8.12.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 494/26

P9_TA(2021)0097

Kohezijska politika i regionalne strategije za okoliš u borbi protiv klimatskih promjena

Rezolucija Europskog parlamenta od 25. ožujka 2021. o kohezijskoj politici i regionalnim strategijama za okoliš u borbi protiv klimatskih promjena (2020/2074(INI))

(2021/C 494/03)

Europski parlament,

—

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegove članke 3. i 21., te Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegove članke 4., 11., 173., 191. i 194., kao i Protokol br. 28 o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji,

—

uzimajući u obzir sporazum usvojen 12. prosinca 2015. u Parizu na 21. zasjedanju Konferencije stranaka (COP 21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (Pariški sporazum), posebno njegov članak 7. stavak 2. i članak 11. stavak 2., u kojima se uviđaju lokalne, podnacionalne i regionalne dimenzije klimatskih promjena i djelovanja u području klime,

—

uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030., koji je 25. rujna 2015. donijela Opća skupština UN-a, kao i ciljeve održivog razvoja,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2019. o klimatskim promjenama: europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo u skladu s Pariškim sporazumom (1),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi (2),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu (3),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica (4),

—

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 11. prosinca 2020. o klimatskim promjenama,

—

uzimajući u obzir posebno izvješće Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) o globalnom zagrijavanju od 1,5 oC, njegovo peto izvješće o procjeni (AR5) i objedinjeno izvješće o toj temi, posebno izvješće o klimatskim promjenama i tlu te posebno izvješće o oceanima i kriosferi u kontekstu klimatskih promjena,

—

uzimajući u obzir procjenu pokazatelja Europske agencije za okoliš naslovljenu „Gospodarski gubici prouzročeni ekstremnim klimatskim promjenama u Europi” objavljenu 20. prosinca 2020.,

—

uzimajući u obzir Opći program djelovanja Unije za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta”, Prijedlog Komisije o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2030. i njezinu viziju do 2050.,

—

uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2020. o 15. sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP15) (5),

—

uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 4. ožujka 2020. o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1999 (Europski propis o klimi) (COM(2020)0080),

—

uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 14. siječnja 2020. o uspostavi Fonda za pravednu tranziciju (COM(2020)0022) i njezin izmijenjeni prijedlog od 28. svibnja 2020. (COM(2020)0460),

—

uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 28. svibnja 2020. o instrumentu za kreditiranje u javnom sektoru u okviru mehanizma za pravednu tranziciju (COM(2020)0453),

—

uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 28. svibnja 2020. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1303/2013 u pogledu izvanrednih dodatnih sredstava i provedbenih mehanizama u okviru cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta” za pružanje pomoći u sanaciji krize u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 i pripremi zelenog, digitalnog i otpornog gospodarskog oporavka (REACT-EU) (COM(2020)0451),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (6),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006 (7),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006 (8),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnja” (9),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1300/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1084/2006 (10),

—

uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 29. svibnja 2020. o uspostavi programa InvestEU (COM(2020)0403),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (11),

—

uzimajući u obzir studiju Europskog parlamenta o kohezijskoj politici i klimatskim promjenama,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. lipnja 2018. o kohezijskoj politici i kružnom gospodarstvu (12),

—

uzimajući u obzir članak 349. UFEU-a kako ga tumači Sud u svojoj presudi o statusu Mayottea od 15. prosinca 2015. (predmeti od C-132/14 do C-136/14) kojom se predviđa mogućnost donošenja posebnih mjera i mjera odstupanja za najudaljenije regije Europske unije,

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 5. ožujka 2020. o Strategiji za rodnu ravnopravnost 2020.–2025. (COM(2020)0152),

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za promet i turizam te Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj (A9-0034/2021),

A.

budući da su klimatske promjene izazov koji nadilazi granice i zahtijeva hitno i ambiciozno djelovanje na svjetskoj i europskoj razini te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se globalno zatopljenje ograničilo na 1,5 oC iznad razine u predindustrijskom razdoblju i spriječio masovni gubitak biološke raznolikosti; budući da su potrebne hitne mjere kako bi se osiguralo da se povećanje prosječne globalne temperature održava ispod 2 oC u usporedbi s predindustrijskim razinama jer će svaki gubitak bioraznolikosti imati velik utjecaj, uključujući na kvalitetu poljoprivredne proizvodnje;

B.

budući da je povećanje od 1,5 oC maksimum koji planet može podnijeti; budući da će, ako se temperature dodatno povećaju nakon 2030., čovječanstvo biti suočeno s još većim sušama, poplavama, ekstremnom vrućinom i siromaštvom koje će pogoditi na stotine milijuna osoba, od čega će vjerojatno i stradati najranjivije skupine stanovništva, a u najgorem slučaju bit će ugrožen dugoročni opstanak čovječanstva općenito, kako je istaknuto u međuinstitucijskom izvješću EU-a „Izazovi i odluke za Europu”;

C.

budući da je Europska agencija za okoliš procijenila da su ekstremni klimatski uvjeti u razdoblju od 1980. do 2019. uzrokovali gospodarske gubitke u državama članicama Europskoga gospodarskog prostora u ukupnom iznosu od 446 milijardi EUR; budući da je taj iznos jednak 11,1 milijardi EUR godišnje i da kumulativni deflacionirani gubici iznose gotovo 3 % BDP-a analiziranih zemalja;

D.

budući da nedavne studije pokazuju da je potencijal globalnog zagrijavanja (GWP) fosilnog prirodnog plina (metan – CH4) znatno veći nego što se prethodno pretpostavljalo;

E.

