(1)

Europska komisija („Komisija”) donijela je 4. svibnja 2018. Uredbu (EU) 2018/683 (2) o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih pneumatskih guma, novih ili protektiranih, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121 („gume”ili „predmetni proizvod”), podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”).

(2)

Komisija je 18. listopada 2018. donijela Provedbenu uredbu (EU) 2018/1579 (3) o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih pneumatskih guma, novih ili protektiranih, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121, podrijetlom iz Narodne Republike Kine („početna antidampinška uredba”).

(3)

Komisija je 9. studenoga 2018. donijela Provedbenu uredbu (EU) 2018/1690 (4) o uvođenju konačnih kompenzacijskih pristojbi na uvoz određenih pneumatskih guma, novih ili protektiranih, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione i s indeksom opterećenja većim od 121, podrijetlom iz Narodne Republike Kine i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/1579 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih pneumatskih guma, novih ili protektiranih, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121, podrijetlom iz Narodne Republike Kine te o stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) 2018/163 („početna antisubvencijska uredba”).

(4)

Nakon što su Kinesko udruženje industrije kaučuka („CRIA”) i Kineska trgovačka komora uvoznika i izvoznika metala, minerala i kemikalija („CCCMC”) podnijeli žalbu, Opći sud Europske unije poništio je 4. svibnja 2022., u svojoj presudi u spojenim predmetima T-30/19 i T-72/19 (5) („presuda Suda”), izvornu antidampinšku uredbu i izvornu antisubvencijsku uredbu u pogledu nekoliko proizvođača izvoznika.

(5)

Nakon presude Suda Komisija je ponovno pokrenula ispitne postupke te je 4. travnja 2023. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2023/737 (6) („druga antidampinška uredba”) ponovno uvela konačnu antidampinšku pristojbu, a Provedbenom uredbom Komisije 2023/738 (7) („druga antisubvencijska uredba”) konačnu kompenzacijsku pristojbu.

(6)

Komisija je 6. rujna 2024. završila dvije djelomične privremene revizije antidampinških i kompenzacijskih mjera koje se primjenjuju na uvoz određenih pneumatskih guma, novih ili protektiranih, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione i s indeksom opterećenja većim od 121, podrijetlom iz Narodne Republike Kine (8) (9).

(7)

Antidampinške pristojbe koje su trenutačno na snazi iznose od 0 do 35,74 EUR po komadu.

(8)

Nakon objave obavijesti o skorom isteku mjera (10) Europska komisija („Komisija”) primila je zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 („osnovna uredba”).

(9)

Zahtjev za reviziju podnijela je 19. srpnja 2023. koalicija protiv nepoštenog uvoza guma („podnositelj zahtjeva”) u ime Unijine industrije određenih pneumatskih guma, novih ili protektiranih, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121, u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Zahtjev za reviziju temeljio se na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka ili ponavljanja dampinga i nastavka ili ponavljanja štete za industriju Unije.

(10)

Nakon savjetovanja s odborom osnovanim na temelju članka 15. stavka 1. osnovne uredbe Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je 20. listopada 2023. pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s uvozom u Uniju određenih pneumatskih guma, novih ili protektiranih, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121, podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetna zemlja”) na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (11) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(11)

Ispitnim postupkom u vezi s nastavkom ili ponavljanjem dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2022. do 30. lipnja 2023. („razdoblje ispitnog postupka revizije”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2020. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(12)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je posebno obavijestila podnositelja zahtjeva, poznate proizvođače u Narodnoj Republici Kini i vlasti Narodne Republike Kine, poznate uvoznike te udruženja za koja se zna da se na njih odnosi pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te ih je pozvala na sudjelovanje.

(13)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(14)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(15)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je odabrala uzorak na temelju:

(16)

Uzorak se sastojao od šest proizvođača iz Unije. Udio proizvođača iz Unije u uzorku u procijenjenoj ukupnoj količini proizvedenog i prodanog istovjetnog proizvoda u Uniji iznosio je više od 25 %.

(17)

U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Nisu primljene nikakve primjedbe. Uzorak je reprezentativan za industriju Unije.

(18)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(19)

Jedan nepovezani uvoznik javio se Komisiji, ali nije dostavio zatražene informacije niti je pristao da ga se uključi u uzorak. Nije se javio nijedan drugi nepovezani uvoznik.

(20)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Narodnoj Republici Kini zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je zatražila od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji i udruženja proizvođača izvoznika da utvrde ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupe u kontakt s njima.

(21)

Tri proizvođača izvoznika ili grupe proizvođača izvoznika u predmetnoj zemlji dostavile su zatražene informacije i pristale da ih se uključi u uzorak. Dvije grupe proizvođača izvoznika bile su izvor približno 50 % prijavljenog izvoza u Europsku uniju u razdoblju od srpnja 2022. do lipnja 2023., a količina koju je izvezao treći proizvođač izvoznik nije bila znatna. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od dvije grupe proizvođača izvoznika na temelju najveće reprezentativne količine robe izvezene u Uniju koja se razumno mogla ispitati u raspoloživom vremenu. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima i s tijelima predmetne zemlje. Nisu dostavljene nikakve primjedbe.

(22)

U početnom ispitnom postupku 49 proizvođača izvoznika pristalo je da ih se uključi u uzorak. Iako je u pritužbi navedeno više od 140 proizvođača izvoznika, u ovom ispitnom postupku revizije odgovor u okviru odabira uzorka dostavila su samo tri proizvođača izvoznika ili grupe proizvođača izvoznika.

(23)

Proizvođači izvoznici koji surađuju izvor su približno 50 % ukupne količine guma uvezenih iz NRK-a u Europsku uniju i čine manje od 2 % ukupne proizvodnje guma u NRK-u. Budući da je tržišni udio uvoza iz NRK-a u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosio približno 5,4 %, Komisija je smatrala da bi polovina tog uvoza pružila dovoljno informacija za procjenu izvozne cijene i nastavka ili ponavljanja dampinga u razdoblju ispitnog postupka revizije te se stoga može smatrati reprezentativnim za ukupni uvoz iz NRK-a.

(24)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(25)

Komisija je poslala upitnike dvjema grupama izvoznika u uzorku i šestorici proizvođača iz Unije u uzorku. Taj je upitnik bio objavljen i na internetu (13) na dan pokretanja postupka. Osim toga, Komisija je podnositelju zahtjeva poslala upitnik.

(26)

Odgovore na upitnik dostavile su dvije grupe proizvođača izvoznika u uzorku i šest proizvođača iz Unije. Odgovor jednog proizvođača iz Unije, društva Recauchutagem São Mamede, Lda („RSM”), bio je manjkav i Komisija je od njega zatražila da dopuni svoj odgovor. Nije zaprimljen daljnji odgovor te je Komisija obavijestila RSM da namjerava primijeniti članak 18. osnovne uredbe i upotrijebiti raspoložive podatke. Od tog proizvođača iz Unije nisu zaprimljene daljnje primjedbe.

(27)

Stoga je Komisija upotrijebila podatke koje je dostavilo preostalih pet proizvođača iz Unije. Činjenica da RSM nije dostavio podatke samo je neznatno utjecala na reprezentativnost uzorka. Udio preostalih pet proizvođača iz Unije u procijenjenoj ukupnoj količini proizvedenog i prodanog istovjetnog proizvoda u Uniji i dalje je iznosio više od 25 %. Stoga se taj preostali uzorak od pet proizvođača iz Unije smatrao reprezentativnim za industriju Unije.

(28)

Kineska vlada nije dostavila odgovore na upitnik.

(29)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(30)

Komisija je 11. studenog 2024. objavila osnovne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala zadržati antidampinške pristojbe na snazi. Svim je strankama odobren rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na objavu.

(31)

Komisija je razmotrila primjedbe zainteresiranih strana i prema potrebi ih uzela u obzir. Saslušanje je omogućeno strankama koje su ga zatražile. Saslušanje je održano na zahtjev grupe Giti.

(32)

Proizvod koji je predmet ove revizije su određene pneumatske gume, nove ili protektirane, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121, trenutačno razvrstane u oznake KN 4011 20 90 i ex 4012 12 00 (oznaka TARIC 4012 12 00 10). Oznake KN i TARIC navedene su samo u informativne svrhe ne dovodeći u pitanje naknadnu izmjenu razvrstavanja u carinsku tarifu („proizvod iz postupka revizije”).

(33)

Proizvod iz postupka revizije obuhvaća nove i protektirane pneumatske gume za autobuse ili kamione koje imaju jednaka bitna fizička, kemijska i tehnička svojstva. Obje vrste predmetnog proizvoda izrađuju se od istih ulaznih elemenata (čak i ako se upotrijebljena tehnologija razlikuje) i imaju sličnu strukturu. Zbog razlika u sirovinama i strukturi radne značajke su različite.

(34)

Postupak proizvodnje novih guma za kamione i autobuse uključuje: 1. pripremu i miješanje kaučuka; 2. pripremu komponenti gume; 3. (zelenu) proizvodnju gume; 4. vulkanizaciju; i 5. završnu kontrolu. Sve gume za kamione i autobuse izrađuju se od istih osnovnih sirovina, odnosno prirodnog kaučuka, sintetičkog kaučuka, čelika, ugljene čađe, drugih kemikalija i ulja te tekstila i imaju iste komponente, odnosno gazni sloj, bok gume, unutarnji plašt, žičani obruč u stopi, čelični pojas i kordne niti na plaštu, čak i ako postoje određene razlike među proizvođačima tog proizvoda.

(35)

Utvrđeno je da su u postupak proizvodnje novih guma za kamione i autobuse uključene različite tehnologije, ali one nisu utjecale na opće nalaze o međusobnoj zamjenjivosti.

(36)

Protektiranje je zapravo postupak recikliranja u kojem se istrošene gume obnavljaju zamjenom gaznog sloja na starom plaštu. Plaštevi su glavni elementi postupka protektiranja pa su odabir i nabava odgovarajućih plašteva za protektiranje bitan dio djelatnosti protektiranja. Plaštevi su stoga glavni ulazni element postupka proizvodnje i, ovisno o svojoj kvaliteti, čine stvarni „polugotovi”proizvod ili otpad.

(37)

Taj postupak isto može uključivati različite tehnologije, a da to ne utječe na Komisijine nalaze o međusobnoj zamjenjivosti.

(38)

Proizvode se različite vrste i veličine guma za kamione i autobuse koje se upotrebljavaju za velik broj gospodarskih vozila, od lokalnih dostavnih kamiona i autobusa u gradskim i regionalnim područjima do kamiona i autobusa za velike udaljenosti, ovisno o njihovoj veličini i specifikacijama indeksa opterećenja. Ne mogu se upotrebljavati za osobna vozila, druga laka gospodarska vozila ni terenska vozila, kao što su poljoprivredni traktori.

(39)

Gume za kamione ili autobuse prodaju se kao dvije vrste u četiri kategorije. Guma sa zračnicom tradicionalnija je opcija: sadržava unutarnju zračnicu koja ima svoj ventil i nalazi se unutar gume. U gumama bez zračnice guma i naplatak kotača hermetički su zatvoreni i ventil se postavlja izravno na naplatak. Velika većina guma za kamione ili autobuse koje se prodaju u Uniji su gume bez zračnica. Četiri su kategorije guma za kamione ili autobuse: upravljačke, pogonske, gume za prikolice i gume za kombiniranu upotrebu. Upravljačke gume izrađuju se za prednju osovinu kao pomoć pri upravljanju, ali se mogu upotrebljavati i kombinirano za kamione ili autobuse, ovisno o namjeni vozila. Pogonske gume izrađuju se za pogonski sustav i pružaju bolje trenje. Gume za prikolice konstruirane su za postavljanje na prikolice, dok se gume za kombiniranu upotrebu mogu upotrebljavati u svim položajima na vozilu ovisno o namjeni vozila.

(40)

Nove ili protektirane gume na tržištu Unije podliježu sigurnosnim zahtjevima koji su isti kao zahtjevi utvrđeni u Direktivi 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (14).

(41)

Informacije koje je Komisija prikupila i primila upućuju na to da je tržište guma za autobuse i kamione u Uniji podijeljeno na tri razine ili segmenta. Iako ne postoje jasne granice među razinama, među zainteresiranim stranama i u nalazima Komisije postoji opća suglasnost u pogledu sljedeće kategorizacije.

(42)

Gume 1. razine uključuju vrhunske nove gume najboljih marki najvećih proizvođača. Prepoznatljivost marke ključan je čimbenik za gume te razine i opravdava znatno više cijene za očekivanu visoku izvedbu i izrazito velika ulaganja u oglašavanje. Toj razini pripadaju ponajprije gume proizvođača originalne opreme za kamione ili autobuse („OE1”). Kvalitetom guma iz 1. razine osigurava se visoka razina mogućnosti protektiranja guma koje se izrađuju tako da se mogu više puta obnavljati, čime se dodatno povećava znatno veća kilometraža originalnog proizvoda (najviše tri protektiranja za uobičajenu upotrebu). Gume 1. razine povezuju se i s višom razinom sigurnosti te često uključuju dobru razinu usluga nakon prodaje.

(43)

Gume 2. razine uključuju većinu novih i protektiranih guma niže kvalitete s cijenama od oko 65 % – 80 % cijene guma 1. razine. U tu se razinu mogu uključiti gume proizvođača originalne opreme za prikolice („OE2”). Prepoznatljivost marke važna je i na toj razini, a marke su obično dobro poznate kupcima koji mogu i prepoznati proizvođača guma. Načelno se mogu protektirati najmanje jednom i, iako su ograničenije od guma 1. razine, pružaju dobru izvedbu u smislu kilometraže.

(44)

Gume 3. razine uključuju nove i protektirane gume lošije izvedbe u smislu kilometraže te vrlo ograničene mogućnosti protektiranja, ako ona uopće postoji. Njihova je cijena obično niža od 65 % cijene i izvedbe u smislu kilometraže guma 1. razine. Na toj razini kupci ne prepoznaju gotovo nijednu marku i cijena postaje odlučujući čimbenik u njihovoj odluci o kupovini. One obično ne uključuju usluge nakon prodaje.

(45)

Protektirane gume mogu se svrstati u 2. ili 3. razinu. Iako se neke kineske gume mogu protektirati, u Kini se obavlja vrlo malo protektiranja. Međutim, djelatnost protektiranja vrlo je raširena u Uniji i na drugim tržištima, primjerice u Brazilu. Djelatnost protektiranja u Uniji sastoji se od sljedećeg:

(46)

Komisija je primijenila istu podjelu novih i protektiranih guma po markama kao u početnom ispitnom postupku. Te je informacije dostavio i podnositelj pritužbe te su one na dan pokretanja postupka stavljene na raspolaganje svim zainteresiranim stranama.

(47)

Proizvod na koji se odnosi ovaj ispitni postupak je proizvod iz postupka revizije podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetni proizvod”).

(48)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, ovim je ispitnim postupkom revizije zbog predstojećeg isteka mjera potvrđeno da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(49)

Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(50)

U razdoblju ispitnog postupka revizije uvoz proizvoda iz postupka revizije iz Narodne Republike Kine nastavio se, iako na nižim razinama nego u razdoblju početnog ispitnog postupka (tj. od 1. srpnja 2016. do 30. lipnja 2017.). Prema podacima Eurostata uvoz određenih pneumatskih guma, novih ili protektiranih, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121, podrijetlom iz Narodne Republike Kine činio je otprilike 5,4 % tržišta Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije u usporedbi s tržišnim udjelom od 21,3 % u razdoblju početnog ispitnog postupka. Te su brojke izražene u apsolutnim vrijednostima.

(51)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 22., tri grupe proizvođača izvoznika iz NRK-a surađivale su u ispitnom postupku, a njihov je udio u ukupnoj količini guma uvezenih iz NRK-a u Europsku uniju iznosio oko 50 %.

(52)

Budući da su pri pokretanju ispitnog postupka bili raspoloživi dostatni dokazi koji su u pogledu NRK-a upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(53)

Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve proizvođače izvoznike u Kini da dostave informacije o ulaznim elementima za proizvodnju guma. Dvije grupe proizvođača izvoznika u uzorku dostavile su relevantne informacije.

(54)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije.

(55)

Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik, a u utvrđenom roku nije primljen nikakav podnesak o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Komisija je stoga obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u NRK-u koristiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe.

(56)

Osim toga, Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da će, s obzirom na raspoložive dokaze, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe možda morati odabrati odgovarajuću reprezentativnu zemlju za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti.

(57)

Komisija je 23. siječnja 2024. bilješkom („prva bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je u toj bilješci navela popis svih čimbenika proizvodnje, kao što su sirovine, radna snaga i energija koji se koriste u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije. Osim toga, Komisija je na temelju kriterija za odabir nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti utvrdila moguće reprezentativne zemlje, tj. Brazil, Indoneziju, Maleziju, Tajland, Tursku i Južnu Afriku kao odgovarajuće reprezentativne zemlje.

(58)

Komisija je zaprimila primjedbe na prvu bilješku od podnositelja zahtjeva, grupe Giti i grupe Hankook.

(59)

Nakon što je analizirala primjedbe i dodatne informacije koje je dostavila grupa Hankook Komisija je 16. srpnja 2024. drugom bilješkom („druga bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, a kao reprezentativnu zemlju odabrala je Tursku.

(60)

Obavijestila je zainteresirane strane i da će troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit utvrditi na temelju raspoloživih informacija za društva Brisa Bridgestone i Goodyear Lastikleri Turk, proizvođače iz reprezentativne zemlje.

(61)

Komisija je zaprimila primjedbe na drugu bilješku od podnositelja zahtjeva, grupe Giti i grupe Hankook. Sve primjedbe detaljno su razmotrene u odjeljku 3.3.

(62)

Komisija je stoga zaključila da bi uobičajenu vrijednost trebalo izračunati primjenom metode utvrđene u članku 2. stavku 6.a osnovne uredbe te da bi troškove i cijene u Kini trebalo odbaciti.

(63)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(64)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi […] da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti”i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(65)

Kako je objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je, s obzirom na raspoložive dokaze i nesuradnju kineske vlade, primjerena primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(66)

U članku 2. stavku 6.a točki (b) osnovne uredbe navodi se: „Znatni poremećaji su oni poremećaji do kojih dolazi ako prijavljene cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina i energije, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije. Pri procjeni postojanja znatnih poremećaja u obzir se uzima, među ostalim, mogući učinak jednog ili više sljedećih elemenata:

(67)

Budući da popis iz članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe nije kumulativan, nije potrebno uzeti u obzir sve elemente kako bi se utvrdili znatni poremećaji. Nadalje, za dokazivanje postojanja jednog ili više elementa s popisa mogu se upotrijebiti iste činjenične okolnosti.

(68)

Međutim, svaki zaključak o znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe mora se donijeti na temelju svih raspoloživih dokaza. Pri općoj procjeni postojanja poremećaja u obzir se mogu uzeti i opći kontekst i situacija u zemlji izvoznici, osobito ako temeljni elementi gospodarskog i upravnog ustroja zemlje izvoznice vladi daju znatne ovlasti da intervenira u gospodarstvo tako da cijene i troškovi nisu posljedica slobodnog kretanja tržišnih sila.

(69)

U članku 2. stavku 6.a točki (c) osnovne uredbe navodi se da „[a]ko Komisija ima utemeljene naznake o mogućem postojanju znatnih poremećaja u smislu točke (b) u određenoj zemlji ili u određenom sektoru u toj zemlji i ako je to primjereno za djelotvornu primjenu ove Uredbe, Komisija izrađuje, stavlja na raspolaganje javnosti i redovito ažurira izvješće u kojem se navode okolnosti iz točke (b) na tržištu u toj zemlji ili sektoru”.

