‑u pretvara u konkretnu namjeru da se ispitivanje izvrši <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0020" ID="QS0020"/>radi ispunjenja zahtjeva Uredbe o [kozmetici]<QUOT.END REF.START="QS0020" CODE="201D" ID="QE0020"/>? To pitanje daje novu dimenziju složenosti. Primjerice, moguće je da je društvo koje je prikupljalo podatke izvorno ciljalo upravo na neko tržište u Kini koje ne uključuje kozmetiku, ali da je možda razmišljalo i o kasnijoj uporabi u kozmetici u EU‑u. Koliko mogućnost budućeg stavljanja na tržište u EU‑u mora biti ozbiljna da bi predstavljala konkretnu namjeru i <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0021" ID="QS0021"/>okaljala<QUOT.END REF.START="QS0021" CODE="201D" ID="QE0021"/> podatke? Kratka rasprava u odjelu za marketing? Dokument koji je donijela uprava?</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0047"><NO.P>47.</NO.P><TXT>Unatoč tomu, pretpostavimo da je moguće utvrditi o čijoj se namjeri radi te da se o tržištu EU‑a razmišljalo dovoljno da bi se radilo o konkretnoj namjeri. Na dodatnu poteškoću upućuje problem <HT TYPE="ITALIC">dokazivanja</HT> svrhe. To zahtijeva dokaze koji udovoljavaju određenom teretu i standardu dokazivanja. Na raspravi su izneseni različiti prijedlozi u tom pogledu. Govorilo se, među ostalim, o osobnim izjavama, opisima projekata laboratorija koji izvršavaju ispitivanje i o razmatranju kronologije događaja.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0048"><NO.P>48.</NO.P><TXT>Nema sumnje da nacionalni sudovi, osobito nacionalni prvostupanjski sudovi, imaju iskustva i vještine u svakodnevnom bavljenju pitanjima glede činjenica i dokaza. Stoga, zabrinutost da bi u praksi bilo nerealno očekivati da se nacionalna upravna tijela i/ili sudovi upuste u takvo što nije pitanje postojanja dovoljne stručnosti, nego izvedivosti i prikladnosti. U kaznenim postupcima može biti potrebno od nacionalnih tijela tražiti da utvrde poslovnu namjeru potencijalno brojnih poduzetnika koji su u bliskoj ili dalekoj prošlosti djelovali u različitim sektorima i/ili pravnim sustavima, međutim to teško može biti slučaj u okviru sustava administrativne registracije proizvoda koje se želi staviti na unutarnje tržište EU‑a.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0049"><NO.P>49.</NO.P><TXT>S obzirom na navedena razmatranja, smatram da tumačenje koje je predložio EFfCI ne bi bilo provedivo. Izraz <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0022" ID="QS0022"/>radi ispunjenja zahtjeva ove Uredbe<QUOT.END REF.START="QS0022" CODE="201D" ID="QE0022"/> ne može se tumačiti u smislu da se odnosi na konkretnu svrhu ili namjeru u trenutku izvršenja ispitivanja na životinjama.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="4"><TITLE><TI><NP><NO.P>b)</NO.P><TXT>Komisija i Ujedinjena Kraljevina</TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0050"><NO.P>50.</NO.P><TXT>Komisija i Ujedinjena Kraljevina također smatraju da je svrha ispitivanja odlučujuća. Međutim, oni zabranu stavljanja na tržište tumače šire. Prema njihovu mišljenju, zabrana se primjenjuje ako je ispitivanje izvršeno sa svrhom ispunjavanja zahtjeva Uredbe o kozmetici ili <HT TYPE="ITALIC">analognih propisa treće zemlje</HT>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0051"><NO.P>51.</NO.P><TXT>U tom pristupu vidim dva temeljna problema.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0052"><NO.P>52.</NO.P><TXT>Kao prvo, u članku 18. stavku 1. točki (b) izričito se i precizno govori o zahtjevima Unijine <HT TYPE="ITALIC">Uredbe o kozmetici</HT>, a ne o zahtjevima drugih Unijinih propisa ili propisa izvan prava Unije. Očito je da drukčije tumačenje toga, prema mojem mišljenju, na prilično selektivan način proširuje prirodno značenje tog izraza.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0053"><NO.P>53.</NO.P><TXT>Sistemski argument ide u prilog mojoj zadršci. U članku 11. stavku 2. točki (e) Uredbe o kozmetici, za razliku od članka 18. stavka 1., izričito se spominje ispitivanje koje je izvršeno <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0023" ID="QS0023"/>kako bi se ispunili zakonski ili regulatorni zahtjevi trećih zemalja<QUOT.END REF.START="QS0023" CODE="201D" ID="QE0023"/>. U članku 18. stavku 1. to se očito ne spominje. Taj je tekst zakonodavac lako mogao dodati zabrani stavljanja na tržište da je to ikad namjeravao<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0020"><P>Nije naodmet spomenuti da je Europski parlament 1993. predložio dodavanje izraza sa sličnim učinkom, ali je Vijeće to odbilo – vidjeti t. 105. do 108. u nastavku.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0054"><NO.P>54.</NO.P><TXT>Stoga, u suprotnosti sa stajalištem Komisije i Ujedinjene Kraljevine, izraz <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0024" ID="QS0024"/>zahtjevi ove Uredbe<QUOT.END REF.START="QS0024" CODE="201D" ID="QE0024"/> ne može se prirodno tumačiti kao <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0025" ID="QS0025"/>zahtjevi ove Uredbe <HT TYPE="ITALIC">i analognih propisa o kozmetici država koje nisu članice Unije</HT><QUOT.END REF.START="QS0025" CODE="201D" ID="QE0025"/>. Ti izrazi imaju vrlo različito značenje i područje primjene.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="12"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0055"><NO.P>55.</NO.P><TXT>Kao drugo, pristup Komisije i Ujedinjene Kraljevine oslanja se i na određivanje svrhe ispitivanja. Stoga sadrži istu vrstu problema kao i tumačenje EFfCI‑a koje je gore opisano (vidjeti t. 40. i slj.), kako u pogledu višestrukih svrha tako i u pogledu dokazivanja. Osim toga, prijedlog Komisije i Ujedinjene Kraljevine potencijalno dodatno komplicira ionako problematičan pristup. Ne samo da bi nacionalna tijela morala ući u poslovne umove kako bi utvrdila namjeru. Usto bi nakon toga morala provesti analizu stranih zakona i propisa kako bi utvrdila jesu li <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0026" ID="QS0026"/>analogni<QUOT.END REF.START="QS0026" CODE="201D" ID="QE0026"/> Uredbi o kozmetici.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0056"><NO.P>56.</NO.P><TXT>Stoga se, zbog istih razloga, ne slažem ni s tumačenjem zabrane stavljanja na tržište koje su predložili Komisija i Ujedinjena Kraljevina.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="4"><TITLE><TI><NP><NO.P>c)</NO.P><TXT>Intervenijenti i Helenska Republika</TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0057"><NO.P>57.</NO.P><TXT>Intervenijenti i Helenska Republika u biti tvrde da se zabrana stavljanja na tržište primjenjuje uvijek kada se ispitivanje na životinjama izvršava <HT TYPE="ITALIC">kako bi se dokazalo da je sastojak siguran za zdravlje ljudi</HT>. To vrijedi neovisno o tome gdje se ili zašto ispitivanje izvršava, pod uvjetom da se ispitivani sastojak koristi u kozmetičkim proizvodima<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0021"><P>Intervenijenti dodaju napomenu uz to. Zabrana stavljanja na tržište <HT TYPE="ITALIC">ne</HT> bi se primjenjivala ako se sastojak pretežito <HT TYPE="ITALIC">ne</HT> rabi u kozmetičkim proizvodima (u daljnjem tekstu: iznimka male uporabe). O tome detaljnije govorim u nastavku u t. 67. i slj.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0058"><NO.P>58.</NO.P><TXT>To tumačenje ne može biti točno.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0059"><NO.P>59.</NO.P><TXT>Kao uvodno zapažanje, ističem da za tumačenje prava Unije često nije dovoljno samo se koncentrirati na prirodno značenje razmatranog izraza (vidjeti gornju t. 37.). Međutim, tumačenje koje predlažu intervenijenti teško je uopće povezati s tim izrazom. Čini se da ono zanemaruje izraz <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0027" ID="QS0027"/>radi<QUOT.END REF.START="QS0027" CODE="201D" ID="QE0027"/> navodeći da ni svrha ispitivanja ni uporaba rezultata u biti nisu relevantni. Umjesto toga, prema njima je ispitivanje samo po sebi odlučujuće. Slično tomu, izraz <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0028" ID="QS0028"/>zahtjevi ove Uredbe<QUOT.END REF.START="QS0028" CODE="201D" ID="QE0028"/> praktički je zanemaren time što je protumačen na način da upućuje na širi cilj zaštite zdravlja ljudi. Kako je Francuska Republika istaknula na raspravi, ispitivanje na životinjama se u većini slučajeva izvršava radi ostvarenja tog cilja, neovisno o tome radi li se o kozmetici, lijekovima, kemikalijama, proizvodima za zaštitu biljaka itd.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0060"><NO.P>60.</NO.P><TXT>Još važnije, pristup koji intervenijenti predlažu doveo bi do vrlo neobičnih te, prema mojem mišljenju, ekstremnih rezultata.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0061"><NO.P>61.</NO.P><TXT>Uzmimo primjer tvari koja se ispituje na životinjama (a) izvan Unije (b) kako bi se dokazalo da je sigurna za ljude kada se koristi u deterdžentima i da je (c) ispitivanje na životinjama obvezno prema propisima treće zemlje.