European flag

Službeni list
Europske unije

HR

Serija L


2025/2600

13.12.2025

UREDBA VIJEĆA (EU) 2025/2600

od 12. prosinca 2025.

o hitnim mjerama za rješavanje ozbiljnih gospodarskih poteškoća uzrokovanih djelovanjem Rusije u kontekstu agresivnog rata protiv Ukrajine

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 122. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Predsjednik Ruske Federacije najavio je 24. veljače 2022.„posebnu vojnu operaciju” u Ukrajini i ruske su oružane snage započele napad na Ukrajinu. Taj napad predstavlja očito kršenje teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta i neovisnosti Ukrajine. Od tada je agresivni rat protiv Ukrajine kontinuirano eskalirao, a destabilizirajuće aktivnosti Rusije i njezine hibridne kampanje proširili su se na državno područje država članica Unije.

(2)

Osim razornog učinka na ukrajinsko gospodarstvo, agresivni rat Rusije protiv Ukrajine i djelovanje Rusije protiv Unije uzrokovali su i nastavljaju uzrokovati ozbiljne gospodarske poteškoće izvan Ukrajine. S obzirom na blizinu Unije Rusiji i Ukrajini i s obzirom na agresivni rat Rusije protiv Ukrajine kao i djelovanje Rusije protiv Unije, gospodarstvo Unije osjeća učinak i očekuje se da će ga i dalje osjećati sve dok Rusija nastavlja svoj agresivni rat. Osim toga, očekuje se da će gospodarstvo Unije biti još teže pogođeno ako se situacija u Ukrajini pogorša.

(3)

Neopravdan i ničim izazvan agresivni rat protiv Ukrajine uzrokovao je šok za gospodarstvo Unije zbog ozbiljnih poremećaja opskrbe, veće nesigurnosti, viših premija za rizik, manjih ulaganja i potrošnje u Uniji. Zbog toga je prosječni godišnji rast BDP-a u razdoblju 2022. – 2023. bio 1,9 postotnih bodova niži od medijana za države članice predviđenog u Komisijinoj jesenskoj prognozi 2021.

(4)

Zbog opće ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. osobito su se naglo povećale cijene nafte, plina i hrane jer su se tržišta prilagodila gubitku ili potencijalnom gubitku izvoza dvaju velikih dobavljača robe. Izravna posljedica toga bili su i poremećaji u lancima opskrbe za uvoz u Uniju iz Ukrajine, posebno žitarica i biljnih ulja, te za izvoz iz Unije u Ukrajinu, što je posebno ozbiljno utjecalo na sektor poljoprivrede, prerade hrane, ribarstva i akvakulture u Uniji. Opskrba određenim metalima i sirovinama postala je nedostatna zbog vojne agresije i mjera odmazde koje je poduzela Rusija, što je povećalo troškove za industriju Unije.

(5)

S obzirom na negativne učinke na energetska tržišta uzrokovane djelovanjem Rusije, države članice uvele su potporu kućanstvima i poduzećima. Fiskalne mjere koje su države članice donijele u razdoblju od 2022. do 2024. kako bi svele na najmanju mjeru makroekonomski i socijalni učinak visokih cijena energije iznosile su više od 365 milijardi EUR. Komisija je 17. ožujka 2023. donijela komunikaciju naslovljenu „Privremeni okvir za mjere državne potpore u kriznim situacijama i za tranziciju radi potpore gospodarstvu nakon ruske agresije na Ukrajinu” (1), a 4. srpnja 2025. komunikaciju naslovljenu „Okvir za mjere državne potpore kojima se podupire plan za čistu industriju (okvir za državne potpore u sklopu plana za čistu industriju)” (2).