(70)

Na temelju te odredbe Komisija je objavila Izvješće o Kini („Izvješće”) (15), koje sadržava dokaze o postojanju znatnih državnih intervencija na brojnim razinama gospodarstva, uključujući specifične poremećaje mnogih ključnih čimbenika proizvodnje (kao što su zemljište, energija, kapital, sirovine i radna snaga) te u odabranim sektorima (kao što je kemijski, ....). U trenutku pokretanja postupka zainteresirane strane pozvane su da ospore, dopune ili dostave primjedbe na dokaze iz dokumentacije ispitnog postupka. Izvješće o Kini dodano je u dokumentaciju ispitnog postupka u fazi pokretanja postupka. U zahtjevu su navedeni i određeni relevantni dokazi koji dopunjuju Izvješće.

(71)

Podnositelj zahtjeva svoje je argumente temeljio na dokazima iz Izvješća o tome da sveprisutnost kineske vlade ozbiljno utječe na samu kinesku industriju guma i druge sektore na početku proizvodnog lanca koji su ključni za proizvodnju guma, kao što su kaučuk, energija, čelik, te na automobilsku industriju na kraju proizvodnog lanca, što dovodi do znatnih poremećaja cijena i troškova. Podnositelj zahtjeva ističe prisutnost i utjecaj KPK-a na gospodarstvo oslanjajući se na „Odluku Središnjeg odbora Komunističke partije Kine (KPK) o produbljivanju reforme partijskih i državnih institucija”iz 2018., govor kineskog predsjednika na 20. nacionalnom kongresu Komunističke partije, objavu naloga Središnjeg odbora KPK-a iz 2020. u kojem je izričito izražena namjera da se osigura daljnja prisutnost države u privatnim društvima i u kojem se poziva na političku i ideološku edukaciju direktora privatnih društava. Podnositelj zahtjeva naveo je da se intervencionizam kineske vlade provodi u nekoliko oblika, koji se u osnovi mogu podijeliti u tri kategorije: administrativni, financijski i regulatorni.

(72)

Podnositelj zahtjeva istaknuo je da se planovi izdaju na različitim razinama vlasti (na razini države, pokrajina i općina) i da se dopunjuju sektorskim planovima. Ti su planovi pravno obvezujući i moraju se provoditi na svim razinama te stoga uvelike izravno utječu na pristup financiranju, porezne režime ili odluke društava. Osobito se osvrnuo na 14. petogodišnji plan za razdoblje 2021. – 2025., na temelju kojeg je smatrao da je aktivna uloga države u gospodarstvu jasno vidljiva, primjerice na temelju utvrđivanja njezine uloge u „poticanju”, „jačanju”ili „izgradnji”cijelih segmenata kineskog gospodarstva. Podnositelj zahtjeva zaključuje da se petogodišnjim planovima dodatno nastoji izgraditi snažnija veza između kineske vlade i poduzeća u državnom vlasništvu te još više povećati sustav nadzora nad imovinom u državnom vlasništvu. To se može postići na različite načine, među ostalim djelotvornim sprečavanjem gubitaka imovine u državnom vlasništvu.

(73)

Podnositelj zahtjeva naglašava da u kineskom financijskim sustavu prevladavaju banke u državnom vlasništvu koje moraju biti usklađene s vladinim politikama, odnosno koje ne posluju u skladu s tržišnim načelima. Naveo je i da se regulatorna intervencija kineske vlade uglavnom provodi na temelju propisa o javnoj nabavi i pravila o ulaganju.

(74)

Podnositelj zahtjeva uputio je i na nalaze Komisije u više nedavnih ispitnih postupaka koji se odnose na sektore čelika i petrokemije u Kini, kojima je potvrđeno postojanje znatnih poremećaja u pogledu ključnih ulaznih elemenata u proizvodnji predmetnog proizvoda, odnosno ispitnih postupaka koji se odnose na hladnovaljane plosnate proizvode od nehrđajućeg čelika (16), proizvode od čelika elektrolitički prevučene kromom (17), žičane šipke (18), određene sustave grafitnih elektroda (19), silicij (20) i pređu velike čvrstoće od poliestera (21).

(75)

Nadalje, u zahtjevu se podsjeća na elemente navedene u nastavku koji dovode do znatnih poremećaja.

(76)

Prvo, u sektoru guma u znatnoj mjeri posluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom državnih tijela odnosno koja ta tijela politički nadziru ili usmjeravaju.

(77)

Podnositelj zahtjeva naveo je da kineska vlada i dalje ima znatan udio vlasništva u industriji na početku proizvodnog lanca za predmetni proizvod, koju među ostalim čine sljedeća društva i grupe društava:

(78)

Podnositelj zahtjeva naveo je i da kineska vlada i dalje ima znatan udio vlasništva u industriji predmetnog proizvoda, koju među ostalim čine sljedeća društva i grupe društava:

(79)

Podnositelj zahtjeva naveo je i da kineska vlada i dalje ima znatan udio vlasništva u industriji na kraju proizvodnog lanca za predmetni proizvod, koju među ostalim čine sljedeća društva i grupe društava:

(80)

Stoga je podnositelj zahtjeva primijetio da kineska vlada usmjerava i kontrolira društva koja čine kinesku industriju guma na temelju netržišnih načela, što dovodi do znatnih poremećaja u cijelom sektoru.

(81)

Drugo, prisutnost države u društvima koja proizvode gume ujedno vlastima omogućuje da utječu na cijene i/ili troškove.

(82)

U zahtjevu se navodi da se kontrola nad kineskim gospodarstvom provodi uvođenjem ćelija KPK-a u privatna i u javna poduzeća koje premoćno utječu na funkcioniranje poduzeća i njegova osoblja. Podnositelj zahtjeva naglasio je i da je posljednjih godina doneseno nekoliko propisa usmjerenih na poduzeća u državnom vlasništvu ili privatna poduzeća kako bi se osigurala snažnija i učinkovitija provedba. To uključuje Pravilnik o radu lokalnih organizacija Komunističke partije Kine u poduzećima u državnom vlasništvu iz 2020., a posebno njegov članak 11., kojim se ćelijama KPK-a unutar društava dodjeljuju znatne izvršne ovlasti. To se odražava u statutu društava kao što je Aeolus. U zahtjevu se navodi i da su slični zahtjevi izdani za privatna poduzeća. Od 2016. društva su pod sve većim pritiskom da KPK-u daju veći utjecaj na donošenje odluka. Tako se primjerice već u Kodeksu korporativnog upravljanja iz 2018. društva uvrštena na burzu pozvalo da KPK-u dodijele ulogu u svojim internim pravilima. Podnositelj zahtjeva uputio je i na navode potpredsjednika Svekineskog saveza industrije i trgovine, Yeja Qinga, koji je objasnio pojam „modernog sustava poduzeća s kineskim obilježjima”koji uključuje tri osi Partijine kontrole putem i. mehanizma ljudskih resursa, ii. nadzora i revizije te iii. sindikata. Napomenuo je i da KPK rutinski primjenjuje praksu „dvostruke uloge”, prema kojoj jedna osoba ima više uloga u različitim strukturama.

(83)

Podnositelj zahtjeva zaključio je da na sposobnost kineskih društava da slobodno određuju svoje cijene (što utječe i na troškove) izravno utječu netržišna razmatranja zbog njihove odanosti državi i Partiji te obveze da ostvare ciljeve tih institucija.

(84)

Osim toga, u zahtjevu se navodi da je utjecaj KPK-a na osoblje društva posebno velik i da osobito obuhvaća imenovanje važnih rukovoditelja. Navodi se i da postoji znatna međupovezanost između KPK-a i kineskih poduzeća te da članovi KPK-a moraju biti na ključnim izvršnim i kadrovskim položajima u poduzećima u državnom vlasništvu. Kad je riječ o privatnim poduzećima, i njima se savjetuje da uspostave mehanizam nadzora pod vodstvom partijske ćelije s disciplinskim ovlastima.

(85)

Podnositelj zahtjeva stoga je zaključio da KPK i kineska vlada zbog svoje prisutnosti na različitim razinama upravljanja u društvima, i javnima i privatnima, mogu donositi važne i izravne odluke o poslovanju društava, bez obzira na načela slobodnog tržišta i u skladu s političkim i industrijskim ciljevima utvrđenima na razini države ili Partije. Zbog toga netržišne sile znatno utječu na troškove i cijene.

(86)

Podnositelj zahtjeva tvrdio je da Nacionalno povjerenstvo za razvoj i reforme („NDRC”) ima izravnu kontrolu nad razvojem društava, posebice zato jer je zaduženo za izradu strateških razvojnih planova. Planiranje gospodarstva izravno utječe na društva koja su dužna provoditi obvezujuće smjernice utvrđene u različitim planovima. Stoga NDRC nije zadužen samo za davanje smjernica društvima, već izravno utječe na njihove upravljačke odluke. Poštovanje ideologije KPK-a ugrađeno je u te različite planove i stoga je kineska društva moraju poštovati. Ta se načela provode preko ćelija KPK-a prisutnih u društvima.

(87)

Podnositelj zahtjeva tvrdio je i da je država prisutna u industriji guma preko industrijskih udruženja. U tom je smislu Kinesko udruženje industrije kaučuka („CRIA”) nacionalno udruženje zaduženo za cijelu kinesku industriju kaučuka, uključujući njezine proizvode na kraju proizvodnog lanca kao što su gume. Budući da je CRIA pod nadzorom SASAC-a Državnog vijeća i da djeluje prema načelima KPK-a, industrija guma izravno je pod utjecajem KPK-a preko svojeg industrijskog udruženja, koje je povezano i s upraviteljima proizvođača guma. Osim utjecaja CRIA-e, u zahtjevu se spominje i utjecaj države preko CCCMC-a i CAAM-a, što državi i Partiji omogućuje kontrolu nad cijelim lancem proizvodnje guma, odnosno neprimjenjivanje načela slobodnog tržišta na cijene i troškove.

(88)

U zahtjevu se navodi i da KPK redovito imenuje članove Partije ključnim rukovoditeljima u društvima koja posluju u industriji guma. Posebno se upućuje na slučaj poduzećâ u državnom vlasništvu, konkretno društva Aeolus, ali i na društva koja prividno nisu u državnom vlasništvu kao što su Prinx Changshan, Zhongce Rubber Group Co., Ltd i Sailun Group Co., koja također imaju članove KPK-a u upravnom ili nadzornom odboru.

(89)

Treće, kineska vlada provodi javne politike ili mjere kojima se diskriminira u korist domaćih dobavljača ili se na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta.

(90)

Podnositelj zahtjeva posebno je spomenuo da se industriji guma pogoduje dodjelom sredstava za petrokemikalije i kaučuk te politikama kojima se osiguravaju olakšice za važne komponente troška, kao što su čelik, energija ili tekstil. U tom smislu upućuje na činjenicu da se proizvodnja i prodaja prirodnog kaučuka obavljaju u skladu sa smjernicama CRIA-e. Spominje i trogodišnji akcijski plan vlade pokrajine Yunnan za modernizaciju poljoprivrede, u kojem se prirodni kaučuk svrstava u kategoriju „ključne industrije”i smatra područjem razvoja. Cilj je tog plana „proširenje proizvodnje posebnog kaučuka za gume”. Dugoročni ciljevi okruga Sanmen za 2035. također su usmjereni na industriju kaučuka te na izgradnju nacionalnog centra za inspekciju i testiranje kaučuka.

(91)

Kad je riječ o čeliku, podnositelj zahtjeva napominje da se 14. petogodišnji plan odnosi i na poticanje i modernizaciju industrije čelika te upućuje na objavu Smjernica za poticanje visokokvalitetnog razvoja industrije željeza i čelika početkom 2022. radi provedbe 14. petogodišnjeg plana i 14. petogodišnjeg plana za razvoj industrije sirovina. Kontrola nad tržištem čelika provodi se preko Kineskog udruženja za željezo i čelik („CISA”), koje je pod nadzorom agencije za jačanje Partije, koja je ujedno i partijski odbor SASAC-a Državnog vijeća.

(92)

Kad je riječ o energiji i tekstilu, podnositelj zahtjeva uputio je na nedavne antidampinške ispitne postupke Komisije i SAD-a u vezi s kineskim proizvodima, u kojima je dokazano određivanje cijene električne energije, pri čemu pokrajinski NDRC određuje cijenu električne energije. Tekstilna industrija uključena je u 14. petogodišnji plan. Slijedom toga, Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije objavilo je obavijest o pokretanju aktivnosti za 2022. u području tekstila i odjeće pod nazivom „Optimizacija opskrbe i poticanje modernizacije”. U skladu s tom obavijesti Kinesko nacionalno vijeće za tekstil i odjeću odgovorno je za planiranje i provedbu zadaća te podliježe „poslovnom vodstvu, nadzoru i upravljanju Povjerenstva Državnog vijeća za nadzor i upravljanje državnom imovinom”.

(93)

Gume su uključene u industriju kaučuka u Smjernicama za poticanje visokokvalitetnog razvoja petrokemijske i kemijske industrije za vrijeme 14. petogodišnjeg plana prema kojem je nužno „povećati udio zelenih proizvoda u industrijama kao što su industrija guma”i poticati digitalnu transformaciju u području proizvoda od guma. Industrija guma podliježe i smjernicama CRIA-e. Drugo područje razvoja u 14. petogodišnjem planu od kojeg koristi imaju proizvođači guma je potpora aktivnostima istraživanja i razvoja, posebno u okviru Nacionalnog inženjerskog istraživačkog centra za naprednu opremu za gume i ključne materijale. Osim toga, podnositelj zahtjeva naglasio je da je Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije odabralo i grupu Sailun u svojoj „prvoj seriji ‚pilot-demonstracijskih poduzeća nacionalne pametne proizvodnje’i ‚pilot-demonstracijskih poduzeća nacionalnog industrijskog interneta’u industriji te prvoj seriji ‚karakteristične industrijske internetske platforme za ključne industrije’”.

(94)

Uz nekoliko pokrajinskih politika, podnositelj zahtjeva oslonio se i na niz drugih mjera, uključujući:

(95)

Kad je riječ o industrijama na kraju proizvodnog lanca, u zahtjevu se navodi:

(96)

Kad je riječ o financijskim mjerama, podnositelj zahtjeva posebno je napomenuo sljedeće:

(97)

Osim toga, u zahtjevu se navodi da se kineska vlada, uz mjere u obliku opsežne financijske potpore, preko svojih lokalnih subjekata uplitala u upravljanje društvima zagovarajući spajanja i reorganizacije.

(98)

Naposljetku, podnositelj zahtjeva uputio je na politike globalnog širenja u korist industrije guma. To uključuje uspostavu tržišta u okviru inicijative „Jedan pojas, jedan put”, potporu za izvoz putem neizravnog brodskog prijevoza i činjenicu da se inicijativom „Jedan pojas, jedan put”uvelike diskriminira i da je ona u osnovi prikriveno sredstvo financiranja kineskih društava u inozemstvu na štetu zemalja sudionica.

(99)

Četvrto, kao i svi drugi sektori kineskog gospodarstva, sektor guma izložen je poremećajima koji proizlaze iz diskriminirajuće primjene ili neodgovarajuće provedbe kineskih pravila o stečaju, trgovačkim društvima i vlasništvu.

(100)

Peto, u sektoru industrije guma narušeni su i troškovi plaća.

(101)

Prema podnositelju zahtjeva, postoje dokazi da više dužnosti u sindikatu obnašaju viši partijski dužnosnici u poduzećima u državnom vlasništvu ili upravitelji u nedržavnim poduzećima, zbog čega je njihova sposobnost učinkovitog zastupanja radnika samo teoretska. Navodi i da NRK još uvijek nije ratificirao nekoliko najvažnijih međunarodnih konvencija o radu i upućuje na postojanje institucionalnih ograničenja koja onemogućuju slobodno određivanje plaća. Osim toga, podnositelj zahtjeva smatra da na kinesku radnu snagu utječe takozvani sustav registracije kućanstava i navodi da prisilni rad u regiji Xinyang doprinosi postojanju poremećaja u pogledu plaća jer vjerojatno pogoduje proizvođačima guma s postrojenjima u toj regiji, kao što je poduzeće u državnom vlasništvu Double Coin (Xinjiang) Kunlun Engineering Tire Co., Ltd, izravno i preko subjekata na početku proizvodnog lanca.

(102)

Šesto, proizvođači guma imaju pristup financijskim sredstvima koja odobravaju institucije koje provode ciljeve javnih politika ili na drugi način ne djeluju neovisno o državi.

(103)

Podnositelj zahtjeva tvrdio je da su navedeni poremećaji sustavni jer kineska vlada intervenira na svim razinama lanca opskrbe gumama, pri čemu se stvara situacija u kojoj poremećaji koje stvara vlada utječu, na ovaj ili onaj način, na ulazne elemente, ulazne elemente tih ulaznih elemenata itd.

(104)

Zaključno, podnositelj zahtjeva tvrdio je da su u sektoru guma prisutni znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(105)

Komisija je ispitala je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u Kini zbog postojanja znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije. Dokazi u dokumentaciji obuhvaćali su dokaze iz Izvješća i njegove ažurirane verzije („ažurirano Izvješće”) (22), koji su izrađeni služeći se javno dostupnim izvorima podataka.

(106)

Tom su analizom obuhvaćeni ispitivanje znatnih državnih intervencija u kineskom gospodarstvu općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući sektor predmetnog proizvoda. Komisija je te dokazne materijale dopunila svojim istraživanjem o raznim kriterijima koji su relevantni za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u Kini.

(107)

Kineski gospodarski sustav temelji se na konceptu „socijalističkog tržišnog gospodarstva”. Taj je koncept sadržan u kineskom Ustavu i služi kao temelj za upravljanje gospodarstvom Kine. Temeljno je načelo „proizvodna sredstva u socijalističkom javnom vlasništvu, točnije u vlasništvu cijelog naroda i kolektivnom vlasništvu radnika” (23).

(108)

Gospodarstvo u državnom vlasništvu je „pokretačka sila nacionalnoga gospodarstva”, a država ima zadaću „osigurati njegovu konsolidaciju i rast” (24). S obzirom na takvo opće uređenje kineskog gospodarstva, ne samo da su moguće znatne vladine intervencije u gospodarstvu nego su takve intervencije izričito propisane. Ideja da javno vlasništvo ima prednost pred privatnim prožima cijeli pravni sustav i istaknuta je kao glavno načelo u svim glavnim zakonodavnim aktima.

(109)

Kineski Zakon o vlasništvu odličan je primjer toga: u njemu se upućuje na primarni stadij socijalizma i državi se povjerava održavanje osnovnog gospodarskog sustava u kojem javno vlasništvo ima glavnu ulogu. Tolerira se i postojanje drugih oblika vlasništva, kojima zakon dopušta da se razvijaju usporedno s državnim vlasništvom (25).

(110)

Osim toga, na temelju kineskog prava socijalističko tržišno gospodarstvo razvija se pod vodstvom KPK-a. Strukture kineske države i KPK-a povezane su na svakoj razini (pravna, institucionalna, osobna) i tvore nadstrukturu u kojoj se uloge KPK-a i države ne razlikuju.

(111)

Izmjenom kineskog Ustava u ožujku 2018. vodeća uloga KPK-a dobila je još veći značaj jer je izričito potvrđena u tekstu članka 1. Ustava.

(112)

Nakon postojeće prve rečenice odredbe koja glasi: „Socijalistički sustav temeljni je sustav Narodne Republike Kine.”ubačena je nova druga rečenica, koja glasi: „Glavna značajka socijalizma s kineskim obilježjima je vodstvo Komunističke partije Kine.” (26) To pokazuje neupitnu i sve veću kontrolu KPK-a nad gospodarskim sustavom Kine.

(113)

To vodstvo i kontrola svojstveni su kineskom sustavu i znatno nadilaze uobičajenu situaciju u drugim zemljama u kojima vlade imaju široku makroekonomsku kontrolu u granicama unutar kojih djeluju sile slobodnog tržišta.

(114)

Kineska država provodi intervencionističku gospodarsku politiku kako bi ispunila svoje ciljeve, koji se podudaraju s političkim programom KPK-a umjesto da odražavaju prevladavajuće gospodarske uvjete na slobodnom tržištu (27). Intervencionistički gospodarski instrumenti koje primjenjuju kineska tijela raznovrsni su te uključuju sustav industrijskog planiranja, financijski sustav i razinu regulatornog okruženja.

