(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 214/2013 (2) Vijeće je uvelo konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih organski prevučenih proizvoda od čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine („Kina”, „NRK” ili „predmetna zemlja”) („početne mjere”). Ispitni postupak koji je doveo do uvođenja početnih mjera dalje u tekstu naziva se „početni ispitni postupak”.

(2)

Provedbenom uredbom (EU) br. 215/2013 (3) Vijeće je paralelno uvelo kompenzacijske pristojbe na uvoz određenih organski prevučenih proizvoda od čelika podrijetlom iz Kine. Kompenzacijske pristojbe koje su trenutačno na snazi kreću se od 13,7 % do 44,7 %.

(3)

Nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je 2. svibnja 2019. proširila konačne antidampinške mjere na uvoz određenih organski prevučenih proizvoda od čelika podrijetlom iz NRK-a Uredbom (EU) 2019/687 (4) („prethodna revizija zbog predstojećeg isteka mjera”). Antidampinške pristojbe koje su trenutačno na snazi kreću se od 0 % do 26,1 %.

(4)

Razina kombiniranih antidampinških i antisubvencijskih pristojbi kreće se od 13,7 % do 58,3 %.

(5)

Nakon objave Obavijesti o skorom isteku konačnih antidampinških mjera koje su na snazi (5) Komisija je primila zahtjev za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka tih mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe („zahtjev”).

(6)

Zahtjev je 2. veljače 2024. podnijelo Europsko udruženje proizvođača čelika („EUROFER” ILI „podnositelj zahtjeva”) u ime Unijine industrije organski prevučenih proizvoda od čelika u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Zahtjev se temelji na činjenici da bi istekom antidampinških mjera vjerojatno došlo do nastavka dampinga i ponavljanja štete industriji Unije.

(7)

Nakon savjetovanja s odborom osnovanim na temelju članka 15. stavka 1. osnovne uredbe Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe 30. travnja 2024. pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera koja se odnosi na uvoz u Uniju određenih organski prevučenih proizvoda od čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (6) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(8)

Ispitnim postupkom u vezi s nastavkom ili ponavljanjem dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2020. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(9)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da se obrate Komisiji radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera posebno obavijestila podnositelja zahtjeva, poznate proizvođače iz Unije, poznate nepovezane uvoznike u Uniji, nepovezane korisnike iz Unije za koje se zna da se postupak na njih odnosi, poznate proizvođače u NRK-u i tijela NRK-a te ih je pozvala na sudjelovanje.

(10)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(11)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(12)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije u skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe.

(13)

Prije pokretanja postupka 14 proizvođača iz Unije dostavilo je informacije zatražene za odabir uzorka i izjavilo da su voljni surađivati s Komisijom. Na temelju toga Komisija je odabrala privremeni uzorak od triju proizvođača, za koja je utvrđeno da su reprezentativni za industriju Unije u smislu količine proizvedenog i prodanog istovjetnog proizvoda u Uniji. Proizvođači iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije činili su 28 % procijenjene ukupne proizvodnje industrije Unije i 26 % ukupne količine prodanih proizvoda industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji.

(14)

Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Nije zaprimljena nijedna primjedba i privremeni je uzorak potvrđen. Uzorak se smatrao reprezentativnim za industriju Unije.

(15)

U zahtjevu za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera navedeno je deset nepovezanih uvoznika koji su bili pozvani na dostavu informacija za odabir uzorka. Nijedan od njih nije se javio.

(16)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih proizvođača izvoznika u NRK-u zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi eventualne ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupi u kontakt.

(17)

Nijedan proizvođač izvoznik nije vratio obrazac za odabir uzorka. Komisija je nakon toga 2. kolovoza 2024. obavijestila kinesku vladu da proizvođači izvoznici iz NRK-a ne surađuju te da će Komisija stoga na nalaze o nastavku ili ponavljanju dampinga primijeniti odredbe članka 18. osnovne uredbe.

(18)

Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Međutim, Komisija nije primila odgovor kineske vlade na upitnik o tome. Komisija je stoga 2. kolovoza 2024. obavijestila kinesku vladu o svojoj namjeri da primijeni odredbe članka 18. osnovne uredbe zbog postojanja znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(19)

Komisija je poslala upitnike trima proizvođačima iz Unije u uzorku i EUROFER-u. Upitnici za proizvođače iz Unije, nepovezane uvoznike, korisnike i proizvođače izvoznike iz NRK-a također su objavljeni na internetu (7) na dan pokretanja ispitnog postupka.

(20)

Odgovori na upitnike primljeni su od triju proizvođača iz Unije u uzorku i EUROFER-a.

(21)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih zainteresiranih stranaka:

(22)

Komisija je 6. lipnja 2025. objavila osnovne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala zadržati antidampinške pristojbe koje su na snazi. Svim je strankama odobren rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na objavu.

(23)

Nijedna stranka nije iznijela primjedbe na konačnu objavu. Nijedna stranka nije zatražila saslušanje.

(24)

Proizvod iz postupka revizije isti je kao u početnom ispitnom postupku i prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, točnije određeni organski prevučeni proizvodi od čelika („OCS”), tj. plosnati valjani proizvodi od nelegiranog i legiranog čelika (isključujući nehrđajući čelik) koji su bojani, lakirani ili prevučeni plastičnom masom barem s jedne strane, isključujući tzv. „sendvič panele” koje se rabi u graditeljstvu i koji se sastoje od dviju vanjskih metalnih ploča i stabilizirane jezgre od izolacijskog materijala utisnute između njih, isključujući takve proizvode sa završnim premazom od cinkova praha (cinkova boja, s masenim udjelom cinka 70 % ili većim) i isključujući proizvode sa supstratom s metalnom prevlakom od kroma ili kositra, trenutačno razvrstani u oznake KN ex 7210 70 80 , ex 7212 40 80 , ex 7225 99 00 i ex 7226 99 70 (oznake TARIC 7210 70 80 11, 7210 70 80 91, 7212 40 80 01, 7212 40 80 21, 7212 40 80 82, 7225 99 00 11, 7225 99 00 91, 7226 99 70 11 i 7226 99 70 91 („proizvod iz postupka revizije” ili „OCS”).

(25)

Proizvod iz postupka revizije dobiva se nanošenjem organske prevlake na plosnate valjane proizvode od čelika. Organska prevlaka nanosi se na proizvode od čelika u zaštitne, estetske i funkcionalne svrhe.

(26)

OCS se ponajprije upotrebljava u graditeljstvu i za daljnju preradu u proizvodima koji se upotrebljavaju u graditeljstvu. Osim toga, upotrebljava se i u kućanskim aparatima.

(27)

Proizvod na koji se odnosi ovaj ispitni postupak je proizvod iz postupka revizije podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetni proizvod”).

(28)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku i potvrđeno u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, ovom revizijom zbog predstojećeg isteka mjera ponovno je potvrđeno da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(29)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uvoz OCS-a iz NRK-a gotovo je u potpunosti prestao. Prema podacima Eurostata udio OCS-a iz NRK-a na tržištu Unije bio je oko 0,06 % u razdoblju ispitnog postupka revizije u usporedbi s tržišnim udjelom od 13,6 % tijekom početnog ispitnog postupka i 0,1 % tijekom prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera. U smislu apsolutne vrijednosti uvoz se smanjio sa 702 452 tona u početnom ispitnom postupku na 6 338 tona u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera i nakon toga na 2 554 tone u razdoblju ispitnog postupka ove revizije zbog predstojećeg isteka mjera. Stoga je Komisija zaključila da uvoz u razdoblju ispitnog postupka revizije nije bio dovoljno reprezentativan za donošenje valjanih zaključaka o nastavku dampinga.