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0062"><NO.P>62.</NO.P><TXT>Prema intervenijentima, s obzirom na to da je to ispitivanje izvršeno kako bi se dokazalo da je odnosna tvar sigurna za zdravlje ljudi, zabrana stavljanja na tržište se primjenjuje. Ispitivana tvar ne može se koristiti u EU‑u kao kozmetički sastojak. Ako se taj sastojak već koristi u kozmetici u EU‑u, logično je da ga treba povući s tržišta.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0063"><NO.P>63.</NO.P><TXT>Drugim riječima, prema tumačenju koje su predložili intervenijenti, do primjene zabrane stavljanja na tržište može doći zbog očito (vremenski, teritorijalno i sektorski) nepovezanih događaja. Ti događaji mogu biti potpuno izvan kontrole osobe koja relevantne kozmetičke sastojke stavlja na tržište<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0022"><P>Parlament je tijekom zakonodavnog procesa općenito tražio široku zabranu stavljanja na tržište. Međutim, čak je i Parlament priznao da se zabrana ne treba primjenjivati kada je ispitivanje bilo izvan kontrole proizvođača (ili barem njegova lanca opskrbe). Vidjeti Izvješće Parlamenta od <DATE ISO="20010321">21. ožujka 2001.</DATE>, A5-0095/2001, <HT TYPE="ITALIC">final</HT>, razlozi izmjena 14. i 25., str. 12. i 21.</P></NOTE>. Ne vidim nijedno uvjerljivo opravdanje za tako široko tumačenje zabrane stavljanja na tržište<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0023"><P>Također vidjeti, u nastavku, t. 90. do 92. o članku 11. stavku 2. točki (e) i uvodnoj izjavi 45. Uredbe o kozmetici.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="13"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0064"><NO.P>64.</NO.P><TXT>Drugi problem u vezi sa širokim tumačenjem koje su predložili intervenijenti vidljiv je temeljem sistemskog tumačenja članka 18. stavka 1.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0065"><NO.P>65.</NO.P><TXT>Dok članak 18. stavak 1. točka (b) sadrži zabranu stavljanja na tržište, članak 18. stavak 1. točka (d) zabranjuje svako <HT TYPE="ITALIC">ispitivanje</HT> sastojaka na životinjama u EU‑u <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0029" ID="QS0029"/>radi ispunjenja zahtjeva ove Uredbe<QUOT.END REF.START="QS0029" CODE="201D" ID="QE0029"/> (u daljnjem tekstu: zabrana ispitivanja). Ako bi se tumačenje koje su intervenijenti predložili podržalo, članak 18. stavak 1. točka (d) logično bi zabranjivao svako ispitivanje svih sastojaka na životinjama u EU‑u od trenutka kada se uporabe u kozmetičkim proizvodima, <HT TYPE="ITALIC">osim ako se tim ispitivanjem želi dokazati sigurnost za zdravlje ljudi</HT> (primjerice, u odnosu na okolišne parametre).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0066"><NO.P>66.</NO.P><TXT>To bi bio slučaj čak i ako bi se ispitivanje u EU‑u predlagalo u kontekstu drugog propisa Unije (koji se ne odnosi na kozmetiku) i ako se njegovi rezultati ne bi upotrijebili u kontekstu Uredbe o kozmetici. Primjerice, svako ispitivanje na životinjama povezano sa zdravljem ljudi temeljem Uredbe (EZ) 1907/2006 (u daljnjem tekstu: REACH)<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0024"><P>Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od <DATE ISO="20061218">18. prosinca 2006.</DATE> o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="039" DATE.PUB="2006">SL L 39</REF.DOC.OJ><DATE ISO="20061206">6</DATE>, <DATE ISO="20061230">30.12.2006</DATE>., str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 23., str. 3.)</P></NOTE> bilo bi zabranjeno zbog jednostavne činjenice da se relevantna tvar koristi i u kozmetičkim proizvodima<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0025"><P>Također vidjeti, u nastavku, t. 118. do 120. o odnosu između REACH‑a i Uredbe o kozmetici.</P></NOTE>. Ništa ne upućuje da je tako široka, međusektorska zabrana bila predviđena u sektorski specifičnoj Uredbi o kozmetici<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0026"><P>Osim toga, u uvodnoj izjavi 40. izričito su predviđeni slučajevi u kojima se sigurnost određenog sastojka za uporabu u kozmetici dokazuje uporabom alternativnih metoda, odnosno putem ispitivanja na životinjama za uporabu u druge svrhe. Nigdje se ne spominje automatska zabrana ispitivanja sastojka za nekozmetičke svrhe kao posljedica njegova usporednog korištenja u kozmetici (kao ni automatska zabrana stavljanja na tržište sastojka koji se koristi u kozmetici, kao posljedica njegova ispitivanja na životinjama, temeljem primjene članka 18. stavka 1. točke (b)).</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0067"><NO.P>67.</NO.P><TXT>Intervenijenti su ipak pokušali odgovoriti na neka od tih pitanja priznavši da bi se ispitivanje na životinjama u EU‑u moglo izvršiti temeljem REACH‑a kako bi se dokazalo da je sastojak siguran za zdravlje ljudi. To bi bilo dopušteno ako se tvar <HT TYPE="ITALIC">ne</HT> rabi pretežito u kozmetičkim proizvodima (u daljnjem tekstu: iznimka male uporabe).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0068"><NO.P>68.</NO.P><TXT>Iznimka male uporabe koju su intervenijenti predložili uklonila bi neke od neočekivanih i dalekosežnih učinaka koji su gore navedeni. Međutim, ne bi uklonila sve.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0069"><NO.P>69.</NO.P><TXT>Osobito, postojali bi i međusektorski učinci u pogledu sastojaka koji se pretežito rabe u kozmetici, ali koji imaju važnu uporabu i u nekozmetičkim proizvodima.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0070"><NO.P>70.</NO.P><TXT>Područje primjene iznimke male uporabe također je vrlo nejasno. Primjerice, određuje li se pretežita uporaba temeljem količine sastojka koji se koristi u kozmetičkim proizvodima? Je li ona povezana s monetarnom vrijednošću tog sastojka? Pod pretpostavkom da je količina ključna, podrazumijeva li pretežita uporaba da se više od 50 % količine<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0027"><P>Nadalje, radi li se o proizvedenoj, uvezenoj ili iskorištenoj (ili nekoj drugoj) količini?</P></NOTE> tog sastojka rabi u kozmetičkim proizvodima, ili ona jednostavno podrazumijeva najvažniju od nekoliko uporaba (čak i ako je uporaba za kozmetiku malena u smislu količine)? Treba li ocjenu pretežite uporabe provesti na globalnoj razini, u pogledu EU‑a ili glede nekog drugog područja?</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0071"><NO.P>71.</NO.P><TXT>Možda je još važnije da osnova iznimke male uporabe nije jasna. Odakle potječe? Nikakva osnova za nju nije predložena osim činjenice da se relevantni propisi odnose na kozmetiku te da bi, navodno, iznimka bila <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0030" ID="QS0030"/>u skladu s onim što javnost podrazumijeva pod zabranama<QUOT.END REF.START="QS0030" CODE="201D" ID="QE0030"/>. Ne osporavam inovativnost proizvođača i tijela za provedbu zakona u pronalaženju praktičnih odgovora na neka od pitanja iz prethodne točke. Međutim, smatram da se takva pitanja u potpunosti mogu izbjeći ako se više držimo<?PAGE NO="14"?> teksta Uredbe o kozmetici. Također ističem da se povreda tih <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0031" ID="QS0031"/>novootkrivenih<QUOT.END REF.START="QS0031" CODE="201D" ID="QE0031"/> i vrlo detaljnih pravila sankcionira. U pogledu Ujedinjene Kraljevine moguća je i kazna zatvora. U takvim okolnostima, smatram da je prijedlog intervenijenata teško pomiriti s maksimom <HT TYPE="ITALIC">nullum crimen, nulla poena sine lege certa</HT>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0072"><NO.P>72.</NO.P><TXT>Naposljetku, navodi se da je u nekim pravnim sustavima izvan EU‑a ispitivanje kozmetičkih sastojaka na životinjama obvezno. U mjeri u kojoj je to doista tako, tumačenje koje su predložili intervenijenti u praksi bi zahtijevalo da proizvođači izaberu između stavljanja sastojka na tržište u EU‑u i njihova stavljanja na tržište gdje je ispitivanje na životinjama obvezno. Drugim riječima, stvorilo bi <HT TYPE="ITALIC">de facto</HT> zabrane izvoza ili uvoza.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0073"><NO.P>73.</NO.P><TXT>Ne smatram potrebnim detaljno razmatrati međunarodno trgovinsko pravo kako bi se odbacilo tumačenje koje su intervenijenti predložili. Međutim, očito je da zabrane izvoza i uvoza predstavljaju ozbiljne prepreke međunarodnoj trgovini. Neovisno o tome mogu li se opravdati temeljem prava WTO‑a<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0028"><P>U pogledu tumačenja zabrane stavljanja na tržište u svjetlu prava WTO‑a vidjeti t. 134. i slj. u nastavku.</P></NOTE>, da je zakonodavac doista htio takve učinke, legitimno se moglo očekivati da bi izabrao izričaj kojim bi jasnije izrazio svoju namjeru.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="4"><TITLE><TI><NP><NO.P>d)</NO.P><TXT>Zaključci o tumačenjima koja su predložile stranke</TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0074"><NO.P>74.