|
Službeni list |
HR Serija C |
|
C/2026/5290 |
13.10.2026 |
Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33
(C/2026/5290)
Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).
OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE
„Nuits-Saint-Georges”
PDO-FR-A0579-AM02
Datum obavijesti: 24.7.2026.
OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE
1. Zemljopisno područje
U poglavlju I. odjeljku IV. točki 1. specifikacije:
|
— |
Dodaje se izraz „na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2024.” jer su administrativne granice dviju općina provjerene usporedbom sa službenim zemljopisnim šifrarnikom iz 2024. |
Mijenja se točka 6. jedinstvenog dokumenta.
|
— |
navodi se da su kartografski dokumenti koji se odnose na zemljopisno područje dostupni na internetskoj stranici Nacionalnog instituta za podrijetlo i kvalitetu. |
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
2. Razgraničeno područje čestice
Budući da je područje čestice razgraničene za uzgoj grožđa za tu oznaku preispitao nadležni nacionalni odbor na sastanku održanom 25. lipnja 2024., prethodni datum odobrenja naveden u poglavlju I. odjeljku IV. točki 2. podtočki (a) zamijenjen je tim datumom.
Budući da je posebno područje čestice unutar područja čestice oznake razgraničeno za uzgoj grožđa za proizvodnju vina koja se mogu označavati izrazom „premier cru” preispitao nadležni nacionalni odbor na sastanku održanom 25. lipnja 2024., prethodni datum odobrenja naveden u poglavlju I. odjeljku IV. točki 2. podtočki (b) zamijenjen je tim datumom.
Izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
3. Područje u neposrednoj blizini
U poglavlju I. odjeljku IV. točki 3. popis općina usklađen je sa službenim zemljopisnim šifrarnikom iz 2024. jer su od posljednjeg odobrenja specifikacije neke općine promijenile naziv ili su se spojile.
Početni opseg područja u neposrednoj blizini ostaje potpuno isti.
Mijenja se točka 9. jedinstvenog dokumenta.
4. Promjena nadzornog tijela
S obzirom na revidirana pravila o izradi, mijenja se poglavlje III. odjeljak II. specifikacije navođenjem nadležnog nadzornog tijela.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
JEDINSTVENI DOKUMENT
1. Naziv(i)
„Nuits-Saint-Georges”
2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla
ZOI – zaštićena oznaka izvornosti
3. Kategorije proizvoda od vinove loze
|
1. |
Vino |
3.1. Oznaka kombinirane nomenklature
• 22 – PIĆA, ALKOHOLI I OCAT
2204 – Vino od svježega grožđa, uključujući pojačano vino; mošt od grožđa, osim onog iz tarifnog broja 2009
4. Opis vina
1. Bijela vina
KRATAK OPIS
Riječ je o mirnim, suhim vinima.
Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost bijelih vina iznosi 11 %.
Bijela vina za koja se smije upotrebljavati oznaka „premier cru” imaju najmanju prirodnu volumnu alkoholnu jakost od 11,5 %.
Ta vina nakon pojačavanja ne premašuju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 13,5 %.
Ukupna volumna alkoholna jakost vina koja smiju nositi oznaku „premier cru” nakon pojačavanja ne premašuje 14 %.
Gotova vina, koja su spremna za puštanje u potrošnju, imaju najveći dopušteni udio fermentabilnog šećera (glukoza i fruktoza) od:
|
1. |
3 grama po litri; |
|
2. |
ili 4 grama po litri ako ukupna kiselost iznosi najmanje 55,10 miliekvivalenata po litri, odnosno 4,13 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina (ili 2,7 grama po litri, izraženo kao H2SO4). |
Ostali analitički kriteriji u skladu su s propisima EU-a.
Bijela su vina uravnotežena, bogata i izrazito elegantna.
Opća analitička svojstva
|
— |
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.): — |
|
— |
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.): — |
|
— |
Najmanja ukupna kiselost: — |
|
— |
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri): — |
|
— |
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri): — |
2. Crna vina
KRATAK OPIS
Riječ je o mirnim, suhim vinima.
Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost crnih vina iznosi 10,5 %.
Crna vina za koja se smije upotrebljavati oznaka „premier cru” imaju najmanju prirodnu volumnu alkoholnu jakost od 11 %.
Ta vina nakon pojačavanja ne premašuju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 13,5 %.
Ukupna volumna alkoholna jakost vina koja smiju nositi oznaku „premier cru” nakon pojačavanja ne premašuje 14 %.
