–

za ZCC Europe GmbH, N. Meyer, Rechtsanwalt,

–

za Europsku komisiju, B. Eggers i M. Salyková, u svojstvu agenata,

1

Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na valjanost Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/910 od 31. svibnja 2021. o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu (SL 2021., L 199, str. 4.).

2

Zahtjev je upućen u okviru spora između društva ZCC Europe GmbH, trgovačkog društva sa sjedištem u Njemačkoj, i Hauptzollamta Düsseldorf (Glavni carinski ured u Düsseldorfu, Njemačka) u vezi s tarifnim razvrstavanjem štapića od tvrdog metala koji se sastoje od kermeta.

Pravni okvir

KN

3

Kombinirana nomenklatura iz Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL 1987., L 256, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 12., str. 3.), kako je izmijenjena Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/1577 od 21. rujna 2020. (u daljnjem tekstu: KN), temelji se na Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe (u daljnjem tekstu: HS), u skladu s Međunarodnom konvencijom o Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe, sklopljenom u Bruxellesu 14. lipnja 1983. (u daljnjem tekstu: Konvencija o HS‑u) i odobrenom zajedno s njezinim Protokolom o izmjenama od 24. lipnja 1986. u ime Europske ekonomske zajednice Odlukom Vijeća 87/369/EEZ od 7. travnja 1987. (SL 1987., L 198, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 6., str. 3.).

4

U skladu s člankom 12. Uredbe br. 2658/87, Europska komisija svake godine uredbom donosi cjelokupnu verziju KN‑a zajedno s pripadajućim carinskim stopama Zajedničke carinske tarife, kako proizlaze iz mjera koje su usvojili Vijeće Europske unije ili Komisija.

5

Prvi dio KN‑a, naslovljen „Uvodne odredbe”, u glavi I. sadržava odjeljak A, naslovljen „Opća pravila za tumačenje kombinirane nomenklature”, koji za razvrstavanje robe propisuje sljedeće:

6

Drugi dio KN‑a, naslovljen „Popis carinskih stopa”, sadržava odsjek XV., naslovljen „Obične kovine i proizvodi od običnih kovina”, čija napomena 4. predviđa:

7

Poglavlje 81. drugog dijela KN‑a, naslovljeno „Ostale obične kovine; kermeti; proizvodi od njih”, koje se nalazi u odsjeku XV. sadržava, među ostalim, sljedeće tarifne brojeve:

8

Poglavlje 82. drugog dijela KN‑a, naslovljeno „Alati, nožarski proizvodi i pribor za jelo od običnih kovina, njihovi dijelovi od običnih kovina”, koje se nalazi u odsjeku XV., sadržava, među ostalim, sljedeće tarifne brojeve:

9

Svjetska carinska organizacija (WCO) odobrava, pod uvjetima određenima u članku 8. Konvencije o HS‑u, napomene s objašnjenjem (u daljnjem tekstu: napomene s objašnjenjem HS‑a) i mišljenja o razvrstavanju, koja usvaja Odbor za HS, osnovan člankom 6. te konvencije. Na temelju članka 7. stavka 1. navedene konvencije, zadaća je tog odbora, među ostalim, pripremiti te napomene s objašnjenjem.

Uredba (EU) br. 952/2013

10

U članku 57. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL 2013., L 269, str. 1.), koji je naslovljen „Razvrstavanje robe u Carinsku tarifu”, u stavcima 1. i 4. propisuje se:

11

U stavku 2. članka 58. te uredbe, naslovljenog „Dodjela provedbenih ovlasti”, pojašnjava se:

12

Na temelju članka 285. stavka 1. navedene uredbe, pri izvršavanju te nadležnosti Komisiji pomaže Odbor za Carinski zakonik, koji se sastoji od predstavnika država članica, a njime predsjeda predstavnik Komisije.

Provedbena uredba 2021/910

13

Komisija je donijela Provedbenu uredbu 2021/910 na temelju članka 57. stavka 4. i članka 58. stavka 2. Uredbe br. 952/2013.

14

U skladu s člankom 1. te provedbene uredbe:

15

Prilog navedenoj uredbi glasi:

Glavni postupak i prethodno pitanje

16

U kolovozu i rujnu 2021. tužitelj u glavnom postupku prijavio je, s ciljem njihova puštanja u slobodan promet, šipke od metalnih karbida ili kermeta uvezene iz Kine u podbroj 8209 00 80 KN‑a, što je podrazumijevalo primjenu carinske stope od 2,7 %.

