(1)

Direktivom (EU) 2024/1275 Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata radi utvrđivanja usporednog metodološkog okvira za izračunavanje troškovno optimalnih razina za minimalne zahtjeve energetskih svojstava zgrada i dijelova zgrada i za reviziju troškovno optimalnih razina.

(2)

Direktivom (EU) 2024/1275 od država članica zahtijeva se da utvrde minimalne zahtjeve energetskih svojstava za zgrade i dijelove zgrada kako bi se postigle barem troškovno optimalne razine. Države članice ujedno osiguravaju da zahtjevi koje utvrde za tehničke sustave zgrada dosežu barem najnovije troškovno optimalne razine. Na državama članicama je da odluče je li nacionalno mjerilo koje se koristi kao konačni rezultat troškovno optimalnih izračuna ono koje je izračunano iz makroekonomske perspektive (promatrajući troškove i koristi ulaganja u energetsku učinkovitost za društvo u cjelini) ili sa strogo financijskog gledišta (promatrajući samo ulaganje kao takvo). Nacionalni minimalni zahtjevi energetskih svojstava ne bi smjeli biti više od 15 % blaži od troškovno optimalnih rezultata izračuna uzetog kao nacionalno mjerilo. Troškovno optimalna razina nalazi se u rasponu razina svojstava u kojem je analiza troškova i koristi tijekom životnog ciklusa pozitivna.

(3)

Direktivom (EU) 2024/1275 promiče se smanjenje potrošnje energije u izgrađenom okruženju, ali se naglašava i da je građevinski sektor jedan od najvećih izvora emisija stakleničkih plinova i uzrokuje otprilike polovicu emisija primarnih sitnih čestica (PM2,5) u Uniji koje uzrokuju preuranjenu smrt i bolest.

(4)

Svojstva samostalnih komponenti obuhvaćena su područjem primjene uredbi za određene proizvode. Uredbom (EU) 2024/1781 Europskog parlamenta i Vijeća (2) utvrđuju se minimalni zahtjevi energetskih svojstava za gotovo sve kategorije fizičke robe, uključujući proizvode povezane s energijom. Države članice pri utvrđivanju nacionalnih zahtjeva za tehničke sustave zgrada moraju uzeti u obzir provedbene mjere utvrđene na temelju te uredbe i postojeće mjere donesene u skladu s Direktivom 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3). Svojstva građevnih proizvoda koja će se upotrebljavati za izračune na temelju ove Uredbe trebala bi se utvrditi u skladu s odredbama Uredbe (EU) 2024/3110 Europskog parlamenta i Vijeća (4) te u skladu s postojećim mjerama donesenima na temelju Uredbe (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(5)

Cilj troškovno optimalnih razina energetskih svojstava mogao bi u određenim okolnostima pružiti opravdanje državama članicama da odrede troškovno optimalne zahtjeve za dijelove zgrada koji bi u praksi predstavljali prepreke za određene projekte zgrada ili tehničke mogućnosti te za poticanje uporabe proizvoda povezanih s energijom koji imaju bolja energetska svojstva ili, prema potrebi, bolje emisijske vrijednosti. U skladu s člankom 2. točkom 32. Direktive (EU) 2024/1275, kako bi se utvrdile troškovno optimalne razine treba uzeti u obzir vanjske učinke korištenja energije na okoliš i zdravlje, kao i trošak emisijskih jedinica stakleničkih plinova kao dio troškova energije.

(6)

Koraci od kojih se sastoji usporedni metodološki okvir navedeni su u Prilogu VII. Direktivi (EU) 2024/1275 i uključuju utvrđivanje referentnih zgrada, definiranje mjera energetske učinkovitosti i mjera na temelju obnovljivih izvora energije koje će se primjenjivati na te referentne zgrade, procjenu ukupne potrošnje primarne energije i emisija nastalih provedbom tih mjera i izračun troškova, to jest neto sadašnje vrijednosti tih mjera.

(7)

Zajednički okvir za izračunavanje energetskih svojstava, utvrđen u Prilogu I. Direktivi (EU) 2024/1275, vrijedi i za sve korake troškovno optimalnog metodološkog okvira, posebno za izračun energetskih svojstava i emisijskih vrijednosti zgrada i dijelova zgrada. Proizvodnja energije na lokaciji iz lokalno dostupnih obnovljivih izvora energije (npr. toplina iz okoliša, geotermalna toplina, solarna toplinska energija, fotonaponska energija itd.) istiskuje energiju iz distribucijske mreže i smanjuje utjecaj zgrade na energetsku mrežu. Kako bi se uračunale koristi, učinak energije iz obnovljivih izvora proizvedene na lokaciji i potrošene za vlastite potrebe ne ulazi u izračun ukupne potrošnje primarne energije. Države članice imaju fleksibilnost u odnosu na način na koji pri izračunu primarne energije zgrade uzimaju u obzir energiju iz obnovljivih izvora proizvedenu na lokaciji koja se ne upotrebljava za potrebe poboljšanja energetskih svojstava zgrada ili se izvozi u mrežu.