Najveći sadržaj jabučne kiseline za crna vina u fazi pakiranja određen je na 0,4 grama po litri.
Najveći sadržaj fermentabilnog šećera (glukoza i fruktoza) u gotovim vinima, koja su spremna za puštanje u potrošnju, određen je na 2 grama po litri.
Ostali analitički kriteriji u skladu su s propisima EU-a.
Crna vina intenzivne su i sjajne ljubičaste boje. U mladim crnim vinima obično se osjećaju note trešnje, jagode i crnog ribiza. Zbog dozrijevanja i načina proizvodnje poprimaju profinjenu senzualnu zaokruženost. Često imaju dodatne arome kože, tartufa, krzna i divljači.
Opća analitička svojstva
|
— |
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.): — |
|
— |
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.): — |
|
— |
Najmanja ukupna kiselost: — |
|
— |
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri): — |
|
— |
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri): — |
5. Postupci proizvodnje vina
5.1. Posebni enološki postupci
1.
|
— |
Reduktivne tehnike pojačavanja vina dopuštene su za crna vina uz ograničenje stope koncentracije do najviše 10 %. |
|
— |
Zabranjena je upotreba komadića drva. |
|
— |
Ta vina nakon pojačavanja ne premašuju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 13,5 %. |
|
— |
Ukupna volumna alkoholna jakost vina koja smiju nositi oznaku „premier cru” nakon pojačavanja ne smije premašivati 14 %. |
Uz prethodno navedene odredbe, pri provedbi enoloških postupaka potrebno je poštovati obveze utvrđene na europskoj razini.
2.
a) Gustoća sadnje
|
— |
Najmanja gustoća nasada vinove loze iznosi 9 000 trsova po hektaru, s razmakom između redova do najviše 1,25 metara i razmakom između trsova od najmanje 0,50 metara. |
|
— |
Ne zahtijeva se sadnja vinove loze u redovima sve dok se poštuje najmanja gustoća sadnje, a trsovi su postavljeni s razmakom od najmanje 0,50 metara. |
b) Pravila o rezidbi
Vina se proizvode od vinove loze koja se obrezuje u skladu sa sljedećim odredbama:
Opće odredbe
Bijela vina
Vinova loza može se obrezivati:
|
— |
kratkom rezidbom (u obliku kordonca Royat i dvostranog kordonca), s najviše deset pupova po trsu, |
|
— |
ili dugačkom rezidbom jednostruki Guyot, s najviše osam pupova po trsu. |
Crna vina
Vinova loza obrezuje se na najviše 8 pupova po trsu:
|
— |
kratkom rezidbom (vinova loza uzgajana sustavom kordonac Royat i dvostrani kordonac te račvastim i lepezastim uzgojem), |
|
— |
ili dugačkom rezidbom jednostruki Guyot. |
Posebne odredbe
Razdoblje oblikovanja kordonca ograničeno je na najviše dvije godine. U tom razdoblju dopuštena je rezidba dvostruki Guyot do najviše pet pupova na svakom trsu.
Rezidba jednostruki Guyot može se prilagoditi:
|
— |
drugim reznikom koji omogućuje da se svake godine mijenja položaj trsa, |
|
— |
trsom skraćenim na najviše tri pupa i reznikom sa samo dva pupa. |
Bez obzira na način rezidbe, loza se može rezati s dodatnim pupovima pod uvjetom da u fenološkoj fazi, kad je na lozi 11 do 12 listića, broj plodovitih grana te godine po trsu nije veći od broja pupova propisanog pravilima o rezidbi.
5.2. Maksimalni prinosi
|
1. |
Maksimalni prinos za bijela vina 64 hektolitra po hektaru |
|
2. |
Maksimalni prinos za crna vina 58 hektolitara po hektaru |
|
3. |
Maksimalni prinos za bijela vina s oznakom „premier cru” 62 hektolitra po hektaru |
|
4. |
Maksimalni prinos za crna vina s oznakom „premier cru” 56 hektolitara po hektaru |
6. Razgraničeno zemljopisno područje
Berba grožđa, proizvodnja, razvoj i dozrijevanje vina odvijaju se na području sljedećih općina iz departmana Côte-d’Or, na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2024.: Nuits-Saint-Georges i Premeaux-Prissey.