(30)

Stoga je Komisija u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe ispitala vjerojatnost ponavljanja dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Analizirani su sljedeći elementi: proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u NRK-u, odnos između cijena u Uniji i NRK-u, odnos između cijena izvoza u treće zemlje i uobičajene vrijednosti u NRK-u, odnos između cijena izvoza u treće zemlje i razine cijena u Uniji i privlačnost tržišta Unije.

(31)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 17., u ispitnom postupku nije surađivao nijedan izvoznik/proizvođač iz NRK-a. Komisija je stoga obavijestila tijela NRK-a da zbog nesuradnje može primijeniti članak 18. osnovne uredbe na nalaze o NRK-u. Komisija u tom pogledu nije zaprimila primjedbe ni zahtjeve za intervenciju službenika za saslušanje.

(32)

Stoga su se, u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, nalazi o nastavku ili vjerojatnosti ponavljanja dampinga temeljili na raspoloživim podacima, posebno na statističkim podacima o trgovini koje su prikupili Eurostat (8) i Global Trade Atlas (9), informacijama o troškovima prijevoza iz podataka OECD-a o troškovima međunarodnog prijevoza i osiguranja u trgovini robom (10) i izvješća Svjetske banke Doing Business (11), informacijama o čimbenicima proizvodnje i njihovoj potrošnji koje je dostavio reprezentativni proizvođač iz Unije te informacijama o razvoju kineskog tržišta OCS-a iz godišnjeg izvješća društva MySteel (12).

(33)

Kako bi analizirala vjerojatnost ponavljanja dampinga, posebno za potrebe uspoređivanja cijena, Komisija je najprije utvrdila uobičajenu vrijednost kako je detaljno opisano u odjeljku 3.2. u nastavku.

(34)

Budući da su pri pokretanju ispitnog postupka bili raspoloživi dostatni dokazi koji su u pogledu NRK-a upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(35)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik, a u utvrđenom roku nije primljen nikakav podnesak o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Komisija je stoga 2. kolovoza 2024. obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u NRK-u koristiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe.

(36)

Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka navela i da je s obzirom na raspoložive dokaze Meksiko odgovarajuća reprezentativna zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti. Komisija je navela i da će ispitati druge moguće odgovarajuće zemlje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe.

(37)

Komisija je 19. ožujka 2025. bilješkom („bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima na temelju kojih namjerava utvrditi uobičajenu vrijednost. Komisija je u toj bilješci navela popis svih čimbenika proizvodnje, kao što su sirovine, radna snaga i energija koji se koriste u proizvodnji OCS-a. Osim toga, na temelju kriterijâ za odabir nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti, Komisija je utvrdila da je Meksiko odgovarajuća reprezentativna zemlja. Komisija je zaprimila primjedbe na bilješku od podnositelja zahtjeva. Podnositelj zahtjeva podržao je Komisijin odabir reprezentativne zemlje.

(38)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(39)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi […] da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(40)

Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku na temelju raspoloživih dokaza i s obzirom na nesuradnju kineske vlade i proizvođača izvoznika zaključila da je primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

(41)

Komisija je ispitala dokaze iz dokumentacije kako bi odlučila postoje li u NRK-u znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe zbog kojih ne bi bilo primjereno koristiti domaće cijene ni troškove u toj zemlji. Tom su analizom obuhvaćeni sljedeći dokazni materijali o različitim kriterijima relevantnima za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja.

(42)

Prvo, dokazi iz zahtjeva uključivali su sljedeće materijale koji upućuju na postojanje znatnih poremećaja.

(43)

Podnositelj zahtjeva tvrdio je da na kineskom tržištu proizvoda iz postupka revizije posluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom kineskih tijela odnosno koja ta tijela politički nadziru ili usmjeravaju. U tom je pogledu podnositelj zahtjeva istaknuo da u kineskom sektoru čelika prevladava državno vlasništvo, osobito među velikim proizvođačima OCS-a kao što su Baowu Group, Ansteel Group i Shandong Steel Group, koji su svi poduzeća u državnom vlasništvu.

(44)

Podnositelj zahtjeva tvrdio je i da kineska država zbog svoje prisutnosti u proizvođačima OCS-a može utjecati na cijene i troškove. Podnositelj zahtjeva tvrdio je da se to odnosi i na poduzeća u državnom vlasništvu i na privatna društva. Podnositelj zahtjeva istaknuo je ustavnu obvezu u skladu s člankom 33. Ustava NRK-a da „organizacije Partije na osnovnoj razini u subjektima koji nisu iz javnog sektora provode načela i politike Partije, usmjeravaju i nadziru poštuju li njihova poduzeća državne zakone i propise”. Nadalje, u članku 19. Zakona NRK-a o trgovačkim društvima ističe se dužnost društava „da osiguraju potrebne uvjete za aktivnosti Partije” i zahtjev da u trgovačkom društvu odrede „organizaciju Komunističke partije Kine [...] za provođenje aktivnosti Partije”.

(45)

Kad je konkretno riječ o proizvođačima OCS-a, u zahtjevu je navedeno da je predsjednik Xi Jinping potaknuo Baowu Steel Group da nastavi surađivati s gospodarstvom u državnom vlasništvu (13). Osim toga, istaknuta je izjava predsjednika Kineskog društva za metale, koji je „preispitao relevantne važne upute 20. nacionalnog kongresa Komunističke partije Kine”, posebno potrebu za „provedbom sveobuhvatnih politika u smislu optimizacije industrijske strukture, kontrole širenja kapaciteta, promicanja industrijske koncentracije te poboljšanja kvalitete i učinkovitosti” (14). Naposljetku, s obzirom na to da se OCS uglavnom koristi u građevinarstvu, podnositelj zahtjeva istaknuo je važnost koja se u kineskom 14. petogodišnjem planu za nacionalni gospodarski i socijalni razvoj pridaje građevinarstvu u ruralnim i urbanim mjestima.

(46)

Nadalje, podnositelj zahtjeva naveo je da kineska tijela održavaju javne politike ili mjere kojima se diskriminira u korist domaćih dobavljača ili se na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta. U tom pogledu podnositelj zahtjeva istaknuo je da se na sektor čelika u Kini primjenjuju brojni nacionalni i općinski planovi, osobito kad je riječ o optimizaciji i restrukturiranju industrije čelika te modernizaciji na razini lanca opskrbe. Osim toga, Kinesko udruženje za željezo i čelik u skladu s člankom 3. svojega statuta „slijedi cjelokupno vodstvo Komunističke partije Kine” i „prihvaća poslovne smjernice, nadzor i upravljanje koje provode subjekti zaduženi za registraciju i upravljanje, subjekti zaduženi za jačanje partije te relevantni administrativni odjeli zaduženi za upravljanje industrijom”.

(47)

Podnositelj zahtjeva također je istaknuo nepostojanje, diskriminatornu primjenu ili neodgovarajuće izvršavanje zakona o stečaju, trgovačkim društvima ili vlasništvu. Podnositelj zahtjeva smatra da je to vidljivo iz utjecaja kineske vlade u stečajnim postupcima. S obzirom na podređenost sudova kineskoj vladi, mnoga nesolventna poduzeća ostvaruju korist od planova restrukturiranja koji proizlaze iz de facto državnih jamstava danih poduzećima u državnom vlasništvu. Osim toga, podnositelj zahtjeva pozvao se na nedovoljno transparentna pravila o dodjeljivanju i kupnji zemljišta.