</NO.P><TXT>Suosjećam sa svima koji nastoje shvatiti članak 18. stavak 1. točku (b) Uredbe o kozmetici. Nije dobro sastavljen. Osim toga, čini se da je zakonodavac prije više od 20 godina, tijekom prvotnog zakonodavnog procesa, predvidio legitimne sumnje koje je nacionalni sud izrazio u svojim pitanjima<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0029"><P>Vidjeti t. 105. do 108. u nastavku.</P></NOTE>. Zbog toga je još veća šteta da se ta pitanja moraju razmatrati u ovako kasnoj fazi.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0075"><NO.P>75.</NO.P><TXT>Unatoč tomu, temeljni aspekti tumačenja koja su stranke predložile i dalje su mi neuvjerljivi.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0076"><NO.P>76.</NO.P><TXT>U sljedećem odjeljku iznosim vlastitu analizu zabrane stavljanja na tržište s obzirom na njezin tekst, kontekst i svrhu. Glavni zaključak te analize jest da se izraz <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0032" ID="QS0032"/>radi ispunjenja zahtjeva ove Uredbe<QUOT.END REF.START="QS0032" CODE="201D" ID="QE0032"/> treba tumačiti u smislu da ne dopušta upotrebu rezultata ispitivanja na životinjama u svrhu stavljanja kozmetičkog proizvoda na tržište u EU‑u.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><NP><NO.P>3.</NO.P><TXT>Tekstualna, kontekstualna i teleološka analiza članka 18. stavka 1. točke (b)</TXT></NP></TI></TITLE><GR.SEQ LEVEL="4"><TITLE><TI><NP><NO.P>a)</NO.P><TXT>Tekstualno tumačenje</TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0077"><NO.P>77.</NO.P><TXT>Pri bilo kojem tumačenju prvo je potrebno osvrnuti se na tekst odredbe<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0030"><P>Vidjeti gornje t. 36. i 37.</P></NOTE>. Najočitije prirodno značenje izraza <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0033" ID="QS0033"/>radi ispunjenja zahtjeva [Uredbe o kozmetici]<QUOT.END REF.START="QS0033" CODE="201D" ID="QE0033"/> jest da je (glavna) svrha izvršenja ispitivanja bila udovoljavanje tom propisu. Zbog gore navedenih razloga smatram da takvo tumačenje stvara nepremostive probleme u pogledu određivanja i dokazivanja svrhe kao i u pogledu sistemske dosljednosti Uredbe o kozmetici u odnosu na druga područja prava Unije.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0078"><NO.P>78.</NO.P><TXT>Međutim, to ne znači da je moguće tekst jednostavno zanemariti i otisnuti se u mutne vode korisnog učinka (<HT TYPE="ITALIC">effet utile</HT>). Tim više što taj pojam različiti subjekti vrlo različito shvaćaju, što je jasno vidljivo iz pisanih i usmenih očitovanja stranaka u ovom predmetu. Čak i ako se, iz gore navedenih razloga, čini nemogućim oslanjati se samo na tekst, tumačenje se mora držati teksta i pojmova u njemu što je više moguće, a istodobno poštovati zakonodavnu namjeru i vrijednosne izbore zakonodavca, u mjeri u kojoj ih je moguće na razuman način razabrati.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="15"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0079"><NO.P>79.</NO.P><TXT>Prema mojem mišljenju, tekst zabrane stavljanja na tržište upućuje na potrebu postojanja veze između (a) ispitivanja na životinjama i (b) ispunjenja specifičnih zahtjeva Uredbe o kozmetici. Takva je veza ključna u svjetlu teksta članka 18. stavka 1. točke (b): <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0034" ID="QS0034"/>[sastojci] koji su <HT TYPE="ITALIC">radi</HT> ispunjenja zahtjeva [Uredbe o kozmetici] ispitani na životinjama<QUOT.END REF.START="QS0034" CODE="201D" ID="QE0034"/><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0031"><P>Moje isticanje</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0080"><NO.P>80.</NO.P><TXT>U članku 1. Uredbe o kozmetici jasno se navodi da se Uredbom utvrđuju pravila kojima mora udovoljiti svaki kozmetički proizvod koji se stavlja na unutarnje tržište. Zašto bi onda ijedan poduzetnik htio ispuniti zahtjeve Uredbe o kozmetici osim zato da stekne pristup unutarnjem tržištu?</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0081"><NO.P>81.</NO.P><TXT>S obzirom na potrebu postojanja te veze, smatram da je <HT TYPE="ITALIC">upotreba rezultata ispitivanja na životinjama</HT> radi stjecanja pristupa tržištu EU‑a za kozmetički proizvod <HT TYPE="ITALIC">conditio sine qua non</HT> primjene zabrane stavljanja na tržište. To pitanje nacionalni sud postavlja u pitanju 2.(a).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0082"><NO.P>82.</NO.P><TXT>Zbog razloga navedenih u nastavku taj zaključak potvrđuje kontekstualna i teleološka analiza. Osim toga, ta analiza, prema mojem mišljenju, ne zahtijeva postojanje ikakvih dodatnih uvjeta potrebnih za primjenu zabrane stavljanja na tržište.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="4"><TITLE><TI><NP><NO.P>b)</NO.P><TXT>Kontekst i svrha</TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0083"><NO.P>83.</NO.P><TXT>Postoje razni elementi koji se odnose na kontekst i svrhu zabrane stavljanja na tržište koje smatram da vrijedi istražiti u ovom predmetu, konkretno:</TXT><P><LIST TYPE="DASH"><ITEM><P>ciljevi Uredbe o kozmetici;</P></ITEM><ITEM><P>druge odredbe Uredbe o kozmetici;</P></ITEM><ITEM><P>zakonodavna povijest Uredbe o kozmetici;</P></ITEM><ITEM><P>usklađenost s drugim zakonodavstvom Unije.</P></ITEM></LIST></P></NP.ECR><GR.SEQ LEVEL="5"><TITLE><TI><NP><NO.P>i)</NO.P><TXT>Ciljevi Uredbe o kozmetici</TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0084"><NO.P>84.</NO.P><TXT>Kako je predviđeno člankom 1. Uredbe o kozmetici, njezini glavni ciljevi su da se <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0035" ID="QS0035"/>osigura [...] funkcioniranje zajedničkog tržišta i visoka razina zaštite zdravlja ljudi<QUOT.END REF.START="QS0035" CODE="201D" ID="QE0035"/><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0032"><P>Članak 1. Uredbe o kozmetici. Također vidjeti uvodnu izjavu 4.</P></NOTE>. U uvodnoj izjavi 38. i slj. Uredbe o kozmetici naglašena je važnost dobrobiti životinja prilikom ostvarivanja tih ciljeva. Te uvodne izjave i ciljevi svoj izraz nalaze u zabrani stavljanja na tržište i ispitivanja u članku 18. stavku 1.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0085"><NO.P>85.</NO.P><TXT>Međutim, jasno je da je Uredba o kozmetici prije svega sektorski specifična mjera unutarnjeg tržišta. U Uredbi o kozmetici navedeni su uvjeti pod kojima će EU dopustiti kozmetičkim proizvodima i sastojcima pristup unutarnjem tržištu. Glavni je uvjet da moraju biti sigurni za ljude. Potvrda za to je izbor pravne osnove, odnosno članka 95. UEZ‑a (sadašnji članak 114. UFEU‑a).</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="16"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0086"><NO.P>86.</NO.P><TXT>Dobrobit životinja vrlo je važna. Međutim, ona nije glavna svrha zakonodavstva. Osim toga, neovisno o točnim granicama koje dobrobit životinja nameće, jasno je da zakonodavstvo ne predviđa potpunu zabranu ispitivanja na životinjama ili stavljanja na tržište kozmetičkih proizvoda (sastojaka) koji su ispitani na životinjama<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0033"><P>U članku 18. stavku 2. Uredbe o kozmetici doista su predviđene potencijalne iznimke od zabrana stavljanja na tržište i ispitivanja. Uredbom o kozmetici ne nastoji se nametnuti zabrana stavljanja na tržište kozmetičkih proizvoda ili sastojaka za koje su se ispitivanja izvršavala u prošlosti (prije isteka krajnjih rokova). Još važnije, da je namjera bila nametanje apsolutnih zabrana, tekst propisa mogao je biti znatno izravniji.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0087"><NO.P>87.</NO.P><TXT>Stoga, u kontekstu Uredbe o kozmetici kao cjeline, proizvođač će htjeti <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0036" ID="QS0036"/>ispuniti zahtjeve ove Uredbe<QUOT.END REF.START="QS0036" CODE="201D" ID="QE0036"/> kako bi stekao pristup unutarnjem tržištu. Zato bi se značenje članka 18. stavka 1. točke (b) točnije moglo odrediti u smislu: <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0037" ID="QS0037"/>ispitivanje na životinjama ne smije se rabiti kako bi se stekao pristup unutarnjem tržištu kozmetike<QUOT.END REF.START="QS0037" CODE="201D" ID="QE0037"/>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0088"><NO.P>88.</NO.P><TXT>Time se potvrđuje gore predloženo tumačenje da je <HT TYPE="ITALIC">upotreba rezultata</HT> ispitivanja na životinjama ključan uvjet za primjenu zabrane stavljanja na tržište.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="5"><TITLE><TI><NP><NO.P>ii)</NO.P><TXT>Druge odredbe Uredbe o kozmetici</TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0089"><NO.P>89.</NO.P><TXT>Iako nisu same po sebi odlučujuće, vrijedi istaknuti i određene druge odredbe Uredbe o kozmetici u vezi s kontekstualno‑sistemskim argumentima. Osobito, te odredbe rasvjetljavaju neke od situacija za koje je zakonodavac smatrao da su u skladu sa zabranama ispitivanja i stavljanja na tržište. Kao takve, pomažu pri nastojanju razumijevanja područja primjene tih zabrana.