(115)

Prvo, na razini opće administrativne kontrole smjer kineskog gospodarstva određuje složeni sustav industrijskog planiranja koji utječe na sve gospodarske aktivnosti u toj zemlji. Svi ti planovi zajedno obuhvaćaju sveobuhvatnu i složenu matricu sektora i međusektorskih politika te se donose na svim razinama vlasti.

(116)

Na pokrajinskoj razini planovi su podrobni, a u nacionalnim se planovima postavljaju općenitiji ciljevi. U planovima se navode i sredstva potpore relevantnim industrijama/sektorima te rokovi unutar kojih se ciljevi moraju ostvariti. Neki planovi i dalje sadržavaju izričite ciljeve za rezultate proizvodnje.

(117)

Pojedinačni industrijski sektori i/ili projekti izdvajaju se u planovima kao (pozitivni ili negativni) prioriteti u skladu s vladinim prioritetima i za njih se utvrđuju posebni razvojni ciljevi (modernizacija industrije, širenje na međunarodnoj razini itd.).

(118)

Neovisno o tome jesu li u privatnom ili državnom vlasništvu, gospodarski subjekti praktički moraju prilagoditi svoje poslovne aktivnosti stvarnom stanju koje je određeno sustavom planiranja. To nije samo zbog toga što su ti planovi obvezujući već i zato što se relevantna kineska tijela na svim razinama vlasti pridržavaju sustava planova i u skladu s njime primjenjuju ovlasti koje su im povjerene, čime potiču gospodarske subjekte da se pridržavaju prioriteta utvrđenih u tim planovima (28).

(119)

Drugo, na razini raspodjele financijskih sredstava u financijskom sustavu Kine prevladavaju poslovne banke i banke za provedbu državne politike u državnom vlasništvu. Pri utvrđivanju i provedbi svoje politike odobravanja zajmova te banke moraju nastojati ispuniti ciljeve vladine industrijske politike, umjesto da prvenstveno ocjenjuju gospodarsku vrijednost predmetnog projekta (29).

(120)

Isto vrijedi i za druge sastavnice kineskog financijskog sustava kao što su tržišta dionica, obveznica, privatnog vlasničkog kapitala itd. Osim toga, ti su dijelovi financijskog sektora institucionalno i operativno ustrojeni tako da nisu usmjereni na postizanje maksimalno učinkovitih financijskih tržišta, nego na osiguravanje kontrole i omogućivanje intervencija države i KPK-a (30).

(121)

Treće, na razini regulatornog okruženja intervencije države u gospodarstvo javljaju se u različitim oblicima. Na primjer, pravila o javnoj nabavi redovito se upotrebljavaju za ispunjenje ciljeva politike umjesto za gospodarsku učinkovitost, čime se dovode u pitanje tržišna načela u tom području. U primjenjivom zakonodavstvu izričito se navodi da se javna nabava provodi kako bi se olakšalo ostvarivanje ciljeva utvrđenih u državnim politikama. Međutim, priroda tih ciljeva nije jasno definirana, pa tijela koja donose odluke imaju veliku slobodu u odlučivanju (31).

(122)

Slično tomu, u području ulaganja kineska vlada ima znatnu kontrolu i utjecaj nad predmetom i iznosom državnih i privatnih ulaganja. Vlasti provode provjere ulaganja i primjenjuju različite poticaje, ograničenja i zabrane u području ulaganja kao važan instrument potpore ciljevima industrijske politike, kao što su zadržavanje državne kontrole nad ključnim sektorima ili jačanje domaće industrije (32).

(123)

Ukratko, kineski gospodarski model temelji se na određenim osnovnim postulatima kojima se predviđaju i potiču brojne raznovrsne državne intervencije. Takve znatne državne intervencije u suprotnosti su sa slobodnim djelovanjem tržišnih sila, a posljedica je toga narušavanje djelotvorne raspodjele resursa u skladu s tržišnim načelima (33).

(124)

Poduzeća koja posluju u vlasništvu ili pod kontrolom države, koja država politički nadzire ili im pruža smjernice čine ključan dio gospodarstva u Kini.

(125)

U sektoru predmetnog proizvoda uglavnom posluju poduzeća u državnom vlasništvu, kao što su: China National Tyre & Rubber Co. Ltd (CNRC), u vlasništvu društva SINOCHEM (poduzeće u državnom vlasništvu pod kontrolom SASAC-a) (34); Aeolus Tyres, u 57,5 %-tnom vlasništvu poduzeća u državnom vlasništvu CNRC (35) i Shuangqian (Double Coin) Tire Group Co., Ltd, u 58,57 %-tnom državnom vlasništvu (36).

(126)

Osim toga, stupanj državnog vlasništva u drugim je društvima znatan, uključujući društvo Qingdao Doublestar s udjelom državnog vlasništva od 42,4 % (37) i društvo Guizhou Tyre Co., Ltd s udjelom državnog vlasništva od 26,47 % (38).

(127)

Međutim, intervencije KPK-a u donošenju operativnih odluka postale su standard ne samo u poduzećima u državnom vlasništvu, nego i u privatnim poduzećima (39), pri čemu KPK preuzima vodstvo u gotovo svim aspektima gospodarstva te zemlje. Naime, utjecaj države preko struktura KPK-a u poduzećima zapravo znači da su gospodarski subjekti pod kontrolom države i nadzorom politike s obzirom na to u kojoj su mjeri u Kini srasle državne i partijske strukture.

(128)

Osim toga, na sektor predmetnog proizvoda primjenjuje se više vladinih politika, kao što su Smjernice o poticanju visokokvalitetnog razvoja kemijske i petrokemijske industrije tijekom 14. petogodišnjeg plana koje je donijelo Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije i u kojima je, u odjeljku II.3., predviđena provedba „mjera za poboljšanje kvalitete opskrbe kemijskim proizvodima. Usmjeravanje na nove strateške industrije [...] i ubrzavanje razvoja [...]materijala od kaučuka i plastičnih materijala visokih performansi, [...]. Povećanje udjela zelenih proizvoda u industrijama kao što su [...] industrija guma, [...]. Poticanje poduzeća na poboljšanje kvalitete proizvoda te na stvaranje i razvoj robnih marki”. Osim toga, u odjeljku V. tih Smjernica predviđa se uspostava „internetskog praćenja industrijskog lanca primjenjivog na proizvode u rasutom stanju kao što su gnojiva i gume” (40).

(129)

Industrija guma obuhvaćena je i politikama na razini pokrajina, kao što je 14. petogodišnji plan za razvoj kemijske industrije pokrajine Shandong, u kojem se sljedeće predviđa posebno za „industriju guma”: „Strogo provoditi industrijske politike i industrijske standarde, integrirati i obustaviti poduzeća s godišnjim proizvodnim kapacitetom manjim od 1,2 milijuna čeličnih radijalnih guma (osim guma za inženjering, guma za zrakoplove i guma širokog presjeka bez zračnica) i manjim od 5 milijuna polučeličnih radijalnih guma (osim guma s produženom mobilnošću, vrhunskih trkaćih guma i guma vrlo malog presjeka). [...]Na temelju kretanja na tržištu vrhunskih proizvoda i segmentiranom tržištu razviti vrhunske proizvode kao što su gume vrlo malog presjeka, bez zraka, niskog otpora pri kotrljanju, niske razine buke i s produženom mobilnošću, proširiti istraživanje i razvoj te proizvodnju radijalnih guma visoke izvedbe kao što su pametne gume, sigurnosne gume, gume s niskim otporom pri kotrljanju i gume vrlo otporne na trošenje kako bi se povećala dodana vrijednost proizvoda i tržišni udjeli. Ojačati klastere industrije guma na poluotoku Shandong te u sjevernom Shandongu, ojačati veze s industrijskim potpornim objektima, razviti klaster industrije aditiva za kaučuk u zapadnom Shandongu i proširiti klaster industrije opreme za preradu kaučuka u istočnom Shandongu. Sveobuhvatno poboljšati digitalizaciju, razvoj mreže i pametan razvoj industrije guma, poticati izgradnju pametnih tvornica u industriji guma u cijeloj pokrajini i uspostaviti internetsku platformu u oblaku za industriju koja proizvodi gume. Aktivno poticati zelene postupke proizvodnje guma kao što su rafiniranje kemijskog kaučuka i tehnologija predvulkanizacije zračenjem, poticati sekundarnu upotrebu guma, poticati zelenu pirolizu i tehnologiju regeneracije ugljene čađe u otpadnim gumama te poticati zeleni kružni razvoj industrije. [...] Do 2025. vrijednost proizvodnje industrije guma dosegnut će 200 milijardi CNY, a osam poduzeća za gume imat će prihod od prodaje veći od 10 milijardi CNY, od kojih će više od dva poduzeća ostvariti prihod veći od 20 milijardi CNY, a jedno do dva poduzeća ući će među deset najboljih u globalnoj industriji guma”  (41).

(130)

Državna kontrola i politički nadzor mogu se promatrati i na razini relevantnih industrijskih udruženja (42).

(131)

Na primjer, u članku 3. statuta Kineskog udruženja industrije kaučuka („CRIA”), čiji su članovi društva CNRC, Aeolus Tyres, Qingdao Doublestar, Shuangqian (Double Coin) Tire Group Co., Ltd i Guizhou Tyre Co., Ltd (43), navodi se da ono „poštuje opće vodstvo Komunističke partije Kine. U skladu s odredbama statuta Komunističke partije Kine, Udruženje osniva organizaciju Komunističke partije Kine, provodi aktivnosti Partije i osigurava potrebne uvjete za aktivnosti partijske organizacije. Tijelo zaduženo za registraciju i upravljanje Udruženja je Ministarstvo civilnih poslova, a tijelo zaduženo za jačanje Partije je partijski odbor povjerenstva Državnog vijeća za nadzor i upravljanje državnom imovinom. Udruženje prihvaća poslovne smjernice, nadzor i upravljanje tijela nadležnog za registraciju i upravljanje, tijela nadležnog za jačanje Partije te relevantnog administrativnog odjela nadležnog za upravljanje industrijom.” (44). U članku 36. nadalje se navodi da osobe koje su na čelu Udruženja moraju ispunjavati uvjete kao što su „poštovanje vodstva Komunističke partije Kine, podupiranje socijalizma s kineskim obilježjima, odlučna provedba partijske linije, načela i politika te dobre političke kvalitete” (45).

(132)

Osim toga, CRIA ima 15 ogranaka i stručnih odbora, od kojih je ogranak za gume njezin najveći ogranak. Postoji više od 270 članskih jedinica, uglavnom proizvođača guma, a ostatak su istraživački instituti, proizvođači strojeva za kaučuk, poduzeća za proizvodnju i distribuciju sirovina i pomoćnih materijala povezanih s proizvodnjom guma. Ogranak CRIA-e za gume poštuje odredbe Statuta Kineskog udruženja industrije kaučuka, cilj mu je služiti članovima, ima ulogu posrednika između vlade i poduzeća te obavlja različite zadaće pod vodstvom Općeg udruženja (46).

(133)

Proizvodnja guma društava članova čini otprilike 80 % kineske domaće proizvodnje guma. Udruženje ima 62 upravljačke jedinice, pri čemu je predsjedavajuća jedinica Zhongce Rubber Group Co., Ltd, dok su potpredsjedavajuće jedinice Sailun Group Co., Ltd, Linglong Tire Co., Ltd, SHUANGQIAN Tire Group Co., Ltd, Triangle Tire Co., Ltd, Michelin (China) Investment Co., Ltd i druga poznata domaća i strana društva za proizvodnju guma (47).

(134)

Samo Udruženje ističe učinak svojih politika na tržište te osobito navodi sljedeće: „[u 2023.] cijene glavnih sirovina bile su u padu u prvoj polovini godine te su se nastavile povećavati u trećem tromjesečju, što je dovelo do vala povećanja cijena u industriji guma. Unatoč tome, u prvih deset mjeseci dobit za ugljenu čađu, aditive za kaučuk i čeličnu užad i dalje je upućivala na značajan pad iz godine u godinu, pri čemu se dobit za ugljenu čađu smanjila za 14,99 %, za aditive za 7,45 %, a za materijale za kostur gume za 2,90 %”. Udruženje ističe i utjecaj politika na izvozne rezultate industrije guma te navodi sljedeće: „prekomorsko izvozno tržište posebno je povoljno, čime se nadoknađuje manjak domaće potrošnje, i postaje važna pokretačka snaga za potporu povećanju prodaje. Prema statističkim podacima Kineskog udruženja industrije kaučuka, od siječnja do listopada stopa izvoza te industrije iznosila je 37,5 % (u vrijednosti). U tom razdoblju izvoz guma zadržao je visok rast, a stopa izvoza (u vrijednosti) više je uzastopnih mjeseci ostala iznad 50 %. […]. Statistički podaci Glavne carinske uprave pokazuju da je od siječnja do studenog iz zemlje izvezeno otprilike 564 milijuna novih pneumatskih guma, što je povećanje od 11,4 %, izvezena je količina od otprilike 7,86 milijuna tona, što je povećanje od 16,8 %, a vrijednost izvozne trgovine iznosila je 137,51 milijardu CNY, što je povećanje od 20,3 %.” (48).

(135)

Društva za proizvodnju guma također izričito spominju utjecaj KPK-a na njihovo ponašanje. Na primjer, društvo Qingdao Doublestar u svojem godišnjem izvješću za 2023. navodi sljedeće: „2023. poduzeće se nastavilo voditi time da jača Partiju, cilj mu je bio visokokvalitetan razvoj, aktivno je provodilo strategiju modernizacije usmjerenu na četiri nova područja: ekologiju, visoku tehnologiju, lokalizaciju i digitalizaciju, uz usmjerenost na dvije glavne linije poboljšanja poslovanja i proboja u području inovacija”te ističe „nova postignuća u vodstvu za jačanje Partije: poštovanje vodstva u jačanju partije, usmjerenost na glavne odgovornosti i glavnu djelatnost, razvoj i produbljivanje edukacije o razmišljanjima Xija Jinpinga o socijalizmu s kineskim obilježjima za novo doba, jačanje političke strukture, konsolidiranje jačanja Partije na lokalnoj razini i potpuno iskorištavanje uloge odbora podružnica u radnim skupinama i uloge članova Partije u prvim redovima” (49). Slično tome, društvo Shuangqian (Double Coin) Tire Group Co., Ltd navodi sljedeće: „pod snažnim vodstvom partijskog odbora i upravnog odbora poduzeća, svi kadrovi i zaposlenici ojačali su svoje povjerenje, izravno se suočili s izazovima, prevladali silaznu fazu u industrijskom ciklusu i ostvarili stalan napredak u proizvodnji i poslovanju poduzeća te kontinuirano poboljšavali svoju temeljnu konkurentnost i ubrzavali tempo izgradnje poduzeća svjetske klase”. (50) Naposljetku, društvo Guizhou Tyre Co., Ltd smatra da „kao holding društvo u državnom vlasništvu, poduzeće uvijek poštuje ‚nepokolebljivo vodstvo Partije nad poduzećima u državnom vlasništvu’. Statut potvrđuje pravni status partijske organizacije u korporativnom upravljanju te se njime vodstvo Partije integrira u sve aspekte korporativnog upravljanja”. (51)

(136)

Stoga ni proizvođači u privatnom vlasništvu u sektoru predmetnog proizvoda ne mogu poslovati po tržišnim uvjetima. I javna i privatna poduzeća u sektoru politički se nadziru i usmjeravaju.

(137)

Kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima. Naime, ćelije KPK-a u poduzećima, državnima i privatnima, još su jedan važan način na koji država može utjecati na poslovne odluke.

(138)

Pravo trgovačkih društava u Kini nalaže da se u svakom trgovačkom društvu mora osnovati organizacija KPK-a (s barem tri člana KPK-a, kako je određeno u Ustavu KPK-a (52)) i to društvo mora omogućiti uvjete potrebne za rad partijske organizacije.

(139)

Čini se da se u prošlosti taj zahtjev nije uvijek poštovao ni strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK kao stvar političkog načela (53) nastoji sve više kontrolirati poslovne odluke u poduzećima, uključujući vršenje pritiska na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam”te da se pridržavaju partijske stege (54).

(140)

Već je 2017. zabilježeno da su partijske ćelije postojale u 70 % od približno 1,86 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da je pritisak da se organizacijama KPK-a prepusti zadnja riječ u poslovnim odlukama u društvima u kojima djeluju sve veći (55). Slične procjene prijavljene su 2022. (56) Ta se pravila primjenjuju općenito na cijelo kinesko gospodarstvo u svim sektorima, uključujući proizvođače predmetnog proizvoda i dobavljače ulaznih elemenata za taj proizvod.

(141)

Osim toga, 15. rujna 2020. objavljen je dokument pod naslovom Smjernice glavnog ureda središnjeg odbora KPK-a o jačanju rada Ujedinjene fronte u privatnom sektoru za novo doba („Smjernice”) (57), kojim je dodatno proširena uloga partijskih odbora u privatnim poduzećima.

(142)

U odjeljku II.4. Smjernica navodi se sljedeće: „[m]oramo povećati ukupni kapacitet Partije da predvodi rad Ujedinjene fronte u privatnom sektoru i učinkovito pojačati rad u tom području”, a odjeljak III.6. glasi: „[m]oramo dodatno intenzivirati aktivnosti jačanja Partije u privatnim poduzećima i omogućiti ćelijama Partije da učinkovito igraju svoju ulogu tvrđave, a članovima Partije da igraju svoju ulogu zaštitnika i predvodnika”. U Smjernicama se tako naglašava i nastoji povećati uloga KPK-a u društvima i drugim subjektima u privatnom sektoru (58).

(143)

Ispitnim postupkom potvrđeno je da su preklapanja upravljačkih položaja i članstva ili funkcija u KPK-u uobičajena i u sektoru guma. Na primjer, nekoliko upravitelja i/ili članova odbora društava China National Tyre & Rubber Co. Ltd, Qingdao Doublestar, Shuangqian (Double Coin) Tire Group Co., Ltd i Guizhou Tyre Co., Ltd članovi su KPK-a i obnašaju dužnosti u tajništvu partijskog odbora. (59) To vrijedi i za predsjednika upravnog odbora, glavnog direktora i članove upravnog odbora društva Aeolus, uz napomenu da jedan član upravnog odbora ujedno obavlja funkciju financijskog direktora društva China National Chemical Rubber Co., Ltd. (60)

(144)

Prisutnost i intervencija države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu (61). Stoga prisutnost države u društvima, u sektoru guma i u drugim sektorima (kao što su financijski sektor i sektor ulaznih elemenata) omogućuje kineskoj vladi da utječe na cijene i troškove.

(145)

Smjerom kineskog gospodarstva uvelike se upravlja u okviru razrađenog sustava planiranja u kojem se utvrđuju prioriteti i postavljaju ciljevi na koje se moraju usredotočiti središnja vlast te pokrajinske i lokalne vlasti. Relevantni planovi postoje na svim razinama vlasti i obuhvaćaju gotovo sve gospodarske sektore. Ciljevi utvrđeni planskim instrumentima obvezni su, a tijela na svakoj administrativnoj razini nadziru kako odgovarajuća niža razina vlasti provodi te planove.

(146)

Sustav planiranja u Kini općenito dovodi do toga da se resursi usmjeravaju u sektore za koje je vlada utvrdila da su strateški ili u nekom drugom političkom smislu važni, umjesto da ih raspodjeljuje u skladu s tržišnim silama (62).

(147)

Kineska tijela donijela su niz politika kojima se usmjerava funkcioniranje sektora predmetnog proizvoda.