(48)

Nadalje, u zahtjevu je istaknuto da su u Kini, konkretno u sektoru OCS-a, narušeni troškovi plaća. Na takve poremećaje već se podsjeća u prvoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera i podnositelj zahtjeva nije pronašao dokaze da je sektor OCS-a zaštićen od poremećaja u troškovima plaća.

(49)

Drugo, u nedavnim ispitnim postupcima povezanima sa sektorom čelika u NRK-u (15) Komisija je utvrdila postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. U tim ispitnim postupcima Komisija je utvrdila postojanje znatnih državnih intervencija u NRK-u kojima se narušava djelotvorna raspodjela resursa u skladu s tržišnim načelima (16). Konkretno, Komisija je zaključila da u sektoru čelika ne samo da postoji znatan udio vlasništva kineske vlade u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe (17) nego i kineska vlada može utjecati na cijene i troškove zbog prisutnosti države u društvima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe (18). Komisija je utvrdila i da prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu. Naime, sustav planiranja u NRK-u općenito dovodi do toga da se resursi usmjeravaju u sektore koje je vlada odredila kao strateške ili u nekom drugom političkom smislu važne, umjesto da ih raspodjeljuje u skladu s tržišnim silama (19). Komisija je nadalje zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe, što dovodi do poremećaja, posebno kada se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih poduzeća te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u NRK-u (20). Isto tako, Komisija je utvrdila poremećaje u troškovima plaća u sektoru čelika u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe (21) i poremećaje na financijskim tržištima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, posebno kad je riječ o pristupu kapitalu za poslovne subjekte u NRK-u (22).

(50)

Treće, Komisija je u posljednjoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera za proizvod iz postupka revizije (23) zaključila da postoje znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisiji nisu poznate nikakve veće strukturne promjene u NRK-u koje bi mogle utjecati na taj zaključak.

(51)

Četvrto, dodatni dokazi dostupni u Radnom dokumentu službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Kine (24), koji je Komisija pripremila u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (c) osnovne uredbe, upućivali su na postojanje znatnih poremećaja i u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(52)

Peto, ni kineska vlada ni proizvođači izvoznici nisu u ovom ispitnom postupku predočili nikakve dokaze ni argumente koji bi to osporili.

(53)

S obzirom na navedeno, raspoloživi dokazi pokazali su da cijene ili troškovi proizvoda iz postupka revizije, uključujući troškove sirovina, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata koji su tamo navedeni. Na temelju toga Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(54)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

(55)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 37., Komisija je u dokumentaciju dodala bilješku o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti: U njoj su opisane činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji. Komisija je u bilješci obavijestila zainteresirane stranke o svojoj namjeri da Meksiko smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom u ovom slučaju ako se potvrdi postojanje znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(56)

Zbog nedostatka suradnje u ispitnom postupku Komisija je potvrdila da je Meksiko, koji je pri pokretanju postupka bio poznat Komisiji kao moguća reprezentativna zemlja, prema Svjetskoj banci doista zemlja sa sličnom razinom gospodarskog razvoja kao NRK, tj. Svjetska banka ga je na temelju bruto nacionalnog dohotka svrstala u kategoriju zemalja s „višim srednjim dohotkom”, za koju je poznato da se u njoj proizvodi proizvod iz postupka revizije.

(57)

U primjedbama na bilješku podnositelj zahtjeva podržao je namjeru Komisije da Meksiko smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

(58)

Komisija je u bilješci objasnila da se proizvod iz postupka revizije proizvodi u Meksiku u znatnim količinama i sličnim postupkom proizvodnje.

(59)

Komisija nije zaprimila nikakve primjedbe o proizvodnji OCS-a u Meksiku.

(60)

Komisija je u bilješci navela da je pronašla lako dostupne financijske informacije za jednog proizvođača OCS-a u Meksiku koji su obuhvaćali financijsku godinu koja je završila u prosincu 2023. Bilo je moguće utvrditi i nenarušene troškove glavnih čimbenika proizvodnje, električne energije, plina i rada.

(61)

Komisija je utvrdila da se svi ulazni elementi uvoze u Meksiko u reprezentativnim količinama.

(62)

Većina ulaznih elemenata nije se uvozila iz NRK-a u značajnim količinama. Kad je riječ o poliuretanskoj boji, otprilike 20 % uvezeno je iz NRK-a. Međutim, jedinična cijena uvoza iz zemalja osim NRK-a bila je znatno viša od kineske uvozne cijene. Stoga je Komisija smatrala da uvoz podrijetlom iz NRK-a nije utjecao na te cijene.

(63)

Nijedan ulazni element koji se koristi u proizvodnji OCS-a nije se uvozio u Meksiko iz Rusije. Stoga Komisija nije analizirala je li moguće postojanje sankcija protiv uvoza iz Rusije moglo narušiti uvozne cijene u Meksiku.

(64)

Kako bi utvrdila da izvoz ulaznih elemenata koji se koriste u proizvodnji OCS-a nije podlijegao nikakvim ograničenjima izvoza, Komisija je pregledala bazu podataka Global Trade Alert (27) i Market Access Map (28). Utvrdila je da Meksiko nije uveo nikakva ograničenja na izvoz ulaznih elemenata koji se koriste u proizvodnji OCS-a. Stoga je zaključeno da domaće i uvozne cijene tih ulaznih elemenata nisu narušene umjetno povećanom ponudom ulaznih elemenata na meksičkom tržištu.

(65)

Komisija je nadalje ispitala primjenjuju li treće zemlje mjere trgovinske zaštite na uvoz OCS-a podrijetlom iz Meksika. Postojanje takvih mjera moglo bi upućivati na to da su financijski rezultati meksičkih proizvođača OCS-a narušeni dampinškim praksama ili subvencioniranjem. Utvrđeno je da u razdoblju ispitnog postupka revizije nije bilo mjera trgovinske zaštite na uvoz OCS-a iz Meksika.

(66)

Komisija nije zaprimila nikakve primjedbe o dostupnosti relevantnih javnih podataka u Meksiku.

(67)

Budući da je na temelju svih navedenih elemenata utvrđeno da je Meksiko jedina dostupna odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bila potrebna ocjena razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

(68)

S obzirom na prethodnu analizu, Meksiko je ispunio kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga je se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

(69)

Komisija je u bilješci navela čimbenike proizvodnje kao što su materijali, energija i rad koji se upotrebljavaju u proizvodnji predmetnog proizvoda te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože javno dostupne podatke o nenarušenim vrijednostima za svaki od faktora proizvodnje u toj bilješci. Budući da proizvođači izvoznici nisu surađivali, popis se temeljio na čimbenicima proizvodnje koje je koristio reprezentativni proizvođač iz Unije.

(70)

Osim toga, Komisija je u bilješci navela i da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe koristiti bazu podataka GTA kako bi utvrdila nenarušeni trošak većine čimbenika proizvodnje, ponajprije sirovina. Osim toga, Komisija je navela da će za utvrđivanje nenarušenih troškova rada (29) i energije (30) koristiti informacije koje su objavila meksička regulatorna i statistička tijela te velika komunalna poduzeća.

(71)

Uzimajući u obzir sve informacije na temelju zahtjeva i informacija koje je dostavio reprezentativni proizvođač iz Unije, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i njihovi izvori za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1

Čimbenici proizvodnje organski prevučenog čelika

(72)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao osnovu koristila cijenu uvoza u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojoj su dodane uvozne carine i troškovi prijevoza. Cijena proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje su navedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (31). Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je u odjeljku 3.2.2. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. Budući da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji nisu jednako utjecali na sirovine za proizvodnju proizvoda namijenjenih izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. Nakon isključenja uvoza iz NRK-a u reprezentativnu zemlju količina proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja ostala je reprezentativna.