7. Sorta ili sorte vinove loze
Chardonnay B
Pinot Blanc B
Pinot Gris G
Pinot Noir N
8. Opis povezanosti
(a) Opis prirodnih čimbenika koji pridonose povezanosti
Zemljopisno područje nalazi se na vinogradarskom području „Côte de Nuits” i ima oblik uzvisine ravnih strana koja se proteže u smjeru sjever-jug i duga je oko 25 kilometara. Taj reljef tektonskog podrijetla razdvaja vapnenačke visoravni „Hautes Côtes” na zapadu, nadmorske visine između 400 i 500 metara, i ravnicu Bresse na istoku, tektonsko potonuće iz tercijara čija nadmorska visina na mjestu „Côte” iznosi otprilike 250 metara. Područje obuhvaća teritorij općina Nuits-Saint-Georges i Premeaux-Prissey, koje se nalaze između grada Dijona na sjeveru i grada Beaunea u departmanu Côte-d’Or u Burgundiji. U općini Nuits-Saint-Georges hrbat uzvisine Côte, na visini od oko 150 metara, sastoji se od slojeva vapnenca iz razdoblja bajocija i batona (srednja jura), čiji se temelj sastoji od osobito kompaktnog vapnenca iz Comblanchiena. Između vapnenačkih slojeva u donjem dijelu padine nalazi se tanak sloj lapora iz razdoblja bajocija (glinasti vapnenac), što se u krajoliku očituje kao blaga zaravan. Krajolik prekida usječena dolina kojom povremeno teče potok Meuzin, a voda otječe u zaleđe. Na kraju se nalazi velika aluvijalna lepeza koju djelomično zauzima općina Nuits-Saint-Georges. Vapnenačku podlogu na padinama često prekrivaju slojevi sipara koje čini mješavina gline i ilovače nastala promjenama podtla i reljefa iznad njega. Priroda naslaga ovisi o njihovu položaju na padini. Slojevi na gornjoj padini vrlo su kameniti i oskudni. Slojevi koji se nalaze u podnožjima, čija debljina varira od nekoliko desetaka centimetara do jednog metra, sadržavaju više sitnih čestica i gušći su. Na gornjoj padini pojavljuje se karakteristična tvorba: sloj krioklastičnog šljunka na tvrdom vapnencu. Taj je šljunak nastao tijekom glacijacija u razdoblju kvartara, odlično odvodi vodu i slabo je plodan. Aluvijalna lepeza Meuzina sastoji se od šljunčanih aluvijalnih vapnenačkih formacija s dobrom odvodnjom vode. Čestice razgraničene za berbu grožđa nalaze se duž hrpta uzvisine Côte, s obje strane doline Meuzin, gdje su površinska tla dovoljno razvijena da korijenje može prodrijeti u njih i imaju dobru odvodnju. Osim toga, nalaze se u gornjem dijelu aluvijalne lepeze. Tla su slabo razvijena i općenito karbonatna, plitka i imaju dobru odvodnju, posebno u vapnenačkoj podlozi. Tla su raspoređena u toposekvence, od siromašnih tala s visokim sadržajem vapnenca na gornjoj padini preko tala bogatih glinom na nižim razinama do relativno dubokih tala (0,50 m), ispranih na površini, koja se nalaze u podnožju i u aluvijalnoj lepezi. Klima je oceanska i hladna, a remete je kontinentalni i južni utjecaji koji prolaze kroz koridore Rhône-Saône. Regionalni oceanski karakter odražava se u umjerenoj količini ravnomjerno raspoređenih padalina (otprilike 750 milimetara godišnje), bez izrazite ljetne suše. Prosječna godišnja temperatura iznosi 10,5 °C, što svjedoči o određenoj svježini. „Côte” se nalazi na istoku masiva Morvan i burgundske visoravni. Zbog svojeg zaštićenog položaja ima povoljne temperature i izrazito nisku količinu padalina za tu regiju.