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0090"><NO.P>90.</NO.P><TXT>Člankom 11. stavkom 2. točkom (e) Uredbe o kozmetici zahtijeva se unos u PIF svih podataka koji su prikupljeni putem ispitivanja na životinjama radi ispunjenja zahtjeva propisa koji nisu Unijini. Stoga, ispitivanje kozmetičkog sastojka na životinjama u trećim zemljama očito <HT TYPE="ITALIC">može</HT> biti u skladu sa stavljanjem tog sastojka na tržište u EU‑u<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0034"><P>Intervenijenti ističu da se to <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0038" ID="QS0038"/>prije svega<QUOT.END REF.START="QS0038" CODE="201D" ID="QE0038"/> odnosi na podatke koji su ispitivanjem prikupljeni prije isteka relevantnih krajnjih rokova. Međutim, takvog ograničenja nema u odredbi. Osim toga, u uvodnoj izjavi 45. Uredbe o kozmetici izričito se predviđaju slučajevi u kojima se sigurnost određenog sastojka u EU‑u dokazuje uporabom alternativnih metoda te koji se <HT TYPE="ITALIC">kasnije</HT> ispituje na životinjama izvan EU‑a radi primjene u kozmetici. Time se, iako ne u potpunosti, potvrđuje tumačenje da se sastojci koji nisu ispitani na životinjama i oni koji jesu mogu usporedno stavljati na tržište unutar EU‑a i izvan EU‑a.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0091"><NO.P>91.</NO.P><TXT>Zanimljivo je i da je izričito spominjanje zahtjeva propisa trećih zemalja u članku 11. stavku 2. točki (e) u suprotnosti s člankom 18. stavkom 1. točkom (b), u kojem se takvo što ne spominje. To se može tumačiti na način da je ispitivanje radi ispunjenja zahtjeva propisa trećih zemalja namjerno isključeno kao razlog primjene zabrane stavljanja na tržište.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0092"><NO.P>92.</NO.P><TXT>Kako je gore spomenuto<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0035"><P>Bilješka 26.</P></NOTE>, u uvodnoj izjavi 40. Uredbe o kozmetici očito su predviđeni slučajevi u kojima bi se ispitivanje na životinjama moglo izvršiti <HT TYPE="ITALIC">u EU‑u</HT> temeljem, primjerice, REACH‑a, te u kojima bi se ispitani sastojci mogli koristiti i u kozmetičkim proizvodima.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0093"><NO.P>93.</NO.P><TXT>Gore navedene odredbe i uvodna izjava podupiru već izraženo stajalište da ispitivanje sastojaka koji se koriste u kozmetici nije <HT TYPE="ITALIC">samo po sebi</HT> problem. Njime se naglašava da mora postojati veza između ispitivanja i stavljanja na unutarnje tržište. Kako je već navedeno, smatram da se ta veza uspostavlja <HT TYPE="ITALIC">upotrebom</HT> podataka prikupljenih putem ispitivanja na životinjama radi dokazivanja sigurnosti za zdravlje ljudi u kontekstu Uredbe o kozmetici.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="17"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0094"><NO.P>94.</NO.P><TXT>Osim toga, tekst i struktura gore navedenih odredbi također naglašavaju posebno razlikovanje na temelju Uredbe o kozmetici koje je važno za ovaj predmet te zahtijeva da se o njemu ovdje raspravi. Radi se o razlikovanju između, s jedne strane, <HT TYPE="ITALIC">upotrebe</HT> podataka prikupljenih ispitivanjem na životinjama radi dokazivanja sigurnosti te, s druge strane, <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0039" ID="QS0039"/>pukog<QUOT.END REF.START="QS0039" CODE="201D" ID="QE0039"/> <HT TYPE="ITALIC">uključivanja</HT> u PIF podataka prikupljenih ispitivanjem na životinjama.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0095"><NO.P>95.</NO.P><TXT>Člankom 10. Uredbe o kozmetici zahtijeva se da se sigurnost kozmetičkog proizvoda dokaže putem procjene njegove sigurnosti te da se sastavi izvješće o sigurnosti. Kako bi se dokazala sigurnost, nužno je <HT TYPE="ITALIC">osloniti se</HT> na znanstvene dokaze. U članku 11. navedene su informacije koje PIF mora <HT TYPE="ITALIC">sadržavati</HT>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0096"><NO.P>96.</NO.P><TXT>Intervenijenti su u svojim pisanim očitovanjima te na raspravi u biti tvrdili da od trenutka kada se rezultati ispitivanja <HT TYPE="ITALIC">uključe</HT> u PIF, nužno postaju dio dokaza na koje se <HT TYPE="ITALIC">oslanja</HT> kako bi se dokazala sigurnost. U prilog tomu navode članak 10. stavak 1. točku (b) Uredbe o kozmetici, u kojoj se, glede procjene sigurnosti, navodi da se <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0040" ID="QS0040"/>u procjeni sigurnosti koristi [...] odgovarajući pristup ocjenjivanju dokaza na temelju njihove važnosti radi provjere podataka iz <HT TYPE="ITALIC">svih postojećih izvora</HT><QUOT.END REF.START="QS0040" CODE="201D" ID="QE0040"/><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0036"><P>Moje isticanje</P></NOTE>. Ti izvori moraju uključivati eventualne rezultate ispitivanja na životinjama. To upućuje na to da će se ispitivanje na životinjama nastaviti koristiti radi potpore zaključcima o sigurnosti kozmetičkih proizvoda. Kako bi se to izbjeglo, jedino je rješenje, prema intervenijentima, da se stavljanje kozmetičkih sastojaka na tržište u EU‑u zabrani od trenutka kada se izvrši bilo kakvo njihovo ispitivanje na životinjama (gdje god to bilo i zbog kojeg god razloga)<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0037"><P>Podvrgnuto primjeni <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0041" ID="QS0041"/>iznimke male uporabe<QUOT.END REF.START="QS0041" CODE="201D" ID="QE0041"/>.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0097"><NO.P>97.</NO.P><TXT>Ne slažem se s tim tumačenjem, osobito zbog sljedećih razloga.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0098"><NO.P>98.</NO.P><TXT>Kao prvo, u članku 11. stavku 2. točki (e) priznaje se postojanje slučajeva u kojima se ispitivanje kozmetičkih sastojaka na životinjama izvršilo radi ispunjenja zahtjeva propisa trećih zemalja. Takvi se podaci moraju uključiti u PIF ako se odnose na <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0042" ID="QS0042"/><HT TYPE="ITALIC">razvoj ili procjenu sigurnosti</HT><QUOT.END REF.START="QS0042" CODE="201D" ID="QE0042"/> sastojka. Taj izraz implicira da se ne moraju svi podaci iz PIF‑a prikupljeni ispitivanjem na životinjama nužno <HT TYPE="ITALIC">upotrijebiti</HT> u prilog zaključcima u procjeni sigurnosti.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0099"><NO.P>99.</NO.P><TXT>Kao drugo, Uredbom o kozmetici se zahtijeva da se sigurnost kozmetičkih sastojaka i proizvoda pozitivno dokaže uporabom alternativnih metoda ispitivanja. Kako je potvrđeno na raspravi, među ostalim i od strane Ujedinjene Kraljevine i Komisije, jednostavno nije dovoljno navesti da nema dokaza o štetnosti da bi se opravdao zaključak da je sastojak siguran.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0100"><NO.P>100.</NO.P><TXT>Kao treće, kako je navedeno gore u točki 60., tumačenje koje su predložili intervenijenti vodi vrlo neobičnim i ekstremnim rezultatima. Da je zakonodavac doista namjeravao postići takve rezultate, legitimno se može očekivati da bi to bilo jasnije izraženo u propisu. To nije slučaj. Doista, mnogi drugi elementi navedeni u ovom odjeljku potvrđuju suprotno.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0101"><NO.P>101.</NO.P><TXT>Naposljetku, članak 10. stavak 1. točka (b) Uredbe o kozmetici ne može se izolirano tumačiti. Budući da članak 18. stavak 1. točka (b) smanjuje opseg dokaza na koje je moguće pozivati se radi ispunjenja zahtjeva Uredbe o kozmetici, mora se razumjeti i u smislu da ograničava vrste rezultata koji mogu biti dio ocjene dokaza navedene u članku 10. stavku 1. točki (b).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0102"><NO.P>102.</NO.P><TXT>Zaključno u vezi s ovim pitanjem, smatram da članak 10. stavak 1. točka (b) Uredbe o kozmetici ne dovodi u pitanje gore predloženo tumačenje da upotreba podataka prikupljenih ispitivanjem na životinjama, a ne samo ispitivanje, izaziva primjenu zabrane stavljanja na tržište. Osim toga, postoji važna razlika između <HT TYPE="ITALIC">upotrebe</HT> rezultata ispitivanja i pukog njihovog <HT TYPE="ITALIC">uključivanja</HT> u PIF.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><?PAGE NO="18"?><GR.SEQ LEVEL="5"><TITLE><TI><NP><NO.P>iii)</NO.P><TXT>Zakonodavna povijest</TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0103"><NO.P>103.</NO.P><TXT>Zabrana stavljanja na tržište u zakonodavnoj je povijesti predmetnog propisa bila predmet mnogih rasprava. Nažalost, te rasprave, iako žustre, ne pružaju mnoge odgovore. Svejedno vrijedi navesti glavne elemente.</TXT></NP.ECR><GR.SEQ LEVEL="6"><TITLE><TI><NP><NO.P>–</NO.P><TXT>Direktiva 93/35</TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0104"><NO.P>104.