(73)

Kad je riječ o uvoznim carinama, Komisija je dodala uvozne carine ponderiranoj prosječnoj uvoznoj cijeni svake sirovine na temelju njezine oznake robe i odgovarajuće zemlje podrijetla. Komisija je utvrdila primjenjivu stopu uvozne carine na temelju informacija prikupljenih na portalu Market Access Map (32).

(74)

Budući da kineski proizvođači izvoznici nisu surađivali, Komisija je procijenila troškove koje obično ima društvo iz Meksika za prijevoz ulaznih elemenata od dobavljača i njegovih poslovnih prostora na temelju javno dostupnih informacija. Komisija je tu procjenu temeljila na troškovima domaćeg prijevoza koji se odnose na uvoz u Meksiko, kako je objavljeno u najnovijem izvješću Doing Business (33). Taj domaći trošak prijevoza uključen je u nenarušeni trošak naveden u tablici 1.

(75)

Nacionalni institut za statistiku i geografiju („INEGI”) objavljuje detaljne informacije o plaćama i odrađenim satima u različitim gospodarskim sektorima u Meksiku. Komisija je koristila podatke za sektor 331. – industrija osnovnih metala koji odgovaraju razdoblju ispitnog postupka revizije (34).

(76)

Komisija je prosječni trošak rada po satu utvrdila na temelju informacija o ukupnim plaćama isplaćenima u sektoru 331. i ukupnom broju odrađenih sati u tom sektoru. S obzirom na to da svrha revizije zbog predstojećeg isteka mjera nije utvrditi preciznu razinu dampinga, Komisija referentnoj vrijednosti koju je koristila za nenarušeni trošak rada nije pribrojila dodatne troškove povezane s radom, npr. socijalne doprinose. Svaki dodatni trošak povezan s radom samo bi povećao uobičajenu vrijednost, a time i dobivenu dampinšku maržu.

(77)

Cijena električne energije za poduzeća (industrijske korisnike) u Meksiku bila je dostupna na internetskim stranicama velikog elektroenergetskog poduzeća Comisión Federal de Electricidad („CFE”). Komisija je koristila podatke o cijenama električne energije za industriju u dvije tarifne kategorije koje su se primjenjivale na industrijske korisnike u različitim regijama Meksika u razdoblju ispitnog postupka revizije (35).

(78)

Cijenu prirodnog plina u Meksiku objavljuje Comisión Reguladora de Energía („CRE”). Komisija je prosječnu nenarušenu cijenu prirodnog plina (36) utvrdila na temelju informacija o cijenama prirodnog plina po GJ u svakom mjesecu razdoblja ispitnog postupka revizije.

(79)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, treba utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje.

(80)

Zbog nesuradnje proizvođača izvoznika Komisija je za utvrđivanje nenarušene vrijednosti režijskih troškova proizvodnje upotrijebila raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Komisija se koristila informacijama o režijskim troškovima proizvodnje koje je dostavio reprezentativni proizvođač OCS-a iz Unije.

(81)

Komisija je za utvrđivanje nenarušene vrijednosti troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti koristila financijske podatke društva Ternium S.A., koje je proizvođač OCS-a iz Meksika (37). Financijske informacije bile su lako dostupne, revidirane i konsolidirane te su obuhvaćale 2023.

(82)

Iako su financijski podaci konsolidirani, Komisija je utvrdila da je više od polovine ukupnog prometa ostvareno od prodaje u Meksiku. Gotovo sav promet ostvaren je prodajom proizvoda od čelika, a otprilike trećina prometa ostvarena je konkretno prodajom prevučenih proizvoda (38). Stoga je Komisija smatrala da su za potrebe ove revizije zbog predstojećeg isteka mjera financijski podaci bili dovoljno relevantni kao izvor nenarušenih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti.

(83)

Odabrana referentna godina 2023. u potpunosti je odgovarala razdoblju ispitnog postupka revizije. Društvo je odabrane godine ostvarilo dobit i imalo razumnu razinu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova.

(84)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(85)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Budući da proizvođači izvoznici nisu surađivali, Komisija je iskoristila informacije koje je dostavio reprezentativni proizvođač OCS-a iz Unije o upotrebi svakog čimbenika proizvodnje (materijal, energija i rad) za proizvodnju OCS-a. Jedinična potrošnja svakog čimbenika proizvodnje pomnožena je s nenarušenim troškom na temelju podataka iz reprezentativne zemlje. Zbroj nenarušenih troškova sirovina, energije i rada predstavlja nenarušeni trošak proizvodnje.

(86)

Nakon što je utvrđen nenarušen trošak proizvodnje, Komisija je dodala režijske troškove proizvodnje, troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit.

(87)

Režijski troškovi proizvodnje reprezentativnog proizvođača OCS-a iz Unije izraženi su kao omjer njegovih troškova proizvodnje. Taj je postotak zatim primijenjen na nenarušenu vrijednost troška proizvodnje kako bi se izračunala nenarušena vrijednost režijskih troškova proizvodnje. Režijski troškovi proizvodnje činili su od 1,5 % do 2 % troškova proizvodnje. Komisija je utvrdila nenarušeni trošak proizvodnje zbrajanjem nenarušenih režijskih troškova proizvodnje s nenarušenim troškom proizvodnje.

(88)

Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi i dobit utvrđeni su na temelju financijskih informacija društva Ternium S.A. za 2023., kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 81. do 83. Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi iznosili su 4,7 %, a dobit 15,8 % troškova prodane robe. Odgovarajući postoci nenarušenih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti primijenjeni su povrh nenarušenog troška proizvodnje.

(89)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost na osnovi cijena franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Izračunana uobičajena vrijednost iznosila je 14 977,99 CNY po toni.

(90)

Proizvodni kapacitet za OCS u Kini se u razmatranom razdoblju postupno povećavao jer su vertikalno integrirane čeličane ulagale u proizvodnju proizvoda na kraju proizvodnog lanca, kao što su proizvodi od bojom prevučenog čelika. Ukupni proizvodni kapacitet OCS-a povećao se s 50 milijuna tona, koliko je iznosio 2020., na više od 55 milijuna tona, koliko je iznosio 2023. (39)

(91)

Osam novih proizvodnih linija za proizvodnju bojom prevučenog čelika ukupnog kapaciteta od 1,59 milijuna tona otvoreno je 2020. Pet novih proizvodnih linija, kapaciteta od 800 000 tona, pušteno je u rad 2021. Očekivalo se da će se 2022. izgraditi dodatni kapacitet od 2,3 milijuna tona raspoređen na 11 novih proizvodnih linija u nekoliko pokrajina, uključujući Tianjin, Liaoning, Fujian, Guangdong, Hebei i Fujian (40). Međutim, neki su projekti odgođeni zbog stagnacije domaće potražnje za bojom prevučenim kolutima. Osam novih proizvodnih linija ukupnog kapaciteta od 1,9 milijuna tona pokrenuto je 2023. Kineska industrija OCS-a trebala je nastaviti rasti 2024., uz dodatni kapacitet od 2,07 milijuna tona planiran za osam novih proizvodnih linija (41).

(92)

Proizvodni kapacitet u Kini i dalje se uvelike povećava unatoč stopi iskorištenosti. Novi kapacitet uveden samo u razmatranom razdoblju mogao bi u potpunosti zadovoljiti potražnju na tržištu Unije.