(b) Opis ljudskih čimbenika koji pridonose povezanosti
Općina Nuits-Saint-Georges povijesno je vinogradarsko središte. Kao i susjedna općina Beaune, nalazi se u središtu vinograda na uzvisini Côte. Čini se da se u razvijenom srednjem vijeku ondje intenzivno uzgajala vinova loza. Neka od vinogradarskih područja (cru) u toj općini poznata su već stoljećima. Danguy i Aubertin u svojem su radu iz 1892. zabilježili da vinogradi Saint-Georges postoje od 1000. godine. Od 15. stoljeća vina pod nazivom „Beaune”, koja su se zapravo proizvodila na cijelom području Côte, prodavala su se diljem Europe. Riječ je o imidžu naziva „Grofovija Bourgogne” na njegovu vrhuncu. Riječ je o čvrstim crnim vinima, „pinots vermeils”, u kojima nema puno tanina, koja su bila jedina koja su mogla izdržati putovanja. U 18. stoljeću u toj je regiji došlo do uspona trgovaca-proizvođača, zbog čega su vina „Bourgogne” poprimila nov identitet i počela se distribuirati u velikom dijelu Europe. U tom su razdoblju u općini Nuits osnovane trgovačke kuće koje će kasnije oblikovati povijest vinogradarstva te regije. Nuits je zatim postao drugo središte trgovine vinom u Burgundiji, uz Beaune. Trgovačke kuće, koje su držale velik udio tržišta, opskrbljivale su se „finim vinom” s područja Côte. Najprestižnije područje cru postalo je toliko poznato po izvrsnosti da je njegov naziv 1892. dodan nazivu općine Nuits, koji otad glasi Nuits-Saint-Georges. Zemljopisne granice oznake izvornosti „Nuits-Saint-Georges” utvrđene su 1934. presudom građanskog suda u Beauneu. Na temelju te presude tadašnja kontrolirana oznaka izvornosti „Nuits-Saint-Georges” priznata je odlukom od 11. rujna 1936. Vinogradi i čimbenici koji pridonose njihovoj kvaliteti opširno se proučavaju od 18. stoljeća, a mnogi su autori sastavili klasifikacije područja cru u Burgundiji. Klasifikacija koju je izradio Odbor za vinogradarstvo okruga Beaune 1860. bila je vrhunac tog rada. Svaki vinograd (climat) (obično se radi o nazivu čestice (lieu-dit)) zasađen „elegantnom sortom” klasificiran je na ljestvici kvalitete za svaku ispitanu općinu. Godine 1943. priznat je popis zemljopisnih jedinica climat za koje se može navoditi izraz „premier cru” za Nuits-Saint-George. Bila su to najcjenjenija područja cru koja su uglavnom utvrđena 1860. Pinot Noir N glavna je sorta grožđa koja se uzgaja u vinogradima. Uzgaja se i Chardonnay B, uglavnom na području Premeaux-Prissey, koji čini samo 2 % uzgojenog grožđa. Vinova loza u cijeloj se regiji Côte uzgaja u skladu s aktualnim postupcima, među kojima se posebno ističe gustoća sadnje veća od 9 000 trsova po hektaru. Proizvođači su svjesni osjetljivosti tla na eroziju i posvećuju veliku pozornost očuvanju njegova integriteta. Vina tradicionalno dozrijevaju u vinariji, što znači da mogu dugo odležavati, ovisno o svojstvima berbe i zemljopisne jedinice climat. Vinogradi su 2009. zauzimali površinu od oko 300 hektara, od čega je 148 hektara klasificirano kao „premier cru”. Prosječna godišnja proizvodnja iznosila je 13 400 hektolitara. Bijela vina proizvode se samo na šest hektara u količini od oko 300 hektolitara. Oko dvije trećine vina prodaju proizvođači.
(c) Informacije o kvaliteti i svojstvima proizvoda
Crna vina intenzivne su sjajne ljubičaste boje. U mladim crnim vinima obično se osjećaju note trešnje, jagode i crnog ribiza. Dozrijevanjem poprimaju profinjenu senzualnu zaokruženost, baš kao i njihovi proizvođači. Njihove su arome često nadopunjene aromama kože, tartufa, krzna i divljači. Vina s izrazom „premier cru” jaka su i imaju intenzivnu taninsku strukturu. Dugo se razvijaju u boci i izrazito su pogodna za odležavanje. Bijela su vina uravnotežena, bogata i izrazito elegantna.