</NO.P><TXT>Izvorna Direktiva o kozmetici 76/768 nije sadržavala nikakvu zabranu stavljanja na tržište niti je spominjala ispitivanje na životinjama. Zabrana stavljanja na tržište prvi put je uvedena Direktivom 93/35/EEZ<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0038"><P>Direktiva Vijeća od <DATE ISO="19930614">14. lipnja 1993.</DATE> o šestoj izmjeni Direktive 76/768/EEZ o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na kozmetičke proizvode (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="151" PAGE.FIRST="32" DATE.PUB="1993">SL 1993., L 151, str. 32</REF.DOC.OJ>.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 9., str. 243.)</P></NOTE> uporabom, u biti, istog relevantnog izraza kao u današnjoj Uredbi u kozmetici (<QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0043" ID="QS0043"/>radi ispunjenja zahtjeva ove Direktive<QUOT.END REF.START="QS0043" CODE="201D" ID="QE0043"/>)<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0039"><P>Članak 1. stavak 3. Direktive 93/35, kojim je u Direktivu o kozmetici ubačen članak 4. stavak 1. podstavak i.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0105"><NO.P>105.</NO.P><TXT>Ubacivanje tog izraza bilo je kontroverzno. Izvorni prijedlog Komisije nije sadržavao zabranu stavljanja na tržište<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0040"><P>Prijedlog direktive Vijeća o šestoj izmjeni Direktive 76/768/EEZ o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na kozmetičke proizvode [neslužbeni prijevod], COM (90) 488 <HT TYPE="ITALIC">final</HT> (<REF.DOC.OJ COLL="C" NO.OJ="052" PAGE.FIRST="6" DATE.PUB="1991">SL 1991., C 52, str. 6</REF.DOC.OJ>.)</P></NOTE>. Europski parlament ju je ubacio na prvom čitanju. Zabrana stavljanja na tržište koju je predložio Parlament prvotno je obuhvaćala <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0044" ID="QS0044"/>sastojke ili kombinacije sastojaka ispitane na životinjama nakon siječnja 1998. <HT TYPE="ITALIC">radi procjene njihove sigurnosti ili učinkovitosti za uporabu u kozmetici, ili radi ispunjenja zahtjeva ove Direktive</HT><QUOT.END REF.START="QS0044" CODE="201D" ID="QE0044"/> [neslužbeni prijevod]<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0041"><P><REF.DOC.OJ COLL="C" NO.OJ="176" PAGE.FIRST="91" DATE.PUB="1992">SL 1992., C 176, str. 91</REF.DOC.OJ>. Moje isticanje</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0106"><NO.P>106.</NO.P><TXT>Prema mojem mišljenju, takvom se formulacijom nastojalo razlikovati između ispitivanja na životinjama izvršenog radi postupanja u skladu s (i) Direktivom i (ii) drugim pravilima koja se odnose na kozmetiku (Unijinih ili onih koji to nisu)<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0042"><P><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0045" ID="QS0045"/>radi procjene njihove sigurnosti ili učinkovitosti za uporabu u kozmetici<QUOT.END REF.START="QS0045" CODE="201D" ID="QE0045"/>.</P></NOTE>. Parlament je nastojao oba ta scenarija obuhvatiti zabranom stavljanja na tržište (u daljnjem tekstu: široki pristup)<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0043"><P>Postojanje i važnost tih razlikovanja, prema mojem mišljenju, potvrđuju druge dvije izmjene nacrta teksta Direktive 93/35 koje je predložio Parlament: <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0046" ID="QS0046"/>Sastojci koji su ispitani na životinjama isključivo u svrhe različite od uporabe u kozmetici mogu se dopustiti, pod uvjetom da se ne izvrši nikakvo dodatno ispitivanje na životinjama radi ispunjenja zahtjeva ove Direktive<QUOT.END REF.START="QS0046" CODE="201D" ID="QE0046"/> [neslužbeni prijevod] te, u vezi s označivanjem, <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0047" ID="QS0047"/>[…] svi navodi koji se odnose na pokuse na životinjama moraju jasno upućivati u kojoj se mjeri ispitivanja tiču konačnog proizvoda ili sastojaka koji ga tvore, pri čemu se za potonje mora precizirati koriste li se isključivo u kozmetici ili su se prethodno rabili u drugim vrstama proizvoda<QUOT.END REF.START="QS0047" CODE="201D" ID="QE0047"/> [neslužbeni prijevod] (SL [1992.] C 176/91 i 92). Ti predloženi dodaci nisu uključeni u konačni tekst.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0107"><NO.P>107.</NO.P><TXT>Komisija je smanjila područje primjene zabrane stavljanja na tržište koju je Parlament predložio tako da obuhvaća ispitivanje <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0048" ID="QS0048"/>radi ispunjenja zahtjeva ove Direktive<QUOT.END REF.START="QS0048" CODE="201D" ID="QE0048"/>, odnosno prvi od scenarija navedenih u točki 106. ovog mišljenja (u daljnjem tekstu: uski pristup)<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0044"><P>Izmijenjeni Prijedlog direktive Vijeća o šestoj izmjeni Direktive 76/768/EEZ o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na kozmetičke proizvode [neslužbeni prijevod], COM (92) 364 <HT TYPE="ITALIC">final</HT> (<REF.DOC.OJ COLL="C" NO.OJ="249" PAGE.FIRST="5" DATE.PUB="1992">SL 1992., C 249, str. 5</REF.DOC.OJ>.)</P></NOTE>. Parlament je inzistirao te pokušao široki pristup ponovno uvesti u drugom čitanju<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0045"><P><REF.DOC.OJ COLL="C" NO.OJ="150" PAGE.FIRST="124" DATE.PUB="1993">SL 1993., C 150, str. 124</REF.DOC.OJ>.</P></NOTE>. Komisija je tada to prihvatila. Prema njezinim vlastitim riječima, <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0049" ID="QS0049"/>uvela je izričitu zabranu ispitivanja na životinjama u bilo koje svrhe, osim radi ispunjenja zahtjeva ove Direktive<QUOT.END REF.START="QS0049" CODE="201D" ID="QE0049"/> [neslužbeni prijevod]<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0046"><P>COM (93) 293 <HT TYPE="ITALIC">final</HT>, str. 1.</P></NOTE>. Međutim, Vijeće je područje primjene zabrane stavljanja na tržište ponovno smanjilo u skladu s uskim pristupom<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0047"><P>Zajedničko stajalište 9816/92</P></NOTE>, koji je konačno usvojen u Direktivi 93/35.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0108"><NO.P>108.</NO.P><TXT>Iz tih institucionalnih zavrzlama zaključujem da su sve tri institucije jasno priznale te smatrale važnom razliku između uskog i širokog područja primjene zabrane stavljanja na tržište.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="19"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0109"><NO.P>109.</NO.P><TXT>Puno stupanje na snagu zabrane stavljanja na tržište kasnije je dvaput odgađano<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0048"><P>Prvo do <DATE ISO="20000630">30. lipnja 2000.</DATE> Direktivom Komisije 97/18/EZ od <DATE ISO="19970417">17. travnja 1997.</DATE> o odgodi datuma nakon kojeg se zabranjuju ispitivanja sastojaka ili kombinacija sastojaka kozmetičkih proizvoda na životinjama [neslužbeni prijevod] (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="114" PAGE.FIRST="43" DATE.PUB="1997">SL 1997., L 114, str. 43</REF.DOC.OJ>.). Kasnije je odgođeno do <DATE ISO="20020630">30. lipnja 2002.</DATE> Direktivom Komisije 2000/41/EZ od <DATE ISO="20000619">19. lipnja 2000.</DATE> o drugoj odgodi datuma nakon kojeg se zabranjuju ispitivanja na životinjama za sastojke ili kombinacije sastojaka kozmetičkih proizvoda (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="145" PAGE.FIRST="25" DATE.PUB="2000">SL 2000., L 145, str. 25</REF.DOC.OJ>.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 10., str. 185.).</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="6"><TITLE><TI><NP><NO.P>–</NO.P><TXT>Direktiva 2003/15</TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0110"><NO.P>110.</NO.P><TXT>Godine 2003. u Direktivu 2003/15/EZ<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0049"><P>Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća od <DATE ISO="20030227">27. veljače 2003.</DATE> o izmjeni Direktive Vijeća 76/768/EEZ o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na kozmetičke proizvode (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="066" PAGE.FIRST="26" DATE.PUB="2003">SL 2003., L 66, str. 26</REF.DOC.OJ>.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 11., str. 66.)</P></NOTE> unesen je tekst zabrana stavljanja na tržište i ispitivanja koji se danas nalazi u članku 18. stavku 1. Uredbe o kozmetici<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0050"><P>Pri čemu je izraz <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0050" ID="QS0050"/>ove Direktive<QUOT.END REF.START="QS0050" CODE="201D" ID="QE0050"/> sada zamijenjen izrazom <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0051" ID="QS0051"/>ove Uredbe<QUOT.END REF.START="QS0051" CODE="201D" ID="QE0051"/>.</P></NOTE>. U tom je tekstu, nepromijenjenom, zauzet uski pristup <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0052" ID="QS0052"/>radi ispunjenja zahtjeva ove Direktive<QUOT.END REF.START="QS0052" CODE="201D" ID="QE0052"/>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0111"><NO.P>111.