budući da bi globalno zatopljenje moglo dosegnuti 1,5 oC iznad predindustrijske razine tijekom tekućeg programskog razdoblja, što zahtijeva hitno poduzimanje mjera za rješavanje klimatske krize u skladu s politikama EU-a o smanjenju emisija stakleničkih plinova, europskim zelenim planom, Programom UN-a za održivi razvoj do 2030. i Pariškim sporazumom;

F.

budući da prijelaz na klimatski neutralno gospodarstvo najkasnije do 2050. predstavlja izvrsnu priliku, a ujedno i izazov za Uniju i njezine države članice, regije, gradove, lokalne zajednice, ljude, radnike, poduzeća i industriju; budući da je ipak potrebno uspostaviti ravnotežu između ambicioznih klimatskih ciljeva i očuvanja konkurentnosti gospodarstva, a da de pritom ne ugrozi postizanje cilja od 1,5 oC;

G.

budući da će postizanje tog cilja zahtijevati cjelokupnu transformaciju europskog društva i gospodarstva jer će se neki sektori suočiti s nepovratnim smanjenjem proizvodnje, kao i s gubitkom radnih mjesta u gospodarskim aktivnostima koje se temelje na proizvodnji i upotrebi fosilnih goriva, dok će drugi sektori uspjeti pronaći tehnološku alternativu;

H.

budući da bi održivost trebalo smatrati uravnoteženim pristupom za povezivanje održivog rasta, društvenog napretka i okoliša;

I.

budući da se Međuinstitucijskim sporazumom od 16. prosinca 2020. (13) predviđa opći cilj osiguravanja najmanje 30 % ukupnog iznosa proračuna Unije i rashoda Instrumenta Europske unije za oporavak za podupiranje klimatskih ciljeva, kao i novi godišnji cilj osiguravanja 7,5 % tog iznosa za bioraznolikost od 2024., s ciljem povećanja tog iznosa na 10 % 2026. i 2027.;

J.

budući da su otoci, a posebno mali otoci, te najudaljenije regije najizloženiji i najranjiviji teritoriji EU-a u pogledu klimatskih promjena te da se moraju suočavati s posebnim i dodatnim izazovima i troškovima u tranziciji; budući da klimatske promjene i njihovi višestruki učinci utječu na europske regije na različite načine, s različitim stupnjevima ozbiljnosti i u različitim vremenskim okvirima, a upravljanje tranzicijom dovest će do značajnih strukturnih promjena; budući da će građani i radnici stoga biti pogođeni na različite načine i da neće sve zemlje biti jednako pogođene ili biti u stanju reagirati na odgovarajući način; budući da se u dugoročnoj viziji za ruralna područja u Europi, koja je u pripremi, naglašava da je nužno jačati ruralna područja i učiniti ih atraktivnijima za život i rad;

K.

budući da otoci, najudaljenije i periferne regije imaju golem potencijal u proizvodnji obnovljive energije i da ih se upotrebljava kao strateške laboratorije za provedbu inovativnih mjera politike i tehničkih rješenja za ostvarenje energetske tranzicije, smanjenje emisija CO2 i poticanje prijelaza na kružno gospodarstvo;

L.

budući da se kohezijskom politikom u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova ne nude samo mogućnosti ulaganja kao odgovor na lokalne i regionalne potrebe, već ona pruža i integrirani politički okvir za smanjenje razvojnih nejednakosti među europskim regijama i za pomoć pri suočavanju s višestrukim izazovima u njihovu razvoju, među ostalim s pomoću zaštite okoliša, visokokvalitetnog zapošljavanja i pravednog, uključivog i održivog razvoja;

M.

budući da klimatske promjene i njihove dugoročne posljedice mogu utjecati na gospodarske, socijalne i teritorijalne razlike čije je rješavanje primarni cilj kohezijske politike te da bi se mjerama klimatske politike EU-a također trebalo podržavati ciljeve kohezijske politike EU-a;

N.

budući da je kohezijska politika ključna za pružanje potpore slabije razvijenim regijama ili područjima, s prirodnim i geografskim ograničenjima, na koje klimatske promjene često najviše utječu i koji imaju manje resursa za suočavanje s njima;

O.

budući da je kohezijska politika ključan alat za postizanje pravednog prijelaza na klimatski neutralno gospodarstvo u kojem nitko nije zapostavljen; budući da ekološke politike u cilju borbe protiv klimatskih promjena mogu na različit način utjecati na žene i muškarce; budući da je u obzir potrebno uzeti i utjecaj na ranjive i marginalizirane skupine;

P.

budući da su lokalne i regionalne vlasti, kao i drugi dionici, ključni akteri za provedbu kohezijske politike i pružanje učinkovitog odgovora na hitnu prijetnju koju predstavljaju klimatske promjene; budući da su lokalne i regionalne vlasti odgovorne za trećinu javne potrošnje i dvije trećine javnih ulaganja te da je stoga od ključne važnosti uspostaviti mehanizme kao što je Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju, čiji je cilj okupiti lokalne i regionalne vlasti nadležne za provedbu klimatskih i energetskih ciljeva EU-a;

Q.

budući da je klimatska kriza usko povezana s drugim krizama kao što su biološka raznolikost, ali i zdravstvena, socijalna i ekonomska kriza povezane s pandemijom bolesti COVID-19; budući da, iako ih se sve treba rješavati usporedno, svakoj od tih kriza mora se pristupiti na različit i odgovarajući način;

R.

budući da je od njegova osnivanja 2002. Fond solidarnosti EU-a aktiviran za više od 90 događaja proglašenih katastrofama i da je mobilizirano više od 5,5 milijardi EUR u 23 države članice i jednoj zemlji pristupnici; budući da je, kao dio odgovora EU-a na pandemiju bolesti COVID-19, područje primjene Fonda solidarnosti EU-a prošireno na izvanredna stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja i da je povećana maksimalna razina predujmova;