(d) Uzročna povezanost
Općina Nuits-Saint Georges, koja se nalazi u središtu vinograda Côte de Nuits, u potpunosti je posvećena proizvodnji finih burgundskih vina. Sjedište je regije Côte de Nuits, a njezini vinogradi uživaju velik prestiž. Ti se vinogradi protežu na širokom obronku okrenutom prema istoku i u njegovu podnožju. Zbog takvog krajolika dobivaju mnogo sunca i tla se rano zagrijavaju. Jutarnje magle česte su na ravnici, ali ne dopiru do viših područja. Zbog podloge padina, koja je uglavnom vapnenačka, kao i zbog podloge podnožja, tlo ima dobru odvodnju i umjereno je plodno. U takvom okruženju potencijal lokalne sorte Pinot Noir N može u potpunosti doći do izražaja. Zahvaljujući toploj mezoklimi i umjerenoj plodnosti tla, crna su vina uravnotežena i koncentrirana, zbog čega s vremenom razvijaju složenu paletu aroma. Chardonnay B također potječe iz Burgundije i uzgaja se na određenim lokacijama s više laporastih tala. Bijela vina dozrijevanjem zadržavaju dovoljno kiselosti, što ih čini elegantnima i dugotrajnima. Proizvođači nastoje istaknuti posebna svojstva prirodnog okoliša vina područja Nuits-Saint-Georges i svoje postupke, kako u vinogradu tako i u vinariji, koji za cilj imaju ostvariti taj potencijal. Velika gustoća sadnje, kontrola prinosa i pažljiva berba dopunjuju se tradicionalnim tehnikama vinifikacije i dugim dozrijevanjem u vinariji. Uslijed raznolikosti terena, geologije i tala vina se odlikuju vrlo raznolikim nijansama, zbog čega generacije proizvođača već dugo razlikuju zemljopisne jedinice climat koje čine zemljopisno područje. Uobičajeno je bilo da se na etiketama na bocama navodi naziv zemljopisne jedinice climat iz koje grožđe potječe. Osim toga, najpoznatije zemljopisne jedinice climat, koje su često bile poznate od davnina, mogu se istaknuti izrazom „premier cru”. Jullien je 1816. klasificirao vinograde u zemljopisnoj jedinici lieu-dit pod nazivom Saint-Georges u općinama Nuits-Saint-George te Clos de Premeau kao prvorazredne, a ostale vinograde u tim dvjema općinama kao drugorazredne. Odbor za vinogradarstvo okruga Beaune 1860. klasificirao je oko 300 hektara u dvjema općinama kao „vinograde u kojima se proizvode fina vina”, od čega je 100,53 hektara klasificirano kao „prvorazredno”. Taj će poredak poslužiti kao smjernica za priznavanje budućih „klima” priznatih pod nazivom „premier cru”. U razdoblju velikih gospodarskih poteškoća za Burgundiju 1934. neki su proizvođači iz Nuitsa osnovali udruženje Confrérie des Chevaliers du Tastevin (Bratstvo vitezova kušačkog pehara). Cilj tog udruženja, koje je bilo prototip vinarskih udruženja, bio je promicati i širiti vina iz Burgundije diljem svijeta. Danas je njegovo sjedište izvan grada, u dvorcu Château du Clos de Vougeot. To je bratstvo uspješno pridonijelo održavanju prestižnog imidža burgundskih vina, od čega su profitirala i vina „Nuits-Saint-Georges”. Vina „Nuits-Saint-Georges” poznata su od oceanskih dubina do mjeseca! Astronauti misije Apollo 15 postavili su 1971. naljepnicu s boce vina „Nuits-Saint-Georges” (radilo se o kupaži „Terre-Lune”) u jedan od kratera na mjesecu, koji su nazvali Saint-Georges. Zaštićena oznaka izvornosti „Nuits-Saint-Georges” osim toga je kuma nuklearne podmornice Le Rubis. Crna vina „Nuits-Saints-Georges” uživaju međunarodni ugled.
9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)
Označivanje
Nacionalno zakonodavstvo
Dodatne odredbe o označivanju
Nazivu zaštićene oznake izvornosti može se dodati oznaka „premier cru” za vina koja ispunjavaju uvjete proizvodnje utvrđene za tu oznaku.
Nazivu zaštićene oznake izvornosti može se dodati oznaka „premier cru” nakon koje slijedi naziv jednog od podneblja navedenih u nastavku, za vina koja ispunjavaju uvjete proizvodnje utvrđene za oznaku „premier cru”.
Nakon naziva zaštićene oznake izvornosti može slijediti naziv jednog od podneblja navedenih u nastavku, za vina koja ispunjavaju uvjete proizvodnje utvrđene za oznaku „premier cru”.