17

Glavni carinski ured u Düsseldorfu odlučio je robu koju je prijavio tužitelj u glavnom postupku razvrstati u podbroj 8113 00 90 KN‑a na temelju Provedbene uredbe 2021/910. Slijedom toga, u odnosu na tužitelja u glavnom postupku primijenio je carine i porez na dodanu vrijednost (PDV) na uvoz s carinskom stopom od 5 %.

18

Tužitelj u glavnom postupku podnio je prigovor protiv te odluke ističući da se prijavljene šipke od metalnih karbida mogu upotrebljavati samo „za alate”, a ne u druge svrhe i da stoga Provedbena uredba 2021/910 nije primjenjiva na njih. U svakom slučaju, smatra da je Provedbena uredba 2021/910 nezakonita jer ne služi samo kao pojašnjenje, nego se njome mijenja tekst podbroja 8209 00 80 KN‑a te se stoga ne poštuju zaključci iz presude Bundesfinanzhofa (Savezni financijski sud, Njemačka) od 7. kolovoza 2018. (VII R 20/17), u kojoj je već dano takvo pojašnjenje.

19

Tužitelj u glavnom postupku u tom je pogledu istaknuo da se ta presuda Bundesfinanzhofa (Savezni financijski sud) također odnosi na šipke od metalnih karbida koje je on prijavio 2008., s ciljem njihova puštanja u slobodan promet, u podbroj 8209 00 80 KN‑a, a koje su slične onima o kojima je riječ u glavnom postupku. Nakon provjere na licu mjesta Glavni carinski ured u Düsseldorfu je poreznim rješenjem donesenim 2011. razvrstao robu u podbroj 8113 00 90 KN‑a i naknadno naplatio odgovarajuće carine. Budući da je Finanzgericht Düsseldorf (Financijski sud u Düsseldorfu, Njemačka) najprije odbio tužbu podnesenu nakon te naplate, Bundesfinanzhof (Savezni financijski sud) je u okviru razmatranja revizije vratio predmet sudu koji je uputio zahtjev jer je trebalo provjeriti imaju li predmetne šipke od metalnih karbida obilježja tarifnog broja 8209 KN‑a, koji je posebniji. U okviru predmeta upisanog pod referentnim brojem 4 K 3162/18 Z, sud koji je uputio zahtjev u to je vrijeme naložio vještačenje. Imenovani vještak je u svojem nalazu od 4. prosinca 2019. zaključio da se te šipke od metalnih karbida obično dalje obrađuju u alate s geometrijski definiranom oštricom. Prema mišljenju tog vještaka, šipke koje imaju otvore za hlađenje jasno upućuju na to da se upotrebljavaju za svrdla ili glodala s drškom. Navedeni vještak smatrao je da zbog svoje geometrije i odabira materijala ostale šipke imaju jasna obilježja alata s drškom. Na toj je osnovi sud koji je uputio zahtjev presudom od 18. ožujka 2020. ukinuo porezno rješenje iz 2011.

20

Budući da su tim odlukama Bundesfinanzhof (Savezni financijski sud) i Finanzgericht Düsseldorf (Financijski sud u Düsseldorfu) predmetnu robu razvrstali na različit način od onoga koji proizlazi iz obvezujućih tarifnih informacija koje su izdala irska, nizozemska i poljska carinska tijela, donošenjem Provedbene uredbe 2021/910 dano je pojašnjenje nakon savjetovanja s Odborom za Carinski zakonik.

21

Budući da je Glavni carinski ured u Düsseldorfu odbio prigovor koji je tužitelj u glavnom postupku podnio na temelju Provedbene uredbe 2021/910, potonji je podnio tužbu sudu koji je uputio zahtjev.