S.

budući da prijelaz na klimatski neutralno, održivo i kružno gospodarstvo mora uključivati sve dionike društva, a osobito privatni sektor, socijalne partnere i građane, te izabrane predstavnike, uključujući lokalne i regionalne vlasti, te da mora biti popraćen snažnim i uključivim socijalnim mjerama kako bi se osigurala pravedna i poštena tranzicija kojom se podupire poduzeća, zadržavanje i otvaranje radnih mjesta, posebno zelenih i plavih kvalitetnih radnih mjesta;

T.

budući da su države članice donijele nacionalne energetske i klimatske planove te da bi regije trebale podnijeti regionalne planove u skladu s tim u cilju ublažavanja emisija i prilagodbe njima, te kako bi se utro put prema klimatskoj neutralnosti najkasnije do 2050.;

U.

budući da se tranzicija na klimatski neutralno gospodarstvo najkasnije do 2050. može postići kombiniranjem javnog financiranja na razini EU-a i na nacionalnoj razini te stvaranjem odgovarajućih uvjeta za privatno financiranje;

V.

budući da izvori energije dobiveni iz fosilnih goriva, a naročito iz krutih fosilnih goriva, umanjuju napore za ostvarivanje klimatske neutralnosti te da bi Europska unija stoga trebala osigurati dosljedan regulatorni okvir za daljnje promicanje upotrebe obnovljivih izvora energije, kao što su solarna energija i energija iz biomase, umjesto izvora dobivenih iz fosilnih goriva; budući da bi se u tom pogledu kohezijskom politikom trebala jamčiti primjena načela „energetske učinkovitosti na prvom mjestu” kako bi se potražnja za energijom i opskrba energijom učinile učinkovitijima te bi se ono trebalo primjenjivati i poštovati u svim ulaganjima povezanima s energijom u okviru kohezijske politike; budući da bi za mnoge države članice prijelazna upotreba energetskih izvora temeljenih na prirodnom plinu do 31. prosinca 2025. mogla biti ključna za ostvarivanje pravedne energetske tranzicije koja ne šteti društvu i kojom se nikoga ne zapostavlja; budući da bi regionalne strategije za okoliš trebale biti povezane s ambicioznim klimatskim ciljevima koji mogu nadilaziti opći cilj postizanja klimatske neutralnosti u EU-u do 2050. te bi se njima, do 31. prosinca 2025., trebalo zamijeniti fosilna goriva, uključujući plinske infrastrukturne projekte, i podržati njihovu zamjenu energijom, materijalima i proizvodima dobivenima iz obnovljivih izvora te promicati učinkovitost resursa i održiv razvoj općenito, u skladu s odredbama Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu (14);

W.

budući da bi se regionalnim ekološkim strategijama trebalo nastojati ostvariti punu i stabilnu zaposlenost zajedno sa socijalnim napretkom i nediskriminacijom u svrhu bolje prilagodbe na učinke klimatskih promjena i borbe protiv gubitka biološke raznolikost;

X.

budući da bi u okviru planova gospodarenja otpadom trebalo slijediti načela kružnoga gospodarstva i da bi ti planovi trebali biti dio regionalnih strategija za zaštitu okoliša;

Y.

budući da je višeslojni europski model upravljanja koji se temelji na aktivnom i konstruktivnom partnerstvu između različitih razina upravljanja i dionika ključan za prijelaz na klimatsku neutralnost; budući da inicijative zajednice i građana mogu snažno poduprijeti ekološku tranziciju i borbu protiv klimatskih promjena;

Z.

budući da makroregionalne strategije EU-a mogu pomoći u identificiranju ključnih sektora i područja suradnje između različitih regija koje se suočavaju sa zajedničkim izazovima kao što su klimatske promjene, prilagodba klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje, biološka raznolikost, promet, gospodarenje otpadom, prekogranični projekti, održivi turizam;

1.

 naglašava važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama koje je Unija preuzela u okviru europskog zelenog plana u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja, u potpunosti u skladu s Uredbom EU-a o taksonomiji, uzimajući u obzir socijalne, gospodarske i teritorijalne aspekte kako bi se osigurala pravedna tranzicija za sva područja i njihovo stanovništvo, a da se pritom nikoga ne zapostavi; ističe da je u sva ulaganja potrebno uključiti načelo „nečinjenja štete” iz Uredbe o taksonomiji;

2.

 pozdravlja prijedlog Komisije o europskom propisu o klimi, koji je okosnica europskog zelenog plana kojim se u zakonodavstvo Unije uključuje cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. i potrebu da se taj cilj prenese u konkretne lokalne mjere kojima se u obzir uzimaju ograničenja, a ističu prednosti svakog područja, uključujući srednjoročne ciljeve za 2030. i 2040., kako je zatražio Europski parlament; u tom pogledu podsjeća na to da je cilj europskog zelenog plana zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika i učinaka povezanih s okolišem;

3.

 ističe da bi lokalne i regionalne vlasti trebale preuzeti jasnu političku obvezu za ostvarenje klimatskih ciljeva i naglašava da je potrebno poboljšati višerazinski dijalog među nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima o planiranju i provedbi nacionalnih mjera u području klime, izravan pristup financiranju za lokalne vlasti i nadzor napretka u pogledu usvojenih mjera, kao i hitno djelovanje u pogledu osiguravanja odgovarajućih financijskih i administrativnih alata za postizanje tih ciljeva; nadalje, smatra da regionalne i lokalne vlasti imaju ključnu ulogu u svim fazama planiranja, pripreme i provedbe projekata;

4.