(6)

Zbog ruske agresije na Ukrajinu i činjenice da se Rusija koristi opskrbom energijom kao oružjem još je potrebnije da Unija hitno smanji svoju ovisnost o fosilnim gorivima ubrzavanjem uvođenja energije iz obnovljivih izvora, dekarbonizacije industrije i izgradnje kapaciteta u sektorima koji su od strateškog značaja za prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo, uzimajući u obzir i globalne izazove zbog kojih postoji rizik da se ulaganja u tim sektorima preusmjere u korist trećih zemalja izvan EGP-a. Unija je na svojoj razini poduzela više mjera za odgovor na energetsku krizu, uključujući plan REPowerEU s ciljem ubrzanja prelaska na zelenu energiju i povećanja energetske neovisnosti Unije. U okviru plana REPowerEU državama članicama stavljeno je na raspolaganje dodatnih 20 milijardi EUR na temelju Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća (3) za prevladavanje energetske krize koja je posljedica agresivnog rata Rusije.

(7)

Osim toga, Rusija zapljenom, oduzimanjem ili prisilnom prodajom gospodarske imovine u Rusiji koja pripada ulagačima iz Unije negativno utječe na gospodarstvo i poduzeća Unije. Taj negativan učinak nadovezuje se na posebna plaćanja i poreze koji se naplaćuju subjektima i ulagačima iz Unije te na znatna ograničenja slobodnog kretanja kapitala, što pak uzrokuje poremećaje za ulaganja te negativno utječe na poduzeća i tržišta. Rizici od daljnjih zapljena imovine i dalje su povećani zbog postojeće izloženosti i nemogućnosti izlaska ulagača iz Unije s ruskog tržišta. U tom je kontekstu predsjednik Ruske Federacije 30. rujna 2025. potpisao dekret o ubrzanoj prodaji imovine nakon njezine zapljene.

(8)

Uz gubitak gospodarskog rasta i kupovne moći djelovanje Rusije dovelo je do znatnih izravnih fiskalnih troškova za države članice. Do toga je došlo u razdoblju u kojem se financije država članica još oporavljaju od krize uzrokovane bolešću COVID-19. Velik dio proračuna Unije trebalo je preusmjeriti i na mjere za rješavanje izravnih i neizravnih posljedica agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine.

(9)

Ti različiti elementi pokazuju da je agresivni rat Rusije protiv Ukrajine već ostavio te i dalje ostavlja izravne i neizravne posljedice na gospodarstvo Unije te je znatno utjecao na fiskalno stanje država članica. Unatoč svim mjerama koje su poduzete na razini Unije i na razini država članica, učinci poremećaja uzrokovanih agresivnim ratom Rusije protiv Ukrajine i drugog djelovanja Rusije na području Unije izravno su se i neizravno odrazili na gospodarske rezultate Unije i znatno su utjecali na fiskalno stanje država članica.

(10)

Ova nezapamćeno hitna situacija posljedica je vanjskih čimbenika koji su izvan kontrole država članica i koji ozbiljno utječu na njihova gospodarstva. Postoji prijetnja da će to još više utjecati na njih ako se ne poduzmu hitne mjere kako bi se ograničili kapaciteti Rusije za jačanje hibridnih napada na području Unije. Stoga je potreban brz i koordiniran odgovor na razini Unije. Takvo bi djelovanje trebalo poduzeti u duhu solidarnosti među državama članicama kako bi se izbjegle nejednake posljedice koje bi države članice mogle osjetiti, posebno države članice koje su najbliže granicama Rusije i Ukrajine, ako se povećaju ruske prijetnje. Tim odgovorom ne dovode se u pitanje odgovarajuće mjere koje je Vijeće donijelo u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike u vezi s mjerama ograničavanja protiv Rusije.

(11)

Potreba za hitnim djelovanjem proizlazi iz nedavnog izrazitog pogoršanja sigurnosnog stanja u Ukrajini i u državama članicama, što predstavlja stvarnu prijetnju stabilnosti gospodarskog stanja Unije te je izrazito ovisno o različitim parametrima i njihovu razvoju tijekom vremena.