(8)

Za potrebe ove Uredbe emisijske vrijednosti odnose se na operativne emisije proizvedene na lokaciji (izravno) i one iz proizvodnje energije izvan lokacije koju upotrebljava zgrada (neizravno). Pri izračunu troškovno optimalnih razina za minimalne zahtjeve energetskih svojstava države članice mogu uzeti u obzir i potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa.

(9)

Države članice bi pri prilagodbi usporednog metodološkog okvira nacionalnim okolnostima trebale odrediti procijenjeni gospodarski životni ciklus zgrade i/ili dijela zgrade; odgovarajuće troškove nositeljâ energije, proizvodâ, sustavâ, održavanja, operativne troškove i troškove rada; faktore pretvaranja energije iz obnovljivih i neobnovljivih izvora ili faktore ponderiranja po nositelju energije; faktore pretvaranja emisija stakleničkih plinova; promjene cijena energije se pretpostavljaju za goriva koja se u njihovu nacionalnom kontekstu upotrebljavaju za energiju u zgradama, uzimajući u obzir, prema potrebi, trošak emisijskih jedinica stakleničkih plinova; i kretanja cijena ugljika. Kad je riječ o kretanjima cijena energije i ugljika, države članice trebale bi uzeti u obzir informacije koje je dostavila Komisija, kao i novi sustav trgovanja emisijama za emisije iz izgaranja goriva u zgradama, cestovnom prometu i dodatnim sektorima (6). Države članice mogu u svoje troškovno optimalne izračune uključiti i monetizaciju višestrukih koristi mjera energetske učinkovitosti, uključujući, na primjer, koristi za privatno i javno zdravlje te za bruto domaći proizvod.

(10)

Diskontna stopa u određenoj mjeri odražava ne samo prioritete politike (za makroekonomske izračune), nego i različita okruženja financiranja i hipotekarne uvjete. Odabir diskontne stope mogao bi znatno utjecati na rezultat izračuna usporednog metodološkog okvira pa države članice moraju utvrditi najprikladniju diskontnu stopu za svaki izračun nakon što se provede procjena osjetljivosti. Stoga bi države članice ujedno trebale utvrditi diskontnu stopu koja će se koristiti kako za makroekonomske, tako i za financijske izračune, nakon što provedu analizu osjetljivosti barem dviju diskontnih stopa za svaki izračun.

(11)

U skladu s nacionalnim obvezama smanjenja emisija utvrđenima za glavne onečišćujuće tvari u zraku na temelju Direktive (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća (7) i strožim standardima kvalitete zraka utvrđenima Direktivom (EU) 2024/2881 Europskog parlamenta i Vijeća (8), u makroekonomski izračun uvode se emisije onečišćujućih tvari u zraku. Šira perspektiva iz makroekonomskog izračuna propisanog u ovoj Uredbi, uključujući monetizaciju učinaka na zdravlje i okoliš povezanih s emisijama PM2,5 i NOx, kao i troškove emisija stakleničkih plinova, pruža informacije koje bi mogle biti korisne i izvan troškovno optimalnog izračuna, na primjer za utvrđivanje dodatnih zahtjeva, među ostalim u pogledu emisijskih vrijednosti, i širih ciljeva politike u području klime, okoliša i javnog zdravlja.

(12)

Kako bi se osigurao zajednički pristup država članica primjeni usporednog metodološkog okvira, Komisija bi trebala utvrditi ključne okvirne uvjete potrebne za izračun neto sadašnje vrijednosti, kao što su početna godina izračuna, troškovne kategorije koje se razmatraju te razdoblje koje će se koristiti za izračun. Ova bi Uredba trebala zamijeniti postojeći usporedni metodološki okvir utvrđen u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) br. 244/2012 (9).

(13)

Utvrđivanje zajedničkog razdoblja izračuna nije u suprotnosti s pravom država članica da utvrde procijenjeni ekonomski životni ciklus zgrada ili dijelova zgrada s obzirom na to da on može biti dulji ili kraći od utvrđenog razdoblja izračuna. Procijenjeni ekonomski životni ciklus zgrada i/ili dijelova zgrada ima tek ograničeni utjecaj na razdoblje izračuna jer to je razdoblje određeno ciklusom rekonstrukcije zgrade, to jest razdobljem nakon kojeg se na zgradi provodi veća rekonstrukcija.