 poziva nacionalna i regionalna programska tijela da za vrijeme trenutne pripreme nacionalnih i regionalnih programa maksimalno povećaju transformacijski učinak zaštite klime i okoliša;

5.

 prima na znanje da moguće prilagodbe politika u odnosu na ispunjenje Pariškog sporazuma i njegovih petogodišnjih izvješća treba uzeti u obzir na način koji je primjeren i odgovara kohezijskoj politici, kao i u srednjoročnom preispitivanju EFRR-a i Kohezijskog fonda;

6.

 poziva sve lokalne i regionalne vlasti da donesu lokalne i regionalne klimatske strategije kojima će se ciljevi na razini EU-a prenijeti u konkretne lokalne ciljeve, na temelju holističkog lokaliziranog pristupa ili pristupa usmjerenog na pojedina područja, čime bi se osigurala dugoročna vizija klimatske tranzicije i bolja iskorištenost financijskih sredstava u okviru kohezijske politike; ističe da bi regionalne strategije za zaštitu okoliša trebale obuhvaćati i uključivati planove gospodarenja otpadom;

7.

 naglašava ključnu ulogu koju kohezijska politika, u sinergiji s drugim politikama, ima u borbi protiv klimatskih promjena i postizanju klimatske neutralnosti najkasnije do 2050., a prijelaznog cilja do 2030. i 2040., kao i ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u dugoročnoj reformi politika ulaganja;

8.

 poziva na ulaganje napora u jamčenje veće usklađenosti i koordinacije između kohezijske politike i drugih politika EU-a kako bi se poboljšala politička integracija klimatskih aspekata, oblikovale učinkovitije politike temeljene na izvorima, osigurala ciljana financijska sredstva EU-a, a time i poboljšala provedba klimatskih politika na terenu;

9.

 podsjeća da se klimatskim politikama treba nastojati osigurati puna i stabilna zaposlenost, uključujući zelena i plava radna mjesta te osposobljavanje kojim se može doprinijeti pravednom socijalnom napretku te smatra da se klimatskim politikama moraju zaštititi radna mjesta koja su najizloženija klimatskim promjenama i to tako da se stvore nova zelena radna mjesta kako radnici ne bi bili zapostavljeni kada određeni sektori prijeđu na zeleno gospodarstvo; potiče države članice da daju prednost borbi protiv klimatskih promjena, kao i borbi za uključiv i održiv razvoj i socijalnu pravdu te borbi protiv siromaštva, energetskog siromaštva i politika kojima se opterećuju ranjive i marginalizirane skupine; u tom kontekstu naglašava da bi trebalo predvidjeti daljnje mjere za borbu protiv energetskog siromaštva;

10.

 pozdravlja stajalište Europskog vijeća i uzimanje u obzir stajališta Parlamenta prema kojem bi rashodi EU-a trebali biti u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma i načelom „nečinjenja štete” europskog zelenog plana; također podsjeća da novi zakonodavni okvir kohezijske politike među horizontalnim načelima koja se primjenjuju na sve strukturne fondove uključuje načelo „nečinjenja štete” iz Uredbe o taksonomiji;

11.

 ističe da su održivost i prijelaz na sigurno, klimatski neutralno i resursno učinkovitije kružno gospodarstvo koje je otporno na klimatske promjene, cjenovno pristupačno, kružno i socijalno uravnoteženo ključni za osiguravanje dugoročne konkurentnosti gospodarstva Unije, kao i za očuvanje njezine socijalne kohezije, čime se doprinosi stvaranju novih prilika za ulaganje u području poljoprivrede, trgovine, prometa, energije i infrastrukture te promiče sigurnija i ekološki prihvatljivija potrošnja, kao i doprinosi očuvanju našeg životnog okruženja i dobrobiti europskih građana;

12.

 ističe da je ključno u potpunosti poštovati načela višerazinskog upravljanja i načela partnerstva u okviru kohezijske politike, uključujući i rodnu perspektivu, s obzirom na to da lokalne i regionalne vlasti imaju izravne nadležnosti u području okoliša i klimatskih promjena te da provode 90 % mjera za prilagodbu klimatskim promjenama i 70 % mjera za ublažavanje klimatskih promjena; podsjeća da one mogu osmisliti i mjere za promicanje klimatski prihvatljivog ponašanja među građanima, uključujući mjere povezane s gospodarenjem otpadom, pametnom mobilnošću i održivim stanovanjem; ustraje u tome da prijelaz na klimatsku neutralnost mora biti pravedan i uključiv te da se posebna pozornost mora posvetiti osobama koje žive u ruralnim i udaljenim područjima; uviđa potrebu za pružanjem potpore područjima koja su najviše pogođena prijelazom na klimatsku neutralnost, kako bi se izbjeglo svako povećanje regionalnih razlika i osnažilo radnike te lokalne i regionalne zajednice; poziva sve razine vlasti da učine sve što je u njihovoj moći kako bi potaknule administrativnu suradnju koja uključuje više dionika, uključujući međusektorsku suradnju vlada, međuregionalnu, međuopćinsku i prekograničnu suradnju, u cilju razmjene znanja i primjerâ najboljih praksi u vezi s projektima i inicijativama u području klimatskih promjena koji se financiraju u okviru kohezijske politike;

13.