(12)

S obzirom na hitnost navedenog stanja, primjereno je privremeno zabraniti sve izravne ili neizravne prijenose imovine i pričuva Središnje banke Rusije ili bilo koje pravne osobe, subjekta ili tijela koji djeluju u ime Središnje banke Rusije ili prema njezinim uputama, kao što je Ruski državni investicijski fond („Središnja banka Rusije ili povezani subjekti”), kako bi se osiguralo da se imovina i pričuve Središnje banke Rusije ili povezanih subjekata ne prenose Središnjoj banci Rusije ili povezanim subjektima ili u njezinu odnosno njihovu korist, te u konačnici Rusiji.

(13)

Prijenos sredstava Rusiji trebalo bi hitno spriječiti kako bi se ograničila šteta za gospodarstvo Unije. Vojna potrošnja je od 2022. u velikoj mjeri poticala snažan rast u Rusiji, ali je brzina gospodarskog rasta Rusije znatno oslabila u 2025. Usporavanje je među ostalim posljedica negativnog učinka akumuliranih neravnoteža, osobito visoke inflacije i kamatnih stopa. Fiskalno stanje Rusije dodatno se pogoršalo 2025. jer su se cijene nafte snizile, vrijednost rublja se povećala, a uvođenje sankcija Zapada ponovno se intenziviralo. S obzirom na fiskalnu poziciju Rusije može se očekivati da bi se sva primljena dodatna sredstva izravno upotrijebila za financiranje njezina neopravdanog i ničim izazvanog agresivnog rata protiv Ukrajine s ozbiljnim posljedicama za Europsku uniju i njezine države članice.

(14)

To bi uzrokovalo ozbiljne poteškoće za Unijino gospodarstvo iz dva glavna razloga.

(15)

Prvo, prijenosom dodatnih sredstava Rusiji povećao bi se rizik od eskalacije hibridnih neprijateljskih aktivnosti usmjerenih protiv država članica i na njihovu državnom području, što bi uzrokovalo dodatne gospodarske poremećaje i fiskalne i gospodarske troškove te povećalo gospodarsku nesigurnost. U svojim zaključcima od 26. lipnja 2025. Europsko vijeće oštro je osudilo sve vrste hibridnih aktivnosti, osobito kontinuiranu hibridnu kampanju Rusije, uključujući sabotažu, ometanje kritične infrastrukture, kibernetičke napade, manipuliranje informacijama i upletanje te pokušaje podrivanja demokracije, među ostalim u izbornom procesu. U tim je zaključcima Europsko vijeće napomenulo da će Unija i države članice nastaviti jačati svoju otpornost, sprečavati, odvraćati i odgovarati na hibridne prijetnje Rusije.

(16)

Hibridne aktivnosti Rusije sve se više upotrebljavaju u pokušaju destabilizacije ne samo Ukrajine već i država članica i Unije (primjerice sabotažama, bespilotnim zrakoplovima, gospodarskom špijunažom, upletanjem u izborne procese i kampanjama dezinformiranja). U tom su kontekstu Unija i njezine države članice i poduzeća pretrpjeli izravne troškove pri odgovoru na hibridnu kampanju Rusije.

(17)

Bez zabrane prijenosa imovine i pričuva Središnje banke Rusije ili povezanih subjekata, vjerojatno je da bi se ta sredstva mogla upotrijebiti za potporu hibridnoj kampanji Rusije, čime bi se produbile gospodarske poteškoće u Uniji. Primjerice, posljednjih je tjedana došlo do kršenja zračnog prostora nad Belgijom, Nizozemskom, Poljskom, Rumunjskom, Danskom, Estonijom, Njemačkom, Litvom i Latvijom. Ti su incidenti obrazac, a ne slučajnost i postoji rizik od njihova pogoršanja u slučaju prijenosa imovine i pričuva Središnjoj banci Rusije ili povezanim subjektima ili u njezinu odnosno njihovu korist, te u konačnici Rusiji.

(18)

Drugo, dostupnost dodatnih sredstava za agresivni rat Rusije mogla bi produljiti i pogoršati gospodarsku nesigurnost te bi zahtijevala veći fiskalni odgovor Unije i njezinih država članica za pružanje potpore Ukrajini i gospodarstvu Unije.