(14)

Troškovni izračuni i projekcije s mnogo pretpostavki i neizvjesnosti, uključujući primjerice kretanja cijene energije tijekom vremena, obično su popraćeni analizom osjetljivosti kojom se procjenjuje pouzdanost ključnih ulaznih parametara. Za potrebe troškovno optimalnih izračuna u analizi osjetljivosti trebalo bi uzeti u obzir barem kretanja cijena energije i diskontnu stopu.

(15)

Dugoročni faktori primarne energije ili faktori ponderiranja i emisijski faktori stakleničkih plinova, koji su primjereno uzeti u obzir tijekom razdoblja izračuna, omogućuju da se pri izračunu uzme u obzir postupna dekarbonizacija elektroenergetske mreže i učinkovitih mreža centraliziranog grijanja, u skladu s ciljevima smanjenja emisija i klimatske neutralnosti do 2030. utvrđenima u nacionalnim energetskim i klimatskim planovima podnesenima Komisiji na temelju članka 14. Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (10). Takve faktore trebalo bi utvrditi na odgovarajući način, na primjer, uzimajući u obzir stanje u početnoj godini izračuna i očekivani napredak tijekom životnog ciklusa zgrade. Te bi faktore trebalo preispitati i, prema potrebi, ažurirati svaki put kad se provede novi troškovno optimalni izračun. Oni se mogu podudarati s faktorima utvrđenima za izračun energetskih svojstava zgrada utvrđenima u skladu s Prilogom I. Direktivi (EU) 2024/1275. U izračunu bi se trebali koristiti dugoročni faktori primarne energije ili faktori ponderiranja, a preporučuje se uzeti u obzir dugoročne emisijske faktore stakleničkih plinova.

(16)

Usporedni metodološki okvir trebao bi državama članicama omogućiti da rezultate troškovno optimalnih izračuna usporede s minimalnim zahtjevima energetskih svojstava koji su na snazi te da rezultat usporedbe koriste kako bi osigurale da cilj utvrđivanja minimalnih zahtjeva energetskih svojstava bude barem postizanje troškovno optimalnih razina i, ako je relevantno, strožih referentnih vrijednosti, kao što su zahtjevi u pogledu zgrada gotovo nulte energije i zahtjevi u pogledu zgrada s nultim emisijama. Te bi razine trebale biti u skladu s nacionalnim putanjama navedenima u nacionalnim energetskim i klimatskim planovima podnesenima Komisiji na temelju članka 14. Uredbe (EU) 2018/1999. Države članice također bi trebale moći razmotriti utvrđivanje minimalnih zahtjeva energetskih svojstava na troškovno optimalnoj razini za one kategorije zgrada za koje do sada nisu postojali minimalni zahtjevi energetskih svojstava.

(17)

Troškovno optimalna metodologija tehnološki je neutralna i ne daje prednost jednom tehnološkom rješenju pred nekim drugim. Ona osigurava natjecanje među mjerama, paketima ili varijantama tijekom procijenjenog životnog ciklusa zgrade ili dijela zgrade.

(18)

Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje država članica, trebalo bi omogućiti da države članice smanje broj izračuna utvrđivanjem referentnih zgrada koje su reprezentativne za više od jedne kategorije zgrada, bez utjecaja na obvezu država članica na temelju Direktive (EU) 2024/1275 da za određene kategorije zgrada utvrde minimalne zahtjeve energetskih svojstava.

(19)

Troškovno optimalne razine relevantne su i za novi standard „zgrada s nultim emisijama”, definiran u članku 2. stavku 2. Direktive (EU) 2024/1275, jer se gornje granične vrijednosti pragova potrošnje primarne energije trebaju utvrditi kako bi se postigle barem troškovno optimalne razine i preispituje se svaki put kad se revidiraju troškovno optimalne razine. U skladu s definicijom zgrade s nultim emisijama, mjere za proizvodnju emisija ugljika iz fosilnih goriva na lokaciji ne mogu se uzeti u obzir u troškovno optimalnim izračunima za zgrade s nultim emisijama.

(20)

Delegiranu uredbu (EU) br. 244/2012 stoga bi trebalo staviti izvan snage.