 poziva na donošenje sveobuhvatnih regionalnih strategija za zaštitu okoliša kako bi se zajamčio održivi razvoj i ublažile posljedice klimatskih promjena podupiranjem energetske tranzicije na obnovljive izvore energije, bioraznolikosti i prilagodbe klimatskim promjenama; smatra da bi tim regionalnim strategijama trebalo podupirati angažman građana i projekte koji se pokreću na lokalnoj razini i koji su u lokalnom vlasništvu te da bi njima trebalo poticati suradnju među regijama, među ostalim u okviru prekograničnih projekata; poziva Komisiju da pruži potporu i olakša suradnju među regijama te razmjenu znanja i najboljih praksi; ističe važnost primjene načela partnerstva u cjelokupnoj izradi programa, provedbi i praćenju kohezijske politike EU-a te važnost uspostavljanja snažne suradnje među regionalnim i lokalnim vlastima, građanima, nevladinim organizacijama i dionicima; ističe da bi javna savjetovanja trebala biti temeljita i smislena te da bi njima trebalo osigurati aktivno i reprezentativno sudjelovanje zajednica i dionika u procesu donošenja odluka kako bi se potaknulo preuzimanje odgovornosti za odluke i planove, inicijative te sudjelovanje u aktivnostima; ističe važnost lokalnih inicijativa i projekata koji doprinose klimatskoj neutralnosti;

14.

 smatra da bi kohezijska politika trebala doprinijeti ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, Pariškog sporazuma o klimi, Konvencije o biološkoj raznolikosti i europskog zelenog plana radi borbe protiv klimatskih promjena, osobito učinkovitom, transparentnom, sveobuhvatnom, na rezultate usmjerenom i na uspješnosti utemeljenom metodologijom za praćenje rashoda u području klime, kojom se u obzir uzimaju negativni učinci klimatskih promjena na sve građane i regije EU-a; poziva na to da se ta metodologija upotrebljava u svim relevantnim programima višegodišnjeg financijskog okvira i Europskog plana gospodarskog oporavka, posebno za osnovnu infrastrukturu u ključnim gospodarskim sektorima kao što su proizvodnja i distribucija energije, prijevoz te upravljanje vodama, otpadom i zgradama javnog sektora; smatra da bi mogle biti potrebne daljnje mjere u slučaju nedovoljnog napretka u postizanju klimatskih ciljeva Unije;

15.

 ističe ključnu ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u postizanju pravedne tranzicije na klimatski neutralno gospodarstvo za sve, u čijem su središtu socijalna, gospodarska i teritorijalna kohezija, te poziva na veći stupanj zelenih i plavih ulaganja i inovacija u okviru kohezijske politike, kao i na proširenu primjenu prirodnih rješenja; naglašava da su potrebne veće sinergije među različitim izvorima financiranja na razini EU-a te na nacionalnoj i regionalnoj razini, kao i jače veze između javnog i privatnog financiranja kako bi se povećala učinkovitost regionalnih strategija za zaštitu okoliša u borbi protiv klimatskih promjena; podsjeća da taj proces nije moguć bez stavljanja snažnog naglaska na vještine; mišljenja je da bi regionalne strategije za zaštitu okoliša trebale biti usmjerene i na jačanje administrativnih kapaciteta lokalnih i regionalnih institucija te na razvoj njihova potencijala kao pokretača gospodarske, socijalne i teritorijalne konkurentnosti;

16.

 naglašava da inicijative zajednica i građana mogu pružiti snažnu potporu ekološkoj tranziciji, kao i ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njima, te da lokalne akcijske skupine i program LEADER mogu služiti kao primarni alati za ostvarivanje tog cilja; stoga potiče države članice i regionalne vlasti da te programe usklade sa svojim regionalnim strategijama za zaštitu okoliša;

17.

 ističe važnost koncepta pametnih sela u suočavanju s izazovima povezanima s klimatskim promjenama u Uniji i pozdravlja njegovo uključivanje u buduću zajedničku poljoprivrednu politiku te kohezijske i regionalne politike; ustraje u tome da države članice uključe pristup pametnih sela u svoje programe za provedbu kohezijske politike EU-a na nacionalnoj i regionalnoj razini, kao i u svoje nacionalne strateške planove u okviru ZPP-a, što će iziskivati pripremu strategija pametnih sela (15) na nacionalnoj razini; ističe ulogu pristupa LEADER/CLLD pri provedbi strategija pametnih sela, koji bi trebao biti snažno usmjeren na digitalizaciju, održivost i inovacije;

18.

 ističe da bi makroregionalne strategije EU-a trebale doprinositi uspostavi suradnje usmjerene na rješavanje regionalnih pitanja povezanih s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom njima te bi ih stoga trebalo uzimati u obzir pri donošenju novih programa jer su integrirani pristup i strateško planiranje iznimno važni;

19.

 poziva na to da okolišni i socijalni kriteriji te očuvanje prirodne baštine budu jednako važni kao i gospodarski kriteriji u izračunu prihvatljivosti projekta, kad je riječ o projektima koji su povezani s kulturnom i prirodnom baštinom;

20.

 ističe potrebu da se podrže projekti kojima se povezuju znanost, inovacije i građanstvo, kao što je projekt europskog Bauhausa koji je usmjeren na otpornost kulture i arhitekture na klimatske promjene;

21.

 podsjeća da uspjeh regionalnih strategija za zaštitu okoliša ovisi i o snažnim politikama istraživanja i inovacija, među ostalim na lokalnoj i regionalnoj razini; potiče suradnju među lokalnim vlastima, istraživačkim institucijama i poduzećima, kao što su inicijative u okviru Europskog instituta za inovacije i tehnologiju te njegove zajednice znanja i inovacija;

22.