(19)

U zaključcima Europskog vijeća od 23. listopada 2025. zaključeno je da su agresivni rat Rusije protiv Ukrajine i njegove posljedice za europsku i svjetsku sigurnost u promjenjivom okruženju egzistencijalni izazov za Uniju. U zajedničkoj komunikaciji Visokog predstavnika i Komisije naslovljenoj „Očuvanje mira – Plan za obrambenu pripravnost do 2030.” (4) navodi se da je Ukrajina i dalje prva linija obrane Europe i sastavni dio europske obrambene i sigurnosne strukture.

(20)

U tom se kontekstu, ako se agresivni rat Rusije nastavi, može očekivati da bi posljedice za gospodarstvo Unije bile još ozbiljnije ako Ukrajina ne bi mogla podupirati fiskalne napore koji su potrebni za nastavak njezinih ratnih napora. Poraz Ukrajine bio bi povezan i s povećanim rizikom od ruske agresije, među ostalim putem hibridnih aktivnosti, protiv neke od država članica ili zemalja u susjedstvu Ukrajine, uključujući zemlje kandidatkinje, što bi imalo trenutačne izravne i neizravne posljedice neviđenih razmjera za sigurnosnu i gospodarsku situaciju u Uniji. Takva bi situacija dodatno povećala razinu nesigurnosti za gospodarske subjekte. Taj bi učinak vjerojatno bio ozbiljniji u državama članicama koje su bliže granicama Ukrajine, Rusije i Bjelarusa. Nedavna ekonometrijska analiza Komisije upućuje na to da je zbog rata rast BDP-a u razdoblju 2022. – 2023. već bio 1,4 – 1,8 postotnih bodova niži u državama članicama koje graniče sa zemljama u ratu u odnosu na prosjek Unije, pri čemu su se gubici tek neznatno smanjili kad je promatrano razdoblje produljeno do 2024.

(21)

Ruski zračni napadi usmjereni na prometne mreže, stambena područja i energetsku infrastrukturu u Ukrajini dodatno su se intenzivirali u listopadu i studenome 2025. Rusija je izvršila sedam velikih kombiniranih napada projektilima i bespilotnim zrakoplovima velikog dometa, što je uzrokovalo ozbiljne poremećaje u ukrajinskoj proizvodnji energije i potrebu za dodatnim uvozom plina za sezonu grijanja. Najrazorniji napadi dogodili su se u noći 7. studenoga i uključivali su više od 500 bespilotnih zrakoplova i projektila te u noći 24. studenoga s 464 bespilotna zrakoplova i 22 projektila. Prema podacima Promatračke misije UN-a za ljudska prava u Ukrajini od 25. studenoga 2025., broj civilnih žrtava u velikim gradovima u 2025. (u razdoblju od siječnja do listopada) povećao se za 26 % u odnosu na prethodnu godinu, a broj ranjenih civila povećao se za 75 % u istom razdoblju. Od početka opće ruske invazije ubijeno je najmanje 14 534 civila, uključujući 745 djece, a ozlijeđeno je 38 472 civila, uključujući 2 349 djece.

(22)

Osim toga, ruska vojna agresija na Ukrajinu već je dovela do velikog raseljavanja ukrajinskog stanovništva u zemlji i u susjedne zemlje i nezapamćenog priljeva raseljenih osoba iz Ukrajine u Uniju, što je ostavilo velike humanitarne i gospodarske posljedice za države članice. Unija i njezine države članice osobito su morale su uložiti i nastavljaju ulagati važan fiskalni napor u prihvat raseljenih osoba iz Ukrajine. Ruska invazija na Ukrajinu prisilila je milijune ljudi da pobjegnu iz svoje zemlje na sigurno, uglavnom u države članice. Do kraja rujna 2025. ukupno je 4,3 milijuna državljana trećih zemalja koji su pobjegli iz Ukrajine dobilo privremenu zaštitu na temelju Direktive Vijeća (EU) 2001/55/EU (5). Bruto fiskalni trošak za Uniju povezan s prihvatom raseljenih osoba iz Ukrajine u Uniji od 2022. procjenjuje se na oko 0,2 % BDP-a godišnje, a različite procjene pokazuju da bi posljedični fiskalni troškovi za države članice u razdoblju od 2022. do 2025. mogli dosegnuti više od 155 milijardi EUR. Daljnja eskalacija agresivnog rata Rusije mogla bi dovesti do rizika od iznenadnog i masovnog priljeva raseljenih osoba iz Ukrajine ili osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita.