(148)

Četrnaestim. petogodišnjim planom za razvoj industrije sirovina (63) nastoji se postići napredak u ključnim kategorijama sirovina „usmjeravanjem na ključna područja primjene kao što je [...] bionički sintetički kaučuk” (64). Daljnje odredbe koje se posebno odnose na industriju guma uključene su i u Smjernice Ministarstva industrije i informacijske tehnologije o poticanju visokokvalitetnog razvoja kemijske i petrokemijske industrije tijekom 14. petogodišnjeg plana i 14. petogodišnjeg plana za razvoj kemijske industrije pokrajine Shandong, kako je navedeno u uvodnim izjavama 128. i 129.

(149)

Slično tome, na razini pokrajina, prema 14. petogodišnjem planu za razvoj industrije novih materijala pokrajine Anhui (65) državna tijela trebala bi utvrditi strukturu industrije u sektoru na sljedeći način: „usmjerenost na sektore automobila, elektronike, brzih željeznica, zrakoplovnu i svemirsku industriju te nuklearnu energiju, uz oslanjanje na industrijske baze u Anqingu, Huainanu i drugim mjestima, povećanje intenziteta istraživanja i razvoja te inovacija i snažan razvoj proizvoda od gumenih materijala s posebnim svojstvima i postupcima, kao što su otpornost na visoke i niske temperature, starenje, ablaciju, kemijski medij, vremenske uvjete, ozon i električni luk itd.”Na popisu ključnih proizvoda navode se i: „hidrogenirani nitrilni kaučuk, bromirani nitrilni kaučuk, stiren-butadienski kaučuk dobiven polimerizacijom u otopini, izoprenski kaučuk i njegovi monomeri, akrilatni kaučuk, poseban kaučuk koji sadržava fluor, fluorosilikonski kaučuk, silikonski kaučuk za izolaciju električne energije”, a na popisu revolucionarnih tehnologija navode se: „tehnologija hidrogenacije nitrilnog kaučuka, tehnologija pripreme karboksilnog nitrilnog kaučuka, funkcionalizirana tehnologija proizvodnje stiren-butadienskog kaučuka dobivenog polimerizacijom u otopini, tehnologija za uštedu energije u postupku sušenja sintetičkog kaučuka, tehnologija koncentracije polimerizacije emulzije, tehnologija zamjene aditivima prihvatljivima za okoliš itd.” (66).

(150)

Slično tome, 14. petogodišnji plan za razvoj industrije sirovina pokrajine Gansu (67) uključuje odjeljak o „finoj kemijskoj industriji”u kojem se navodi da će se „do 2025. nastojati dosegnuti ukupna vrijednost proizvodnje industrije od 50 milijardi juana”i da je u području sintetičkog kaučuka cilj „osloniti se na temeljna poduzeća, snažno razvijati za okoliš prihvatljive aditive za kaučuk, akcelerator za kaučuk serije CBS/MBS, ugljikov disulfid, netopljivi sumpor, visokokvalitetnu ugljenu čađu i druge proizvode”, a za napredne nove petrokemijske materijale „osloniti se na temeljna poduzeća, poboljšati razinu i kapacitete posebne tehničke plastike, posebnog sintetičkog kaučuka [itd.] u pokrajini Gansu”i „snažno razvijati ključne nove strateške materijale”. U području petrokemikalija, „razviti tehničku plastiku, poseban sintetički kaučuk, posebna vlakna, biorazgradive materijale visokih performansi i kompozitne materijale visokih performansi”.

(151)

Na popisu ključnih projekata u 14. petogodišnjem planu provincije Gansu spominje se i društvo PetroChina Lanzhou Petrochemical Company te izgradnja novih jedinica za poseban nitrilni kaučuk kapaciteta 35 000 tona godišnje, koje uglavnom uključuju jedinicu za kemijsku pripremu, jedinicu za polimerizaciju, jedinicu za oporabu monomera, skladištenje suspenzije, jedinicu za miješanje te jedinicu za sušenje i pakiranje koagulata itd., uz ukupno ulaganje od više od 84 milijuna CNY (68).

(152)

U 14. petogodišnjem planu za visokokvalitetni razvoj petrokemijske industrije pokrajine Jiangxi (69) navodi se da „[ćemo] proširiti opseg primjene [...] organosilikonskih proizvoda kao što su silikonsko ulje, silikonska guma, (...) i bijela čađa. Jačat ćemo istraživanje i razvoj i proizvodnju novih kemijskih materijala te snažno razvijati najsuvremenije nove materijale kao što su specijalna guma (…)”. Kad je riječ o specijalnoj gumi, u tom se planu predviđa i da će se vlada „usmjeriti na razvoj stiren-butadienskog kaučuka dobivenog polimerizacijom u otopini, hidrogeniranog nitrilnog kaučuka, halogeniranog butilnog kaučuka, hidrogeniranih stiren-termoplastičnih elastomera, izoprenskog kaučuka, termoplastičnog vulkanizata, etilen-propilenskog kaučuka itd.”.

(153)

Naposljetku, u 14. petogodišnjem planu za razvoj petrokemijske industrije pokrajine Jilin (70) predviđa se da će vlada „u potpunosti poticati razvoj industrije novih kemijskih materijala, kao što su tehnička plastika, specijalni sintetički kaučuk i vlakna visokih performansi, proširiti opseg primjene novih kemijskih materijala u području automobilske industrije, željezničkog prijevoza, zrakoplovne i svemirske industrije itd. i ostvariti visokokvalitetan razvoj sustava petrokemijske industrije u našoj pokrajini”te „ojačati deset temeljnih proizvoda: polietilen, ABS, akrilonitril, metil metakrilat, fenol/aceton, benzen, butil oktanol, etilen oksid, etilen propilenski kaučuk i etanol za gorivo, rafinirati posebna karbonska vlakna, vrlo aktivni poliizobutilen, specijalnu gumu i plastične materijale te druge specijalizirane proizvode, (...) i stvoriti tri glavna konkurentna sektora, odnosno sektore sintetičke smole, sintetičkog kaučuka i osnovnih organskih kemijskih sirovina, povećati konkurentnost i endogeni razvoj petrokemijske industrije te pomoći u razvoju konkurentnih klastera proizvoda i specifičnih proizvodnih lanaca”.

(154)

U godišnjem izvješću glavnih društava za proizvodnju guma spominje se i postojanje državnih subvencija ili potpore. Na primjer, u godišnjem izvješću društva Aeolus navodi se da je to društvo 2023. ostvarilo korist od državnih subvencija u iznosu od 9,4 milijuna CNY, a 2022. u iznosu od 11 milijuna CNY (71). Društvo Qingdao ostvarilo je korist od državnih subvencija u iznosu od 105,6 milijuna CNY u 2023. i 625 milijuna CNY u 2022 (72). Društvo Shuangqian (Double Coin) Tire Group Co., Ltd izvijestilo je o subvencijama u iznosu od 163 milijuna CNY u 2023. i 760,8 milijuna CNY u 2022. (73) Naposljetku, godišnje izvješće društva Guizhou Tyre Co., Ltd pokazuje da je to društvo primilo državne subvencije povezane s poslovanjem u iznosu od 25,2 milijuna CNY u 2023. i 19,8 milijuna CNY 2022. (74)

(155)

Tim i drugim sredstvima kineska vlada stoga usmjerava i kontrolira gotovo svaki aspekt razvoja i funkcioniranja tog sektora te ulazne elemente na početku proizvodnog lanca.

(156)

Ukratko, kineska vlada uvela je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike koji se odnose na predmetni sektor. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

(157)

Prema podacima u dokumentaciji kineski stečajni sustav nije primjeren za ispunjavanje svojih glavnih ciljeva, kao što su pravedno podmirenje potraživanja i dugova te zaštita zakonskih prava i interesa vjerovnika i dužnika. Izgleda da je razlog tomu činjenica da je, iako se kineski zakon o stečaju službeno temelji na načelima koja su slična onima u odgovarajućim zakonima u drugim zemljama, obilježje kineskog sustava sustavno nedovoljno izvršenje propisa.

(158)

Broj stečajeva i dalje je iznimno nizak u odnosu na veličinu gospodarstva te zemlje, upravo zbog toga što postupci u slučaju nesolventnosti imaju brojne nedostatke, čiji je učinak zapravo odvraćanje od podnošenja zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka. Nadalje, država i dalje ima snažnu i aktivnu ulogu u postupcima u slučaju nesolventnosti, što često izravno utječe na ishod tih postupaka (75).

(159)

Osim toga, nedostaci u sustavu prava vlasništva posebno su očiti kad je riječ o vlasništvu zemljišta i pravima korištenja zemljišta u Kini (76). Sva zemljišta u vlasništvu su države (ruralno zemljište u zajedničkom vlasništvu i urbano zemljište u državnom vlasništvu), a njihova dodjela i dalje ovisi isključivo o državi. Postoje pravne odredbe čiji je cilj transparentno ustupanje prava korištenja zemljišta po tržišnim cijenama, na primjer uvođenjem postupaka nadmetanja. Međutim, te se odredbe redovito ne poštuju pa određeni kupci zemljište stječu besplatno ili po cijenama nižima od tržišnih (77). Osim toga, nadležna tijela pri dodjeli zemljišta često nastoje ostvariti određene političke ciljeve, uključujući provedbu gospodarskih planova (78).

(160)

Baš kao i u drugim sektorima kineskoga gospodarstva na proizvođače predmetnog proizvoda primjenjuju se uobičajene odredbe kineskih zakona o stečaju, trgovačkim društvima i vlasništvu. Zbog toga su i ta društva podložna poremećajima „odozgo”koji su posljedica diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe stečajnog zakona i zakona o vlasništvu. Prema raspoloživim dokazima čini se da se ta razmatranja u potpunosti mogu primijeniti i na sektor industrije guma. U ovom se ispitnom postupku nije otkrilo ništa što bi dovelo u pitanje te nalaze.

(161)

Komisija je u kontekstu svega navedenoga zaključila da je u sektoru predmetnog proizvoda došlo do diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe stečajnog zakona i zakona o vlasništvu.

(162)

Sustav tržišno utemeljenih plaća ne može se u potpunosti razviti u Kini jer je radnicima i poslodavcima onemogućeno ostvarivanje prava na kolektivno udruživanje. Kina nije ratificirala niz temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada, posebno one koje se odnose na slobodu udruživanja i kolektivno pregovaranje (79).

(163)

U skladu s nacionalnim pravom aktivan je samo jedan sindikat. Međutim, ta organizacija nije nezavisna od državnih tijela i tek se neznatno uključuje u kolektivno pregovaranje i zaštitu prava radnika (80). Nadalje, mobilnost kineske radne snage ograničena je sustavom registracije kućanstava, kojim je pristup svim davanjima iz sustava socijalne sigurnosti i ostalim davanjima ograničen na lokalne stanovnike određenog administrativnog područja.

(164)

Zbog toga su radnici koji nemaju lokalnu boravišnu dozvolu u nepovoljnom položaju kad je riječ o zapošljavanju te primaju manji dohodak od radnika koji imaju boravišnu dozvolu (81). To dovodi do poremećaja u troškovima plaća u Kini.

(165)

Nisu dostavljeni nikakvi dokazi o tome da u sektoru guma ne vrijedi opisani kineski sustav radnog prava. Stoga poremećaji troškova plaća utječu na taj sektor izravno (kad je riječ o proizvodnji predmetnog proizvoda ili glavne sirovine za njegovu proizvodnju) i neizravno (kad je riječ o pristupu kapitalu ili ulaznim elementima društava za koja vrijedi isti sustav rada u Kini).

(166)

Poslovni subjekti u Kini suočavaju se s različitim poremećajima u pristupu kapitalu.

(167)

Prvo, za kineski financijski sustav karakterističan je snažan položaj banaka u državnom vlasništvu (82), koje pristup financijskim sredstvima ne odobravaju samo na temelju gospodarske održivosti projekta već i na temelju drugih kriterija. Slično kao i nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu banke su s državom povezane ne samo vlasništvom nego i osobnim vezama (izvršne direktore velikih financijskih institucija u državnom vlasništvu imenuje KPK) (83) i redovito provode javne politike koje je osmislila kineska vlada.

(168)

Banke pritom poštuju izričitu zakonsku obvezu poslovanja u skladu s potrebama nacionalnog gospodarskog i socijalnog razvoja te prema smjernicama iz državnih industrijskih politika (84). Iako je utvrđeno da se u raznim pravnim odredbama upućuje na potrebu za poštovanjem uobičajenih bankarskih praksi i bonitetnih pravila, kao što je potreba za provjerom kreditne sposobnosti dužnika, velik broj dokaza, uključujući nalaze ispitnih postupaka u svrhu trgovinske zaštite, upućuje na to da te odredbe imaju tek sekundarnu ulogu u primjeni raznih pravnih instrumenata.

(169)

Na primjer, kineska vlada pojasnila je da čak i odluke privatnih komercijalnih banaka mora nadgledati KPK i da te odluke moraju biti u skladu s nacionalnim politikama. Jedan od tri opća cilja države u vezi s upravljanjem bankama sad je jačanje vodstva Partije u sektoru bankarstva i osiguranja, među ostalim u odnosu na operativna i upravljačka pitanja (85). Isto tako, u kriterijima ocjenjivanja uspješnosti komercijalnih banaka sad se mora posebno uzimati u obzir kako subjekti „služe nacionalnim razvojnim ciljevima i realnom gospodarstvu”, a osobito kako „služe strateškim industrijama i industrijama u nastajanju” (86).

(170)

Nadalje, česti poremećaji u rejtinzima obveznica i kreditnim rejtinzima imaju mnogobrojne razloge, među ostalima i taj što na procjenu rizika utječu strateška važnost društva za kinesku vladu i koliko je čvrsto bilo kakvo implicitno vladino jamstvo (87). Tomu pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su u nekom drugom smislu važni (88). To dovodi do sklonosti kreditiranja poduzeća u državnom vlasništvu, velikih privatnih poduzeća s dobrim vezama i poduzeća u ključnim industrijskim sektorima, što znači da dostupnost i trošak kapitala nisu jednaki za sve sudionike na tržištu.

(171)

Drugo, troškovi zaduživanja održavaju se na umjetno niskoj razini kako bi se potaknuo rast ulaganja. To je dovelo do prekomjerne upotrebe kapitalnih ulaganja sa sve manjim povratima ulaganja. Primjer za to je rast učinka korporativne poluge u državnom sektoru unatoč naglom padu profitabilnosti, što navodi na zaključak da mehanizmi koji djeluju u bankarskom sustavu ne reagiraju na način uobičajen u poslovnom okruženju.

(172)

Treće, iako je u listopadu 2015. postignuta liberalizacija nominalnih kamatnih stopa, cjenovni signali i dalje nisu rezultat sila slobodnog tržišta, nego na njih utječu poremećaji izazvani djelovanjem države. Udio pozajmljivanja po referentnoj ili nižoj stopi na kraju 2018. i dalje je činio najmanje jednu trećinu svih zajmova (89). Službeni mediji u Kini nedavno su izvijestili da je KPK zatražio „smanjenje kamatne stope na tržištu zajmova” (90). Umjetno niske kamatne stope dovode do određivanja preniskih cijena i time do prekomjernog korištenja kapitala.

(173)

Opći kreditni rast u Kini upućuje na sve lošiju učinkovitost raspodjele kapitala bez ikakvih znakova ograničavanja kredita koji bi se mogli očekivati u okruženju nenarušenog tržišta. Zbog toga se količina neprihodonosnih kredita brzo povećala, pri čemu je kineska vlada više puta odlučila izbjeći stečaj zbog neispunjavanja obveza, pa su nastala tzv. „zombi”poduzeća, ili prenijeti vlasništvo nad dugom (npr. spajanjem ili zamjenom duga za vlasnički udio), a da pritom zapravo nije riješen opći problem zaduženosti niti su uklonjeni njegovi glavni uzroci.

(174)

U biti, unatoč mjerama za liberalizaciju tržišta, na sustav kreditiranja poduzeća u Kini utječu znatni poremećaji koji proizlaze iz trajne i sveobuhvatne uloge države na tržištima kapitala. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(175)

U ovom ispitnom postupku nisu dostavljeni dokazi o tome da na sektor predmetnog proizvoda ne utječu državne intervencije u financijskom sustavu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(176)

Naime, godišnje izvješće i javno dostupni izvori pokazuju da su glavna društva koja posluju u sektoru industrije guma primila potporu od banaka za provedbu politike. Na primjer, u javnim izvorima navodi se sljedeće: „Podružnica Kineske izvozno-uvozne banke u Henanu aktivno je provela novi koncept razvoja, pridržavala se odgovornosti i misije u pogledu financijskih usluga za realno gospodarstvo, i odobrila poduzeću Aeolus Tire Co., Ltd (dalje u tekstu ‚Aeolus Tire’) kredit od 1 milijarde juana i zajam od 300 milijuna CNY kako bi mu pomogla da razvije svoje izvozno orijentirano poslovanje i dodatno poboljša svoju konkurentnost na međunarodnom tržištu”  (91). Slično tome, mediji su izvijestili sljedeće: „12. kolovoza grupa Doublestar i podružnica Industrijske i poslovne banke Kine u Qingdaou održale su svečanost potpisivanja strateške suradnje u Centru za globalne modele i tržišne inovacije grupe Doublestar, čime je model suradnje banaka i poduzeća koji se temelji na ‚zajedničkom razvoju i zajedničkom rastu’podignut na novu razinu. Svečanosti su nazočili Chai Yongsen, tajnik partijskog odbora, i predsjednik grupe Doublestar, Zhang Junhua, zamjenik tajnika partijskog odbora i predsjednik, Cai Qian, tajnik partijskog odbora i predsjednik podružnice Industrijske i poslovne banke Kine u Qingdaou, Li Xia, član partijskog odbora i zamjenik predsjednika te drugi čelnici”, a „podružnica Industrijske i poslovne banke Kine u Qingdaou nastavit će pružati dobre financijske usluge, povećati opseg kredita i zajmova za grupu Doublestar te u potpunosti podržati brzi razvoj grupe Doublestar”jer je „razvoj grupe Doublestar neodvojivo povezan sa snažnom potporom Industrijske i poslovne banke Kine” (92). Izviješteno je i o snažnim vezama s Komunikacijskom bankom i Bankom Kine te se u člancima navodi sljedeće: „podružnica Komunikacijske banke u Qingdaou uzet će grupu Doublestar kao ključnog klijenta te će, za potrebe budućeg razvoja grupe Doublestar, pružiti snažnu podršku za investicijske i financijske kreditne linije, projekte prekomorske napredne modernizacije proizvodnih kapaciteta poduzeća Kumho Tire i druge aspekte kako bi pomogla grupi Doublestar u razvoju ‚trećeg poduzetništva’i pružila joj potporu kako bi što je prije moguće postala poduzeće svjetske klase s visokom tehnologijom, digitalizacijom i društvenom odgovornošću”i „Yu Qun, tajnik partijskog odbora i predsjednik podružnice Banke Kine u Qingdaou, kazao je da će u potpunosti podržati razvoj realnog gospodarstva u Qingdaou i povećati kreditiranje i kreditni rejting grupe Doublestar kako bi podržao njezin brzi razvoj. Nakon potpisivanja obje stranke nastavit će širiti svoju poslovnu suradnju, počevši od ukupnih potreba za budući razvoj grupe Doublestar, kako bi se zajedno razvijale i rasle te zajednički ostvarile nova postignuća u svojem opsegu poslovanja i postigle uzajamno promicanje banaka i poduzeća koje je korisno za obje stranke” (93).

(177)

Komisija je istaknula da su poremećaji opisani u ažuriranom Izvješću karakteristični za kinesko gospodarstvo. Raspoloživi dokazi pokazuju da se činjenice o kineskom sustavu opisanom u prethodnom tekstu i u dijelu I. ažuriranog Izvješća te njegova obilježja mogu uočiti u cijeloj zemlji i u svim gospodarskim sektorima. Isto vrijedi i za čimbenike proizvodnje opisane u prethodnom tekstu i u dijelu II. ažuriranog Izvješća.