(93)

Dodatna ulaganja u proizvodne linije OCS-a provedena su unatoč tome što je iskorištenost kapaciteta i dalje bila niska. U razmatranom razdoblju iskorištenost kapaciteta smanjila se sa 68 %, koliko je iznosila 2020. (42), na približno 50 %, koliko je iznosila 2022. i 2023. (43) Stoga su u razdoblju ispitnog postupka revizije kineski proizvođači OCS-a raspolagali neiskorištenim kapacitetom koji je bio gotovo sedam puta veći od potražnje za OCS-om u Uniji.

(94)

Stoga je Komisija smatrala da bi u slučaju stavljanja mjera izvan snage kineski proizvođači OCS-a mogli preplaviti tržište Unije svojim proizvodom.

(95)

Komisija je uobičajenu vrijednost utvrdila kako je objašnjeno u odjeljku 3.2.

(96)

Budući da proizvođači izvoznici iz NRK-a nisu surađivali, cijena izvoza u treće zemlje utvrđena je na temelju statističkih podataka o trgovini iz baze podataka GTA.

(97)

U skladu s tim Komisija je utvrdila Tajland, Indoneziju, Indiju, Južnu Koreju i Tursku (prema redoslijedu količina izvezenih proizvoda) kao glavna izvozna tržišta za kineski OCS u razdoblju ispitnog postupka revizije. Uvoz u tih pet zemalja činio je 38 % svjetskog uvoza OCS-a podrijetlom iz NRK-a.

(98)

Ponderirana prosječna uvozna cijena po zemlji na razini CIF ispravljena je na razinu franko tvornica. Stoga je cijena CIF umanjena za troškove pomorskog prijevoza, osiguranja i troškove domaćeg prijevoza.

(99)

Komisija je smanjenje cijene CIF na razinu franko tvornica za pomorski prijevoz i osiguranje temeljila na CIF/FOB koeficijentu koji je OECD objavio u bazi podataka ITIC. Primjenjivi prosječni koeficijent utvrđen je za svaku od četiriju zemalja pojedinačno i na temelju četiriju oznaka HS4 koje obuhvaćaju proizvod iz postupka revizije.

(100)

Komisija je troškove domaćeg prijevoza procijenila na temelju podataka o izvozu iz NRK-a objavljenih u najnovijem izvješću Doing Business (44).

(101)

Izvozne cijene na razini franko tvornica utvrđene kako je navedeno u uvodnim izjavama od 96. do 100. kretale su se u rasponu od 5 177,18 CNY po toni za Tajland do 6 563,66 CNY po toni za Indiju.

(102)

Komisija je usporedila izračunanu uobičajenu vrijednost utvrđenu u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe s cijenom izvoza u treće zemlje na temelju cijena franko tvornica u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(103)

Komisija je nadalje izrazila razliku u cijeni kao postotak cijene CIF koja je prevladavala na svakom od glavnih izvoznih tržišta.

(104)

Na temelju toga Komisija je zaključila da je NRK izvozio OCS na ključno izvozno tržište po cijeni koja je bila znatno niža od uobičajene vrijednosti OCS-a. Razlika u cijeni kretala se od 118 % za Indiju do 173 % za Tajland.

(105)

Ti nalazi odražavaju način određivanja cijena kineskih izvoznika OCS-a na svim izvoznim tržištima. Komisija je zaključila da će se kineski izvoz u Uniju vjerojatno vršiti po dampinškim cijenama ako se mjere prestanu primjenjivati.

(106)

Kako je izneseno u odjeljku 3.3., kineski proizvođači OCS-a imaju velik rezervni proizvodni kapacitet. Tržište Unije privlačna je prilika za opskrbljivanje tržišta znatne veličine po cijenama znatno višim od domaćih kineskih cijena OCS-a i izvoznih cijena koje se naplaćuju kupcima na glavnim kineskim izvoznim tržištima te za povećanje ukupne iskorištenosti kapaciteta na taj način. To posebno vrijedi jer niz trećih zemalja regulira pristup kineskog prevučenog čelika svojem tržištu zaštitnim mjerama i antidampinškim mjerama (vidjeti odjeljak 3.5.3.).

(107)

Prema godišnjim izvješćima društva MySteel za 2022. i 2023. ukupna godišnja količina izvezenog bojom prevučenog čelika iz Kine od 2018. zadržala se na razini većoj od 6 milijuna tona, a 2023. je dosegnula 6,4 milijuna tona.

(108)

Unija, čija je potrošnja OCS-a u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosila 3,9 milijuna tona je stoga privlačna prilika za povećanje izvoza za više od 60 %.

(109)

Stoga je Komisija smatrala da bi veličina tržišta Unije vjerojatno motivirala kineske proizvođače da ponovno aktiviraju svoje neiskorištene proizvodne kapacitete i povećaju izvoz namijenjen tržištu Unije.

(110)

U razdoblju ispitnog postupka revizije cijena proizvođača iz Unije bila je za 30 % do 60 % viša od izvozne cijene koju su kineski izvoznici OCS-a naplaćivali na pet ključnih izvoznih tržišta, prilagođene cijeni CIF na granici Unije.

(111)

Stoga je Komisija smatrala da su razine cijena koje prevladavaju na tržištu Unije poticaj kineskim izvoznicima OCS-a da preusmjere svoj izvoz iz trećih zemalja u Uniju ako mjere prestanu postojati.

(112)

Antidampinške mjere protiv kineskog izvoza OCS-a na snazi su u Australiji (45), Maleziji (46), Meksiku (47), Pakistanu (48), Južnoafričkoj carinskoj uniji („SACU”) (49), Tajlandu (50), Ujedinjenoj Kraljevini (51) i Vijetnamu (52).

(113)

Osim toga, uvoz, među ostalim, kineskog OCS-a podliježe zaštitnim mjerama (53) u Kanadi, Indiji, Maroku, Turskoj, Ujedinjenoj Kraljevini i Zambiji te u zemljama Vijeća za suradnju u Zaljevu i SACU-a.

(114)

Stoga je Komisija smatrala da bi u slučaju stavljanja trenutačnih mjera izvan snage kineski proizvođači OCS-a vjerojatno preusmjerili izvoz OCS-a prema Uniji po dampinškim cijenama.

(115)

Cijene na glavnim kineskim izvoznim tržištima upućuju na to da bi se OCS izvezen iz Kine vjerojatno prodavao po dampinškim cijenama na tržištu Unije ako bi se dopustio istek mjera. Postojeći neiskorišteni kapacitet u Kini dovoljan je za pokrivanje cjelokupne potrošnje u Uniji. Utvrđeno je da je tržište Unije privlačno kineskim proizvođačima OCS-a svojom veličinom i cijenama. Ukupna potrošnja OCS-a u Uniji pruža priliku NRK-u da znatno poveća svoj izvoz.

(116)

Osim toga, cijene koje prevladavaju na tržištu Unije znatno su više od kineskih izvoznih cijena na glavnim izvoznim tržištima. Činjenica da su brojna tržišta trećih zemalja i dalje zatvorena ili ograničeno dostupna zbog postojećih mjera trgovinske zaštite pridonosi privlačnosti tržišta Unije.

(117)

Sve navedeno snažan je poticaj kineskim proizvođačima da: (a) ponovno aktiviraju neiskorišteni proizvodni kapacitet i/ili (b) preusmjere svoju domaću prodaju ili prodaju na tržištima trećih zemalja u Uniju. Takav izvoz u Uniju vjerojatno bi se odvijao po dampinškim cijenama, a pritom bi snizio cijene proizvođača iz Unije.