Popis podneblja:
|
— |
„Aux Argillas” |
|
— |
„Aux Boudots” |
|
— |
„Aux Bousselots” |
|
— |
„Aux Chaignots” |
|
— |
„Aux Champs Perdrix” |
|
— |
„Aux Cras” |
|
— |
„Aux Murgers” |
|
— |
„Aux Perdrix” |
|
— |
„Aux Thorey” |
|
— |
„Aux Vignerondes” |
|
— |
„Chaines Carteaux” |
|
— |
„Château Gris” |
|
— |
„Clos Arlot” |
|
— |
„Clos de la Maréchale” |
|
— |
„Clos des Argillières” |
|
— |
„Clos des Corvées” |
|
— |
„Clos des Corvées Pagets” |
|
— |
„Clos des Forêts Saint-Georges” |
|
— |
„Clos des Grandes Vignes” |
|
— |
„Clos des Porrets-Saint-Georges” |
|
— |
„Clos Saint-Marc” |
|
— |
„En la Perrière Noblot” |
|
— |
„La Richemone” |
|
— |
„Les Argillières” |
|
— |
„Les Cailles” |
|
— |
„Les Chabœufs” |
|
— |
„Les Crots” |
|
— |
„Les Damodes” |
|
— |
„Les Didiers” |
|
— |
„Les Hauts Pruliers” |
|
— |
„Les Perrières” |
|
— |
„Les Porrets-Saint-Georges” |
|
— |
„Les Poulettes” |
|
— |
„Les Procès” |
|
— |
„Les Pruliers” |
|
— |
„Les Saints-Georges” |
|
— |
„Les Terres Blanches” |
|
— |
„Les Vallerots” |
|
— |
„Les Vaucrains” |
|
— |
„Roncière” |
|
— |
„Rue de Chaux” |
Nacionalno zakonodavstvo
Odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području
Područje u neposrednoj blizini, za koje je utvrđeno odstupanje u pogledu proizvodnje, razvoja i dozrijevanja vina, obuhvaća područje sljedećih općina, na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2024.:
|
— |
departman Côte-d’Or: Agencourt, Aloxe-Corton, Ancey, Arcenant, Argilly, Autricourt, Auxey-Duresses, Baubigny, Beaune, Belan-sur-Ource, Bévy, Bissey-la-Côte, Bligny-lès-Beaune, Boncourt-le-Bois, Bouix, Bouze-lès-Beaune, Brion-sur-Ource, Brochon, Cérilly, Chamboeuf, Chambolle-Musigny, Channay, Charrey-sur-Seine, Chassagne-Montrachet, Châtillon-sur-Seine, Chaumont-le-Bois, Chaux, Chenôve, Chevannes, Chorey-lès-Beaune, Collonges-lès-Bevy, Combertault, Comblanchien, Corcelles-les-Arts, Corcelles-les-Monts, Corgoloin, Cormot-Vauchignon, Corpeau, Couchey, Curley, Curtil-Vergy, Daix, Dijon, Ebaty, Echevronne, Epernay-sous-Gevrey, Etrochey, Fixin, Flagey-Echézeaux, Flavignerot, Fleurey-sur-Ouche, Fussey, Gerland, Gevrey-Chambertin, Gilly-lès-Citeaux, Gomméville, Grancey-sur-Ource, Griselles, La-Rochepot, Ladoix-Serrigny, Lantenay, Larrey, L’Etang-Vergy, Levernois, Magny-lès-Villers, Mâlain, Marcenay, Marey-lès-Fussey, Marsannay-la-Côte, Massingy, Mavilly-Mandelot, Meloisey, Merceuil, Messanges, Meuilley, Meursanges, Meursault, Molesme, Montagny-lès-Beaune, Monthelie, Montliot-et-Courcelles, Morey-Saint-Denis, Mosson, Nantoux, Nicey, Noiron-sur-Seine, Nolay, Obtrée, Pernand-Vergelesses, Perrigny-lès-Dijon, Plombières-lès-Dijon, Poincon-lès-Larrey, Pommard, Pothières, Prusly-sur-Ource, Puligny-Montrachet, Quincey, Reulle-Vergy, Ruffey-lès-Beaune, Saint-Aubin, Saint-Bernard, Sainte-Colombe-sur-Seine, Sainte-Marie-la-Blanche, Saint-Philibert, Saint-Romain, Santenay, Savigny-lès-Beaune, Segrois, Tailly, Talant, Thoires, Valforêt (u dijelu područja koje odgovara bivšoj općini Clémencey), Vannaire, Velars-sur-Ouche, Vertault, Vignoles, Villars-Fontaine, Villebichot, Villedieu, Villers-la-Faye, Villers-Patras, Villy-le-Moutier, Vix, Volnay, Vosne-Romanée i Vougeot; |
