European flag

Službeni list
Europske unije

HR

Serija C


C/2025/2024

1.4.2025

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(C/2025/2024)

Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

„Blaye”

PDO-FR-A0712-AM03

Datum obavijesti: 13. siječnja 2025.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1.   Zemljopisno područje

Točka IV. – Zemljopisno područje – specifikacije proizvoda izmijenjena je na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika u kojem se potvrđuje i navodi popis općina po departmanima na nacionalnoj razini. Tom izmjenom teksta uvodi se upućivanje na zemljopisno područje iz verzije službenog zemljopisnog šifrarnika koja je bila na snazi do tog trenutka, koji objavljuje INSEE, kao i pravna sigurnost razgraničenja zemljopisnog područja.

Izmijenjena je i točka 6. jedinstvenog dokumenta.

2.   Razgraničeno zemljopisno područje

Razgraničeno područje čestice izmijenjeno je kako bi se uveo postupak za utvrđivanje čestica na kojima se vrši berba grožđa.

Identifikaciju čestica provodi odbor stručnjaka na temelju kriterija koji se odnose na njihovu lokaciju.

Svaki proizvođač koji želi da se utvrdi vinogradarska čestica podnosi zahtjev skupini, koja jedan primjerak prosljeđuje Nacionalnom institutu za podrijetlo i kvalitetu prije 31. ožujka godine berbe.

Popis utvrđenih novih čestica svake godine odobrava nadležno nacionalno povjerenstvo Nacionalnog instituta za podrijetlo i kvalitetu na temelju mišljenja koje izdaje navedeni stručni odbor.

Popisi utvrđenih kriterija i čestica mogu se pronaći u službama Nacionalnog instituta za podrijetlo i kvalitetu te relevantnog tijela za obranu i upravljanje.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

3.   Područje u neposrednoj blizini

Područje u neposrednoj blizini, za koje je utvrđeno odstupanje u pogledu proizvodnje, razvoja i dozrijevanja vina se briše.

Mijenja se točka 9. jedinstvenog dokumenta.

4.   Sorte vinove loze

Sorta Cot N (ili Malbec) mijenja se iz sekundarne sorte u glavnu sortu.

Revidiraju se pravila o udjelu sorti na gospodarstvu

Zajednički udio glavnih sorti vinove loze povećan je s 50 % na 85 % uzgojenih sorti.

Briše se udio sekundarnih sorti Carmenère N i Petit Verdot N.

Izmijenjena su i pravila o mješavini sorti.

Dodaje se da je riječ o miješanom vinu od najmanje dvije sorte grožđa s udjelom sorte Merlot od najmanje 50 %.

Zbog toga su izbrisana pravila o udjelu glavnih sorti.

Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.

5.   Gustoća sadnje

Izmijenjeno je pravilo o razmaku između redova, a pravilo o razmaku između trsova izbrisano je u korist nove odredbe kojom se predviđa da svaki trs zauzima maksimalnu površinu od 1,67 m2, pri čemu se ta površina dobiva množenjem razmaka između redova i razmaka između trsova u istom redu.

Vrijednost od 1,67 m2 izravno je povezana s gustoćom/ha. Minimalna gustoća sadnje se ne mijenja.

Mijenja se točka 5.1.1. jedinstvenog dokumenta.

6.   Sustav uzgoja – Poljoprivredno-okolišne odredbe

Dodaju se sljedeće odredbe o zaštiti okoliša:

—

uvenuli trsovi moraju se ukloniti s čestica; skladištenje uvenulih trsova na česticama je zabranjeno,

—

zabranjeno je kemijsko uništavanje korova na uvratinama,

—

zabranjeno je potpuno kemijsko uništavanje korova na česticama,

—

zabranjeno je plastično malčiranje,

—

svaki gospodarski subjekt izračunava i bilježi svoj indeks učestalosti tretiranja,

—

zabranjena je svaka znatna promjena morfologije podtla, površinskog sloja tla ili elemenata kojima se osigurava cjelovitost i održivost tla čestice namijenjene proizvodnji kontrolirane oznake izvornosti, osim klasičnog razbijanja tla.

Tim se izmjenama nastoje u većoj mjeri uzeti u obzir društveni zahtjevi za smanjenje upotrebe sredstava za zaštitu bilja i bolje vođenje računa o okolišu.

Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.

7.   Enološki postupci

Pojačavanje je sada strogo zabranjeno. Ta prethodno odobrena praksa nije provedena.

Mijenja se točka 5.1.3. jedinstvenog dokumenta.