(178)

Komisija podsjeća da su za proizvodnju predmetnog proizvoda potrebni određeni ulazni elementi. Kad proizvođači predmetnog proizvoda kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Primjerice, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima. Ti poremećaji detaljno su opisani u prethodnom tekstu, posebno u uvodnim izjavama 66. i 106. Komisija je istaknula da se regulatorni okvir na kojem se temelje ti poremećaji primjenjuje općenito i da ta pravila jednako vrijede za proizvođače guma kao i za sve druge gospodarske subjekte u Kini. Poremećaji stoga izravno utječu na strukturu troškova predmetnog proizvoda.

(179)

Stoga ne samo da upotreba domaćih prodajnih cijena predmetnog proizvoda nije primjerena u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima I. i II. ažuriranog Izvješća.

(180)

Naime, opisane državne intervencije povezane s raspodjelom kapitala, zemljištem, radom, energijom i sirovinama prisutne su u cijeloj Kini. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je proizveden u Kini kombinacijom niza čimbenika proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje.

(181)

Ni kineska vlada ni proizvođači izvoznici nisu u ovom ispitnom postupku predočili nikakve dokaze ni argumente koji bi to osporili.

(182)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

(183)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 57. do 59., Komisija je u dokumentaciju dodala dvije bilješke o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti: prvu bilješku od 14. siječnja 2024. i drugu bilješku od 16. srpnja 2024.

(184)

U tim su bilješkama opisane činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji te su razmotrene primjedbe stranaka o tim elementima i o relevantnim izvorima.

(185)

Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane stranke o svojoj namjeri da Tursku smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom u ovom predmetu ako se potvrdi da postoje znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(186)

Na temelju početnih podnesaka proizvođača izvoznika u uzorku Komisija je odlučila grupirati sirovine na temelju njihova udjela u trošku proizvodnje. Definirane su tri kategorije: glavne sirovine koje ukupno čine više od 35 % ukupnih troškova, sekundarne sirovine koje ukupno čine više od 10 % i ostale sirovine s udjelom u troškovima proizvodnje. Te su kategorije zatim ispitane na temelju baze podataka o uvozu Global Trade Atlas (95) kako bi se osiguralo da su reprezentativne.

(187)

Nadalje, Komisija je ispitala jesu li sirovine podlijegale ograničenjima (na temelju baze podataka „Inventar izvoznih ograničenja u vezi s industrijskim sirovinama”OECD-a (96), baze podataka Global Trade Alert (97) i baze podataka Market Access Map (98)). Za Tursku nisu utvrđena ograničenja.

(188)

Komisija je u prvoj bilješci utvrdila da su, prema Svjetskoj banci, Brazil, Indonezija, Malezija, Tajland, Turska i Južna Afrika zemlje na sličnom stupnju gospodarskog razvoja kao NRK (tj. zemlje s „višim srednjim dohotkom”na temelju bruto nacionalnog dohotka) za koje je poznato da se u njima proizvodi proizvod iz ispitnog postupka.

(189)

Na temelju početnih podnesaka proizvođača izvoznika u uzorku Komisija je smatrala da su Brazil i Turska uvezli dostatne količine većine sirovina i da uvoz podrijetlom iz Kine nije znatno utjecao na ukupni uvoz.

(190)

Za drugi kriterij Komisija je utvrdila da postoje lako dostupni detaljni financijski izvještaji u Brazilu i Turskoj: za društvo Vipal Borrachas S.A. (99) u Brazilu i društvo Brisa Bridgestone Sabancı Lastik Sanayi ve Ticaret AŞ (100) u Turskoj. Društvo Vipal Borrachas proizvođač je gaznog sloja, a društvo Bridgestone proizvodi nove gume.

(191)

Komisija je smatrala da je odabir Brazila primjereniji jer je u toj zemlji postojala i proizvodnja novih guma za kamione.

(192)

Komisija je pozvala na podnošenje primjedbi o obrazloženju danom za utvrđivanje reprezentativne zemlje u prvoj bilješci.

(193)

Komisija je zaprimila primjedbe grupe Giti, grupe Hankook i Koalicije protiv nepoštenog uvoza guma.

(194)

Grupa Giti tvrdila je da Komisija nije predočila dokaz za pretpostavku da bi razina uvoza iz Kine mogla utjecati na prosječne uvozne cijene iz nekineskih izvora.

(195)

Komisija je razmotrila tu tvrdnju i smatrala da je razina uvoza iz Kine u Maleziji takva da se količina uvezenih proizvoda ne može smatrati reprezentativnom jer će na nju vjerojatno utjecati poremećaji ako se u konačnoj objavi potvrde znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. S obzirom na taj rizik i na činjenicu da je uvoz iz Kine u Tursku bio znatno manji, Komisija je odbacila tu tvrdnju i potvrdila odabir Turske.

(196)

Grupa Giti tvrdila je da se brazilski proizvođač čiji su financijski podaci (troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit) predloženi kao izvor ne može upotrijebiti za izračun uobičajene vrijednosti jer nije proizvodio nove gume. Nadalje, nakon uklanjanja rezultata metode ekvivalentnosti vlasničkog kapitala iz računa dobiti i gubitka, predloženi brazilski proizvođač prijavio je operativni gubitak za 2022.

(197)

Komisija je ocijenila tu tvrdnju i potvrdila da je predloženi proizvođač prijavio gubitke za 2022. S obzirom i na analizu iz koje je vidljivo da u Brazilu nije bilo uvoza četiri proizvoda iz druge kategorije, uzimajući u obzir činjenicu da nisu bili dostupni alternativni financijski podaci, Komisija je stoga zaključila da Brazil nije primjerena reprezentativna zemlja.

(198)

Grupa Giti tvrdila je da Indoneziju ne bi trebalo zanemariti zbog nedovoljnog ili nikakvog uvoza za oznake HS 4001 21 , 4001 22 i 4002 80 jer bi se za zamjenu vrijednosti mogla upotrijebiti međunarodna referentna vrijednost (tj. singapurska burza robe). Grupa Giti nije objasnila zašto bi Indonezija mogla biti primjerena potencijalna reprezentativna zemlja i zašto je singapurska burza robe pouzdan izvor podataka. Stoga je Komisija smatrala da ta tvrdnja nije potkrijepljena.

(199)

Komisija je smatrala da se u situaciji u kojoj nije postojala pouzdana uvozna vrijednost za određenu sirovinu (tj. za oznaku HS 4001 22 ) može osloniti na vrijednosti dobivene iz drugih izvora. Međutim, u tom je konkretnom slučaju uvoz navedenih sirovina utvrđen u drugim potencijalnim reprezentativnim zemljama.

(200)

Grupa Giti tvrdila je da je razmatranje određene oznake HS u njezinu slučaju nevažno jer ne koristi tu sirovinu.

(201)

Komisija podsjeća da je utvrdila popis čimbenika proizvodnje na temelju podnesaka svih grupa proizvođača izvoznika u uzorku jer je analiza morala biti valjana za sve njih.

(202)

Stoga, zbog nedostatka podataka o uvozu relevantnih oznaka u Indoneziju i nedostupnosti takvih podataka u drugim potencijalnim reprezentativnim zemljama, Komisija ne može smatrati Indoneziju odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

(203)

Grupa Giti tvrdila je da je Ministarstvo trgovine SAD-a koristilo Maleziju kao glavnu zamjensku zemlju (101) za istu vrstu proizvoda. Nadalje, Malezija je jedina zemlja sa znatnim uvozom svih sirovina iz glavne kategorije po reprezentativnim cijenama. Osim toga, uvozne cijene sirovina za drugu kategoriju također su reprezentativne jer su u skladu s uvoznim cijenama u drugim zemljama čiju reprezentativnost ili pouzdanost Komisija nije dovela u pitanje. Nadalje, za Maleziju nisu utvrđene visoke stope inflacije i devalvacije te visoke kamatne stope u usporedbi s Turskom. Ta je stranka predložila da se upotrijebe financijski podaci društva Toyo Tyre Malaysia, koje je upotrijebilo i Ministarstvo trgovine SAD-a.

(204)

Kad je riječ o proizvođaču kojeg je predložila ta stranka, Komisija je napomenula da, na temelju korporativne mrežne stranice, društvo Toyo Tyre Malaysia ne proizvodi gume za kamione (102), nego gume za lake kamione (tj. za SUV-ove i vozila s pogonom na sva četiri kotača) jer se navedeni postupak u SAD-u nije odnosio na gume za kamione.

(205)

Komisija je smatrala da se, s obzirom na znatne količine glavnih ulaznih elemenata uvezene iz Kine u Maleziju, uvoz ne može smatrati reprezentativnim jer će na njega vjerojatno utjecati poremećaji ako se u konačnoj objavi potvrde znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(206)

S obzirom na taj rizik Komisija je odbacila tu tvrdnju.

(207)

Nakon konačne objave grupa Giti ponovila je da je Malezija 2022. imala stabilne gospodarske uvjete s niskom stopom inflacije od 3,3 % i skromnom devalvacijom svoje valute od 10 %, zbog čega je prikladnija reprezentativna zemlja.

(208)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 222., Komisija je smatrala da se gospodarsko stanje potencijalne reprezentativne zemlje ne bi trebalo smatrati odlučujućim negativnim čimbenikom. To je zato što gospodarsko stanje zemlje ne utječe izravno na utvrđivanje referentnih vrijednosti. Komisijin pristup utvrđivanju referentnih vrijednosti temelji se na uvoznim cijenama sirovina, kao i na korištenju postotaka za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit, što pomaže u kompenziranju unutarnjih fluktuacija. Osim toga, troškovi energije preračunavaju se u kineski juan (CNY) primjenom deviznog tečaja koji odražava kretanje lokalne valute u odnosu na CNY. S obzirom na to Komisija je smatrala da je Turska prikladna reprezentativna zemlja. Ta tvrdnja nije uzeta u obzir.

(209)

Nakon konačne objave grupa Giti je tvrdila da i Brisa Bridgestone i Goodyear Lastikleri prvenstveno proizvode gume za automobile i lake kamione, slične proizvodu iz ispitnog postupka. Stoga su se predložene referentne vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit uglavnom temeljile na gumama za automobile i lake kamione, zbog čega je društvo Toyo Tyre Malaysia na odgovarajući način referentno.

(210)

Komisijina potraga za reprezentativnom zemljom pokazala je da ni u jednoj zemlji ne postoji poduzeće koje isključivo proizvodi gume za kamione. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 204., društvo Toyo Tyre Malaysia nije proizvodilo gume za kamione, dok su društva Brisa Bridgestone i Goodyear Lastikleri proizvodila gume za kamione u svojim turskim postrojenjima. S obzirom na to Komisija je pri utvrđivanju referentnih vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit odlučila dati prednost društvima koja proizvode gume za kamione. Tim se pristupom osigurava da su referentne vrijednosti relevantnije i reprezentativnije za tu industriju.

(211)

Grupa Giti tvrdila je da bi Tajland trebao biti najprimjereniji izbor među zemljama koje je Komisija razmatrala. Grupa Giti i grupa Hankook tvrdile su da Tajland ne bi trebalo zanemariti zbog nedovoljnog ili nikakvog uvoza za oznake HS 4001 21 , 4001 22 i 4002 80 jer bi se za zamjenu vrijednosti mogla upotrijebiti međunarodna referentna vrijednost (tj. singapurska burza robe ili platforma Statista) te da u osnovnoj uredbi ne postoje odredbe kojima se propisuje upotreba podataka o uvozu. Nadalje, grupa Giti tvrdila je da je razmatranje oznake 4001 21 u njezinu slučaju beskorisno jer ne koristi tu sirovinu. Ista je stranka dostavila popis tri proizvođača guma za kamione.

(212)

Komisija je napomenula da grupa Giti nije potkrijepila svoju tvrdnju i nije objasnila zašto je Tajland najprimjereniji izbor za reprezentativnu zemlju, niti je objasnila zašto su singapurska burza robe ili platforma Statista (103) pouzdani izvori informacija. Komisija podsjeća da je utvrdila popis čimbenika proizvodnje na temelju podneska svih grupa proizvođača izvoznika u uzorku jer je analiza morala biti valjana za sve njih. Nadalje, Komisija je smatrala da se zbog gotovo nepostojećeg uvoza jednog od glavnih ulaznih elemenata iz navedene glavne kategorije Tajland ne može smatrati primjerenom reprezentativnom zemljom.

(213)

Koalicija protiv nepoštenog uvoza tvrdila je da Komisija nije uzela u obzir da je Turska uvozila znatne količine ulaznih elemenata iz Rusije. Sankcije nakon invazije na Ukrajinu u veljači 2022. ozbiljno su utjecale na trgovinske tokove iz Rusije te su velike količine proizvoda preusmjerene na tržišta izvan EU-a u poslovnim uvjetima koji ne mogu osigurati održavanje uvjeta slobodnog tržišta. Stoga se, prema mišljenju Koalicije protiv nepoštenog uvoza, Turska ne može smatrati primjerenom reprezentativnom zemljom.

(214)

Komisija je ocijenila tu tvrdnju i utvrdila postojanje znatnog uvoza iz Rusije u Tursku za oznake HS iz glavne kategorije (kako je definirano u prvoj bilješci: 2803 00 i 4002 19 ). Međutim, ta stranka nije dostavila dokaze na temelju kojih bi se moglo zaključiti da je zbog uvoza iz Rusije uvoz u Tursku nepouzdan. Komisija nije otkrila dokaze ni o kakvim neuobičajenim fluktuacijama cijena za uvoz dviju oznaka HS iz Rusije u Tursku koje nisu prodane uz znatne popuste u usporedbi s prosječnom uvoznom cijenom tog ulaznog elementa u Turskoj. Stoga ta tvrdnja nije uzeta u obzir.

(215)

Grupa Giti tvrdila je da je Turska uvela antidampinške mjere kako bi zaštitila svoju industriju čelika pa su tim mjerama narušene uvozne cijene čelične žice (ulaznog elementa za proizvodnju guma) i da su, osim toga, lokalni proizvođači guma imali znatnu zaštitu, tj. antidampinške mjere za gume, što je dovelo do umjetno povećane dobiti. Komisija je smatrala da se uvođenjem antidampinških mjera nije nastojalo zaštititi lokalne proizvođače od tržišnog natjecanja, nego, naprotiv, ponovno uspostaviti uobičajeno tržišno natjecanje. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(216)

Grupa Giti je nakon konačne objave tvrdila da Komisija nije odgovorila na tvrdnju iznesenu nakon objave druge bilješke o čimbeniku proizvodnje da je čelična žica koja se upotrebljava u proizvodu iz ispitnog postupka osnovni proizvod od čelika koji se obično nabavlja na domaćem tržištu, dok bi uvoz trebao odražavati specijalizirane proizvode, a ne opća tržišna kretanja. To je narušavanje dokazano usporedbom turske izvozne cijene s uvoznom cijenom koja je bila otprilike upola niža od uvozne cijene.

(217)

Grupa Giti tvrdila je da se u proizvodnji guma za kamione upotrebljava specifična vrsta čelične žice, ali nije dostavila nikakve dokaze kojima bi potkrijepila tu tvrdnju. Bez takvih dokaza Komisija je tu tvrdnju smatrala spekulativnom te je stoga nije uzela u obzir.

(218)

Kad je riječ o Turskoj, grupa Hankook tvrdila je da konsolidirani financijski izvještaji društva Brisa Bridgestone uključuju društva kćeri društva Arvento koja su uključena u razvoj i proizvodnju mobilnih tehnologija. Stoga se smatralo da društvo Brisa Bridgestone očito nije reprezentativno za potrebe izračuna uobičajene vrijednosti. Ta je stranka predložila da se upotrijebi društvo Goodyear Lastikleri Turk (104), a ne društvo Brisa Bridgestone, smatrajući da je to primjerenije jer druge vrste djelatnosti nisu bile konsolidirane.

(219)

Kad je riječ o društvima Brisa Bridgestone i Arvento, Komisija je napomenula da ta stranka nije potkrijepila svoju tvrdnju, posebno u pogledu učinka prometa društva Arvento na konsolidirane financijske izvještaje. Stoga je Komisija zaključila da su financijski podaci društva Brisa Bridgestone i dalje primjeren izvor za utvrđivanje postotaka troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti. Nadalje, Komisija je razmotrila tvrdnju koja se odnosi na društvo Goodyear Lastikleri Turk i zaključila da bi se i financijski podaci tog proizvođača guma za kamione mogli koristiti za utvrđivanje postotaka troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti za izračun uobičajene vrijednosti u Turskoj, uz podatke društva Brisa Bridgestone. Naime, financijski podaci društva Goodyear Lastikleri Turk lako su dostupni te su njegovi računi revidirani. Na temelju podataka obaju proizvođača ponderirane prosječne stope troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti, izražene kao postotak troškova prodane robe, iznose 22,0 % odnosno 10,8 % te se mogu smatrati razumnima za tu industriju.

(220)

Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(221)

Grupa Giti i grupa Hankook tvrdile su da gospodarski uvjeti (kao što su visoka inflacija, devalvacija turske lire, povećanje kamatnih stopa ili cijena energije) utječu na tursko gospodarstvo te da su na troškove rada utjecale političke odluke. Prema njihovu mišljenju to bi moglo utjecati na pouzdanost neizravnih troškova i narušiti pouzdanost uobičajene vrijednosti.

(222)

Komisija je smatrala da devalvacija turske lire nije utjecala na uvozne cijene i da bi svako povećanje dovelo do povećanja ukupnih troškova prodane robe i/ili troškova prodaje te općih i administrativnih troškova, a time i do smanjenja profitne marže reprezentativnog proizvođača. Budući da su troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi i profitne marže izraženi u postocima, to nije utjecalo na izračun uobičajene vrijednosti. Kad je riječ o inflaciji određenih specifičnih troškova, kao što su rad ili električna energija, Komisija je smatrala da je inflacija utvrđena u Turskoj uglavnom ublažena zbog kretanja deviznog tečaja između turske lire i renminbija. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(223)

Nakon konačne objave grupa Giti tvrdila je da u Komisijinu pristupu izračunu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova nije uzet u obzir znatan učinak devalvacije valute na izvoz i uvoz, koji su izraženi u stranim valutama. Konkretno, grupa Giti je napomenula da ispunjavanje zahtjeva Komisije da se razlikuje između ostvarenih dobitaka/gubitaka i dobitaka/gubitaka od preračunavanja tečaja nije izvedivo jer financijski podaci turskih društava nisu bili toliko detaljni.

(224)

Komisija je ispitala i mogući učinak dobitaka ili gubitaka od tečajnih razlika na maržu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova, ali u dokumentaciji nije pronašla dokaze koji bi upućivali na to da je ona znatna. U svakom slučaju, jasno je da bi sve promjene ukupnog iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova imale odgovarajući učinak na ukupni iznos dobiti i stoga ne bi utjecale na konačno utvrđivanje dampinških marži. Zbog toga ta tvrdnja nije uzeta u obzir.

(225)

Kad je riječ o Južnoj Africi, grupa Giti slaže se s Komisijom da Južna Afrika nije primjerena reprezentativna zemlja zbog zanemarivog uvoza svih čimbenika proizvodnje.

(226)

Komisija će stoga razmotriti Tursku kao reprezentativnu zemlju.

(227)

Nakon objave prve bilješke grupa Hankook više je puta revidirala svoj početni podnesak o čimbenicima proizvodnje. Zbog toga je Komisija revidirala popis oznaka HS za svaku kategoriju opisanu u uvodnoj izjavi 186. i svoju početnu analizu. Nakon revizije glavna kategorija u drugoj bilješci činila je približno 64 % izravnih troškova materijala, a druga kategorija proizvoda činila je približno 22 % izravnih troškova materijala.

(228)

Nakon konačne objave grupa Giti je tvrdila da Komisija nije objasnila ponovno razvrstavanje oznake HS 4002 80 iz kategorije A u kategoriju B.

(229)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 227., popis oznaka HS za svaku kategoriju revidiran je nakon revizije čimbenika proizvodnje grupe Hankook. Metodologija upotrijebljena za utvrđivanje svake kategorije temeljila se na udjelu svake oznake HS kako je opisano u uvodnoj izjavi 186. Stoga je Komisija smatrala da je primijenjena metodologija izričito objavljena zainteresiranim stranama. Ta tvrdnja nije uzeta u obzir.