 poziva Komisiju da prati napredak nacionalnih vlada te lokalnih i regionalnih tijela u odgovaranju na izazove povezane s klimatskim promjenama na svim razinama i da o njemu objavljuje izvješća korištenjem zajedničkog standarda za sve države članice, kao i da procijeni međusobnu povezanost politika zaštite okoliša i gospodarstva; naglašava da lokalne i regionalne vlasti na nacionalnoj razini trebaju učinkovito sudjelovati u ocjenjivanju politika u području klimatskih promjena u kontekstu Europskog semestra; ističe potrebu za poboljšanjem učinkovitosti i komplementarnosti europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih programa i instrumenata EU-a, kao što su EPFRR, EFPR, LIFE, Obzor Europa ili Kreativna Europa, u borbi protiv klimatskih promjena; potiče države članice da osiguraju tu komplementarnost jamčenjem ambiciozne teritorijalne primjene svojih nacionalnih planova oporavka pri čemu će uključiti sve relevantne aktere u regijama; nadalje poziva države članice da objavljuju pregled stanja koji se redovito ažurira i kojim se mjeri teritorijalni učinak nacionalnih i europskih mjera oporavka, pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti doprinosu tih mjera borbi protiv klimatskih promjena;

23.

 podržava dogovor o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. u cilju izbjegavanja štetnih subvencija, podupiranja postupnog ukidanja izravnih i neizravnih subvencija za fosilna goriva najkasnije do 2025., jamčenja općih prioriteta financiranja i programâ kojima se odražava klimatska kriza te se doprinosi promicanju djelovanja u području klime i postizanju općeg cilja osiguravanja najmanje 30 % proračunskih rashoda EU-a za podupiranje klimatskih ciljeva, što znači da će najmanje 547 milijardi EUR novih financijskih sredstava EU-a biti dostupno za zelenu tranziciju; naglašava da je pri provedbi kohezijske politike važno poštovati načela kao što su ciljevi održivog razvoja UN-a, pravedna i socijalno uključiva tranzicija, pravno obvezujući cilj potrošnje u području klime od 30 % i cilj potrošnje od 10 % u području na bioraznolikosti do kraja programskog razdoblja; stoga naglašava da bi se donošenje transparentne, sveobuhvatne i smislene metodologije praćenja moglo razmotriti i po potrebi prilagoditi tijekom revizije VFO-a u sredini razdoblja, i za rashode povezane s klimom i za one povezane s bioraznolikošću;

24.

 pozdravlja cilj politike br. 2 iz predložene nove Uredbe o zajedničkim odredbama (16) kojim se želi uspostaviti „zelenija, otporna Europa s niskom razinom emisija koja prelazi na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika promicanjem prelaska na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnog gospodarstva, prilagodbe klimatskim promjenama i ublažavanja klimatskih promjena te upravljanja rizikom i njegova sprječavanja”; podsjeća da bi tematska koncentracija za cilj politike br. 2 u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj bila najbolje iskorištena kad bi se primjenjivala na regionalnoj razini kako bi se uzele u obzir različite regionalne posebnosti kad je riječ o klimi;

25.

 pozdravlja sporazum o Fondu za pravednu tranziciju postignut tijekom trijaloga, uključujući dodatna sredstva iz instrumenta „Next Generation EU”, i dva dodatna stupa mehanizma za pravednu tranziciju, odnosno namjenski program u okviru programa „InvestEU” i instrument zajma za javni sektor koji će doprinijeti ublažavanju socioekonomskih učinaka tranzicije na klimatsku neutralnost u najugroženijim regijama Unije; naglašava da će Fond za pravednu tranziciju biti novi instrument za pružanje potpore područjima koja su najviše pogođena tranzicijom na klimatsku neutralnost te za izbjegavanje povećanja regionalnih razlika; međutim, žali zbog činjenice da je dodatni iznos koji je predložila Komisija smanjen za dvije trećine, s 30 na 10 milijardi EUR, u okviru dogovora Vijeća o instrumentu „Next Generation EU”; ističe da su ti rezovi štetni za postizanje temeljnih ciljeva fonda i da stvaraju dodatan pritisak na nacionalne proračune; poziva države članice da što prije programiraju sredstva i poziva predmetne države članice da pri raspodjeli sredstava posebnu pozornost posvete najudaljenijim regijama s obzirom na to da su one znatno pogođene klimatskim promjenama i izložene prirodnim katastrofama kao što su cikloni, vulkanske erupcije i suše, kao i poplave i povećanje razine vode;

26.

 pozdravlja program REACT EU jer se njime nastavljaju i proširuju odgovor na krizu i mjere oporavka od krize osiguravanjem dodatnih sredstava uz postojeće programe kohezijske politike;

27.

 potvrđuje da se posebnosti svih regija kako su definirane u članku 174. UFEU-a moraju u potpunosti odražavati u procesu tranzicije kako nijedna regija ne bi bila zapostavljena, posebno vodeći računa o ruralnim područjima, područjima zahvaćenima industrijskom tranzicijom te regijama koje su izložene velikim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, tako da se osigura opći skladan razvoj svih područja; smatra da je potrebno ocijeniti posebnosti regija navedenih u članku 174. UFEU-a u slučaju bilo kakve revizije smjernica o državnim potporama; ističe da lokalne i regionalne vlasti trebaju u potpunosti koristiti sve financijske instrumente (iz europskog proračuna i iz drugih europskih financijskih institucija kao što je Europska investicijska banka) u cilju borbe protiv klimatske krize i povećanja otpornosti lokalnih zajednica te istodobnog stvaranja uvjeta za oporavak nakon krize prouzročene pandemijom bolesti COVID-19; konkretnije, ističe da bi trebalo uspostaviti dodatne instrumente kojima se omogućuje izravan pristup fondovima EU-a, kao što su Inovativne mjere za gradove u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj (članak 8. Uredbe (EU) br. 1301/2013) ili buduća Europska urbana inicijativa nakon 2020. u okviru Uredbe o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu (članak 10.), posebno za projekte u okviru zelenog plana;