(23)

Zbog djelovanja Rusije u Ukrajini, koje predstavlja izravnu prijetnju sigurnosnoj situaciji u Uniji, Unija i njezine države članice morale su znatno povećati svoja ulaganja u obrambene sposobnosti. Od početka agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine u veljači 2022. udio rashoda za obranu u BDP-u u Uniji povećao se za oko 0,25 postotnih bodova i dosegnuo 1,5 % BDP-a u 2024. (odnosno oko 270 milijardi EUR). Vijeće je 28. svibnja 2025. kao hitnu mjeru donijelo Uredbu Vijeća (EU) 2025/1106 (6) s ciljem pružanja financijske pomoći državama članicama kako bi im se omogućilo da podupru pripravnost svoje obrambene industrije. U Komisijinoj jesenskoj prognozi 2025. predviđa se daljnje povećanje potrošnje za obranu od oko 0,5 postotnih bodova do 2027., kad bi dosegnula 2,0 % BDP-a (ili oko 405 milijardi EUR). Osim tih gospodarskih posljedica za gospodarstvo Unije koje proizlaze iz agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine, Rusija svojim djelovanjem izravno utječe na gospodarstvo Unije. To bi se bez zabrane prijenosa još iznenadno i drastično pogoršalo jer bi tada Rusija imala pristup dodatnim sredstvima.

(24)

S obzirom na te različite aspekte, osiguravanje zabrane prijenosa imovine i pričuva Središnje banke Rusije ili povezanih subjekata Središnjoj banci Rusije ili povezanim subjektima ili u njezinu odnosno njihovu korist, te u konačnici Rusiji, primjerena je mjera kako bi se izbjegle daljnje posljedice neviđenih razmjera za gospodarsko stanje Unije uzrokovane djelovanjem Rusije. S obzirom na to da je vremenski ograničena i reverzibilna, ne prelazi ono što je potrebno za ostvarenje tog cilja.

(25)

U sadašnjim je okolnostima također primjereno da financijske institucije koje drže imovinu i pričuve Središnje banke Rusije ili povezanih subjekata zasebno upravljaju novčanim sredstvima koja se akumuliraju dospijećem imovine.

(26)

Posebnim mjerama utvrđenima u ovoj Uredbi ne dovodi se u pitanje imovina Središnje banke Rusije koja se sastoji od potraživanja od financijskih institucija Unije koje podliježe ograničenjima prijenosa. Mjere predviđene ovom Uredbom ne utječu na vlasništvo te imovine. Novčana sredstva koja se u bilancama financijskih institucija koje drže imovinu i pričuve Središnje banke Rusije akumuliraju kao posljedica zabrane prijenosa Središnjoj banci Rusije ili u njezinu korist ne pripadaju Središnjoj banci Rusije i ne čine državnu imovinu. Zabrana prijenosa imovine i pričuva Središnje banke Rusije ili povezanih subjekata privremena je, reverzibilna i podliježe periodičnom preispitivanju.

(27)

Tim dodatnim mjerama stvaraju se nove obveze za financijske institucije koje drže imovinu i pričuve Središnje banke Rusije ili povezanih subjekata u svrhu ublažavanja gospodarskih posljedica za Uniju koje proizlaze iz agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine. S obzirom na kontekst u kojem se te mjere poduzimaju te na činjenicu da se tim mjerama nastoji ostvariti cilj javne politike u pogledu izbjegavanja pogoršanja gospodarskog stanja u Uniji u kontekstu sigurnosne krize, tim se mjerama u potpunosti poštuju temeljna prava i slobode priznati u Povelji o temeljnim pravima, a posebno u njezinu članku 17. u vezi s njezinim člankom 52., jer su opravdane i razmjerne ciljevima koji se nastoje ostvariti.