22

Sud koji je uputio zahtjev ne dvoji o tome treba li šipke od metalnih karbida o kojima je riječ u glavnom postupku razvrstati u podbroj 8209 00 KN‑a i stoga dovodi u pitanje samo valjanost Provedbene uredbe 2021/910. Smatra da je Komisija donošenjem potonje odluke izmijenila sadržaj i doseg tarifnih brojeva 8113 i 8209 KN‑a. U tom pogledu upućuje na namjenu tih štapova od metalnih karbida u smislu tarifnog podbroja 8209 00 KN‑a („za alate”) i na nalaz vještaka od 4. prosinca 2019. naveden u točki 19. ove presude, koji je zatražio u okviru predmeta upisanog pod referentnim brojem 4 K 3162/18 Z. Prema njegovu mišljenju, iz toga proizlazi da zbog njihove geometrije i odabira materijala te prisutnosti otvora za hlađenje na nekima od njih, šipke od metalnih karbida o kojima je riječ u glavnom postupku namijenjene su za proizvodnju alata s geometrijski definiranom oštricom. Dodaje da je bitna namjena šipki od metalnih karbida za alate dovoljna za razvrstavanje u tarifni podbroj 8209 00 KN‑a. Osim toga, pojašnjava da to što štapiće od kermeta još treba dalje obraditi prije nego što se mogu upotrebljavati za alate nije prepreka njihovu razvrstavanju u podbroj 8209 00 80 KN‑a. Naposljetku, s obzirom na nalaz vještaka od 4. prosinca 2019., naveden u točki 19. ove presude, smatra da je pogrešna tvrdnja koja se nalazi na kraju opisa robe u Prilogu Provedbenoj uredbi 2021/910, prema kojoj se predmetni štapići od kermeta zbog njihova niskog stupnja obrade te jednostavnog oblika mogu upotrebljavati za širok raspon namjena.

23

U tim je okolnostima Finanzgericht Düsseldorf (Financijski sud u Düsseldorfu) odlučio prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeće prethodno pitanje:

O prethodnom pitanju

24

Svojim pitanjem sud koji je uputio zahtjev traži od Suda da odluči o valjanosti Provedbene uredbe 2021/910, donesene u svrhu osiguranja ujednačene primjene KN‑a, u dijelu u kojem se njome razvrstavaju štapići od kermeta, koji su vrlo otporni na savijanje, kako je opisano u stupcu 1. tablice iz Priloga toj provedbenoj uredbi, u podbroju 8113 00 90 KN‑a, a ne u njegovu podbroju 8209 00 80, čime se ne uzima u obzir doseg i sadržaj tarifnih brojeva 8113 i 8209 KN‑a, napomene s objašnjenjem koje se odnose na te tarifne brojeve kao ni opća pravila za tumačenje KN‑a i HS‑a.

25

Štapići od kermeta opisani u stupcu 1. tablice iz Priloga Provedbenoj uredbi 2021/910 sastoje se od mješavine volframova karbida koja sadržava kobalt kao vezivo. Volframov karbid obilježava posebna tvrdoća te je stoga posebno pogodan za strojnu obradu metala bušenjem i glodanjem. Štapići o kojima je riječ u glavnom postupku imaju različite duljine, od 100 do 300 mm. Njihov promjer također varira između 2 i 40 mm. Imaju nepromijenjen poprečni presjek s ravnim krajevima. U nekim slučajevima imaju i od jednog do tri kanala za hlađenje. Nije sporno da ti štapići od kermeta zahtijevaju daljnju obradu, za koju ih tužitelj u glavnom postupku preprodaje proizvođačima alata.

26

Dok su njemačka carinska tijela proizvod o kojem je riječ u glavnom postupku razvrstala pod oznaku 8113 KN‑a, Bundesfinanzhof (Savezni financijski sud) je presudom iz 2018. smatrao da on potpada pod tarifni broj 8209 KN‑a.

27

Kako bi se izbjegli rizici od različitog tumačenja KN‑a među državama članicama, Komisija je 31. svibnja 2021. donijela Provedbenu uredbu 2021/910. Njemačka carinska tijela primijenila su je na novi uvoz predmetne robe koji je tužitelj u glavnom postupku obavio tijekom kolovoza i rujna 2021., razvrstavši štapiće od kermeta pod oznaku 8113 KN‑a, što podrazumijeva primjenu carine od 5 %, dok tužitelj u glavnom postupku želi da ih se razvrsta u skladu s nacionalnom sudskom praksom navedenom u prethodnoj točki, pod oznaku 8209 KN‑a, što podrazumijeva primjenu carinske stope od 2,7 %.