(118)

Komisija je stoga zaključila da postoji vjerojatnost ponavljanja dampinga ako se te mjere stave izvan snage.

(119)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije OCS je proizvodilo više od 20 poznatih proizvođača u Uniji, od kojih su neki međusobno povezani. Neki od tih proizvođača dio su grupa koje proizvode čelik.

(120)

Ukupna proizvodnja Unije procijenjena je na 3 981 155 tone tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije na temelju odgovora iz upitnika koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku i podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva. Proizvođači iz Unije koji čine ukupnu proizvodnju u Uniji čine industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(121)

U ispitnom postupku utvrđeno je da dio industrije Unije upotrebljava svoju proizvodnju za vlastite potrebe, odnosno ona se često jednostavno prenosi (bez računa) i/ili se isporučuje po transfernim cijenama unutar istog društva ili grupe društava za daljnju obradu na kraju proizvodnog lanca. Kao i u početnom ispitnom postupku (u uvodnim izjavama 68. i 69. Provedbene uredba Komisije (EU) 2019/687 od 2. svibnja 2019.), smatralo se da gospodarski pokazatelji kao što su proizvodnja, kapacitet, iskorištenost kapaciteta, ulaganja, zalihe, zaposlenost, produktivnost, plaće i sposobnost prikupljanja kapitala ovise o cijeloj djelatnosti, bez obzira na to je li se proizvodnja upotrebljavala za vlastite potrebe ili se prodavala na slobodnom tržištu. Međutim, količina prodanih proizvoda i prodajne cijene na tržištu Unije, tržišni udio, rast, količina izvezenih proizvoda i cijene usmjereni su na stanje koje prevladava na slobodnom tržištu (i zato ne obuhvaćaju aktivnosti za vlastite potrebe). Stoga su pokazatelji štete korigirani za poznatu upotrebu i prodaju za vlastite potrebe u industriji Unije. Na temelju tog izračuna, s obzirom na to da je, s jedne strane, količina koji se upotrebljavala za vlastite potrebe sama po sebi bila ograničena (od 5 % do 10 % proizvodnje), a s druge se kretala u skladu s količinama prodanima na slobodnom tržištu, nije dalje zasebno analizirana.

(122)

Potrošnja u Uniji utvrđena je na temelju (i) statističkih podataka Eurostata o uvozu i (ii) količine prodanih proizvoda industrije Unije u Uniji koje je dostavio podnositelj zahtjeva. Te su količine prodanih proizvoda unakrsno provjerene i prema potrebi ažurirane u pogledu proizvođača iz Unije u uzorku kao rezultat posjeta radi provjere njihovim prostorima.

(123)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(124)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji smanjila se za 8 %. Proizvođači iz Unije u uzorku objasnili su smanjenje potrošnje u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije slabijim gospodarskim rezultatima Njemačke i s time povezanom manjom potražnjom za OCS-om.

(125)

Komisija je utvrdila količinu uvezenih proizvoda i cijene na temelju statističkih podataka na razini TARIC s pomoću informacija prikupljenih na temelju članka 14. stavka 6. osnovne uredbe.

(126)

Tijekom razmatranog razdoblja uvoz iz Kine u Uniju kretao se kako slijedi:

Tablica 3

Količina uvezenih proizvoda (u tonama) i tržišni udio

(127)

Količina proizvoda uvezenih iz Kine bila je zanemariva u cijelom razmatranom razdoblju.

(128)

Tijekom razmatranog razdoblja cijena uvoza iz Kine u Uniju kretala se kako slijedi:

Tablica 4

Uvozne cijene (EUR/tona)

(129)

Tijekom razmatranog razdoblja cijene kineskog uvoza povećale su se za 97 %, ali su se cijelo vrijeme primjenjivale na minimalne količine uvezenih proizvoda. Te minimalne količine uvezenih proizvoda ne mogu se smatrati reprezentativnima i ne omogućuju smislen izračun sniženja cijena.

(130)

Organski prevučeni čelik iz trećih zemalja osim Kine uvozio se najvećim dijelom iz Indije, Republike Koreje, Ujedinjene Kraljevine, Vijetnama, Turske, Tajvana, Sjeverne Makedonije i Rusije.

(131)

Količina proizvoda uvezenih u Uniju te tržišni udio i cijene uvoza organski prevučenog čelika iz ostalih trećih zemalja kretali su se kako slijedi:

Tablica 5

Uvoz iz trećih zemalja

(132)

Tijekom razmatranog razdoblja količina proizvoda uvezenih iz trećih zemalja povećala se i dosegnula tržišni udio od 16,5 %. Većina tog uvoza potječe iz Indije i Koreje, a zatim iz Ujedinjene Kraljevine, Vijetnama, Turske i Tajvana. Uvoz iz Indije i Republike Koreje znatno se povećao, a njihov zajednički tržišni udio gotovo se udvostručio i dosegnuo 9,7 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Prosječne cijene uvoza iz Indije i Republike Koreje bile su niže od prodajnih cijena industrije Unije te su izvršile pritisak na cijene OCS-a koje su prevladavale na tržištu Unije.

(133)

Procjena gospodarskog stanja industrije Unije uključivala je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(134)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 12., odabir uzorka proveden je radi procjene gospodarskog stanja industrije Unije.

(135)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz provjerenog odgovora podnositelja zahtjeva na upitnik koje je provjerila usporedbom s provjerenim odgovorima na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku (vidjeti uvodnu izjavu 21.). Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(136)

Makroekonomski pokazatelji (proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, zaposlenost, produktivnost, rast, visina dampinških marži i oporavak od učinaka prethodnog dampinga) ocijenjeni su na razini čitave industrije Unije. Ta se ocjena temeljila na informacijama koje je dostavio podnositelj zahtjeva i koje su uspoređene s provjerenim odgovorima proizvođača iz Unije u uzorku na upitnik.

(137)

Analiza mikroekonomskih pokazatelja (zalihe, prodajne cijene, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja, sposobnost prikupljanja kapitala te plaće) provedena je na razini proizvođača iz Unije u uzorku. Ta se ocjena temeljila na njihovim podacima koji su propisno provjereni tijekom posjeta radi provjere na licu mjesta.

(138)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(139)

Količina proizvedene robe najprije se povećala 2021. jer je građevinski sektor 2020. i 2021. ostvario dobre rezultate tijekom pandemije bolesti COVID-19. Proizvodni kapacitet također se povećao. Međutim, u razmatranom razdoblju došlo je do ukupnog smanjenja količine proizvedene robe (–16 %) i iskorištenosti kapaciteta (–17 %) jer je od 2022. gospodarstvo Unije ostvarilo lošije gospodarske rezultate, a na njega je utjecala i sve veća inflacija i veći troškovi proizvodnje (povećanje plaća i povećanje cijena građevinskih materijala).

(140)

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 7

Količina prodanih proizvoda (u tonama) i tržišni udio

(141)

Prodaja koju je industrija Unije ostvarila na tržištu Unije se u razmatranom razdoblju smanjila za 15 % u skladu s gospodarskim kretanjem opisanim u uvodnim izjavama 124. i 139.

(142)

Kao što je prikazano u tablici 7, tržišni udio industrije Unije se u razmatranom razdoblju smanjio s 89,6 % na 83,5 %.

(143)

Industrija Unije uspjela je privremeno ostvariti korist od rasta na tržištu Unije zbog boljih rezultata građevinskog sektora i veće potražnje za proizvodima od čelika 2020. i 2021. Tijekom cijelog razmatranog razdoblja industrija Unije zadržala je znatne tržišne udjele. Međutim, nakon gospodarskih izazova opisanih u uvodnoj izjavi 139. dovedena je u pitanje njezina mogućnost daljnjeg rasta.