(28)

Mjere povezane sa zabranom prijenosa imovine ili pričuva Središnje banke Rusije ili povezanih subjekata trebale bi ostati privremene. Trebale bi ostati na snazi sve dok stavljanje Rusiji na raspolaganje znatnih financijskih i drugih sredstava kako bi nastavila svoje djelovanje u kontekstu svojeg agresivnog rata protiv Ukrajine uzrokuje ili postoji opasnost da bi moglo uzrokovati ozbiljne gospodarske poteškoće u Uniji i državama članicama te sve dok postoji opasnost od uzrokovanja daljnjeg ozbiljnog pogoršanja gospodarskog stanja u Uniji i u državama članicama. Stoga je primjereno ukinuti mjere predviđene ovom Uredbom ako Rusija okonča svoj agresivni rat protiv Ukrajine, pruži ratnu odštetu Ukrajini u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se omogućila obnova bez gospodarskih i financijskih posljedica za Uniju te ako je djelovanje Rusije u kontekstu njezina agresivnog rata protiv Ukrajine objektivno prestalo predstavljati ozbiljnu opasnost od znatnih poteškoća za gospodarstvo Unije i njezinih država članica. U tu bi svrhu Vijeće, na prijedlog Komisije u kojem bi trebalo uzeti u obzir izvješće Komisije na temelju godišnjeg preispitivanja ove Uredbe, trebalo izmijeniti ovu Uredbu, među ostalim tako da utvrdi odgovarajuće, nužne i privremene odredbe o postupnom ukidanju radi zaštite legitimnih interesa gospodarskih subjekata iz Unije i država članica, uključujući odgovarajući vremenski okvir za ispunjavanje obveza nakon ukidanja mjera. Osobito, kako bi se osiguralo pravnu sigurnost i uredno postupno ukidanje, trebalo bi utvrditi pravila o vremenskom rasporedu i načinima nadoknade novčanih sredstava.

(29)

Pri primjeni ove Uredbe trebalo bi uzeti u obzir potrebu za osiguravanjem financijske stabilnosti Unije i očuvanjem sistemske važnosti središnjih depozitorija vrijednosnih papira za funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira.

(30)

S obzirom na razmjere krize, razinu njezina društvenog, gospodarskog i financijskog učinka te potrebu za što bržim djelovanjem, ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(31)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju izvanredne i privremene hitne mjere za rješavanje ozbiljnih gospodarskih poteškoća u Uniji uzrokovanih djelovanjem Rusije u kontekstu njezina agresivnog rata protiv Ukrajine i opasnosti od daljnjeg pogoršanja gospodarskog stanja u Uniji. Svrha je tih mjera izbjeći ozbiljno pogoršanje gospodarske stabilnosti u Uniji i njezinim državama članicama tako da se spriječi da se Rusiji na raspolaganje stave znatna sredstva kako bi nastavila svoje djelovanje u kontekstu agresivnog rata protiv Ukrajine.

Članak 2.

Zabrana prijenosa

1.   Zabranjuju se svi izravni ili neizravni prijenosi imovine ili pričuva Središnje banke Rusije ili bilo koje pravne osobe, subjekta ili tijela koji djeluju u ime Središnje banke Rusije ili prema njezinim uputama, kao što je Ruski državni investicijski fond.

2.   Novčanim sredstvima koja odgovaraju imovini i pričuvama iz stavka 1. upravlja se zasebno.

Članak 3.