28

Sud koji je uputio zahtjev u biti pita Sud je li tumačenjem tarifnih brojeva 8113 i 8209 KN‑a, koje je Komisija prihvatila u Provedbenoj uredbi 2021/910, ta institucija izvršila zabranjenu izmjenu KN‑a, a ne samo dala njegovo pojašnjenje.

29

Najprije valja podsjetiti na to da je Sud u više navrata utvrdio da Komisija, koja djeluje u suradnji s carinskim stručnjacima država članica, raspolaže širokom diskrecijskom ovlasti za pobliže određivanje sadržaja tarifnih brojeva koji se uzimaju u obzir pri razvrstavanju određene robe. Međutim, Komisijina ovlast da donese mjere iz članka 57. stavka 4. i članka 58. stavka 2. Uredbe br. 952/2013 ne dopušta joj izmjenu sadržaja ni opsega tarifnih brojeva koji su utvrđeni na temelju HS‑a, čiji se opseg, na temelju članka 3. Konvencije o HS‑u, Europska unija obvezala da neće preinačiti (vidjeti u tom smislu presude od 12. veljače 2015., Raytek i Fluke Europe, C‑134/13, EU:C:2015:82, t. 29., i od 19. prosinca 2019., Amoena, C‑677/18, EU:C:2019:1142, t. 37. i navedenu sudsku praksu i od 4. veljače 2021., JCM Europe (UK), C‑760/19, EU:C:2021:96, t. 34.).

30

Kako bi se utvrdilo je li razvrstavanjem robe opisane u stupcu 1. tablice iz Priloga Provedbenoj uredbi 2021/910 u tarifni broj 8113 KN‑a, a ne u njegov tarifni broj 8209, Komisija izmijenila sadržaj ili opseg tih dvaju tarifnih brojeva KN‑a, utvrđenih na temelju HS‑a, valja podsjetiti, kao prvo, na to da, u interesu pravne sigurnosti i jednostavnosti nadzora, odlučujući kriterij za tarifno razvrstavanje robe općenito treba tražiti u njezinim objektivnim značajkama i svojstvima, kako su oni određeni u tekstu tarifnog broja i podbroja KN‑a i napomenama odsjeka ili poglavlja (presude od 19. prosinca 2019., Amoena, C‑677/18, EU:C:2019:1142, t. 40., od 18. lipnja 2020., Hydro Energo, C‑340/19, EU:C:2020:488, t. 34. i navedena sudska praksa i od 4. veljače 2021., JCM Europe (UK), C‑760/19, EU:C:2021:96, t. 35.).

31

Kao drugo, ako se razvrstavanje ne može provesti na temelju isključivo objektivnih obilježja i svojstava proizvoda o kojem je riječ, namjena tog proizvoda može biti objektivan kriterij razvrstavanja, pod uvjetom da mu je svojstvena, pri čemu je dovoljno uzeti u obzir bitnu namjenu navedenog proizvoda. Takva se svojstvenost mora moći ocijeniti na temelju njegovih objektivnih obilježja i svojstava (vidjeti u tom smislu presude od 5. rujna 2019., TDK‑Lambda Germany, C‑559/18, EU:C:2019:667, t. 27. i od 18. lipnja 2020., Hydro Energo, C‑340/19, EU:C:2020:488, t. 35. i navedenu sudsku praksu). Mora postojati mogućnost da se ta objektivna obilježja i svojstva proizvoda provjere u trenutku carinjenja (presuda od 26. svibnja 2016., Latvijas propāna gāze, C‑286/15, EU:C:2016:363, t. 33. i navedena sudska praksa).

32

Kao treće, Sud je u više navrata presudio da, unatoč tomu što nemaju obvezujuću pravnu snagu, napomene s objašnjenjem KN‑a i HS‑a važan su instrument za osiguravanje ujednačene primjene zajedničke carinske tarife te kao takve pružaju valjane elemente za njezino tumačenje (presude od 18. lipnja 2020., Hydro Energo, C‑340/19, EU:C:2020:488, t. 36. i navedena sudska praksa i od 20. listopada 2022., Mikrotīkls, C‑542/21, EU:C:2022:814, t. 23.).