|
— |
departman Rhône: Alix, Anse, Arnas, Bagnols, Beaujeu, Belleville-en-Beaujolais, Belmont-d’Azergues, Blacé, Bully, Cercié, Chambost-Allières, Chamelet, Charentay, Charnay, Châtillon, Chazay-d’Azergues, Chénas, Chessy, Chiroubles, Cogny, Corcelles-en-Beaujolais, Denicé, Dracé, Emeringes, Fleurie, Frontenas, Gleizé, Juliénas, Jullié, L’Arbresle, Lacenas, Lachassagne, Lancié, Lantignié, Le Breuil, Le Perréon, Légny, Les Ardillats, Létra, Limas, Lozanne, Lucenay, Marchampt, Marcy, Moiré, Montmelas-Saint-Sorlin, Morancé, Odenas, Pommiers, Porte des Pierres Dorées, Quincié-en-Beaujolais, Régnié-Durette, Rivolet, Saint-Etienne-des-Oullières, Saint-Georges-de-Reneins, Saint-Germain-Nuelles, Saint-Vérand, Saint-Clément-sur-Valsonne, Saint-Cyr-le-Chatoux, Saint-Didier-sur-Beaujeu, Sainte-Paule, Saint-Etienne-la-Varenne, Saint-Jean-des-Vignes, Saint-Julien, Saint-Just-d’Avray, Saint-Lager, Saint-Romain-de-Popey, Salles-Arbuissonnas-en-Beaujolais, Sarcey, Taponas, Ternand, Theizé, Val-d’Oingt, Vaux-en-Beaujolais, Vauxrenard, Vernay, Ville-sur-Jarnioux, Villefranche, Villié-Morgon and Vindry-sur-Turdine (u dijelu područja koje odgovara bivšim općinama Dareizé, Les Olmes i Saint-Loup); |
|
— |
departman Saône-et-Loire: Aluze, Ameugny, Azé, Barizey, Beaumont-sur-Grosne, Berzé-la-Ville, Berzé-le-Châtel, Bissey-sous-Cruchaud, Bissy-la-Mâconnaise, Bissy-sous-Uxelles, Bissy-sur-Fley, Blanot, Bonnay-Saint-Ythaire, Bouzeron, Boyer, Bray, Bresse-sur-Grosne, Burgy, Burnand, Bussières, Buxy, Cersot, Chagny, Chaintré, Châlon-sur-Saône, Chamilly, Champagny-sous-Uxelles, Champforgeuil, Chânes, Change, Chapaize, La Chapelle-de-Bragny, La Chapelle-de-Guinchay, La Chapelle-sous-Brancion, Charbonnières, Chardonnay, La Charmée, Charnay-lès-Mâcon, Charrecey, Chasselas, Chassey-le-Camp, Château, Châtenoy-le-Royal, Chaudenay, Cheilly-lès-Maranges, Chenôves, Chevagny-les-Chevrières, Chissey-lès-Mâcon, Clessé, Cluny, Cormatin, Cortambert, Cortevaix, Couches, Crèches-sur-Saône, Créot, Cruzille, Culles-les-Roches, Curtil-sous-Burnand, Davayé, Demigny, Dennevy, Dezize-lès-Maranges, Donzy-le-Pertuis, Dracy-lès-Couches, Dracy-le-Fort, Epertully, Etrigny, Farges-lès-Chalon, Farges-lès-Macon, Flagy, Fleurville, Fley, Fontaines, Fragnes-la-Loyère (područje koje odgovara bivšoj općini La Loyère), Fuissé, Genouilly, Germagny, Givry, Granges, Grévilly, Hurigny, Igé, Jalogny, Jambles, Jugy, Jully-lès-Buxy, La Vineuse-sur-Frégande (područje koje odgovara bivšim općinama Donzy-le-National, La Vineuse i Massy), Lacrost, Laives, Laizé, Lalheue, Leynes, Lournand, Lugny, Mâcon, Malay, Mancey, Martailly-lès-Brancion, Massilly, Mellecey, Mercurey, Messey-sur-Grosne, Milly-Lamartine, Montagny-lès-Buxy, Montbellet, Montceaux-Ragny, Moroges, Nanton, Ozenay, Paris-l’Hôpital, Péronne, Pierreclos, Plottes, Préty, Prissé, Pruzilly, Remigny, La