Izvješćivanje

1.   U mjeri u kojoj se to već ne zahtijeva drugim odredbama prava Unije i neovisno o primjenjivim pravilima koja se odnose na izvješćivanje, povjerljivost i čuvanje poslovne tajne, fizičke i pravne osobe, subjekti i tijela, uključujući Europsku središnju banku, nacionalne središnje banke, subjekte financijskog sektora kako su definirani u članku 4. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7), društva za osiguranje i društva za reosiguranje kako su definirana u članku 13. Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8), središnje depozitorije vrijednosnih papira kako su definirani u članku 2. Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (9) i središnje druge ugovorne strane kako su definirane u članku 2. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (10), Komisiji do 14. ožujka 2026. dostavljaju informacije o imovini i pričuvama iz članka 2. ove Uredbe koje drže, kontroliraju ili za koje su druga ugovorna strana. Te se informacije ažuriraju svaka tri mjeseca, a obuhvaćaju barem sljedeće:

(a)

informacije o identitetu fizičkih ili pravnih osoba, subjekata ili tijela koji imaju u vlasništvu, drže ili kontroliraju takvu imovinu i pričuve, uključujući njihovo ime odnosno naziv, adresu i identifikacijski broj za PDV ili porezni identifikacijski broj;

(b)

iznos ili tržišnu vrijednost takve imovine i pričuva na datum izvješćivanja;

(c)

vrste imovine ili pričuva te kriptoimovine i drugih relevantnih kategorija imovine, uključujući nenovčana sredstva. Ako su dostupne, za svaku od tih kategorija navode se relevantne značajke kao što su količina, lokacija, valuta, dospijeće i ugovorni uvjeti između subjekta koji podliježe obvezi izvješćivanja i vlasnika imovine.

2.   Ako su fizička ili pravna osoba, subjekt ili tijelo koji podliježu obvezi izvješćivanja utvrdili izvanredan i nepredviđen gubitak ili štetu na imovini i pričuvama iz članka 2., te se informacije odmah dostavljaju Komisiji.

3.   Države članice, kao i fizičke i pravne osobe, subjekti i tijela na koje se primjenjuje obveza izvješćivanja iz ovog članka surađuju s Komisijom pri svakoj provjeri primljenih informacija. Komisija može zatražiti sve dodatne informacije koje su joj potrebne za obavljanje takve provjere. Kada se takav zahtjev upućuje fizičkoj ili pravnoj osobi, subjektu ili tijelu, Komisija ga istodobno šalje nadležnom tijelu relevantne države članice. Sve informacije koje Komisija primi stavljaju se na raspolaganje relevantnoj državi članici.

4.   Sve informacije koje se dostave Komisiji i nadležnim tijelima država članica odnosno koje oni prime u skladu s ovim člankom Komisija i nadležna tijela država članica upotrebljavaju samo u svrhe za koje su dostavljene ili primljene.

5.   Svaka obrada osobnih podataka provodi se u skladu s ovom Uredbom i uredbama (EU) 2016/679 (11) i (EU) 2018/1725 (12) Europskog parlamenta i Vijeća te samo u mjeri u kojoj je to potrebno za primjenu ove Uredbe i kako bi se osigurala učinkovita suradnja među državama članicama i suradnja s Komisijom u primjeni ove Uredbe.

Članak 4.

Zaštitne mjere

1.   Ne ispunjava se nijedan zahtjev u vezi s bilo kojim ugovorom ili transakcijom na čije su izvršenje izravno ili neizravno, u cijelosti ili djelomično, utjecale mjere uvedene ovom Uredbom, uključujući zahtjeve za odštetu ili bilo koje druge zahtjeve te vrste, na primjer zahtjev za naknadu štete ili zahtjev na temelju jamstva, posebno zahtjev za produljenje ili plaćanje obveznice, jamstva ili odštete, osobito financijskog jamstva ili financijske odštete, u bilo kojem obliku, ako ga podnesu Ruska Federacija ili pravne osobe, subjekti i tijela iz članka 2. ili osobe koje djeluju u njihovo ime ili prema njihovim uputama. Nikakva sudska, arbitražna ni upravna odluka koju dobiju Ruska Federacija, pravne osobe, tijela i subjekti iz članka 2. ili osobe koje djeluju u njihovo ime ili prema njihovim uputama u vezi s mjerama iz članka 2. ne priznaje se, ne provodi i ne izvršava u Uniji sve dok je ova Uredba na snazi.