33

Kad je riječ o tekstu tarifnih brojeva o kojima je riječ u glavnom postupku, valja istaknuti da je poglavlje 81. drugog dijela KN‑a naslovljeno „Ostale obične kovine; kermeti; proizvodi od njih”, a njegov tarifni broj 8113 odnosi se, među ostalim, na „[kermete] i proizvod[e] od kermeta”. Poglavlje 82. drugog dijela KN‑a, naslovljeno „Alati, nožarski proizvodi i pribor za jelo od običnih kovina, njihovi dijelovi od običnih kovina”, obuhvaća, među ostalim, tarifni broj 8209, koji se među ostalim odnosi na „[p]ločice, štapić[e], vrhov[e] i slično za alate, neugrađeno, od kermeta”.

34

U napomeni s objašnjenjem HS‑a koja se odnosi na odsjek XV. pojašnjeno je, glede područja primjene tih dvaju poglavlja, da „[p]oglavlja 72. do 76. i 78. do 81. obuhvaćaju sirove obične kovine u obliku proizvoda kao što su šipke, žice ili ploče, kao i proizvode od tih kovina, osim proizvoda koji su, bez obzira na prirodu kovine od koje se sastoje, navedeni u poglavljima 82. ili 83., pri čemu ta poglavlja imaju ograničavajući karakter.”

35

Napomena s objašnjenjem za poglavlje 82. drugog dijela KN‑a također predviđa, glede područja primjene tih dvaju poglavlja, da „ovo poglavlje grupira skup alata ili pribora za jelo od metala, koji su isključeni iz prethodnih poglavlja odsjeka XV., koji ne odgovaraju pojmu strojeva i mehaničkih uređaja (električnih ili neelektričnih) iz Odsjeka XVI. […] i koji nisu instrumenti iz poglavlja 90. ili proizvodi iz tarifnih brojeva 96.03 ili 96.04”.

36

Iz toga proizlazi da poglavlje 82. drugog dijela KN‑a ima ograničavajući karakter, s obzirom na to da se to poglavlje odnosi na proizvode koji su u njemu izričito navedeni. Upućivanje na „kermete” akcesorno je jer, s jedne strane, taj pojam ne nalazi se u naslovu navedenog poglavlja 82. i, s druge strane, njegova uporaba u tarifnom broju 8209 KN‑a služi samo kao opisni element materijala od kojih se sastoje pločice, prstenje, točke i slični predmeti za nesastavljene alate na koje se taj tarifni broj izričito odnosi.

37

U Provedbenoj uredbi Komisije te u obrazloženju iz tablice u Prilogu navodi se da tarifni broj 8113 „obuhvaća kermete, neovisno jesu li u sirovim oblicima ili u obliku proizvoda nespomenutih na drugom mjestu”. Iz toga se može zaključiti da tarifni broj 8113 KN‑a ima potencijalno široko područje primjene i da obuhvaća sve proizvode od kermeta, dok je razvrstavanje u tarifni broj 8209 KN‑a rezervirano za „[p]ločice, štapić[e], vrhov[e] i slično za alate”.

38

U ovom je slučaju odlučujuće tumačenje izraza „za alate”. Naime, sud koji je uputio zahtjev u točkama 17. do 20. zahtjeva za prethodnu odluku taj izraz tumači na način da se odnosi i na proizvode koji se nakon potrebne daljnje obrade mogu koristiti samo za alate.

39

Međutim, u skladu s napomenom s objašnjenjem HS‑a u vezi s tarifnim brojem 8209:

40

Međutim, iz izraza „neugrađeno” koji se nalazi u tekstu tarifnog broja 8209 KN‑a i te napomene s objašnjenjem proizlazi da se taj tarifni broj odnosi na proizvode koji su već dostatno prerađeni da bi bili jednostavno i izravno „ugrađeni”, to jest pričvršćeni na alat jednostavno „zavarivanjem, lemljenjem ili stezanjem”. Proizvodi koji moraju biti podvrgnuti daljnjoj obradi, osim jednostavnog pričvršćivanja, ne mogu stoga biti obuhvaćeni navedenim tarifnim brojem prije nego što ih se može pričvrstiti na alate. Isto vrijedi i za štapiće od kermeta o kojima je riječ u glavnom postupku, za koje je nesporno da su samo predoblici „za alate”.