(21)

U skladu s člankom 32. stavkom 4. Direktive (EU) 2024/1275 provedeno je savjetovanje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica,

(1)

„globalni trošak” znači zbroj trenutačnih vrijednosti početnih troškova ulaganja, tekućih troškova, troškova zamjene (u odnosu na početnu godinu), troškova gospodarenja otpadom, ako je primjenjivo, a za potrebe izračuna na makroekonomskoj razini uključuje troškove emisija stakleničkih plinova te vanjske učinke korištenja energije na zdravlje i okoliš;

(2)

„troškovi početnog ulaganja” znači svi troškovi koji su nastali do trenutka u kojem se zgrada ili dio zgrade predaje kupcu spreman za uporabu. Ti troškovi uključuju projektiranje, kupnju dijelova zgrade, povezivanje s dobavljačima, procese ugradnje i puštanja u uporabu;

(3)

„trošak energije” znači godišnji troškovi energije, uključujući cijenu energije, tarife za kapacitet i mrežne tarife te nacionalne poreze, uzimajući u obzir trošak emisijskih jedinica stakleničkih plinova;

(4)

„operativni troškovi” znači svi troškovi povezani s uporabom zgrade uključujući godišnji trošak osiguranja, komunalne naknade i druge stalne naknade i poreze;

(5)

„trošak održavanja” znači godišnji troškovi mjera za očuvanje i obnovu željenih svojstava zgrade ili dijela zgrade, uključujući godišnje troškove pregleda, čišćenja, prilagodbe, popravka i potrošne robe;

(6)

„tekući troškovi” znači godišnji troškovi održavanja te operativni i energetski troškovi;

(7)

„trošak gospodarenja otpadom” znači trošak zgrade ili dijela zgrade na kraju njezina životnog ciklusa, uključujući rastavljanje, uklanjanje dijelova zgrade čiji životni ciklus nije još istekao, prijevoz, odlaganje i recikliranje;

(8)

„trošak zamjene” znači nadomjesno ulaganje za dio zgrade u skladu s procijenjenim ekonomskim životnim ciklusom tijekom razdoblja izračuna;

(9)

„godišnji trošak” znači zbroj tekućih troškova i troškova zamjene plaćenih po godini;

(10)

„trošak emisija stakleničkih plinova” znači novčana vrijednost štete koju za okoliš uzrokuju emisije CO2, povezane s potrošnjom energije u zgradama;

(11)

„vanjski učinci korištenja energije na okoliš i zdravlje” znači, ali nije ograničeno na, novčanu vrijednost štete za zdravlje i okoliš uzrokovane emisijama PM2,5 i NOx povezanih s potrošnjom energije u zgradama;

(12)

„referentna zgrada” znači hipotetska ili stvarna zgrada koja predstavlja tipičnu geometriju i sustave zgrada, tipična energetska svojstva ovojnice i sustava zgrade, tipičnu funkcionalnost i tipičnu troškovnu strukturu u državi članici te koja je reprezentativna u smislu klimatskih uvjeta i zemljopisnog položaja;

(13)

„diskontna stopa” znači određena vrijednost za usporedbu vrijednosti novca u različitim trenucima, izražena realno;

(14)

„diskontni faktor” znači multiplikativni broj koji se koristi za pretvaranje novčanog toka u danom trenutku u njegovu ekvivalentnu vrijednost u ishodišnoj točki, koji se dobiva iz diskontne stope;

(15)

„početna godina” znači godina koja služi za određivanje razdoblja izračuna;

(16)

„razdoblje izračuna” znači razdoblje koje se uzima u obzir za potrebe izračuna i obično je izraženo u godinama;

(17)

„preostala vrijednost zgrade” znači zbroj preostalih vrijednosti dijelova zgrade na kraju razdoblja izračuna;

(18)

„kretanje cijene” znači kretanje cijena energije, proizvoda, sustava u zgradi, usluga, rada, održavanja i ostalih troškova tijekom vremena, a može biti različito od stope inflacije;

(19)

„mjera energetske učinkovitosti” znači promjena na zgradi ili dijelu zgrade koja dovodi do smanjenja krajnje potrošnje energije zgrade;

(20)

„paket” znači niz mjera energetske učinkovitosti ili mjera koje se temelje na obnovljivim izvorima energije i primjenjuju se na referentnu zgradu, ili oboje;

(21)

„varijanta” znači globalni rezultat i opis čitavog niza mjera ili paketa primijenjenih na zgradu, koji se može sastojati od kombinacije mjera na ovojnici zgrade, pasivnih tehnika, mjera na sustavima u zgradi ili mjera temeljenih na obnovljivim izvorima energije, ili kombinacije tih mjera;

(22)

„potkategorije zgrada” znači kategorije vrsta zgrada koje su dodatno razvrstane prema veličini, starosti, građevinskom materijalu, uporabnom uzorku, klimatskoj zoni ili kriterijima, koji nisu utvrđeni u točki 6. Priloga I. Direktivi (EU) 2024/1275, za koje se općenito utvrđuju referentne zgrade.