8.   Datum kretanja između ovlaštenih skladišta

Briše se datum stavljanja vina u promet među ovlaštenim skladištima kako bi se omogućilo kretanje vina među svim gospodarskim subjektima na tom području.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

9.   Datum puštanja u prodaju

Datum „31. ožujka” zamjenjuje se s „1. travnja”.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

10.   Povezanost

Dio jedinstvenog dokumenta koji se odnosi na povezanost (točka 8.) usklađen je s onim iz specifikacije proizvoda. Odjeljak o sortama grožđa i miješanju revidiran je u skladu s izmjenama specifikacije proizvoda.

11.   Prijelazne mjere

Izbrisane su prijelazne mjere povezane s razgraničenim područjem i gustoćom sadnje koje su istekle. Briše se i obveza održavanja registra koja je s njom povezana.

Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.

12.   Obveze podnošenja izjava —

Dodaje se obveza prethodne prijave radova u skladu s poljoprivredno-okolišnom odredbom u slučaju značajnih promjena tla.

Odstupanja od prethodne izjave o povlačenju ili pakiranju za subjekte kontinuiranog ili polukontinuiranog tipa brišu se.

Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.

13.   Tablica glavnih točaka koje treba provjeriti

Tablica je ažurirana s obzirom na promjene u specifikaciji proizvoda.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

14.   Upućivanje na nadzorno tijelo

Tekst upućivanja na nadzorno tijelo revidiran je kako bi se uskladio s drugim specifikacijama proizvoda s oznakama zemljopisnog podrijetla. Riječ je samo o izmjeni teksta.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

15.   Ostale formalne izmjene

Tekst specifikacije prilagođen je isključivo u formalnom smislu.

Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1.   Naziv

Blaye

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – zaštićena oznaka izvornosti

3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

3.1.   Oznaka kombinirane nomenklature

—

22 – PIĆA, ALKOHOLI I OCAT

2204 – vino od svježega grožđa, uključujući pojačano vino; mošt od grožđa, osim onog iz tarifnog broja 2009

4.   Opis vina

KRATAK OPIS

Riječ je o mirnim i suhim crnim vinima. Imaju najmanju prirodnu volumnu alkoholnu jakost od 12 % i nakon pojačavanja ne premašuju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 14 %. Svaka serija vina koja se stavlja na tržište ima udio jabučne kiseline od najviše 0,3 g/l. Svaka serija vina koja se stavlja na tržište ima udio fermentabilnog šećera (glukoza + fruktoza) od najviše 3 g/l. Svaka serija vina koja se stavlja na tržište u rinfuzi ima ukupni sadržaj hlapljivih kiselina od najviše 13,27 meq/l. Svaka serija vina koja se stavlja na tržište u rinfuzi ima ukupni sadržaj sumporova dioksida od najviše 140 miligrama po litri.

Ta mirna crna vina proizvode se uglavnom od sorte grožđa Merlot N, koja je dobro prilagođena glinovito-vapnenačkim padinama na kojima dostiže visok stupanj zrelosti. Od nje se proizvode jaka, zaokružena vina žarke boje, često s intenzivnim aromatičnim notama crvenog voća, koje dozrijevanjem mogu dobiti pikantne nijanse.

Miješanje s drugim glavnim sortama Cabernet Franc N i Cabernet-Sauvignon N donosi svježinu i strukturu, čime se povećava potencijal dozrijevanja vina i njihova aromatska složenost. Od sorte Cot N (ili Malbec), koji je također glavna sorta, proizvode se vina koja su posebno pogodna za dozrijevanje, bogata taninom, koncentrirana, jaka, vrlo obojena, s notama začina i crnog bobičastog voća.

Naposljetku, sekundarne sorte kao što su Carmenère N ili Petit Verdot N pridonose bogatstvu i složenosti tih vina.

Opća analitička svojstva

—

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela): —

—

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

—

Najmanji ukupni sadržaj kiselosti: u miliekvivalentima po litri

—

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri): —

—

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri): —

5.   Postupci proizvodnje vina

5.1.   Posebni enološki postupci

1.

Gustoća sadnje

Postupak uzgoja

Najmanja gustoća sadnje vinove loze iznosi 6 000 trsova po hektaru.

Razmak između redova ne smije biti veći od 2 metra.

Površina za svaki trs iznosi najviše 1,67 m2. Dobiva se množenjem udaljenosti između redova i udaljenosti između trsova u istom redu.

2.

Pravila o rezidbi

Postupak uzgoja

Rezidba se obavlja najkasnije u fazi širenja lišća (9. faza Lorenzove skale za praćenje godišnjeg biološkog ciklusa).