2.   U postupcima za izvršenje zahtjeva teret dokaza da ispunjavanje zahtjeva nije zabranjeno stavkom 1. snosi osoba koja traži izvršenje tog zahtjeva.

3.   Stavkom 1. ne dovodi se u pitanje pravo pravnih osoba, subjekata i tijela iz stavka 1. na sudsko preispitivanje zakonitosti neizvršenja ugovornih obveza u skladu s ovom Uredbom.

Članak 5.

Preispitivanje

Komisija do 31. prosinca 2026. i svakih 12 mjeseci nakon toga provodi preispitivanje ove Uredbe i Vijeću podnosi izvješće o glavnim nalazima tog preispitivanja. Tim se preispitivanjem procjenjuje i sljedeće: uzrokuje li stavljanje Rusiji na raspolaganje znatnih sredstava kako bi se nastavilo djelovanje Rusije u kontekstu njezina agresivnog rata protiv Ukrajine i dalje ozbiljne gospodarske poteškoće u Uniji i državama članicama, ili i dalje postoji opasnost da bi ih mogla uzrokovati, te postoji li i dalje opasnost od uzrokovanja daljnjeg ozbiljnog pogoršanja gospodarskog stanja u Uniji i u državama članicama.

Članak 6.

Privremena primjena mjera

1.   Mjere iz članaka od 2. do 4. privremene su. Ostaju na snazi sve dok stavljanje Rusiji na raspolaganje znatnih sredstava kako bi nastavila svoje djelovanje u kontekstu svojeg agresivnog rata protiv Ukrajine uzrokuje ili postoji opasnost da bi moglo uzrokovati ozbiljne gospodarske poteškoće u Uniji i državama članicama te sve dok postoji opasnost od uzrokovanja daljnjeg ozbiljnog pogoršanja gospodarskog stanja u Uniji i u državama članicama. U tu svrhu, mjere utvrđene u ovoj Uredbi prestaju se primjenjivati kada budu ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

Rusija okonča svoj agresivni rat protiv Ukrajine;

(b)

Rusija Ukrajini pruži ratnu odštetu u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se omogućila obnova bez negativnih gospodarskih ili financijskih posljedica za Uniju; i

(c)

djelovanje Rusije u kontekstu njezina agresivnog rata protiv Ukrajine objektivno je prestalo predstavljati ozbiljnu opasnost od znatnih poteškoća za gospodarstvo Unije i njezinih država članica.

2.   Kako bi se osigurala privremena priroda mjera iz članaka od 2. do 4. u skladu s uvjetima utvrđenima u stavku 1., Vijeće, na prijedlog Komisije te uzimajući u obzir izvješće predviđeno u članku 5., mijenja ovu Uredbu, među ostalim donošenjem odgovarajućih, nužnih i privremenih odredaba kako bi se osiguralo uredno postupno ukidanje tih mjera, uzimajući u obzir potrebu za zaštitom legitimnih interesa gospodarskih subjekata iz Unije i država članica.

Članak 7.

Završna odredba

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. prosinca 2025.

Za Vijeće

Predsjednica

M. BJERRE


(1)  (2023/C 101/03).

(2)  (C/2025/3602).

(3)  Uredba (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost (SL L 57, 18.2.2021., str. 17., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/241/oj).

(4)  JOIN(2025) 27 final.

(5)  Direktiva Vijeća 2001/55/EZ od 20. srpnja 2001. o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba (SL L 212, 7.8.2001., str. 12., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2001/55/oj).

(6)  Uredba Vijeća (EU) 2025/1106 od 27. svibnja 2025. o uspostavi Instrumenta za sigurnosne mjere za Europu (SAFE) putem jačanja europske obrambene industrije (SL L, 2025/1106, 28.5.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2025/1106/oj).

(7)  Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2013/575/oj).

(8)  Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2009/138/oj).

(9)  Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (SL L 257, 28.8.2014., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2014/909/oj).

(10)  Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27.7.2012., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2012/648/oj).

(11)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016, str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/679/oj).

(12)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2018/1725/oj).


ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2025/2600/oj

ISSN 1977-0847 (electronic edition)