(230)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 219., Komisija je revidirala popis oznaka HS za svaku kategoriju kao odgovor na reviziju čimbenikâ proizvodnje grupe Hankook. Ta je revizija provedena u skladu s metodologijom opisanom u uvodnoj izjavi 186., koja se temelji na udjelu svake oznake HS. Komisija je tu metodologiju izričito objavila zainteresiranim stranama pa je smatrala da je ta tvrdnja neutemeljena. Zbog toga ta tvrdnja nije uzeta u obzir.

(231)

Grupa Hankook u svojim je primjedbama ponovila svoju tvrdnju da se konsolidirani financijski izvještaji nisu mogli upotrijebiti (vidjeti uvodnu izjavu 218.) i da Komisija nije dostavila dokaze kojima bi potkrijepila odluku o razmatranju društva Brisa Bridgestone kao pouzdanog izvora. Stoga je grupa Hankook smatrala da su financijski podaci društva Brisa Bridgestone neopravdani i neutemeljeni.

(232)

Komisija je utvrdila da Grupa Hankook nije potkrijepila svoju tvrdnju novim dokazima da je apsorpcija društva Arvento utjecala na profitnu maržu društva Brisa Bridgestone. Konsolidacijom financijskih izvještaja društava Brisa Bridgestone i Goodyear Lastikleri Turk dobivena je razumna profitna marža od 10,8 %, koju bi stoga trebalo smatrati najprimjerenijom dostupnom referentnom vrijednošću.

(233)

Grupa Giti u svojim je primjedbama ponovila svoju tvrdnju da Maleziju ne bi trebalo zanemariti jer su je Komisija i Ministarstvo trgovine SAD-a odabrali u nedavnim predmetima. Grupa Giti smatrala je da je Malezija u mnogo većoj mjeri primjerenija reprezentativna zemlja zbog dostatne količine uvoza glavnih ulaznih elemenata. Osim toga, kad je riječ o odabiru proizvođača u reprezentativnoj zemlji, grupa Giti smatrala je da se društvo Toyo Tyre Malaysia svejedno može smatrati primjerenim, iako je proizvodilo samo gume za SUV-ove. Tu je tvrdnju temeljila na činjenici da turski proizvođač, Goodyear Lastikleri Turk, nije proizvodio isključivo gume za kamione. Konkretno, u prvom tromjesečju 2023. gume za automobile činile su 85 % količine guma koje je proizvođač izvoznik prodao u Uniji.

(234)

Komisija je odbacila tu tvrdnju jer društvo Toyo Tyre Malaysia uopće nije proizvodilo proizvod iz postupka revizije.

(235)

Kad je riječ o Turskoj, grupa Giti ponovila je svoje tvrdnje o inflaciji i devalvaciji turske lire, utjecaju političkih čimbenika na cijene električne energije ili troškove rada te primjeni antidampinških mjera na gume različitog podrijetla.

(236)

Budući da grupa Giti nije dostavila dodatne dokaze, te su tvrdnje odbačene.

(237)

Budući da je na temelju svih navedenih elemenata utvrđeno da je Turska jedina dostupna odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bila potrebna ocjena razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

(238)

S obzirom na prethodnu analizu i u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe, Komisija je Tursku smatrala najprimjerenijom reprezentativnom zemljom, a konsolidirane financijske izvještaje društva Brisa Bridgestone i financijske izvještaje društva Goodyear Lastikleri Turk primjerenim i razumnim izvorom financijskih podataka.

(239)

Komisija je u prvoj bilješci navela čimbenike proizvodnje kao što su materijali, energija i radna snaga koje proizvođači izvoznici u uzorku upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože lako dostupne podatke o nenarušenim vrijednostima za svaki od čimbenika proizvodnje u toj bilješci.

(240)

Potom je Komisija u drugoj bilješci navela da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe koristiti bazu podataka Global Trade Atlas („GTA”) kako bi utvrdila nenarušeni trošak većine čimbenika proizvodnje, ponajprije sirovina. Osim toga, Komisija je navela da će, s jedne strane, upotrijebiti podatke Turskog zavoda za statistiku (105) za utvrđivanje nenarušenih troškova rada, prirodnog plina, ukapljenog prirodnog plina („UPP”) i pare te, s druge strane, statističke podatke koje je dostavilo regulatorno tijelo za energetsko tržište (106) za utvrđivanje nenarušenih troškova električne energije. Za utvrđivanje nenarušenih troškova vode Komisija će upotrijebiti statističke podatke koje je dostavio Ured predsjedništva Republike Turske za ulaganja (107).

(241)

Komisija je izvijestila da će pri upotrebi utvrđenih nenarušenih referentnih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji izračunati postotak potrošnog materijala u ukupnom trošku sirovina i taj postotak primijeniti na ponovno izračunani trošak sirovina.

(242)

Uzimajući u obzir sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane i koje su prikupljene tijekom posjeta radi provjere, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1

Čimbenici proizvodnje

(243)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao osnovu upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojoj su dodane uvozne carine i troškovi prijevoza. Cijena proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (109). Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je u odjeljku 3.2. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Budući da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. Nakon isključenja uvoza iz NRK-a u reprezentativnu zemlju količina proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja ostala je reprezentativna.

(244)

Komisija je trošak prijevoza koji proizvođači izvoznici koji surađuju snose za isporuku sirovina izrazila kao postotak stvarnog troška tih sirovina, a zatim je taj postotak primijenila na nenarušeni trošak tih istih sirovina kako bi dobila nenarušeni trošak prijevoza. Komisija je smatrala da se u kontekstu ovog ispitnog postupka omjer troškova koje proizvođač izvoznik snosi za sirovine i njegovih prijavljenih troškova prijevoza može opravdano upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenih troškova prijevoza sirovina pri njihovoj isporuci u tvornicu društva.

(245)

Nakon konačne objave grupa Giti je tvrdila da je Komisija pogrešno zanemarila njezine kupnje prirodnog kaučuka kad je izravno uvezen i fakturiran u stranim valutama.

(246)

Komisija je napomenula da bi se, čak i ako bi upotrijebila trošak kupnje prirodnog kaučuka kad je izravno uvezen i fakturiran u stranim valutama, dampinška marža smanjila samo za otprilike 2 % i svejedno ostala znatno iznad razine de minimis, čime se ne mijenja opći nalaz o nastavku dampinga. U skladu s tim Komisija nije dodatno razmatrala tu tvrdnju.

(247)

Turski zavod za statistiku objavljuje detaljne podatke o plaćama u različitim gospodarskim sektorima u Turskoj (110). Komisija je utvrdila referentnu vrijednost na temelju najnovijih dostupnih statističkih podataka koji obuhvaćaju 2022. za prosječne troškove rada po satu za gospodarsku djelatnost „Proizvodnja vanjskih i unutarnjih guma za vozila”oznake NACE C.22 prema klasifikaciji NACE Rev.2 i poduzeća s više od 1 000 zaposlenika. Vrijednosti su nadalje prilagođene s obzirom na inflaciju pomoću indeksa troškova rada koji je objavio Turski zavod za statistiku (111) kako bi odražavale troškove u razdoblju ispitnog postupka.

(248)

Nakon konačne objave grupa Giti je tvrdila da je upotrijebljena referentna vrijednost po svemu sudeći prevelika u usporedbi s drugim nedavnim predmetima.

(249)

Komisija je razmotrila tu tvrdnju i nije pronašla dokaze o pogreškama u izračunu. Upućivanja te stranke na druge predmete u različitim industrijama, kao što su one koje proizvode čeličnu užad i kabele, melamin i volframov karbid, nisu bila osnova za dovođenje u pitanje izračunâ Komisije. Razlike uočene u tim predmetima mogu se pripisati različitim obilježjima svake industrije. Ta tvrdnja nije uzeta u obzir.

(250)

Cijenu električne energije za društva (industrijske korisnike) u Turskoj objavljuje tursko Regulatorno tijelo za energetsko tržište (Energy Market Regulatory Authority, EMRA) (112). Komisija je upotrijebila podatke o cijenama električne energije za industriju za koje je EMRA propisala da se primjenjuju od 1. siječnja 2023. bez PDV-a jer turski proizvođači proizvoda iz ispitnog postupka imaju pravo na povrat.

(251)

Cijenu prirodnog plina za industrijske korisnike u Turskoj objavljuje Turski zavod za statistiku. Komisija je upotrijebila cijenu dostupnu za drugu polovinu 2021. i prvu polovinu 2022. koja odgovara kategoriji potrošnje od 2 610 000 do 26 100 000 m3 (113). Cijena je dodatno prilagođena s obzirom na inflaciju pomoću indeksa cijena proizvođača koji je objavio Turski zavod za statistiku (114) kako bi odražavala cijenu u razdoblju ispitnog postupka. PDV, koji je uključen u objavljenu cijenu, oduzet je jer turski proizvođači proizvoda iz ispitnog postupka imaju pravo na povrat PDV-a.

(252)

Za parni plin referentna vrijednost izvedena je iz referentne vrijednosti za prirodni plin primjenom stope konverzije. Konkretno, procjenjuje se da se u standardnim uvjetima potroši približno 0,421 tona prirodnog plina za proizvodnju jedne tone parnog plina.

(253)

Ured predsjedništva Republike Turske za ulaganja (115) objavio je cijenu vode za industrijsku upotrebu. Komisija je upotrijebila cijenu koja je vrijedila 2023. za regiju Balikesir u kojoj se nalazi društvo Sisecam Elyaf, bez PDV-a jer turski proizvođači proizvoda iz ispitnog postupka imaju pravo na povrat PDV-a.

(254)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, treba utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje.

(255)

Režijski troškovi proizvodnje koje su imali proizvođači izvoznici koji surađuju izraženi su kao postotak stvarnih troškova proizvodnje proizvođača izvoznika. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(256)

Za utvrđivanje nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti Komisija je za razdoblje ispitnog postupka revizije upotrijebila lako dostupne financijske podatke turskih proizvođača Brisa Bridgestone i Goodyear Lastikleri Turk navedenih u uvodnoj izjavi 238.

(257)

Na temelju konsolidiranih financijskih izvještaja društva Brisa Bridgestone i financijskih izvještaja društva Goodyear Lastikleri ponderirane prosječne stope troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti, izražene kao postotak troškova prodane robe, iznose 22,0 % odnosno 10,8 %. Te su se stope smatrale razumnima za industriju guma.

(258)

Nakon konačne objave grupa Giti je tvrdila da je Komisija kao profitnu maržu upotrijebila referentnu vrijednost koja odražava dobit društava koja proizvode marke iz 1. razine te stoga ne može biti razumna referentna vrijednost za njih.

(259)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 257., Komisija se oslonila na dostupne informacije i utvrdila maržu od 8,1 % (izraženu kao postotak ukupnih prihoda). Iako izračun na temelju triju razina nije bio izvediv, Komisija je smatrala da je ta marža blizu ponderiranog prosjeka između 1. i 2. razine jer Bridgestone i Goodyear ne proizvode samo gume za kamione iz 1. razine, nego i gume za kamione iz 2. razine pod različitim nazivima robnih marki. Međutim, Komisija je smatrala da je ta referentna vrijednost razumna za potrebe revizije zbog predstojećeg isteka mjera. Naime, u takvoj reviziji nije potrebna točna marža. Zbog toga ta tvrdnja nije uzeta u obzir.

(260)

Nakon objave grupa Hankook je ponovila da se financijski izvještaji društva Brisa Bridgestone ne bi trebali upotrebljavati za potrebe izračuna dampinga i da je iznijela argumente u različitim fazama ispitnog postupka. Grupa Hankook je smatrala da Komisija nije odgovorila na njezine argumente i da je time ometala njezino pravo na obranu s obzirom na to da njezina tvrdnja očito nije ocijenjena u skladu sa standardom temeljnih načela dobre i razumne uprave.

(261)

Grupa Hankook je tvrdila da su razlozi na koje se Komisija pozvala kako bi opravdala korištenje društva Brisa Bridgestone samo nagađanja koja nisu potkrijepljena dokazima te da Komisija nije potkrijepila vlastiti odabir i zadovoljila potrebni standard dokazivanja za utvrđivanje reprezentativne vrijednosti troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti kako je propisano člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(262)

Opći sud nedavno je potvrdio to načelo jer je ponovio temeljno načelo prema kojem stranka koja se poziva na neku tvrdnju snosi odgovarajući teret dokazivanja (116). U ovom konkretnom slučaju, s obzirom na to da relevantni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit nisu troškovi ni dobit grupe Hankook, Komisija je ta koja mora dokazati da su ti iznosi „primjereni”, kako je propisano člankom 2. stavkom 6.a. Stoga Komisiji mora osigurati dosljedne dokaze da su odabir Turske kao reprezentativne zemlje i odabir, među ostalim, društva Brisa Bridgestone kao reprezentativnog lokalnog proizvođača primjereni i opravdani u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe, a nisu zainteresirane strane te koje moraju dokazati suprotno.

(263)

Grupa Hankook je tvrdila da je Komisija odlučila isključiti malezijskog proizvođača zbog činjenice da posluje i u drugim sektorima.

(264)

Grupa Hankook je tvrdila da Komisija mora opravdati svoj odabir reprezentativnog lokalnog proizvođača u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe, a nisu zainteresirane strane te koje moraju dokazati suprotno.

(265)

Konsolidirani podaci društva Brisa Bridgestone odnosili su se na niz različitih proizvoda, uključujući neke koji očito nisu povezani s ispitnim postupkom pa su zato nereprezentativni u smislu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(266)

Grupa Hankook je tvrdila da Komisija nije objasnila zašto je potrebno upotrijebiti financijske izvještaje društva Brisa Bridgestone. Nadalje, grupa Hankook je pojasnila da upotreba financijskih izvještaja društva Goodyear Lastikleri nikad nije dovedena u pitanje te stoga nije bilo potrebe za dodavanjem drugog društva.

(267)

Te se tvrdnje nisu mogle uzeti u obzir. Komisija je smatrala da je društvo Brisa Bridgestone reprezentativni proizvođač u reprezentativnoj zemlji jer i. proizvodi predmetni proizvod, ii. ima dostupne financijske podatke za razmatrano razdoblje i iii. njegovi troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit nisu se činili nerazmjerno visokima pa su smatrani primjerenima. Naprotiv, grupa Hankook nije dostavila nikakve dokaze da je konsolidacija drugih djelatnosti u financijskom izvještaju društva Brisa Bridgestone dovela do neuobičajenih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti. Stoga, s obzirom na to da je raspolagala financijskim podacima za dva proizvođača predmetnog proizvoda u Turskoj, Komisija nije pronašla nijedan element koji bi isključio bilo kojeg od tih proizvođača.

(268)

Kad je riječ o argumentu o isključenju malezijskog proizvođača, kako je prethodno objašnjeno u uvodnoj izjavi 234., on uopće nije proizvodio predmetni proizvod, za razliku od dvaju proizvođača utvrđenih u Turskoj.

(269)

Grupe Hankook i Giti tvrdile su da je Komisija pogrešno utvrdila troškove prodaje, opće i administrativne troškove jer određeni troškovi, kao što su troškovi prijevoza i skladištenja, nisu uklonjeni iz ukupnog iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova. Nadalje, grupe Hankook i Giti tvrdile su da bi iz troškova prodaje, općih i administrativnih troškova trebalo ukloniti i druge vrste troškova, kao što su troškovi provizija ili marketinški troškovi.

(270)

Komisija je preispitala te tvrdnje i utvrdila da je potrebna revizija postotka troškova prodaje, općih i administrativnih troškova. Kad je riječ o primijenjenoj metodologiji, Komisija je upotrijebila svoju standardnu metodologiju za utvrđivanje postotka troškova prodaje, općih i administrativnih troškova bez troškova prijevoza: troškovi prodane robe i dobit uklonjeni su iz ukupnih prihoda, a zatim su oduzeti troškovi prijevoza.

(271)

Na temelju dostupnih financijskih izvještaja Komisija je uklonila troškove prijevoza iz ukupnog iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova (kako je utvrđeno na temelju prethodno opisane metodologije). Zbog nedostatka tromjesečnih podataka Komisija je troškove prijevoza tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije procijenila na temelju financijskih izvještaja za razdoblje od siječnja do lipnja 2023. Procijenjeni troškovi prijevoza činili su postotak ukupnog iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova. Kao rezultat te revizije postotak troškova prodaje, općih i administrativnih troškova smanjio se s 22,0 % na 18,5 % kad je izražen kao postotak troška prodane robe (13 % kad je izražen kao postotak ukupnih prihoda).

(272)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(273)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Primijenila je nenarušene jedinične troškove na stvarnu potrošnju pojedinačnih čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika koji surađuju. Te stope potrošnje koje su naveli proizvođači izvoznici koji surađuju potvrđene su tijekom posjeta radi provjere. Komisija je pomnožila stope potrošnje s nenarušenim jediničnim troškovima koji su utvrđeni u reprezentativnoj zemlji, kako je opisano u odjeljku 3.3.14.

(274)

Nakon što je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje, Komisija je primijenila režijske troškove proizvodnje, kako je opisano u uvodnoj izjavi 255.

(275)

Komisija je zatim dodala troškove prodaje te opće i administrativne troškove od 18,5 % i dobit od 10,8 %, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 271.

(276)

Proizvođači izvoznici u uzorku izvozili su u Uniju izravno nezavisnim kupcima i/ili preko povezanih društava koja djeluju kao uvoznici.

(277)

Ako proizvođači izvoznici izvoze proizvod iz postupka revizije izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna cijena bila je stvarno plaćena ili naplativa cijena za proizvod iz postupka revizije kad se prodaje za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(278)

Ako proizvođači izvoznici proizvod iz postupka revizije izvoze u Uniju preko povezanih društava koja djeluju kao uvoznik, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. U tom je slučaju cijena prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove, te za ostvarenu dobit.

(279)

Budući da nepovezani uvoznik nije surađivao, Komisija se oslonila na dobit nepovezanog uvoznika utvrđenu u početnom ispitnom postupku koja iznosi 6,7 %.

(280)

Komisija je izračunanu uobičajenu vrijednost utvrđenu u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe usporedila, po vrsti proizvoda, s prethodno utvrđenom izvoznom cijenom proizvođača izvoznika u uzorku na temelju cijena franko tvornica.

(281)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu prema razlikama koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe za troškove prijevoza u Uniji, carinske pristojbe, popuste na količinu, troškove kredita i bankovne naknade.

(282)

Komisija je za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste proizvoda iz postupka revizije, pri čemu je obuhvatila sve izvozne transakcije, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(283)

Na temelju toga je ponderirana prosječna dampinška marža izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosila od oko 7 % do približno 22 % za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju. Stoga je zaključeno da se damping nastavio u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(284)

Slijedom nalaza o postojanju dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije Komisija je, u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe, ispitala vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

(285)

Analizirani su sljedeći dodatni elementi: proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u NRK-u, odnos između izvoznih cijena za treće zemlje i razine cijena u Uniji te privlačnost tržišta Unije.

(286)

Komisija je zbog nesuradnje utvrdila proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u NRK-u na temelju podataka navedenih u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera.

(287)

Prema podacima koje je podnositelj zahtjeva dostavio u zahtjevu CRIA je 2021. prijavila proizvodnju od 122,39 milijuna guma (procijenjeni proizvodni kapacitet u toj godini iznosio je 141,76 milijuna guma), što je povećanje proizvodnje guma od 2,72 milijuna u odnosu na prethodnu godinu. Stope iskorištenosti kapaciteta izvedene na temelju tih podataka iznosile bi oko 86 %. Prema izvješćima CRIA-e, 2022. već je dodano najmanje 1,5 milijuna komada dodatnih kapaciteta za proizvodnju guma. To znači da je ukupni kapacitet proizvodnje guma 2022. iznosio približno 143,25 milijuna komada. Ako se uzmu u obzir iste stope iskorištenosti kapaciteta kao za 2021., proizvodnja bi iznosila približno 123,67 milijuna proizvedenih guma. Raspoloživi neiskorišteni kapacitet u Kini 2022. stoga iznosi gotovo 20 milijuna komada, što je gotovo jednako ukupnoj potrošnji na tržištu EU-a (117).