Jedine dopuštene metode rezidbe su takozvane kratke rezidbe (ili rezidbe na reznike) ili duge rezidbe (ili rezidbe na lucnjeve), s najviše:

—

45 000 pupova po hektaru za sortu Merlot N,

—

50 000 za ostale sorte.

Najveći broj pupova po trsu iznosi 10.

3.

Pojačavanje

Poseban enološki postupak

Pojačavanje je zabranjeno.

5.2.   Najveći prinos

1.

 

60 hektolitara po hektaru

6.   Razgraničeno zemljopisno područje

Berba grožđa, proizvodnja, razvoj i dozrijevanje vina odvijaju se na području sljedećih općina:

Departman Gironde:

Anglade, Berson, Blaye, Braud-et-Saint-Louis, Campugnan, Cars, Cartelègue, Cavignac, Cézac, Civrac-de-Blaye, Cubnezais, Donnezac, Etauliers, Eyrans, Fours, Générale, Laruscade, Marcenais, Marsas, Mazion, Plassac, Pleine-Selve, dio općine Pugnac koji odgovara području Lafossea prije spajanja 1. srpnja 1974., Reignac, Saint-Androny, Saint-Aubin-de-Blaye, Saint-Christoly-de-Blaye, Saint-Ciers-sur-Gironde, Saint-Genès-de Blaye, Saint-Girons-d’Aiguevives, Saint-Mariens, Saint-Martin-Lacaussade, Saint-Palais, Saint-Paul, Saint Savin, Saint-Seurin-de-Cursac, Saint-Vivien-de-Blaye, Saint-Yzan-de-Soudiac, Saugon i Val de Livenne.

7.   Sorte vinove loze

Cabernet franc N

Cabernet-Sauvignon N

Carmenère N

Cot N – Malbec

Merlot N

Petit Verdot N

8.   Opis povezanosti

8.1.   Opis prirodnih čimbenika koji pridonose povezanosti

Zemljopisno područje kontrolirane oznake izvornosti „Blaye” nalazi se u sjevernom dijelu departmana Gironde na desnoj obali estuarija. Zahvaljujući morskom zraku koji s oceana dolazi na područje estuarija i velikom broju sunčanih dana (240 dana godišnje) regija ima umjerenu klimu i vrlo povoljne uvjete za vinogradarstvo. To zemljopisno područje obuhvaća 40 općina iz tri bivša kantona Blaye, Saint-Ciers-sur-Gironde i Saint-Savin.

Oceanska klima, nekih godina popraćena kišnim jesenskim razdobljima niskog tlaka ili, naprotiv, toplim i vrlo sunčanim kasnim jesenima, izrazito utječe na berbu.

Područje Blayea ima tri geomorfološka sklopa: dio uz estuarij s vapnenačkim brežuljcima koji je na zapadu i jugozapadu ispresijecan kratkom, gustom hidrografskom mrežom, unutarnji dio s glinovitom visoravni koja na sjeveru ima dugu hidrografsku mrežu koja uzrokuje minimalnu fragmentaciju krajolika i pješčano zaleđe na sjeveru i istoku sa samo nekoliko kratkih vodotoka koji imaju vrlo mali topografski utjecaj.

Geološka raznolikost regije odražava se u vrsti tla. Vapnenačka baza ima tanki sloj smeđeg tla, s niskim udjelom gline i često s rendzinom. U unutrašnjosti visoravni smeđe tlo postaje glinovito i prelazi u pjeskovito na području padina. Na sjeveru i istoku zemljopisnog područja pjeskovito i šljunčano tlo uglavnom je sive do crne boje i kiselo, a često se nalazi na zbijenom podtlu željeznog tipa. Ti podzoli su različtih nijansi. Precizan opis različitih vrsta tla na zemljopisnom području oznake „Blaye” utvrđen je istraživanjem tla provedenim u svibnju 2015.

Zemljopisno područje oznake „Blaye” stoga obuhvaća dvije glavne vrste krajolika. Visoravni i padine uz estuarij obiluju vinogradima. Oko grada Blaye i njegove citadele nalaze se manja mjesta, sela i zaselci koji su raspršeni po vinogradarskom području, a mala šumska područja uglavnom se nalaze u dolinama. Na visoravnima istočnog dijela vinogradarstvo je povezano s tradicijom stočarstva i češće je prisutno na proplancima u okruženju vriština ili morskog šumskog područja s borovima.

8.2.   Opis ljudskih čimbenika koji pridonose povezanosti

U antičkim vremenima Rimljani koji su se nastanili u toj regiji počeli su se baviti vinogradarstvom i razvijati trgovinu vinom. Vinogradarska gospodarstva brzo su rasla duž obale estuarija i ostvarivala korist od dinamičnog i uspješnog pomorskog prometa.