28.

 smatra da bi inovativna, uključiva i održiva rješenja za jačanje ruralnih područja i povećanje njihove atraktivnosti trebala biti ključan element provedbe kohezijske politike;

29.

 podsjeća na to da se na temelju članka 349. UFEU-a za najudaljenije regije primjenjuju posebna pravila kojima se omogućuje donošenje prilagođenih mjera u okviru kojih se uzimaju u obzir posebnosti tih regija; poziva na to da se tim regijama dodijele potrebna financijska sredstva kako bi se ostvarila zelena tranzicija te prilagodba učincima klimatskih promjena koje ih zbog njihove ranjivosti posebno pogađaju; također poziva na osnivanje posebne promatračke skupine za održivi razvoj i ekološku tranziciju u najudaljenijim regijama kako bi se utvrdile dobre prakse i razvila održiva rješenja za borbu protiv klimatskih promjena koja bi se mogla usvojiti i prilagoditi za druge regije Europske unije;

30.

 zabrinut je zbog gospodarskih gubitaka izazvanih prirodnim nepogodama i štete za infrastrukturne projekte koje financira EU, koji su prouzročeni ekstremnim vremenskim i klimatskim pojavama; poziva na podupiranje aktivnosti i infrastrukturnih projekata koji su usklađeni s klimatskim i ekološkim standardima i koji su otporniji na prirodne nepogode;

31.

 ističe ključnu ulogu otoka, posebno malih otoka, te najudaljenijih i perifernih/udaljenih regija u tranziciji na klimatsku neutralnost kao inovacijskih laboratorija za razvoj čiste energije, pametne mobilnosti, gospodarenja otpadom i kružnog gospodarstva ako se njihov puni potencijal oslobodi odgovarajućim alatima, potporom i financiranjem, čime im se omogućuje da imaju ključnu ulogu u istraživanju klimatskih promjena i biološke raznolikosti; podsjeća da bi oni trebali imati pristup dostatnim gospodarskim resursima i odgovarajućem osposobljavanju kako bi se provele integrirane, sektorske i inovativne mjere za održivi razvoj infrastrukture i lokalnog gospodarstva; ističe potencijal perifernih i najudaljenijih regija u području energije iz obnovljivih izvora, povezan s njihovim zemljopisnim i klimatskim karakteristikama;

32.

 ističe potrebu za iskorištavanjem rezultata inicijativa kao što su Nova energetska rješenja optimizirana za otoke (NESOI) i Čista energija za otoke EU-a (CE4EUI), koja također uključuje otoke sa statusom prekomorske zemlje i područja, kako bi se zajamčio funkcionalan prijelaz između programskih razdoblja 2014. – 2020. i 2021. – 2027.; u tom pogledu poziva Komisiju da izradi smjernice prilagođene korisnicima kako bi regionalne i lokalne vlasti imale priliku uzeti u obzir i iskoristiti usklađenost najboljih praksi u području energetske tranzicije i dekarbonizacije gospodarstava; pozdravlja Splitski memorandum kojim se priznaje vodeća uloga otočnih zajednica u energetskoj tranziciji; u tom pogledu ističe važnost razmjene najboljih praksi i promicanja uzajamnog učenja;

33.

 naglašava da bi se regionalnim strategijama za zaštitu okoliša trebala podupirati i proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i učinkovitost resursa u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru, istodobno uzimajući u obzir konkurentnost tih sektora; predlaže da relevantna tijela daju prednost svim opcijama proizvodnje energije iz obnovljivih izvora koje su pogodne za okoliš i regionalno gospodarstvo te za stanovnike relevantnih regija; ustraje u tome da bi se u okviru regionalnih strategija za zaštitu okoliša posebna pozornost trebala posvetiti podupiranju zamjene materijala s visokim udjelom iz fosilnih izvora obnovljivim i biološkim materijalima koji potječu iz šumarstva i poljoprivrede jer ta dva sektora funkcioniraju i kao emiteri i kao ponori ugljika; ističe da je održivo i prirodno gospodarenje šumama ključno za kontinuiranu apsorpciju stakleničkih plinova iz atmosfere te da ono omogućuje i opskrbu obnovljivim i klimatski prihvatljivim sirovinama za drvne proizvode koji skladište ugljik i mogu djelovati kao zamjena za materijale i goriva koji se temelje na fosilnim gorivima; naglašava da „trostruka uloga” šuma (ponor, skladištenje i zamjena) doprinosi smanjenju ispuštanja emisija ugljika u atmosferu te istodobno jamči daljnji rast šuma i pruža brojne druge usluge te da bi stoga trebala biti sastavni dio regionalnih strategija za zaštitu okoliša;

34.

 ističe da svi sektori trebaju biti zastupljeni i da ih treba podržati u tranziciji na klimatski neutralne industrijske procese, čime se doprinosi održivosti Unije uz istodobno održavanje međunarodne konkurentnosti te očuvanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije među različitim europskim regijama; ističe stratešku ulogu održive i decentralizirane energije iz obnovljivih izvora u razvoju regija EU-a i njihovih poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća; smatra da će učinkovite regionalne strategije za zaštitu okoliša također biti korisne za sektor turizma jer bi mogle doprinijeti privlačnosti mnogih europskih regija kao održivih destinacija i jer bi se njima općenito mogla promicati nova vrsta odgovornog i održivog turizma;

35.

 naglašava da bi pri provedbi kohezijske politike i regionalnih strategija za zaštitu okoliša najvažniji kriterij trebalo biti smanjenje iskorištavanja tla, osobito zatvaranje površina, kako bi se u što većoj mjeri očuvali potencijal tla i njegove višestruke funkcije u borbi protiv klimatskih promjena (skladištenje vode i CO2, funkcija filtara, pufera i pretvorbe tvari, osiguravanje hrane, proizvodnja biogenih resursa);