(144)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8

Zaposlenost i produktivnost

(145)

Zaposlenost i produktivnost radne snage proizvođača iz Unije, mjerena kao količina proizvoda (u tonama) po zaposlenoj osobi godišnje, smanjila se tijekom razmatranog razdoblja. Ta smanjenja odražavaju ukupno smanjenje količine proizvedenih i prodanih proizvoda.

(146)

S obzirom na malu količinu dampinškog uvoza iz Kine Komisija je zaključila da kineski uvoz u razmatranom razdoblju nije osnova za utvrđivanje dampinga ili njegova razmjera. Komisija je u uvodnoj izjavi 160. utvrdila da se 2021. i 2022. cijela industrija Unije oporavila od prethodnog dampinga. Međutim, taj je oporavak posljedica iznimnih okolnosti, osobito naglog razvoja građevinskog sektora uzrokovanog pandemijom bolesti COVID-19. Komisija je u uvodnoj izjavi 166. zaključila da je materijalna šteta koju je industrija Unije pretrpjela u razdoblju ispitnog postupka revizije prouzročena povećanjem troškova proizvodnje, smanjenjem potrošnje i povećanjem uvoza iz drugih zemalja, posebno Indije i Republike Koreje.

(147)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 9

Prodajne cijene i trošak proizvodnje u Uniji (EUR/tona)

(148)

Tijekom razmatranog razdoblja troškovi proizvodnje industrije Unije povećali su se za 52 %. To povećanje troškova bilo je posebno izraženo 2021. i 2022. zbog neopravdanog i ničim izazvanog agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine, zbog kojeg su cijene energije dosegnule dosad nezabilježeno visoke razine, a povećale su se i cijene određenih drugih sirovina, inflacija i plaće. Osim toga, znatno smanjenje potražnje u Uniji 2022. i u razdoblju ispitnog postupka revizije dovelo je do znatno manje količine proizvedene robe, zbog čega su se fiksni jedinični troškovi dodatno povećali. Taj se trend 2023. blago preokrenuo, a troškovi proizvodnje smanjili su se za 6 % u odnosu na 2022.

(149)

Međutim, iako je industrija Unije 2021. i 2022. uspjela povećati svoje prodajne cijene za više nego što je iznosilo prenošenje tih dodatnih troškova, to 2023. više nije bilo moguće. Zbog smanjenja potražnje u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije, u kombinaciji s niskim cijenama uvoza, posebno iz Indije i Republike Koreje, industrija Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije prodavala je po cijeni nižoj od svojeg troška proizvodnje.

(150)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 10

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(151)

Prosječne razine plaća su se u razmatranom razdoblju povećale za 12 %, djelomično zbog visoke stope inflacije.

(152)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 11

Zalihe

(153)

Proizvođači iz Unije su u razmatranom razdoblju smanjili svoje zalihe u skladu sa smanjenjem proizvodnje i prodaje. Taj se pokazatelj, međutim, ne smatra vrlo relevantnim za ocjenu gospodarskog stanja proizvođača iz Unije. OCS se uglavnom proizvodi po narudžbi. U svakom slučaju, zalihe su činile manje od 2 % ukupne prodaje u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(154)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 12

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(155)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje.

(156)

Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije bila je profitabilna 2021. i 2022. Građevinski sektor općenito je ostvario dobre rezultate 2020. tijekom pandemije bolesti COVID-19 i nakon toga 2021. i 2022. Niske kamatne stope, kratka ograničenja kretanja u građevinskom sektoru, povećana ulaganja i radovi na obnovi nekretnina potaknuli su potražnju za građevnim proizvodima. Zbog toga je industrija Unije uspjela povećati svoju prodaju i proizvodnju, kao i prodajne cijene, te je dosegnula znatne profitne marže, i to sve u godinama nakon uvođenja početnih mjera. Međutim, nakon što se potrošnja počela usporavati 2022., a taj se pad nastavio 2023., profitabilnost industrije Unije postala je negativna, a industrija Unije pretrpjela je znatan gubitak od 5,7 % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(157)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Njegovo je kretanje bilo u skladu s kretanjem ukupne profitabilnosti industrije Unije.

(158)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije, koja je vrlo kapitalno intenzivna, redovito je ulagala u optimizaciju i modernizaciju postojećih strojeva za proizvodnju. Osim toga, provedena su znatna ulaganja kako bi se ispunili zakonski zahtjevi za energetsku učinkovitost, zaštitu okoliša i povećanu zaštitu na radu. Ovisno o društvu, ulaganja su bila usmjerena na smanjenje troškova, energetsku optimizaciju i/ili i na preuređenje postrojenja na koje je negativno utjecalo smanjenje iskorištenosti kapaciteta zabilježeno tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka.

(159)

Povrat ulaganja tijekom razmatranog razdoblja strogo je slijedio kretanje profitabilnosti. Od uvođenja mjera poboljšala se sposobnost prikupljanja kapitala.

(160)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da se 2021. i 2022. cijela industrija Unije oporavila od prethodnog dampinga. Međutim, taj je oporavak posljedica iznimnih okolnosti, osobito naglog razvoja građevinskog sektora uzrokovanog pandemijom bolesti COVID-19. Taj se rast zaustavio nakon što se stanje na tržištu ponovno normaliziralo.

(161)

To je posebno vidljivo iz profitabilnosti industrije Unije jer je, s obzirom na to da nije mogla povećati cijene u skladu sa sve većim troškovima, industrija Unije zabilježila gubitke u razdoblju ispitnog postupka revizije. Šteta je vidljiva i u drugim važnim pokazateljima, kao što je znatan gubitak količina proizvodnje i prodaje te tržišnog udjela.

(162)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 1. osnovne uredbe tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(163)

Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije izgubila je znatne količine prodaje na tržištu Unije jer se njezina prodaja u Uniji smanjila za 15 %. Budući da se potrošnja smanjila za 8 %, tržišni udio industrije Unije također se znatno smanjio, za 6,1postotni bod, s 89,6 % na 83,5 %.

(164)

Kineski uvoz nije pridonio šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 129., razina uvoza iz Kine tijekom razmatranog razdoblja bila je zanemariva. Ono što je utjecalo na štetu bio je uvoz iz drugih zemalja: njihov tržišni udio 2020. je iznosio 10,3 %, a u razdoblju ispitnog postupka revizije njihov se udio na tržištu Unije povećao na 16,5 %. Nadalje, cijene iz dvaju najvažnijih izvora uvoza, od kojih je svaki imao tržišni udio od oko 5 % u razdoblju ispitnog postupka revizije, a to su Indija i Republika Koreja, snizile su cijene industrije Unije. Zbog njihovih niskih cijena, industrija Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije nije mogla prenijeti puni trošak proizvodnje u prodajne cijene.

(165)

Industrija Unije bila je suočena sa znatnim povećanjem cijena energije i ključnih ulaznih materijala nakon početka agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine. Industrija Unije u početku se mogla nositi s time, budući da je profitirala od naglog rasta građevinskih tržišta u godinama nakon pandemije bolesti COVID-19 (2021. i 2022.) te je stoga mogla prenijeti te troškove na svoje prodajne cijene. Međutim, to 2023. više nije bilo moguće.

(166)

Komisija je stoga zaključila da kineski uvoz nije pridonio materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije, nego da su tu štetu prouzročili drugi čimbenici, posebno povećanje troškova proizvodnje, smanjenje potrošnje i povećanje uvoza iz drugih zemalja, posebno Indije i Republike Koreje.