U srednjem vijeku vinogradi su bili ograničeni na područje u blizini luke Blaye. U doba Louisa XIV. strateški položaj grada Blaye ojačan je citadelom koju je izgradio Vauban. To novo vojno djelovanje znatno je narušilo komercijalnu aktivnost u regiji.

Tijekom 18. stoljeća, povratkom relativno mirnog stanja na tom području, eksperimentiranje s novim sortama vinove loze, optimizirane metode uzgoja i inovativni postupci proizvodnje vina, kao što su dozrijevanje u bačvama, a zatim u bocama primjenom tehnike svijeće („l’allumette hollandaise” na francuskom jeziku) sa sumpornim fitiljem (ENJALBERT, H. La naissance des grands vins et la formation du vignoble moderne de Bordeaux: 1647 – 1767, 1978.) doveli su do oživljavanja trgovine vinom i novog razdoblja blagostanja.

Pošasti 19. stoljeća (pepelnica, plemenjača, filoksera) nisu poštedile vinograde regije. Na primjer, proizvodnja vina u regiji Blayais 1853. pala je na 10 % uobičajene razine. Početkom 20. stoljeća, nakon postupka pokrenutog protiv jednog zemljoposjednika, Građanski sud u Blayeu presudom od 18. srpnja 1929. definirao je oznaku „Blaye” ili „Blayais” za crna i bijela vina proizvedena u tri kantona: Blaye, Saint-Ciers-sur-Gironde i Saint-Savin. Odlukom od 11. rujna 1936. o priznavanju kontrolirane oznake izvornosti „Blaye” ili „Blayais” potvrđuje se zemljopisno područje.

Nakon pada broja zahtjeva krajem osamdesetih godina 20. stoljeća vinogradarsko udruženje za oznake „Blaye” i „Premières Côtes de Blaye” provelo je reviziju uvjeta proizvodnje. Ti su uvjeti proizvodnje prvo utvrđeni u povelji, a zatim u specifikaciji.

8.3.   Uzročna povezanost

Regija se nalazi na granicama departmana Gironde, Charente i Charente Maritime i ima raznovrstan krajolik u kojem su vinogradari s vremenom stvorili zajednički identitet. Iako su vinogradari izvorno proizvodili crna i bijela vina, vinogradi su od priznavanja oznaka uglavnom zasađeni crnim sortama.

U starim vinogradima u regiji Bordeaux sorte oznake „Blaye”, koje se uzgajaju u oceanskoj klimi, od 18. stoljeća se uzgajaju uz podupiranje kolcima. Nakon toga uslijedilo je širenje sustava brajdi i uvođenje stroge metode rezidbe kako bi grožđe bilo dobro raspoređeno i kako bi bilo dovoljno lišća za fotosintezu za optimalno dozrijevanje.

Svojstva tla na kojima se vinova loza sadi, s posebno velikom gustoćom za tu regiju, imaju odgovarajuću odvodnju (prirodnu ili antropogenu) te utječu na jačinu i zaokruženost vina.

Zahvaljujući preciznom kopisu tla područja obuhvaćenom oznakom pažljivo odabrane čestice, uglavnom na visoravni ili padinama, omogućuju postizanje optimalnih svojstava lokalnih sorti, koje su tijekom vremena odabrane jer su prikladne za očuvanje kvalitete i dozrijevanje, pa se vina mogu prevoziti na velike udaljenosti. Gustoća sadnje je visoka, čime se izbjegava preopterećenje trsova vinove loze.

Vina dozrijevaju barem do 15. ožujka druge godine koja slijedi nakon godine berbe. To dugo razdoblje dozrijevanja potrebno je kako bi se stabilizirala, doradila i poboljšala kvaliteta vina.

„Blaye” danas ima istaknuto mjesto među zaštićenim oznakama izvornosti sjevernog Girondea.

9.   Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Veća zemljopisna jedinica

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

Na etiketi vina kontrolirane oznake izvornosti može se navesti veća zemljopisna jedinica „Vin de Bordeaux” ili „Grand Vin de Bordeaux”.

Slova u nazivu veće zemljopisne jedinice ne smiju biti viša ni šira od dvije trećine slova u nazivu kontrolirane oznake izvornosti.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-7b05ccc5-8789-4e3c-abea-2774b314886b


(1)   SL L 9, 11.1.2019., str. 2.


ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/2024/oj

ISSN 1977-1088 (electronic edition)