</NO.P><TXT>Tijekom zakonodavnog postupka koji je vodio usvajanju Direktive 2003/15 mnogo se raspravljalo o zabrani stavljanja na tržište. Velik dio tih rasprava odnosio se na probleme glede usklađenosti zabrane stavljanja na tržište s pravom WTO‑a<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0051"><P>Osobito je Komisija više puta izrazila svoju zabrinutost. Vidjeti prvi Prijedlog Komisije (Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o sedmoj izmjeni Direktive 76/768/EEZ o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na kozmetičke proizvode COM (2000) 189 <HT TYPE="ITALIC">final</HT>, t. 1.2.3. (<REF.DOC.OJ COLL="C" NO.OJ="311E" PAGE.FIRST="123" DATE.PUB="2000">SL 2000., C 311 E, str. 123</REF.DOC.OJ>.); drugi Prijedlog Komisije (izmijenjeni Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o sedmoj izmjeni Direktive 76/768/EEZ o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na kozmetičke proizvode, COM (2001.) 697 <HT TYPE="ITALIC">final</HT>, C 51 E/385, str. 388.); Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu na temelju druge točke članka 251. stavka 2. UEZ‑a o zajedničkom stajalištu Vijeća o usvajanju Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o sedmoj izmjeni Direktive 76/768/EEZ o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na kozmetičke proizvode [neslužbeni prijevod], SEC (2002.) 225, <HT TYPE="ITALIC">final</HT>, t. 3.2. i 3.4. (u daljnjem tekstu: Komunikacija Komisije).</P></NOTE>. Kao odgovor na te probleme, Vijeće i Komisija su u početku nastojali svako uvođenje zabrane stavljanja na tržište povezati s uvođenjem alternativnih metoda ispitivanja na razini OECD‑a<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0052"><P>Vidjeti, primjerice, Zajedničko stajalište (EZ) br. 29/2002 od <DATE ISO="20020214">14. veljače 2002.</DATE> (<REF.DOC.OJ COLL="C" NO.OJ="113E" PAGE.FIRST="109" DATE.PUB="2002">SL 2002., C 113 E/109</REF.DOC.OJ>), obrazloženje u t. III.1.; Komunikacija Komisije, t. 3.3.</P></NOTE>. Parlament, koji je inzistirao na definitivnim krajnjim rokovima za uvođenje zabrana, tomu se snažno protivio<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0053"><P>Vidjeti, primjerice, preporuku od <DATE ISO="20020524">24. svibnja 2002.</DATE> za drugo čitanje zajedničkog stajališta koje je Vijeće usvojilo s ciljem donošenja Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive Vijeća 76/768, PE 232.072/DEF, izmjena 13. (u daljnjem tekstu: Izvješće o drugom čitanju).</P></NOTE>. Krajnji rokovi su naposljetku uključeni u konačan tekst (vidjeti gornju t. 7.).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0112"><NO.P>112.</NO.P><TXT>Nasuprot tomu, u raspravi o zabrani stavljanja na tržište nije se detaljno raspravljalo o razlikovanju između ispitivanja na životinjama koje se izvršava radi ispunjenja zahtjeva (i) Direktive i (ii) drugih pravila koja se odnose na kozmetiku (Unijinih ili onih koja to nisu) (vidjeti gornje t. 106. do 108.). Uži pristup koji je odobren u verziji zabrane stavljanja na tržište iz 1993. – <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0053" ID="QS0053"/>radi ispunjenja zahtjeva ove Direktive<QUOT.END REF.START="QS0053" CODE="201D" ID="QE0053"/> – ponovno je primijenjen, bez promjena. Parlament je kratko spomenuo da je izgubio bitku za primjenu svojeg širokog pristupa, koji bi obuhvatio i druga pravila koja se odnose na kozmetiku (Unijina i ona koja to nisu). Parlament nije detaljno naveo posljedice uskog pristupa. Svejedno je zaključio da zabrana stavljanja na tržište posljedično sadržava <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0054" ID="QS0054"/>značajnu regulatornu rupu, osobito u pogledu kozmetike koja se uvozi iz trećih zemalja<QUOT.END REF.START="QS0054" CODE="201D" ID="QE0054"/><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0054"><P>Izvješće o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o sedmoj izmjeni Direktive 76/768 o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na kozmetičke proizvode PE 297.227, str. 28.</P></NOTE>. Čini se da to odražava zabrinutost, koja je i drugdje izražena<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0055"><P><HT TYPE="ITALIC">Ibid</HT>., str. 31.; Izvješće o drugom čitanju, str. 34.; Izvješće o zajedničkom tekstu koji je odobrio Odbor za mirenje za Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o sedmoj izmjeni Direktive 76/768 o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na kozmetičke proizvode, PE 287.617, str. 7.</P></NOTE>, da će zabrana stavljanja na tržište koja nije sveobuhvatna jednostavno dovesti do zaobilaženja na način da će se ispitivanje na životinjama izvršavati izvan EU‑a.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><?PAGE NO="20"?><GR.SEQ LEVEL="6"><TITLE><TI><NP><NO.P>–</NO.P><TXT>Zaključci o zakonodavnoj povijesti</TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0113"><NO.P>113.</NO.P><TXT>Unatoč znatnim nejasnoćama, smatram da se barem neki zaključci mogu izvući iz zakonodavne povijesti predmetnog propisa.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0114"><NO.P>114.</NO.P><TXT>Kao prvo, ne postoji jasna i izričita izjava, koju su podržale sve tri institucije, da se namjeravalo da zabrana stavljanja na tržište bude apsolutna, u smislu da bi se primjenjivala već u slučaju samog izvršenja ispitivanja (neovisno o tome gdje i zašto je ispitivanje izvršeno te tko ga je izvršio). Nasuprot tomu, smatram da je važnost veze između ispitivanja i, <HT TYPE="ITALIC">konkretno</HT>, Direktive/Uredbe o kozmetici (ne samo sektora kozmetike općenito) više puta potvrđena tijekom usvajanja Direktive 93/35. To dodatno ide u prilog odbijanju širokog tumačenja zabrane stavljanja na tržište koje su predložili intervenijenti i Helenska Republika, koji smatraju da samo izvršavanje ispitivanja izaziva primjenu zabrane stavljanja na tržište<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0056"><P>Podložno primjeni <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0055" ID="QS0055"/>iznimke male uporabe<QUOT.END REF.START="QS0055" CODE="201D" ID="QE0055"/>.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0115"><NO.P>115.</NO.P><TXT>Kao drugo, čini se da su sve tri institucije istek krajnjih rokova smatrale prekretnicom. Parlament nije htio zabranu stavljanja na tržište odgoditi za neodređeno vrijeme kako bi se pričekalo uvođenje alternativnih metoda. Nakon isteka krajnjih rokova, zabrane stavljanja na tržište i ispitivanja primjenjivale bi se neovisno o postojanju alternativnih metoda. Neovisno o tom čvrstom stajalištu, nijedna institucija nije predložila uklanjanje uvjetujućeg izraza u tekstu – <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0056" ID="QS0056"/>radi ispunjenja zahtjeva ove Uredbe<QUOT.END REF.START="QS0056" CODE="201D" ID="QE0056"/>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0116"><NO.P>116.</NO.P><TXT>Kao treće, opasnost od zaobilaženja nekoliko je puta spomenuta tijekom zakonodavnog postupka. Glavnu zabrinutost u vezi s tim pitanjem izazivala je mogućnost delokalizacije<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0057"><P>Vidjeti gornju t. 112.</P></NOTE>. Izražena je zabrinutost i glede zaobilaženja putem prenošenja ispitivanja, izvršenih posebno u nekozmetičkom sektoru, u sektor kozmetike<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0058"><P>Vidjeti Zajedničko stajalište Vijeća od <DATE ISO="19921217">17. prosinca 1992.</DATE>, str. 3. i 4.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0117"><NO.P>117.</NO.P><TXT>Prema mojem mišljenju, prikazivanje isteka krajnjih rokova kao prekretnice te zabrinutosti glede zaobilaženja podupire zaključak da se ispitivanje na životinjama, gdje god se izvršava, ne smije koristiti za stjecanje pristupa tržištu Unije. Ti elementi dodatno podupiru i ideju da <HT TYPE="ITALIC">upotreba</HT> podataka prikupljenih ispitivanjem na životinjama izaziva primjenu zabrane stavljanja na tržište.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="5"><TITLE><TI><NP><NO.P>iv)</NO.P><TXT>Usklađenost s drugim zakonodavstvom Unije</TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0118"><NO.P>118.</NO.P><TXT>Najiscrpniji propis Unije kojim se nastoji osigurati sigurnost tvari je REACH<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0059"><P>Bilješka 24.</P></NOTE>. REACH‑om se zahtijeva da se tvari koje su uvezene u Uniju ili su u njoj proizvedene u količini većoj od jedne tone registriraju. Registracija uključuje podnošenje znanstvenog dosjea, koji mora dokazivati, među ostalim, da je tvar sigurna za zdravlje ljudi. REACH se primjenjuje i na kozmetičke sastojke.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0119"><NO.P>119.</NO.P><TXT>Time se postavlja pitanje kako prema REACH‑u treba tretirati tvari s <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0057" ID="QS0057"/>dvostrukom uporabom<QUOT.END REF.START="QS0057" CODE="201D" ID="QE0057"/> koje se koriste i u kozmetičkim i u nekozmetičkim proizvodima. Odgovor će pomoći pri razjašnjavanju područja primjene zabrane stavljanja na tržište iz Uredbe o kozmetici.