41

Opće pravilo navedeno u prvom dijelu KN‑a, odsjeku I., točki A, 2. podtočki (a), za razvrstavanje robe, prema kojem svako spominjanje proizvoda u nazivu tarifnog broja „uključuje i necjelovit ili nedovršen proizvod”, pod uvjetom da u stanju u kojem je podnesen posjeduje „bitne značajke cjelovitog ili dovršenog proizvoda”, ne mijenja taj zaključak.

42

Upravo uvjet prema kojem dotični proizvod ima bitne značajke cjelovitog ili dovršenog proizvoda nije ispunjen u slučaju štapića od kermeta o kojima je riječ u glavnom postupku. Naime, nije sporno da se ti štapići od kermeta po svojoj prirodi još moraju obraditi, primjerice provrtima, urezima, suženjima, utorima i zakrivljenjima, kako bi stekli specifičan vanjski oblik koji će im omogućiti da budu pričvršćeni na alat jednostavnim zavarivanjem, lemljenjem ili stezanjem.

43

U ovom slučaju, na temelju objektivnih obilježja i svojstava predmetne robe, navedenih u stupcu 3. tablice iz Priloga Provedbenoj uredbi 2021/910, Komisija je primjenom općih pravila 1. i 6. za tumačenje KN‑a i pozivajući se na napomenu 4. odsjeka XV. kao i tekst podbrojeva 8113 00 i 8113 00 90 KN‑a, razvrstala robu poput one o kojoj je riječ u glavnom postupku u podbroj 8113 00 90. Osim toga, isključila je razvrstavanje te robe u tarifni podbroj 8209 00 80 KN‑a kao štapića i sličnog za alate, neugrađenog, od kermeta „jer se proizvodi mogu upotrebljavati za alate i kao alati samo ako su dalje obrađeni, a prikladni su i za druge namjene”.

44

U tom pogledu, sud koji je uputio zahtjev dvoji o valjanosti Provedbene uredbe 2021/910, koja se osobito odnosi na to da je tim razvrstavanjem izmijenjen doseg tarifnog broja 8209 KN‑a, s obzirom na to da su, prema nalazu vještaka od 4. prosinca 2019., navedenom u točki 19. ove presude, „zbog njihove geometrije i odabira materijala te prisutnosti otvora za hlađenje na nekima od njih, [štapići od kermeta poput onih o kojima je riječ u glavnom postupku] namijenjeni za proizvodnju alata s geometrijski definiranom oštricom”. Međutim, te se dvojbe ne mogu prihvatiti. Čak i pod pretpostavkom da se zbog određenih obilježja ti štapići od kermena mogu samo obraditi u alate, oni ne udovoljavaju točno zahtjevima predviđenima tekstom tarifnog broja 8209 KN‑a, kako su objašnjeni relevantnim napomenama s objašnjenjem, prema kojima se proizvodi navedeni pod tim tarifnim brojem moraju moći jednostavno pričvrstiti na alat jednostavnim zavarivanjem, lemljenjem ili stezanjem, bez potrebe za daljnjom obradom.

45

Kao što to također proizlazi iz opisa štapića od kermeta iz stupca 1. tablice iz Priloga Provedbenoj uredbi 2021/910, ti su štapići proizvodi „jednostavn[og] oblik[a]”, te ih obilježava „nisk[i stupanj] obrade”. Isto tako, to proizlazi iz obvezujućih tarifnih informacija DE BTI 5017/22‑1 i DE BTI 2903/22‑1 kojima se predmetni štapići od kermeta označavaju kao „predoblici” koji jednostavno još nisu dovoljno razvijeni da bi u trenutku uvoza imali bitna obilježja koja su potrebna da bi bili obuhvaćeni tarifnim brojem 8209.