(167)

Komisija je stoga u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe odlučila dodatno procijeniti vjerojatnost ponavljanja štete izvorno uzrokovane dampinškim uvozom iz NRK-a u slučaju isteka mjera protiv takvog uvoza.

(168)

Elementi koje je Komisija procijenila navedeni su u nastavku: proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u NRK-u, privlačnost tržišta Unije i cijene izvoza na tržišta trećih zemalja, mogući apsorpcijski kapacitet tržišta trećih zemalja vjerojatne razine cijena uvoza iz NRK-a u slučaju izostanka antidampinških mjera i njihov učinak na industriju Unije.

(169)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 90. do 94., u Kini postoji znatan proizvodni i neiskorišteni kapacitet koji bi omogućio brzo povećanje izvoza na tržište Unije ako bi se dopustio istek antidampinških mjera. Proizvodni kapacitet u Kini u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosio je 55 milijuna tona. Budući da je stopa iskorištenosti kapaciteta iznosila 50 %, samo je neiskorišteni kapacitet od šest do sedam puta veći od potrošnje u Uniji.

(170)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 106. do 114., tržište Unije privlačno je zbog svoje veličine i cijena koje se na njemu postižu. Tržište Unije, sa slobodnim tržištem od 4,2 milijuna tona, jedno je od najvećih tržišta na svijetu 2023. Osim toga, cijene na tržištu Unije znatno su više od domaćih kineskih cijena OCS-a i kineskih izvoznih cijena na trenutačna velika kineska izvozna tržišta.

(171)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 112., antidampinške mjere protiv kineskog uvoza OCS-a na snazi su na šest važnih tržišta trećih zemalja. Zbog toga su ta tržišta manje privlačna kineskim proizvođačima izvoznicima i to je dodatni element koji potkrepljuje zaključak da bi se trenutačni proizvodni kapacitet NRK-a najvjerojatnije iskoristio za opskrbljivanje tržišta Unije ako bi se mjere stavile izvan snage.

(172)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 110. i 111., kineske cijene na njihovu glavnom izvoznom tržištu znatno su niže od prodajnih cijena industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije. Kineski proizvođači OCS-a vjerojatno bi primijenili usporedivo određivanje cijena pri izvozu u Uniju u slučaju isteka početnih mjera. Ako se antidampinške mjere ne nastave primjenjivati, takve će cijene kineskog uvoza znatno sniziti cijene industrije Unije i spriječiti njihov rast.

(173)

S obzirom na prethodno navedeno, zaključuje se da bi izostanak mjera vrlo vjerojatno uzrokovao znatno povećanje dampinškog uvoza iz Kine po štetnim cijenama, što bi dodatno pogoršalo štetno stanje industrije Unije.

(174)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na ocjeni interesa svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(175)

U ispitnom postupku pokazalo se da bi istek mjera vjerojatno imao znatan negativan učinak na industriju Unije. Stanje industrije Unije brzo bi se dodatno pogoršalo jer bi se smanjile količine prodaje i cijene, što bi dovelo do povećanja gubitaka. Nastavak mjera omogućio bi industriji Unije da nastavi ispunjavati svoj potencijal na tržištu Unije na kojem vladaju ravnopravni uvjeti.

(176)

Stoga je zadržavanje antidampinških mjera na snazi u interesu industrije Unije.

(177)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15., u ovom je ispitnom postupku kontaktirano s deset poznatih uvoznika te ih se pozvalo na suradnju. Nijedan od njih nije se javio ni na bilo koji način surađivao u ispitnom postupku.

(178)

Podsjeća se da je u početnom ispitnom postupku utvrđeno da eventualni negativni učinak uvođenja mjera na uvoznike ne bi bio nerazmjeran s obzirom na dobit i izvore opskrbe uvoznika.

(179)

U trenutačnom ispitnom postupku u dokumentaciji nema dokaza koji bi upućivali na suprotno i stoga se može potvrditi da mjere koje su trenutačno na snazi nisu imale nikakav znatan negativan učinak na financijsko stanje uvoznika i da nastavak mjera ne bi neželjeno utjecao na njih.

(180)

U ovom je ispitnom postupku kontaktirano 59 poznatih korisnika te ih se pozvalo na suradnju. Nijedan korisnik nije se javio ni na bilo koji način surađivao u ispitnom postupku.

(181)

Podsjeća se da je u početnom ispitnom postupku deset korisnika dostavilo odgovore na upitnik. U tom je ispitnom postupku utvrđeno da eventualni učinak uvođenja mjera na korisnike ne bi bio nerazmjeran s obzirom na dobit i izvore opskrbe korisnika.

(182)

U trenutačnom ispitnom postupku nema dokaza u dokumentaciji koji bi upućivali na to da su mjere na snazi na bilo koji način negativno utjecale na njih. Podnositelj zahtjeva zapravo je dostavio dokaze da se ključnim korisnicima poboljšala profitabilnost tijekom razdoblja revizije. Prema zahtjevu mjere na snazi nemaju velik učinak na korisnike i potrošače jer je OCS zanemariv dio troška proizvoda na kraju proizvodnog lanca (na primjer 0,42 EUR u troškovima proizvodnje perilice rublja, odnosno 0,4 % ulaganja u praznu tvorničku zgradu).

(183)

Na temelju toga potvrđuje se da mjere koje su trenutačno na snazi nisu imale znatan negativan učinak na financijsko stanje korisnika i da nastavak mjera ne bi neželjeno utjecao na njih.

(184)

Stoga je Komisija zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi u interesu Unije protiv zadržavanja konačnih antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz organski prevučenog čelika podrijetlom iz Kine.

(185)

Na temelju zaključaka do kojih je Komisija došla s obzirom na ponavljanje dampinga i štete te s obzirom na interes Unije, trebalo bi zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na organski prevučeni čelik iz Kine.

(186)

Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Pojedinačne antidampinške pristojbe primjenjuju se samo ako se carinskim tijelima država članica predoči valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi trebalo primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz iz Narodne Republike Kine”.

(187)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element koji carinska tijela trebaju uzeti u obzir. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i osigurala opravdanost daljnje primjene niže stope pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(188)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe na razini zemlje.

(189)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se isključivo na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz Kine koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz organski prevučenog čelika koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine”. Na taj uvoz ne bi se trebala primjenjivati nijedna druga pojedinačna stopa antidampinške pristojbe.

(190)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (54). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(191)

Sve zainteresirane strane obaviještene su o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Dano im je i razdoblje za podnošenje prigovora nakon te objave. Nisu zaprimljene nikakve primjedbe.

(192)

Izvoznik ili proizvođač koji nije izvozio predmetni proizvod u Uniju u razdoblju na temelju kojeg je utvrđena razina pristojbe koja se trenutačno primjenjuje na njegov izvoz može od Komisije zatražiti da se na njega primjenjuje stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, ali nisu uključena u uzorak. Komisija bi taj zahtjev trebala odobriti ako su ispunjena tri uvjeta. Novi proizvođač izvoznik morao bi dokazati: i. da tijekom razdoblja na temelju kojeg je utvrđena razina pristojbe koja se primjenjuje na njegov izvoz nije izvozio predmetni proizvod u Uniju; ii. da nije povezan s društvom koje je to činilo i na koje se stoga primjenjuju antidampinške pristojbe; i iii. da je nakon razdoblja ispitnog postupka izvozio predmetni proizvod ili je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda.

(193)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća (55), kad se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, koja se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(194)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,