(288)

Kineski proizvođači, u skladu s opisanim industrijskim politikama kineske vlade i KPK-a, nastavili su povećavati svoje već pretjerano razvijene proizvodne kapacitete od razdoblja početnog ispitnog postupka. U nedavnim ispitnim postupcima trgovinske zaštite u drugim zemljama zaključeno je da je postojeći proizvodni kapacitet u Kini znatan. U brazilskom antidampinškom ispitnom postupku objavljenom u svibnju 2021. već je istaknuto postojanje znatnih proizvodnih kapaciteta, uz dokaze o više ulaganja najvećih društava u proizvodne kapacitete, kojima bi se mogla premašiti brazilska potrošnja (118). U južnoafričkom antidampinškom ispitnom postupku objavljenom u kolovozu 2022. također su razmotreni znatni proizvodni kapaciteti kineskih proizvođača na temelju kojih bi kineski proizvođači mogli povećati svoju proizvodnju s obzirom na potražnju za izvozom (119).

(289)

Komisija je ispitala je li vjerojatno da bi proizvođači izvoznici iz NRK-a nastavili svoju izvoznu prodaju po dampinškim cijenama na tržištu Unije ako se dopusti istek mjera. Stoga je analizirala razinu cijena kineskog izvoza na tržišta trećih zemalja i usporedila ih s razinom cijena kineskog izvoza na tržište Unije kako bi utvrdila je li tržište Unije bilo privlačno u smislu razina cijena.

(290)

Komisija je ispitala razinu cijena u razdoblju ispitnog postupka revizije koju su prijavili proizvođači izvoznici u uzorku i utvrdila da je za usporedive transakcije (tj. trgovački račun utvrđen na temelju FOB vrijednosti (Incoterms)) jedinična cijena guma za kamione izvezenih u treće zemlje činila približno 80 % njihove jedinične cijene u EU-u. Nadalje, privlačnost tržišta Unije dokazana je činjenicom da unatoč antidampinškim mjerama na snazi kineski izvoz u Uniju i dalje čini približno 30 % uvoza tijekom početnog ispitnog postupka.

(291)

Na temelju navedenog Komisija je zaključila da je tržište Unije privlačno tržište za kineske proizvođače izvoznike guma za kamione i u pogledu njegovih cijena i u pogledu njegove veličine.

(292)

Uz navedeno, Komisija je utvrdila da su mjere trgovinske zaštite za izvoz proizvoda iz postupka revizije iz NRK-a na snazi u Armeniji, Bocvani, Brazilu, Egiptu, Esvatiniju, Kazahstanu, Kirgiskoj Republici, Lesotu, Namibiji, Ruskoj Federaciji, Južnoj Africi, Turskoj, Ujedinjenoj Kraljevini i Sjedinjenim Američkim Državama (120) .. Zbog toga su ta tržišta trećih zemalja, koje su veliki potrošači guma za kamione, manje privlačna za kineske proizvođače izvoznike. To je dodatni element koji ide u prilog nalazu da bi trenutačni proizvodni kapacitet NRK-a najvjerojatnije završio na tržištu Unije u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

(293)

Ispitni postupak pokazao je da je uvoz iz NRK-a tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nastavio ulaziti na tržište Unije u velikim količinama (u usporedbi s veličinom tržišta) po dampinškim cijenama.

(294)

Osim toga, neiskorišteni kapacitet NRK-a bio je znatan u odnosu na potrošnju u Uniji (uvodna izjava 301.) tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Nadalje, privlačnost tržišta Unije s obzirom na veličinu i cijene ukazala je na vjerojatnost da će kineski izvoz biti usmjeren na tržište Unije u slučaju isteka mjera, a i neiskorišteni kapacitet iskoristio bi se za povećanje proizvodnje i izvoza u Uniju.

(295)

Stoga je Komisija zaključila da postoji vjerojatnost da bi istek antidampinških mjera doveo do znatnog povećanja dampinškog uvoza proizvoda iz postupka revizije iz NRK-a u Uniju zbog velikog neiskorištenog kapaciteta u NRK-u i razine cijena na tržištu Unije u usporedbi s drugim izvoznim odredištima.

(296)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da bi istek antidampinških mjera vjerojatno doveo do nastavka dampinga.

(297)

Istovjetni proizvod proizvodilo je tijekom razmatranog razdoblja više od 400 proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije”u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(298)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosila približno 18 milijuna guma. Komisija je utvrdila ukupnu proizvodnju u Uniji na temelju informacija koje su dostavili Europsko udruženje proizvođača guma i proizvoda od kaučuka („ETRMA”) i podnositelj zahtjeva te statističkih podataka Eurostata. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 27., pet proizvođača iz Unije u konačnom uzorku čini više od 25 % proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. Stoga su mikroekonomski pokazatelji ispitani na temelju podataka dobivenih iz odgovora tih pet proizvođača iz Unije.

(299)

Utvrđeno je da neki proizvođači u uzorku predmetni proizvod uvoze iz NRK-a i preprodaju na tržištu Unije. Međutim, u usporedbi s njihovom ukupnom prodajom, uvoz je i dalje neznatan (čini manje od 1 % njihove ukupne prodaje) te se oni i dalje smatraju proizvođačima iz Unije.

(300)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju informacija ETRMA-e i Eurostata.

(301)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2

Potrošnja u Uniji (u komadima)

(302)

Potrošnja na tržištu Unije se u razmatranom razdoblju povećala za 11 %. Od 2020. do 2022. došlo je do znatnog povećanja. To je vjerojatno povezano s oporavkom od krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 i objašnjava se činjenicom da je potrošnja guma neodvojivo povezana s prijeđenom kilometražom flote, što pak uvelike ovisi o ukupnoj gospodarskoj aktivnosti, a posebno o količini robe koja se prevozi cestom. Povećanje potrošnje dosegnulo je vrhunac 2022., a u razdoblju ispitnog postupka revizije se usporilo.

(303)

Komisija je količinu uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju potrošnje u Uniji iz tablice 1.

(304)

Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 3

Količina uvezenih proizvoda (u komadima) i tržišni udio

(305)

Komisija je količinu uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza na temelju potrošnje u Uniji naveden je u tablici 3.

(306)

Količina proizvoda uvezenih iz NRK-a se u razmatranom razdoblju povećala za 22 %, s približno 900 tisuća guma u 2020. na približno 1,1 milijun guma u razdoblju ispitnog postupka. Povećanje uvoza iz Kine bilo je posebno znatno 2022., kad je Opći sud Europske unije djelomično poništio početne mjere, kako je opisano u uvodnoj izjavi 4. Količina uvezenih proizvoda ostala je ista i u razdoblju ispitnog postupka revizije, unatoč smanjenju potražnje. To je dovelo do povećanja tržišnog udjela uvoza iz Kine s 4,9 % na 5,4 % u razmatranom razdoblju.

(307)

Komisija je cijene uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata.

(308)

Ponderirana prosječna cijena proizvoda uvezenih u Uniju iz predmetne zemlje kretala se kako slijedi:

Tablica 4

Uvozne cijene (EUR/komad)

(309)

U razmatranom razdoblju prosječne cijene uvoza iz Kine u Uniju (sve razine) povećale su se za 61 %.

(310)

Budući da su proizvođači izvoznici u uzorku uglavnom izvozili gume 1. i 2. razine, Komisija nije raspolagala detaljnim informacijama o kineskom izvozu guma 3. razine, u vezi s kojima je primarna šteta nastala u razdoblju početnog ispitnog postupka, što je naknadno dovelo do obrnutog kaskadnog učinka na druge dvije razine.

(311)

Zbog toga je Komisija procijenila sniženje cijena za cjelokupni uvoz na temelju statističkih podataka o uvozu.

(312)

Komisija je stoga usporedila:

(313)

Ta je usporedba pokazala da je prosječna kineska uvozna cijena pri isporuci (270 EUR/komad) bila niža od prosječne prodajne cijene industrije Unije (281 EUR/komad) i tek neznatno viša od prosječnog troška proizvodnje industrije Unije (260 EUR/komad). Ako se cijena pri isporuci utvrdi bez antidampinških pristojbi, ona iznosi 254 EUR/komad, što je znatno niže od prosječne prodajne cijene industrije Unije i također niže od troška proizvodnje industrije Unije.

(314)

Komisija je stoga zaključila da su cijene uvoza iz Kine općenito bile niže od prosječne prodajne cijene industrije Unije.

(315)

Nakon konačne objave grupa Hankook je tvrdila da je Komisija pogrešno promijenila svoju metodologiju izračuna sniženja cijena u usporedbi s početnim ispitnim postupkom. Grupa Hankook tvrdila je da je umjesto procjene sniženja cijena za ukupni uvoz na temelju statističkih podataka o uvozu Komisija trebala provesti analizu za svaku vrstu proizvoda ili za svaku pojedinu razinu. U povjerljivoj verziji svojeg podneska grupa Hankook iznijela je i podatke o količini i cijenama svojeg izvoza te je tvrdila da je upotrebom tih podataka Komisija mogla utvrditi uvozne cijene za sve razine i provesti analizu sniženja cijena po razinama.

(316)

Komisija se nije složila s tim tvrdnjama. Prvo, zbog nesuradnje kineskih proizvođača izvoznika koji posluju u segmentu 3. razine i kako je navedeno u uvodnoj izjavi 310., Komisija nije raspolagala detaljnim informacijama o kineskom izvozu posebno u segmentu 3. razine te nije mogla provesti analizu sniženja cijena po razinama. Stoga je došlo do promjene temeljnih podataka dostupnih Komisiji. Drugo, podaci koje je dostavila grupa Hankook o vlastitoj količini i cijenama izvoza nisu bili dovoljni za daljnju analizu sniženja cijena. Čak i u skladu s tim podacima, ostaje činjenica da postoje drugi subjekti u segmentima 1., 2. i 3. razine za koje nisu dostupne detaljne informacije i, suprotno tvrdnjama grupe Hankook, ti podaci nisu dovoljni za pružanje dodatnih informacija o sniženju cijena po razinama ni za poništavanje bilo kojeg rezultata analize sniženja cijena koju je provela Komisija. Stoga se ta tvrdnja odbacuje.

(317)

Gume iz trećih zemalja osim Kine uglavnom su se uvozile iz Tajlanda, Turske i Vijetnama.

(318)

Količina proizvoda uvezenih u Uniju te tržišni udio i cijene guma uvezenih iz ostalih trećih zemalja kretali su se kako slijedi:

Tablica 5

Uvoz iz trećih zemalja

(319)

U razmatranom razdoblju uvoz iz ostalih trećih zemalja povećao se za približno 2 milijuna komada, tj. za 41 %. To je brže od rasta potrošnje u Uniji i dovelo je do povećanja tržišnog udjela s 26,5 % na 33,5 %.

(320)

Na povećanje je najviše utjecao uvoz iz Tajlanda (856 tisuća komada), Turske (590 tisuća komada) i Vijetnama (486 tisuća komada). Za ostale treće zemlje povećanje je bilo samo neznatno (53 tisuće komada).

(321)

Razina cijena uvoza iz ostalih trećih zemalja, posebno iz Tajlanda i Vijetnama, bila je znatno niža od prodajnih cijena industrije Unije.

(322)

U procjeni gospodarskog stanja industrije Unije obuhvaćeni su svi gospodarski pokazatelji koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(323)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 15. do 17., odabir uzorka proveden je radi procjene gospodarskog stanja industrije Unije.

(324)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka sadržanih u zahtjevu za reviziju, statističkih podataka Eurostata i podnesaka ETRMA-e. Podaci su se odnosili na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Podaci su se odnosili na proizvođače iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(325)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(326)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(327)

U početnom ispitnom postupku provedena je analiza gospodarskog stanja industrije Unije na objedinjenoj osnovi, a za određene mikroekonomske pokazatelje i na osnovi razina s obzirom na podjelu tržišta Unije. U ovom ispitnom postupku Komisija je prvo analizirala gospodarsko stanje industrije Unije na objedinjenoj osnovi.

(328)

Komisija je određene pokazatelje analizirala i po razinama. Kako je prikazano u uvodnim izjavama od 370. do 377., tom se analizom potvrđuje da kretanja za predmetni proizvod u cjelini općenito odgovaraju kretanjima zasebnih razina.

(329)

U početnom ispitnom postupku Komisija je rezultate proizvođača iz Unije u uzorku ponderirala u skladu s njihovim udjelom u ukupnoj prodaji proizvođača iz Unije u Uniji kako bi osigurala da su MSP-ovi zastupljeni u skladu s njihovim udjelom u ukupnoj prodaji u Uniji u svim mikropokazateljima. Budući da MSP-ovi posluju samo u segmentu 3. razine, ta je prilagodba imala izravne posljedice na povećanje udjela prodaje guma iz 3. razine unutar skupa podataka koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzroku.

(330)

U aktualnom ispitnom postupku Komisija je smatrala da izvorno ponderiranje nije potrebno za objektivnu ocjenu stanja industrije Unije u kontekstu revizije zbog predstojećeg isteka mjera. Naime, ispitnim postupkom utvrđeno je da je stanje štete MSP-ova koji posluju samo u segmentu 3. razine bilo još lošije od stanja štete u segmentu 3. razine općenito. Nadalje, Komisija je čak i bez ponderiranja podataka proizvođača iz Unije u uzorku utvrdila da je industrija Unije pretrpjela štetu na svim razinama (vidjeti uvodne izjave od 370. do 377.). Stoga bi, logično, svako ponderiranje samo povećalo negativna kretanja koja su sada uočena u općem stanju štete.

(331)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(332)

Uz rast tržišta i prodaje na tržištu Unije, od 2020. do 2021. povećala se i proizvodnja. Nakon toga proizvodnja se 2022. smanjila, a u razdoblju ispitnog postupka revizije dodatno se smanjila. Smanjenje proizvodnje može se pripisati smanjenju količine prodanih proizvoda, što je pak povezano sa smanjenjem potrošnje u Uniji i dovelo je do gubitka tržišnog udjela industrije Unije. U razdoblju ispitnog postupka revizije proizvodnja industrije Unije vratila se na istu razinu kao 2020. Međutim, industrija Unije uspjela je prilagoditi svoj kapacitet promjenama količine proizvedene robe tako što je ublažila fluktuacije stope iskorištenosti kapaciteta, koja se čak neznatno poboljšala (za 3 %) u cijelom razmatranom razdoblju.

(333)

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 7

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

(334)

Na rastućem tržištu količina proizvoda koju je prodala industrija Unije se od 2020. do 2021. povećala. Količina proizvoda koju je prodala industrija Unije se 2022. smanjila unatoč rastu tržišta te se dodatno smanjila u razdoblju ispitnog postupka revizije. U razdoblju ispitnog postupka revizije količina proizvoda koju je prodala industrija Unije vratila se na istu razinu kao 2020. Budući da je prodaja industrije Unije 2022. zaostajala za povećanjem tržišta i smanjivala se brže od tržišta u razdoblju ispitnog postupka revizije, tržišni udio se u razmatranom razdoblju smanjio sa 69 % na 61 %.

(335)

U svojim primjedbama na pokretanje postupka grupa Hankook tvrdila je da su prodaja industrije Unije i njezin tržišni udio ostali uglavnom stabilni u razmatranom razdoblju te da se neznatno smanjenje od 2022. do razdoblja ispitnog postupka revizije može objasniti smanjenjem potrošnje.

(336)

Nalazi ispitnog postupka ne podupiru tu tvrdnju. Iako je prodaja industrije Unije bila na istoj razini u razdoblju ispitnog postupka revizije u usporedbi s 2020., došlo je do znatnog smanjenja (13 %) od 2022. do razdoblja ispitnog postupka revizije. Osim toga, tržišni udio industrije Unije smanjio se sa 69 % na 61 % u razmatranom razdoblju.

(337)

Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(338)

Potrošnja u Uniji prvo se povećala od 2020. do 2022. u skladu s povećanjem gospodarske aktivnosti nakon pandemije bolesti COVID-19. Povećanje potrošnje dosegnulo je vrhunac 2022. i usporilo se u razdoblju ispitnog postupka revizije, što je dovelo do ukupnog povećanja od 11 % u razmatranom razdoblju. Samo je tijekom 2021. prodaja industrije Unije mogla pratiti pozitivna kretanja na tržištu. Prodaja industrije Unije 2022. nije se povećavala istom brzinom kao tržište te se smanjivala brže od tržišta u razdoblju ispitnog postupka revizije. To je dovelo do smanjenja tržišnog udjela od 8 postotnih bodova (sa 69 % na 61 %) u razmatranom razdoblju.

(339)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8

Zaposlenost i produktivnost

(340)

U razmatranom razdoblju industrija Unije izgubila je više od 2 700 izravnih radnih mjesta. Kad se proizvodnja industrije Unije povećala od 2020. do 2021., povećala se i zaposlenost. Međutim, s obzirom na to da je i industrija Unije mogla poboljšati svoju produktivnost, zaposlenost se nije povećavala istom brzinom kao proizvodnja. Smanjenje proizvodnje od 2021. do razdoblja ispitnog postupka revizije dovelo je do smanjenja broja radnih mjesta i određenog gubitka produktivnosti.

(341)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije pojedinačne dampinške marže za proizvođače izvoznike koji surađuju i dalje su bile znatne (vidjeti uvodnu izjavu 283.).

(342)

Međutim, unatoč daljnjem dampingu iz Kine analiza pokazatelja štete pokazuje da su mjere na snazi pozitivno utjecale na industriju Unije na početku razmatranog razdoblja. No ta se pozitivna situacija promijenila 2022., kad se stanje industrije Unije ponovno pogoršalo.

(343)

Prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 9

Prodajne cijene i trošak proizvodnje u Uniji (EUR/komad)

(344)

Prodajne cijene guma za nepovezane kupce na tržištu Unije su se u razmatranom razdoblju povećale za 25 %. Od 2020. do 2021. povećanje cijena podudaralo se s povećanjem potražnje. U toj je situaciji industrija Unije mogla povećati svoje prodajne cijene više (za 7 %) nego što se povećao trošak proizvodnje (za 4 %).

(345)

To se povoljno stanje promijenilo 2022. i otad industrija Unije nije mogla prenijeti povećanja troškova na svoje prodajne cijene. Iako su se prodajne cijene povećale za 18 postotnih bodova od 2021. do razdoblja ispitnog postupka revizije, ta povećanja cijena nisu bila usklađena s povećanjem troška proizvodnje.

(346)

Trošak proizvodnje se u razmatranom razdoblju ukupno povećao za 40 %. Do najznačajnijeg povećanja došlo je od 2021. do 2022., kad se trošak proizvodnje povećao za 30 %.

(347)

Analizirani su i ključni pokazatelji štete za tri razine.

(348)

U 1. razini prosječna jedinična prodajna cijena povećala se za 55 EUR, dok su se tijekom istog razdoblja jedinični troškovi povećali za 75 EUR. Prosječna prodajna cijena povećala se za 24 %, dok se trošak proizvodnje povećao za 39 % u razmatranom razdoblju.

Tablica 10

Prodajne cijene i trošak proizvodnje u Uniji (EUR/komad) – 1. razina

(349)

U 2. razini prosječna jedinična prodajna cijena povećala se za 60 EUR, dok su se tijekom istog razdoblja jedinični troškovi povećali za 68 EUR. Prosječna prodajna cijena povećala se za 29 %, dok se trošak proizvodnje povećao za 39 % u razmatranom razdoblju.

Tablica 11

Prodajne cijene i trošak proizvodnje u Uniji (EUR/komad) – 2. razina

(350)

U 3. razini prosječna jedinična prodajna cijena povećala se za 40 EUR, dok su se tijekom istog razdoblja jedinični troškovi povećali za 58 EUR. Prosječna prodajna cijena povećala se za 24 %, dok se trošak proizvodnje povećao za 34 % u razmatranom razdoblju.