46

Naime, iz tumačenja brojnih drugih tarifnih brojeva KN‑a proizlazi da, ako su predoblici proizvoda obuhvaćeni tarifnim brojem, taj tarifni broj izričito navodi taj proizvod:

–

tarifni broj 8212: „Aparati za brijanje, britve i britvice (uključujući pripremke britvica u trakama):”

–

tarifni broj 9606: „Dugmad, dugmad koju se kopča utiskivanjem, dugmad za presvlačenje i ostali dijelovi tih proizvoda; nedovršena dugmad:”

–

tarifni broj 9110: „Kompletni mehanizmi za osobne ili druge satove, nesastavljeni ili djelomično sastavljeni (satni mehanizmi u setovima); nekompletni mehanizmi za osobne ili druge satove, sastavljeni; nekompletni mehanizmi za osobne ili druge satove, nesastavljeni:”

47

Međutim, iz odluke kojom se upućuje prethodno pitanje proizlazi da je tužitelj u glavnom postupku prodavao šipke od metalnih karbida o kojima je riječ proizvođačima alata koji su ih u daljnjim procesima obrade dalje obrađivali u alate za obradu metala odvajanjem čestica. U nalazu vještaka od 4. prosinca 2019., navedenom u točki 19. ove presude, pojašnjava se da su „šipke od metalnih karbida poput onih o kojima je riječ općenito bile obrađene u alate s geometrijski definiranom oštricom”, što potvrđuje da geometrijski oblik štapića od kermeta i, prema tome, poseban alat za koji se koriste i na koji se moraju jednostavno pričvrstiti još nije moguće identificirati u trenutku carinjenja, suprotno zahtjevima utvrđenima sudskom praksom Suda (presuda od 26. svibnja 2016., Latvijas propāna gāze, C‑286/15, EU:C:2016:363, t. 33. i navedena sudska praksa).

48

Upućivanje suda koji je uputio zahtjev na točku 28. presude od 5. rujna 2019., TDK‑Lambda Germany (C‑559/18, EU:C:2019:667) ni na koji način ne mijenja tu ocjenu. Naime, u točki 33. te presude Sud je izričito pojasnio da, kada se predmetni tarifni broj temelji na kriteriju razvrstavanja koji se temelji na nekoj posebnoj uporabi dotične robe, taj je kriterij odlučujuć za razvrstavanje te robe pod taj tarifni broj.

49

Međutim, iz teksta predmetnog tarifnog broja i podbroja KN‑a i napomena uz odsjeke ili poglavlja proizlazi da je proizvod o kojem je riječ u glavnom postupku određen svojim objektivnim obilježjima i svojstvima te se ne temelji na kriteriju razvrstavanja zasnovanom na nekoj posebnoj uporabi. To je potvrđeno tekstom tablice priložene Provedbenoj uredbi 2021/910.

50

Stoga samo podredno valja ispitati tvrdnju suda koji je uputio zahtjev, iznesenu u točki 20. zahtjeva za prethodnu odluku, koja se odnosi na pogrešnost pretpostavke koju je Komisija iznijela u stupcu 1. tablice iz Priloga Provedbenoj uredbi 2021/910, prema kojoj se štapići od kermeta mogu „upotrebljavati za širok raspon namjena”. Naime, štapići od kermeta opisani u tom stupcu 1. prilagođeni su drugim namjenama. Činjenica da neki od tih štapića imaju kanale za hlađenje ne opravdava, posebice, njihovo nerazvrstavanje u tarifni broj 8113 KN‑a. Na temelju tehničke dokumentacije, kanali za hlađenje također su potrebni za vodilice u tekstilnoj industriji. Postojanje kanala za hlađenje stoga ne znači da se štapići od kermeta mogu upotrebljavati samo za alate.

51

Zbog svih tih razloga Komisija nije prekoračila svoju diskrecijsku ovlast time što je u stupcu 3. tablice iz Priloga Provedbenoj uredbi 2021/910 navela da roba potpada pod tarifni broj 8113 KN‑a te se ne može razvrstati u tarifni broj 8209 KN‑a zbog svojih objektivnih obilježja i svojstava.

52

Slijedom toga, valja utvrditi da Komisija time što je štapiće od kermeta opisane u stupcu 1. tablice u Prilogu Provedbenoj uredbi 2021/910 razvrstala u tarifni broj 8113 KN‑a, a ne u njegov tarifni broj 8209, nije izmijenila sadržaj ni opseg tih dvaju tarifnih brojeva.

53

S obzirom na sva prethodna razmatranja, na upućeno pitanje valja odgovoriti tako da njegovim razmatranjem nije utvrđeno postojanje nijednog elementa koji bi mogao utjecati na valjanost Provedbene uredbe 2021/910.

Troškovi

54

Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.