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0120"><NO.P>120.</NO.P><TXT>U uvodnoj izjavi 13. REACH‑a stoji da se primjenjuje <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0058" ID="QS0058"/>ne dovodeći u pitanje<QUOT.END REF.START="QS0058" CODE="201D" ID="QE0058"/> Uredbu o kozmetici. REACH također sadrži nekoliko izričitih odstupanja za tvari ako se koriste u kozmetičkim proizvodima. Osobito, REACH se primjenjuje <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0059" ID="QS0059"/>ne dovodeći u pitanje<QUOT.END REF.START="QS0059" CODE="201D" ID="QE0059"/> Uredbu o kozmetici <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0060" ID="QS0060"/>u odnosu na pokuse na kralježnjacima <HT TYPE="ITALIC">u smislu te [Uredbe</HT>]<QUOT.END REF.START="QS0060" CODE="201D" ID="QE0060"/><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0060"><P>Članak 2. stavak 6. točka (b), članak 14. stavak 5. točka (b) i članak 56. stavak 5. točka (a) REACH‑a također sadrže nekoliko izričitih odstupanja od predviđenih zahtjeva REACH‑a pod uvjetom da se relevantna tvar koristi u kozmetičkim proizvodima. Moje isticanje</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="21"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0121"><NO.P>121.</NO.P><TXT>Prema mojem mišljenju, cilj je ovdje jasan. REACH‑om se stvara opći okvir za registraciju, evaluaciju i autorizaciju tvari. Ako se tvar koristi u specifičnom sektoru, a sektorski specifični propisi postoje, REACH se može primjenjivati ne dovodeći u pitanje te propise te može (djelomično) ustupiti prednost tim sektorski specifičnim propisima. To je učinjeno u pogledu kozmetike te također u nekoliko drugih područja, poput medicinskih proizvoda, medicinskog pribora, hrane i hrane za životinje itd.<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0061"><P>Vidjeti članak 2. stavke 4., 5. i 6. REACH‑a.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0122"><NO.P>122.</NO.P><TXT>Međutim, nasuprot stajalištu koje osobito zastupaju intervenijenti, to ne znači da se pravila iz Uredbe o kozmetici, kada se tvar koristi u kozmetici, mogu na tu tvar primjenjivati u pogledu svih njezinih uporaba (kozmetičkih i nekozmetičkih). To ne znači da se, primjerice, tvar koja se koristi u deterdžentu ne može ispitati na životinjama u EU‑u temeljem puke činjenice da je također sadržana i u kozmetici<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0062"><P>U vezi s <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0061" ID="QS0061"/>iznimkom male uporabe<QUOT.END REF.START="QS0061" CODE="201D" ID="QE0061"/> koju su predložili intervenijenti vidjeti t. 67. do 71.</P></NOTE>. Također ne znači niti da je svako (daljnje) stavljanje tvari u kozmetici na tržište u EU‑u onemogućeno čim proizvođač deterdženta izvrši bilo kakvo ispitivanje na životinjama izvan EU‑a.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0123"><NO.P>123.</NO.P><TXT>Kako je EFfCI istaknuo, gotovo apsolutna zabrana ispitivanja na životinjama koja postoji u sektoru kozmetike vrlo je specifična. Uobičajeniji slučaj u zakonodavstvu Unije jest taj da se ispitivanje na životinjama treba izbjegavati gdje god je to moguće, ali se nevoljko tolerira gdje nikakva alternativa nije dostupna<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0063"><P>Vidjeti, primjerice, članak 25. stavak 1. REACH‑a, ispitivanje na životinjama smije se provoditi samo u <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0062" ID="QS0062"/>krajnjoj nuždi<QUOT.END REF.START="QS0062" CODE="201D" ID="QE0062"/>; članak 7. stavak 1. Uredbe CLP, <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0063" ID="QS0063"/>samo ako ne postoji druga mogućnost<QUOT.END REF.START="QS0063" CODE="201D" ID="QE0063"/> (Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od <DATE ISO="20081216">16. prosinca 2008.</DATE> o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="353" PAGE.FIRST="1" DATE.PUB="2008">SL 2008., L 353, str. 1</REF.DOC.OJ>.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 20., str. 3.)).</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0124"><NO.P>124.</NO.P><TXT>U tim okolnostima, zakonodavac zasigurno nije htio postići da Uredba o kozmetici ima međusektorske učinke kakve intervenijenti tvrde da ima. Osim toga, podsjećam da je sam tekst zabrane stavljanja na tržište iz Uredbe o kozmetici očigledno sektorski specifičan (<QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0064" ID="QS0064"/>radi ispunjenja zahtjeva <HT TYPE="ITALIC">ove Uredbe</HT><QUOT.END REF.START="QS0064" CODE="201D" ID="QE0064"/>).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0125"><NO.P>125.</NO.P><TXT>Još jednom, gore navedeno potvrđuje potrebu postojanja veze između ispitivanja na životinjama i, <HT TYPE="ITALIC">konkretno</HT>, Uredbe o kozmetici prije nego što može doći do primjene zabrane stavljanja na tržište. Samo izvršenje ispitivanja nije dovoljno.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0126"><NO.P>126.</NO.P><TXT>Unatoč tomu, razumijem zabrinutost koju su intervenijenti izrazili u pogledu učinkovitosti zabrana iz Uredbe o kozmetici i opasnosti od zaobilaženja. U tom pogledu, intervenijenti u biti tvrde da bi određeno društvo prelagano moglo izvršiti ispitivanja radi registracije kozmetičkog proizvoda u skladu s REACH‑om te kasnije upotrijebiti te rezultate u procjeni sigurnosti u skladu s Uredbom o kozmetici. To bi bilo moguće, jer rezultati nisu prikupljani <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0065" ID="QS0065"/>radi ispunjenja zahtjeva Uredbe o [kozmetici]<QUOT.END REF.START="QS0065" CODE="201D" ID="QE0065"/>, nego <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0066" ID="QS0066"/>radi registracije u skladu s REACH‑om<QUOT.END REF.START="QS0066" CODE="201D" ID="QE0066"/>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0127"><NO.P>127.</NO.P><TXT>Kojim bi se tumačenjem zabrane stavljanja na tržište izbjegla opasnost zaobilaženja, uz istodobno poštovanje teksta članka 18. stavka 1. točke (b)?</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0128"><NO.P>128.</NO.P><TXT>Jedan odgovor može biti da bi se zaobilaženje moglo izbjeći utvrđivanjem <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0067" ID="QS0067"/>prave<QUOT.END REF.START="QS0067" CODE="201D" ID="QE0067"/> svrhe ispitivanja. Je li to <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0068" ID="QS0068"/>doista<QUOT.END REF.START="QS0068" CODE="201D" ID="QE0068"/> bila registracija u skladu s REACH‑om? Ili je, u stvarnosti, ispunjenje zahtjeva Uredbe o kozmetici bila ta svrha? To je, u biti, prijedlog koji su iznijeli EFfCI i Francuska Republika. Gore sam iznio<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0064"><P>Vidjeti t. 35. i slj.</P></NOTE> svoju ozbiljnu zabrinutost glede praktičnih aspekata takvog pristupa.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="22"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0129"><NO.P>129.</NO.P><TXT>Drugi mogući odgovor, koji je predložila Komisija (te Europska agencija za kemikalije), jest u osnovi da se tvari ne mogu ispitivati na životinjama u skladu s REACH‑om ako se koriste <HT TYPE="ITALIC">isključivo</HT> u kozmetici<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0065"><P>ECHA/NA/14/14/46, <HT TYPE="ITALIC">Clarity on the interface between REACH and the Cosmetics Regulation</HT>, dostupno na http://echa.europa.eu/view‑article/-/journal_content/title/clarity‑on‑interface‑between‑reach‑and‑the‑cosmetics‑regulation.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0130"><NO.P>130.</NO.P><TXT>Takav je pristup privlačan. Ako se tvar ne koristi izvan kozmetike, zašto bi se onda ispitivala u skladu s REACH‑om osim kako bi se mogla staviti na tržište u sklopu kozmetičkog proizvoda? Međutim, što ako bi se ispitivanje izvršilo radi potencijalne buduće nekozmetičke uporabe? Na kojoj bi osnovi ispitivanje bilo spriječeno? Dakle, zabrana bi se primjenjivala samo na tvari koje imaju stvarnu ili potencijalnu uporabu <HT TYPE="ITALIC">isključivo</HT> u kozmetici. Intervenijenti ističu da se tvari samo vrlo rijetko rabe <HT TYPE="ITALIC">isključivo</HT> u kozmetici. Takvo bi tumačenje, stoga, imalo vrlo malen praktični učinak. Slažem se s tim razmatranjima.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0131"><NO.P>131.</NO.P><TXT>Kako onda riješiti pitanje zaobilaženja, istodobno poštujući tekst članka 18. stavka 1. točke (b) te dosljedno tumačeći Uredbu o kozmetici i REACH? Prema mojem mišljenju, postoji samo jedno rješenje kojim je to moguće. Još jednom, <HT TYPE="ITALIC">upotreba</HT> rezultata ispitivanja na životinjama je ključna.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0132"><NO.P>132.