36.

 naglašava potrebu za revizijom Direktive o oporezivanju energije (17) u skladu s načelom „onečišćivač plaća” kako bi se najkasnije do 2025. promicali održivi izvori energije na štetu fosilnih goriva, obraćajući pritom posebnu pozornost na socijalni učinak;

37.

 budući da rodno osviještenu politiku treba u potpunosti provoditi i integrirati kao horizontalno načelo u sve aktivnosti, politike i programe EU-a, uključujući kohezijsku politiku;

38.

 pozdravlja predstavljanje „strategije za val obnove” kao jedne od ključnih strategija koje doprinose postizanju klimatske neutralnosti Europe do 2050.; ističe potrebu za rješavanjem problema energetskog siromaštva s pomoću programa obnove zgrada usmjerenog na ranjiva kućanstva i kućanstva s niskim prihodima u okviru šire europske strategije za borbu protiv siromaštva;

39.

 poziva na to da se ažuriranim akcijskim planom za kružno gospodarstvo nastavi podupirati prelazak na kružno gospodarstvo usmjereno na ponovnu upotrebu i popravak proizvoda kako bi se promicala učinkovitost resursa i održiva potrošnja, primjenom obveznih oznaka koje potrošačima pružaju informacije o trajnosti i mogućnosti popravka proizvoda, uz pružanje odgovarajućeg regulatornog okvira te niza konkretnih, opsežnih i ambicioznih mjera za poticanje kružnoga gospodarstva na razini EU-a; naglašava da je za održiv rast i zelena radna mjesta najvažnije stvaranje i jačanje regionalnih gospodarskih tokova koji se prije svega temelje na biogenim sirovinama dobivenima iz poljoprivrede i šumarstva; ističe hitnu potrebu za daljnjim podupiranjem načelâ kružnog gospodarstva i davanjem prednosti hijerarhiji otpada; poziva na to da se izrade lokalni planovi za kružno gospodarstvo i da javna nabava koju provode lokalna i regionalna tijela bude zelena i ambiciozna u pogledu održivosti proizvoda i usluga te da se tako ojačaju otpornost industrije i strateška neovisnost Europske unije;

40.

 poziva na daljnje ulaganje u održivu mobilnost, primjerice željeznice i održivu mobilnost u gradovima, za zelenije gradove s boljom kvalitetom života građana;

41.

 pozdravlja nastojanja Europske investicijske banke (EIB) da revidira svoju politiku kreditiranja energije i da 50 % svojih operacija usmjeri na djelovanje u području klime i ekološke održivosti; poziva EIB da se obveže na održivu tranziciju na klimatsku neutralnost, pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti regijama koje su najviše pogođene tranzicijom;

42.

 potiče snažnu uključenost mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća u postupak tranzicije, kao i u osmišljavanje i provedbu regionalnih strategija za zaštitu okoliša, s obzirom na to da ti akteri nisu samo uključeni u lokalnu gospodarsku strukturu nego će i na njih utjecati politike zelenog plana; smatra da je od presudne važnosti pomoći mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima da iskoriste prilike koje nudi ekološka tranzicija pružanjem prilagođene potpore u procesu usavršavanja i prekvalifikacije;

43.

 poziva Komisiju da za nacrte planova potrošnje kao referentno mjerilo utvrdi najviše moguće klimatske ambicije;

44.

 ističe prijedlog koji je Komisija iznijela u Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. o tome da bi gradovi s barem 20 000 stanovnika trebali pripremiti planove urbane ekologizacije za stvaranje biološki raznolikih i pristupačnih gradskih šuma, parkova i vrtova, urbanih farmi, zelenih krovova i zidova te drvoreda; ponavlja da takva mjera ima pozitivan učinak na urbanu mikroklimu i zdravlje, posebno među osjetljivim skupinama; potiče navedeno djelovanje i poziva na mobilizaciju političkih, regulatornih i financijskih instrumenata za njegovu provedbu;

45.

 poziva na uspostavu učinkovitih mehanizama regionalne i međuregionalne suradnje u području sprečavanja prirodnih katastrofa, uključujući kapacitete za odgovor, upravljanje i uzajamnu pomoć u slučaju katastrofa;

46.

 poziva da se ojača uloga kohezijske politike u podupiranju napora za sprečavanje rizika u cilju prilagodbe sadašnjim i budućim učincima klimatskih promjena na regionalnoj i lokalnoj razini;

47.

 nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Odboru regija i državama članicama.

(1)  SL C 23, 21.1.2021., str. 116.

(2)  Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0078.

(3)  Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0005.

(4)  Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0054.

(5)  Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0015.

(6)  SL L 347, 20.12.2013., str. 320.

(7)  SL L 347, 20.12.2013., str. 289.

(8)  SL L 347, 20.12.2013., str. 470.

(9)  SL L 347, 20.12.2013., str. 259.

(10)  SL L 347, 20.12.2013., str. 281.

(11)  SL L 198, 22.6.2020., str. 13.

(12)  SL C 28, 27.1.2020., str. 40.

(13)  Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (SL L 433 I, 22.12.2020., str. 28.).

(14)  Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu (COM(2018)0372).

(15)  Članak 72.b (Amandman 513.) stajališta Europskog parlamenta u prvom čitanju o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0287).

(16)  Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i financijskih pravila za njih i za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize (COM(2018)0375).

(17)  Direktiva Vijeća 2003/96/EZ od 27. listopada 2003. o restrukturiranju sustava Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije (SL L 283, 31.10.2003., str. 51.).