Roche-Vineuse, Romanèche-Thorins, Rosey, Royer, Rully, Saint-Jean-de-Trézy, Saint-Albain, Saint-Ambreuil, Saint-Amour-Bellevue, Saint-Boil, Saint-Clément-sur-Guye, Saint-Denis-de-Vaux, Saint-Désert, Saint-Gengoux-de-Scissé, Saint-Gengoux-le-National, Saint-Germain-lès-Buxy, Saint-Gervais-sur-Couches, Saint-Gilles, Saint-Jean-de-Vaux, Saint-Léger-sur-Dheune, Saint-Mard-de-Vaux, Saint-Martin-Belle-Roche, Saint-Martin-du-Tartre, Saint-Martin-sous-Montaigu, Saint-Maurice-de-Satonnay, Saint-Maurice-des-Champs, Saint-Rémy, Saint-Sernin-du-Plain, Saint-Vallerin, Saint-Vérand, Saisy, La Salle, Salornay-sur-Guye, Sampigny-lès-Maranges, Sancé, Santilly, Sassangy, Saules, Savigny-sur-Grosne, Sennecey-le-Grand, Senozan, Sercy, Serrières, Sigy-le-Châtel, Sologny, Solutré-Pouilly, Saint-Maurice-lès-Couches, Saint-Pierre-de-Varennes, Saint-Symphorien-d’Ancelles, Taizé, Tournus, Uchizy, Varennes-lès-Mâcon, Vaux-en-Pré, Vergisson, Vers, Verzé, Le Villars, Vinzelles i Viré; |
|
— |
departman Yonne: Aigremont, Annay-sur-Serein, Arcy-sur-Cure, Asquins, Augy, Auxerre, Avallon, Bazarnes, Beine, Bernouil, Béru, Bessy-sur-Cure, Bleigny-le-Carreau, Censy, Chablis, Champlay, Champs-sur-Yonne, Chamvres, Charentenay, Châtel-Gérard, Chemilly-sur-Serein, Cheney, Chevannes, Chichée, Chitry, Collan, Coulangeron, Coulanges-la-Vineuse, Courgis, Cruzy-le-Châtel, Dannemoine, Deux-Rivières, Dyé, Epineuil, Escamps, Escolives-Sainte-Camille, Fleys, Fontenay-près-Chablis, Gy-l’Evêque, Héry, Irancy, Island, Joigny, Jouancy, Junay, Jussy, La-Chapelle-Vaupelteigne, Lichères-près-Aigremont, Lignorelles, Ligny-le-Châtel, Lucy-sur-Cure, Maligny, Mélisey, Merry-Sec, Migé, Molay, Molosmes, Montholon (dio područja koji odgovara bivšim općinama Champvallon, Villiers-sur-Tholon and Volgré), Montigny-la-Resle, Mouffy, Moulins-en-Tonnerrois, Nitry, Noyers, Ouanne, Paroy-sur-Tholon, Pasilly, Pierre-Perthuis, Poilly-sur-Serein, Pontigny, Préhy, Quenne, Roffey, Rouvray, Saint-Père, Sainte-Pallaye, Sarry, Senan, Serrigny, Saint-Bris-le-Vineux, Saint-Cyr-les-Colons, Sainte-Vertu, Tharoiseau, Tissey, Tonnerre, Tronchoy, Val-de-Mercy, Vallan, Venouse, Venoy, Vermenton, Vézannes, Vézelay, Vézinnes, Villeneuve-Saint-Salves, Villy, Vincelles, Vincelottes, Viviers i Yrouerre. |
Nacionalno zakonodavstvo
Dodatne odredbe o označivanju
|
(a) |
Naziv podneblja koje se može povezati s oznakom „premier cru” navodi se neposredno nakon naziva zaštićene oznake izvornosti, slovima koja ne smiju biti veća, viša ni šira od slova u nazivu zaštićene oznake izvornosti. |
|
(b) |
Na etiketi vina zaštićene oznake izvornosti može se navesti naziv manje zemljopisne jedinice:
Slova kojima je otisnut naziv jedinice lieu-dit, kako je naveden u zemljišnom registru, moraju visinom ili širinom biti upola manja od slova kojima je otisnut naziv zaštićene oznake izvornosti. |
|
(c) |
Na etiketi vina zaštićene oznake izvornosti može se navesti veća zemljopisna jedinica „Vin de Bourgogne” ili „Grand Vin de Bourgogne”. |
|
(d) |
Ako je na etiketi navedena sorta grožđa, taj se podatak ne navodi u istom vidnom polju kao i obvezni podaci i tiska se slovima čije dimenzije ne prelaze dva milimetra. |
Poveznica na specifikaciju proizvoda
https://info.agriculture.gouv.fr/boagri/document_administratif-b1623bde-4ee9-46cb-806e-556ec29a84a4.
ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2026/5290/oj
ISSN 1977-1088 (electronic edition)