</NO.P><TXT>Prema REACH‑u, ispitivanje na životinjama može se provoditi samo u krajnjoj nuždi. Nema posebnih pravila koja se primjenjuju kada se tvar koristi i u kozmetici. <HT TYPE="ITALIC">Međutim, ne bi trebalo biti moguće upotrijebiti rezultate tih ispitivanja u kontekstu Uredbe o kozmetici</HT>. Mora ih se, naravno, navesti u PIF‑u<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0066"><P>U mjeri u kojoj su ispitivanja izvršili proizvođač, njegovi zastupnici ili dobavljači u skladu s člankom 11. stavkom 2. točkom (e) Uredbe o kozmetici.</P></NOTE>. Međutim, ne može ih se koristiti kako bi se dokazala sigurnost sastojka.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0133"><NO.P>133.</NO.P><TXT>To je jedino razumno rješenje kojim smatram da se pomiruju ta dva propisa te kojim se izbjegava zaobilaženje, a da se istodobno (a) poštuje sektorska narav Uredbe o kozmetici, (b) održava veza između ispitivanja na životinjama i prodaje ispitanog sastojka u kozmetici kako to zahtijeva tekst propisa te (c) izbjegava nemoguća analiza konkretne svrhe/subjektivne namjere.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="4"><TITLE><TI><NP><NO.P>c)</NO.P><TXT>Relevantnost prava WTO‑a</TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0134"><NO.P>134.</NO.P><TXT>I EFfCI i Francuska Republika naglasili su važnost toga da tumačenje bude u skladu s člankom III.4 GATT‑a 1994. Osim toga, Komisija je izrazila ozbiljnu zabrinutost u pogledu usklađenosti zabrane stavljanja na tržište s tom odredbom tijekom zakonodavnog procesa koji je vodio usvajanju Direktive 2003/15.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0135"><NO.P>135.</NO.P><TXT>Posljedično, potrebno je reći nekoliko riječi o pravu WTO‑a prije nego što zaključim svoje tumačenje članka 18. stavka 1. točke (b) Uredbe o kozmetici.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0136"><NO.P>136.</NO.P><TXT>Ocjena zabrane stavljanja na tržište s obzirom na pravo WTO‑a nedvojbeno otvara osjetljiva pitanja te zahtijeva rješavanje složenih pravnih pitanja. Ta će pitanja, u konačnici, morati razmotriti nadležna tijela u okviru sustava WTO‑a za rješavanje sporova.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0137"><NO.P>137.</NO.P><TXT>Kako je gore već navedeno (vidjeti t. 73.), tumačenja koja su predložili intervenijenti i Helenska Republika doista stvaraju značajne prepreke međunarodnoj trgovini. Kao takva, potencijalno mogu potaknuti (još značajnija) pitanja na temelju prava WTO‑a. Međutim, budući da su sva tumačenja koja su stranke predložile odbačena zbog drugih razloga, ovdje nije potrebno detaljno razmatrati njihovu usklađenost s pravom WTO‑a.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="23"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0138"><NO.P>138.</NO.P><TXT>Iz gore navedenih razloga, predložio sam tumačenje zabrane stavljanja na tržište koje smatram da se, u najvećoj mogućoj mjeri, drži teksta Uredbe o kozmetici, a pritom poštuje kontekst i svrhu. Prema mojem mišljenju, to tumačenje zabrane stavljanja na tržište osigurava, u najvećoj mogućoj mjeri, usklađenost s relevantnim odredbama GATT‑a.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="4"><TITLE><TI><NP><NO.P>d)</NO.P><TXT>Zaključci o tekstualnoj, kontekstualnoj i teleološkoj analizi te prijedlog tumačenja zabrane stavljanja na tržište</TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0139"><NO.P>139.</NO.P><TXT>S obzirom na navedeno, smatram da se zabrana stavljanja na tržište mora razumjeti u smislu da sprečava <HT TYPE="ITALIC">upotrebu</HT> rezultata ispitivanja na životinjama u svrhu ispunjavanja zahtjeva Uredbe o kozmetici (podložno relevantnim krajnjim rokovima). Osim toga, <HT TYPE="ITALIC">upotreba</HT> rezultata ispitivanja na životinjama mora se razlikovati od pukog <HT TYPE="ITALIC">uključivanja</HT> tih rezultata u PIF.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0140"><NO.P>140.</NO.P><TXT>Iz te ključne ideje proizlaze odgovori na pojedina pitanja koja je postavio sud koji je uputio zahtjev. U tim se pitanjima ispravno ističe nekoliko potencijalno ozbiljnih problema do kojih može doći pozivanjem na subjektivnu poslovnu namjeru u svijetu koji karakteriziraju transsektorska i transjurisdikcijska složenost, u kojem podaci slobodno kruže. Ako Sud odluči slijediti interpretativni pristup iz ovog mišljenja, odgovori na to postaju relativno jednostavni. Ukratko se mogu prikazati na sljedeći način:</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0141"><NO.P>141.</NO.P><TXT>Za primjenu zabrane stavljanja na tržište nije relevantno gdje je ispitivanje izvršeno. Ispitivanje se moglo izvršiti u EU‑u (primjerice, radi pridržavanja REACH‑a) ili izvan EU‑a (primjerice jer to zahtijeva relevantni inozemni propis).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0142"><NO.P>142.</NO.P><TXT>Subjektivna namjera ili konkretna svrha ispitivanja također nije relevantna (bilo da se radi o konkretnoj namjeri laboratorija koji izvršava ispitivanje, subjekta koji ga naručuje ili nekog drugog subjekta). Osobito, nije bitno je li isključiva svrha, glavna svrha ili samo jedna od mnogih svrha bila da se ispitivanje izvrši radi ispunjenja zahtjeva određenog propisa (bilo Unijina ili onog koji to nije).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0143"><NO.P>143.</NO.P><TXT>Jednako je irelevantno odnosi li se taj propis na kozmetiku ili ne.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0144"><NO.P>144.</NO.P><TXT>Nije relevantno je li, te u kojem trenutku, bilo predviđeno stavljanje kozmetike na tržište (u EU‑u).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0145"><NO.P>145.</NO.P><TXT>Naposljetku, u skladu s jasnim tekstom članka 18. stavka 2. Uredbe o kozmetici, samo ispitivanje na životinjama koje je izvršeno nakon isteka relevantnih krajnjih rokova može izazvati primjenu zabrane stavljanja na tržište.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0146"><NO.P>146.</NO.P><TXT>To je tumačenje koje smatram da najviše odgovora tekstu Uredbe o kozmetici a da je pritom dosljedno ostatku te uredbe i drugim odredbama prava Unije te da uvažava zakonodavnu namjeru i osigurava provedivost. Istodobno, održava razumnu ravnotežu između različitih uključenih interesa pritom poštujući temeljna načela vladavine prava: pravnu sigurnost i zakonitost.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ></GR.SEQ></GR.SEQ></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD">V –</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Zaključak</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0147"><NO.P>147.</NO.P><TXT>Temeljem gore izložene analize, predlažem da Sud na pitanja koja je uputio High Court of Justice (Engleska i Wales), Queen’s Bench Division (Administrative Court) odgovori na sljedeći način:</TXT><P>Prvo pitanje: Članak 18. stavak 1. točku (b) Uredbe (EZ) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od <DATE ISO="20091130">30. studenoga 2009.</DATE> o kozmetičkim proizvodima ne treba tumačiti u smislu da zabranjuje stavljanje na tržište Zajednice kozmetičkih proizvoda koji sadrže sastojke, ili kombinaciju sastojaka, temeljem puke činjenice da su ti sastojci ispitani na životinjama, kada je takvo ispitivanje izvršeno izvan<?PAGE NO="24"?> Europske unije kako bi se udovoljilo zakonskim ili regulatornim zahtjevima trećih zemalja u cilju prodaje kozmetičkih proizvoda s tim sastojcima u tim zemljama. Ista odredba, međutim, sprečava upotrebu rezultata ispitivanja na životinjama radi ispunjenja zahtjeva Uredbe o kozmetici, podložno relevantnim krajnjim rokovima.</P><P>Pitanje 2.(a): Do primjene zabrane stavljanja na tržište iz članka 18. stavka 1. točke (b) Uredbe o kozmetici može doći ako procjena sigurnosti, izvršena u skladu s člankom 10. te uredbe kako bi dokazala da je kozmetički proizvod siguran za zdravlje ljudi prije nego što je postao dostupan na tržištu Unije, uključuje upotrebu podataka koji su rezultat ispitivanja na životinjama izvršenog izvan Europske unije. To ovisi o ispunjenju drugih uvjeta za zabranu stavljanja na tržište, osobito o tome da je ispitivanje izvršeno nakon isteka relevantnih krajnjih rokova. Osim toga, nužno je razlikovati upotrebu tih podataka od pukog uključivanja u dokumentaciju s podacima o proizvodu.</P><P>Pitanje 2.(b): Nije relevantno odnose li se zakonski ili regulatorni zahtjevi trećih zemalja na sigurnost kozmetičkih proizvoda ili ne.</P><P>Pitanje 2.(c): Nije relevantno je li se moglo razumno predvidjeti, u trenutku kad je sastojak ispitan na životinjama izvan Europske unije, da bi bilo koja osoba u nekom trenutku mogla zahtijevati stavljanje kozmetičkog proizvoda koji uključuje taj sastojak na tržište Unije.</P><P>Pitanje 2.(d): Datum na koji je ispitivanje na životinjama izvršeno bitan je u svjetlu stupanja na snagu zabrane stavljanja na tržište. Do primjene zabrane stavljanja na tržište doći će samo ako su upotrijebljeni rezultati ispitivanja na životinjama koje je izvršeno nakon isteka relevantnih krajnjih rokova.</P></NP.ECR></GR.SEQ></CONTENTS.CONCLUSION></CONCLUSION>