Tablica 12

Prodajne cijene i trošak proizvodnje u Uniji (EUR/komad) – 3. razina

(351)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 13

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(352)

Prosječni trošak rada se po zaposleniku od 2020. do 2021. povećao za 9 %, a zatim za 20 % od 2021. do 2022. te je u razdoblju ispitnog postupka revizije ostao na istoj razini.

(353)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 14

Zalihe

(354)

U usporedbi s proizvodnjom završne zalihe su od 2020. do 2022. ostale na istoj razini (14 % – 16 % količine proizvedene robe). Usporedbom završnih zaliha na kraju razdoblja ispitnog postupka (30. lipnja 2023.) s razinama zaliha na kraju godine u razdoblju 2020. – 2022. utvrđeno je da je došlo do povećanja (na 21 % količine proizvedene robe). Međutim, na to su povećanje uvelike utjecale sezonske oscilacije. Veće količine guma prodaju se u drugoj polovini godine u usporedbi s prvom polovinom godine, dok proizvodnja manje podliježe sezonskim oscilacijama. Zbog tih sezonskih oscilacija količine zaliha obično su veće krajem lipnja u odnosu na kraj prosinca. Stoga očito povećanje razina zaliha u razdoblju ispitnog postupka revizije samo po sebi nije pokazatelj financijskog stanja proizvođača iz Unije.

(355)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 15

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(356)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje.

(357)

Ukupna profitabilnost najprije se poboljšala od 2020. do 2021., kad se potražnja za gumama povećala nakon oporavka cestovnog prijevoza od krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 i kad se ukupni uvoz još nije povećao u istoj mjeri kao u kasnijem razdoblju. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 344., industrija Unije mogla je 2021. povećati svoje prodajne cijene više nego što se povećao trošak proizvodnje, što je pridonijelo povećanju profitnih marži sa 7,9 % na 13,4 %.

(358)

Situacija se promijenila 2022., kad industrija Unije nije mogla povisiti svoje cijene u skladu s povećanjem troškova. Zbog toga je profitabilnost industrije Unije pala na niske razine (1,8 % u 2022. i 1,3 % u razdoblju ispitnog postupka revizije).

(359)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Neto novčani tok smanjivao se u cijelom razmatranom razdoblju. Na njega su utjecala dva glavna čimbenika. S jedne strane, na početku razmatranog razdoblja ukupna profitabilnost industrije Unije pozitivno je pridonijela novčanom toku. Taj je doprinos gotovo iscrpljen nakon pada profitabilnosti 2022. S druge strane, povećanje proizvodnje i razine završnih zaliha apsorbirali su obrtni kapital, što je već od 2021. negativno utjecalo na novčani tok. Novčani tok ukupno se smanjio s pozitivnih 96 milijuna EUR na negativnih 95 milijuna EUR u razmatranom razdoblju.

(360)

U razmatranom razdoblju ulaganja su se povećala s 50 milijuna EUR na 66 milijuna EUR, tj. za 32 %. Njihova je razina općenito ostala ispod 10 % ukupnog prometa u cijelom razmatranom razdoblju.

(361)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Prvo se povećao s –2,1 % na 3,9 % od 2020. do 2021., u skladu s većom profitabilnošću. Nakon toga, kad se ukupna profitabilnost industrije Unije pogoršala, povrat ulaganja smanjio se na –15,2 % u 2022. i na –16,3 % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(362)

Industrija Unije fragmentirana je na velike grupe multinacionalnih društava i više od 400 MSP-ova širom Unije te je heterogena u pogledu sposobnosti prikupljanja kapitala.

(363)

Za profitabilnost u tri razine izvršena je zasebna analiza koja se temeljila na opisanoj metodi.

(364)

Kretanje profitabilnosti u 1. razini u razmatranom razdoblju bilo je slično fluktuaciji profitabilnosti industrije Unije u cjelini. Profitabilnost se prvo poboljšala od 2020. do 2021., a zatim se smanjila na niske razine (na 1,9 % 2022. i na 1,3 % u razdoblju ispitnog postupka revizije).

(365)

U 1. razini neto novčani tok smanjio se s pozitivnih 85 milijuna EUR na negativnih 56 milijuna EUR u razmatranom razdoblju. Povrat ulaganja prvo se povećao s 1,1 % na 7,6 %, a zatim se smanjio na –14,0 % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

Tablica 16

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja – 1. razina

(366)

Profitabilnost u segmentu 2. razine se u razmatranom razdoblju najprije poboljšala od 2020. do 2021., a zatim se smanjila na 3,5 % u 2022. i dodatno na 2,5 % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(367)

U 2. razini neto novčani tok smanjio se s pozitivnih 5,5 milijuna EUR na negativnih 34,5 milijuna EUR u razmatranom razdoblju. Povrat ulaganja smanjio se s 15,8 % u 2020. na –28,0 % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

Tablica 17

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja – 2. razina

(368)

Segment 3. razine bio je neprofitabilan u cijelom razmatranom razdoblju. U razmatranom razdoblju stanje se pogoršalo te se negativna profitabilnost od –1,6 % u 2020. smanjila na –3,5 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Situacija je bila još lošija za MSP-ove koji posluju u segmentu 3. razine, čija se profitabilnost kretala između 4,6 % i –7,0 % tijekom razmatranog razdoblja. Neznatno „poboljšanje”od 2022. do razdoblja ispitnog postupka revizije pokazalo je da je industrija u nastojanju da se prilagodi teškoj situaciji ostvarila ograničen uspjeh.

(369)

U 3. razini neto novčani tok smanjio se s pozitivnih 5,3 milijuna EUR na negativnih 4,2 milijuna EUR u razmatranom razdoblju. Povrat ulaganja bio je negativan u cijelom razmatranom razdoblju te se smanjio s –5,9 % na –20,0 % u razmatranom razdoblju.

Tablica 18

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja – 3. razina

(370)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da se industrija Unije 2021. u cjelini oporavila od prethodnog dampinga. Od 2022. do razdoblja ispitnog postupka revizije oporavak je prekinut.

(371)

To je posebno vidljivo iz smanjene profitabilnosti, gubitka tržišnog udjela i nemogućnosti povećanja cijena u skladu s rastućim troškovima industrije Unije. Osim toga, pogoršali su se i pokazatelji povezani s profitabilnošću, kao što su novčani tok i povrat ulaganja. To je osobito primijećeno među proizvođačima iz segmenta 3. razine, koji su posebno izloženi pritisku jeftinog uvoza na cijene, što pak negativno utječe na više razine zbog obrnutog kaskadnog učinka opisanog u početnom ispitnom postupku (121).

(372)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 1. osnovne uredbe tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(373)

U razmatranom razdoblju industrija Unije izgubila je tržišni udio zbog uvoza iz drugih zemalja, posebno Tajlanda, Vijetnama, Turske i Kine.

(374)

Pogoršanje tržišnog udjela industrije Unije djelomično se može pripisati povećanju uvoza iz Kine nakon djelomičnog poništenja antidampinških pristojbi i, što je još važnije, povećanju uvoza iz drugih zemalja po niskim cijenama. Uvoz po nižim cijenama otežao je nastojanja industrije Unije da poveća svoje cijene i zadrži svoj tržišni udio u uvjetima povećanih troškova.

(375)

Nakon početka ruske ratne agresije na Ukrajinu cijene ulaznih materijala i energije znatno su se povećale, što je dovelo do brzog povećanja troška proizvodnje. Istodobno se količina uvezenih proizvoda povećala, a od 2022. industrija Unije nije mogla prenijeti povećanja troškova na svoje prodajne cijene. Iako su se prodajne cijene povećale za 18 % od 2021. do razdoblja ispitnog postupka revizije, ta povećanja cijena nisu bila dovoljna da se nadoknadi povećanje troška proizvodnje.

(376)

Stoga Komisija napominje i da je stanje štete u kojem se nalazi industrija Unije nastalo u trenutku kad su se dogodili drugi čimbenici kao što su velika povećanja troškova i znatno povećanje jeftinog uvoza iz drugih zemalja, posebno Tajlanda, Vijetnama i Turske. Kako je prikazano u uvodnim izjavama od 317. do 321., uvoz iz Tajlanda i Vijetnama znatno se povećao, a njegove razine cijena bile su znatno niže od cijena industrije Unije.

(377)

Zbog toga je Komisija zaključila da je dampinški uvoz iz Kine pridonio materijalnoj šteti nanesenoj industriji Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije; međutim, drugi čimbenici, a osobito povećanje troškova i uvoz iz drugih zemalja, mogli su dovesti u pitanje stvarni odnos između dampinškog uvoza i učinaka na industriju Unije. Stoga je Komisija odlučila dodatno razmotriti bi li se šteta uzrokovana dampinškim uvozom iz Kine vjerojatno ponovila ako se dopusti istek mjera.

(378)

Nakon konačne objave grupa Hankook tvrdila je da šteta koju je pretrpjela industrija Unije nije uzrokovana uvozom iz Kine. Grupa Hankook tvrdila je da cijene uvoza iz Kine nisu niže od cijena industrije Unije ni u 3. razini ni u 1. razini. Kako bi potkrijepila svoju tvrdnju, grupa Hankook dostavila je povjerljive podatke o svojim izvoznim cijenama i količini.

(379)

Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 316., podaci koje je dostavila grupa Hankook nisu dostatni za provedbu daljnje analize sniženja cijena jer ne sadržavaju dovoljno informacija o drugim subjektima koji posluju u segmentima 1., 2. i 3. razine. Stoga ti podaci nisu mogli poništiti nijedan od rezultata analize sniženja cijena koju je provela Komisija. Komisija je stoga smatrala da je temelj te tvrdnje, da ne postoji sniženje cijena u 1. ili 3. razini, netočan pa se ta tvrdnja odbacuje.

(380)

Nakon konačne objave grupa Hankook tvrdila je i da štetu koju je pretrpjela industrija Unije ne uzrokuje uvoz iz Kine, nego gume uvezene iz ostalih trećih zemalja.

(381)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 377., Komisija je zaključila da je dampinški uvoz iz Kine pridonio materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije, ali i da su drugi čimbenici, posebno povećanje troškova i uvoz iz drugih zemalja, mogli dovesti u pitanje stvarni odnos između dampinškog uvoza i učinaka na industriju Unije. Stoga Komisija smatra da ta tvrdnja ne poništava prethodno navedeni zaključak te je zato odbačena.

(382)

Komisija je u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe procijenila vjerojatnost ponavljanja štete koju je izvorno uzrokovao dampinški uvoz iz Kine ako se dopusti istek mjera.

(383)

Komisija je u tom pogledu analizirala sljedeće elemente: proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u Kini, privlačnost tržišta Unije i izvozne cijene za tržišta trećih zemalja te odnos između cijena u Uniji i Kini, mogući apsorpcijski kapacitet tržišta trećih zemalja, vjerojatne razine cijena uvoza iz Kine u slučaju izostanka antidampinških mjera te njihov učinak na industriju Unije, uključujući sniženje cijena i štetnu razinu te povećanje kineskog uvoza nakon privremenog poništenja antidampinških pristojbi.

(384)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 286. do 288., u Kini postoji znatan proizvodni i neiskorišteni kapacitet za brzo povećanje izvoza na tržište Unije u slučaju isteka antidampinških mjera. Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 287., raspoloživi neiskorišteni kapacitet u Kini 2022. iznosio je gotovo 20 milijuna komada, što je gotovo jednako ukupnoj potrošnji na tržištu EU-a.

(385)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 289. do 291., tržište Unije, koje je drugo najveće tržište u svijetu nakon Sjedinjenih Američkih Država, privlačno je tržište s obzirom na cijene i veličinu. Razina cijene kineskog izvoza u Uniju bila je 2023. znatno veća u usporedbi s prosječnim kineskim izvoznim cijenama za druga glavna odredišta, uključujući SAD. Nadalje, unatoč antidampinškim mjerama na snazi, uvoz iz Kine u Uniju ostao je na približno 30 % količine uvezenih proizvoda u razdoblju početnog ispitnog postupka.

(386)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 292., mjere trgovinske zaštite za izvoz istovjetnog proizvoda iz NRK-a na snazi su na većini tržišta trećih zemalja koja su znatni potrošači guma za kamione. Zbog toga su ta tržišta manje privlačna kineskim proizvođačima izvoznicima. To je dodatni element koji ide u prilog nalazu da bi trenutačni proizvodni kapacitet NRK-a najvjerojatnije završio na tržištu Unije u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

(387)

Kako je prikazano u tablici 4, cijene uvoza iz Kine u Uniju iznosile su u razdoblju ispitnog postupka revizije 218 EUR/komad, što je znatno niže od prosječne prodajne cijene industrije Unije od 281 EUR/komad prikazane u tablici 9 te niže i od njezina troška proizvodnje od 260 EUR/komad.

(388)

Stoga je vjerojatno da bi bez antidampinških pristojbi uvoz iz Kine imao znatno niže cijene od cijena u Uniji.

(389)

Kako je prikazano u tablici 3 i navedeno u uvodnoj izjavi 306., povećanje uvoza iz Kine bilo je posebno znatno 2022., kad je Opći sud Europske unije djelomično poništio početne mjere.

(390)

To pokazuje da su kineski proizvođači izvoznici i dalje zainteresirani za tržište Unije i da bi se uvoz vjerojatno ponovno povećao kad bi se mjere stavile izvan snage.

(391)

Grupa Hankook u svojim je primjedbama nakon pokretanja postupka tvrdila da kretanja uvoza upućuju na to da ne postoji opasnost od nastavka ili ponavljanja štete. Grupa Hankook tvrdi da trenutačni tržišni udio uvoza iz Kine nije mogao znatno utjecati na budućnost industrije Unije. Grupa Hankook tvrdila je i da povećani kineski proizvodni kapacitet nije namijenjen tržištu Unije, nego drugim tržištima.

(392)

Komisija se nije složila s tim stajalištem. Čak i ako postojeće pristojbe donekle štite industriju Unije od dampinškog uvoza iz NRK-a, tržišni udio uvoza iz Kine svejedno se uspio povećati u razmatranom razdoblju. S obzirom na razine kineskih cijena bez pristojbi i neiskorišteni kapacitet dostupan u Kini, vjerojatno je da bi se tržišni udio uvoza iz Kine znatno povećao ako se dopusti istek mjera. Osim toga, tvrdnja da je povećani kineski kapacitet uglavnom bio usmjeren na druga tržišta tijekom razmatranog razdoblja nije potkrijepljena. Čak i da je točna, Komisija smatra da je tržište Unije i dalje privlačno za uvoz iz Kine.

(393)

Te su tvrdnje stoga odbačene.

(394)

Nakon konačne objave grupa Hankook tvrdila je da ne postoje dostatni dokazi o vjerojatnosti ponavljanja štete. Konkretno, grupa Hankook tvrdila je da se povećanje uvoza 2022. ne može povezati s djelomičnim poništenjem mjera 2022. i da nije pokazatelj ponašanja kineskih proizvođača izvoznika. Grupa Hankook tvrdila je i da nije bilo sniženja cijena u 3. razini, da bi kineski proizvođači radije povećali svoju dobit nego snizili svoje cijene ako se dopusti istek mjera i da se, s obzirom na to da je bilo odredište samo 4 % ukupnog kineskog izvoza, tržište Unije ne može smatrati privlačnim.

(395)

Komisija se nije složila s tim tvrdnjama. Prvo, djelomično poništenje mjera od strane Općeg suda poslalo je poruku tržištu o mogućnosti djelomičnog ukidanja i naknadnog povrata pristojbi, što je uvoz učinilo potencijalno privlačnijim. Drugo, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 316. i 379., temelj tvrdnje da u 3. razini nema sniženja cijena nije točan. Treće, grupa Hankook nije dostavila nikakve dokaze kojima bi potkrijepila svoju tvrdnju da bi kineski proizvođači radije povećali svoju dobit nego snizili svoje cijene ako se dopusti istek mjera. Konačno, trenutačna razina kineskog izvoza u Uniju s pristojbama na snazi ne može poništiti činjenicu da je tržište Unije i dalje privlačno iz razloga navedenih u uvodnim izjavama od 289. do 291. i 385. Stoga se ta tvrdnja odbacuje.

(396)

S obzirom na navedeno, Komisija je zaključila da bi, ako se dopusti istek mjera, vjerojatno došlo do znatnog povećanja dampinškog uvoza iz Kine po štetnim razinama cijena i stoga do daljnjeg pogoršanja stanja štete industrije Unije.

(397)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na ocjeni interesa svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i krajnjih korisnika.

(398)

Proizvođači iz Unije čiji je udio u proizvodnji u Uniji veći od 25 % surađivali su u ispitnom postupku.

(399)

Ispitni postupak pokazao je da se industrija Unije nalazila u osjetljivom položaju u kojem nije mogla u potpunosti prenijeti povećanja troškova na svoje prodajne cijene, zbog čega su se njezine profitne marže smanjile.

(400)

S obzirom na to da industrija Unije već trpi štetu i da u slučaju isteka mjera postoji velika vjerojatnost povećanja dampinškog uvoza iz Kine po štetnim cijenama, Komisija zaključuje da bi to dovelo do povećanog pritiska na cijene na tržištu Unije i daljnjeg pogoršanja štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(401)

Stoga je nastavak mjera očito u interesu industrije Unije.

(402)

U ispitnom postupku nisu surađivali ni uvoznici ni korisnici.

(403)

U početnom ispitnom postupku zaključeno je da, iako mjere nisu bile u interesu uvoznika koji se uglavnom oslanjaju na uvoz vrlo jeftinih guma iz Kine, ponovna uspostava poštenog tržišnog natjecanja vjerojatno ne bi ozbiljno utjecala na uvoznike sa širim portfeljem.

(404)

Budući da nije bilo novih dokaza, Komisija je zaključila da, kao i u početnom ispitnom postupku, nastavak mjera neće u znatnoj mjeri utjecati na uvoznike ni korisnike.

(405)

U početnom ispitnom postupku utvrđeno je da su mjere zaštite proizvođača vrhunskih guma u okviru industrije Unije koji proizvode nove visokokvalitetne gume koje su osmišljene tako da imaju dug životni ciklus i mogu se protektirati, te proizvođača protektiranih guma koji djeluju na tržištu guma 3. razine u interesu politike Unije za smanjenje otpada i održivo gospodarenje sirovinama Osim toga, uzimajući u obzir da se djelatnošću protektiranja uglavnom bave MSP-ovi, uvođenje mjera bilo bi u skladu i s važnim ciljem Komisije da se podupiru MSP-ovi (122).

(406)

U početnom ispitnom postupku dobavljači gaznog sloja dostavili su podneske u kojima su podržali uvođenje antidampinških mjera, tvrdeći da su takve mjere presudne za opstanak industrije protektiranja i navodeći da će bez aktivnosti protektiranja njihovo poslovanje biti ozbiljno pogođeno. Stoga je Komisija zaključila da bi mjere bile u interesu dobavljača gaznog sloja.

(407)

Budući da nije bilo novih dokaza, Komisija je zaključila da bi, kao i u početnom ispitnom postupku, mjere bile u interesu dobavljača gaznog sloja.

(408)

Na temelju navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi u skladu s člankom 21. osnovne uredbe prema kojima bi se zaključilo da zadržavanje postojećih mjera za uvoz guma podrijetlom iz Narodne Republike Kine ne bi bilo u interesu Unije.

(409)

Na temelju zaključaka do kojih je Komisija došla s obzirom na nastavak dampinga, ponavljanje štete i interes Unije, trebalo bi zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na gume iz Kine.

(410)

Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi primjenjiva je samo uz predočenje valjanog trgovačkog računa carinskim tijelima država članica. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi trebalo primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(411)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i osigurala opravdanost daljnje primjene niže stope pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(412)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe na razini zemlje.

(413)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se isključivo na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz Narodne Republike Kine koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Na taj uvoz ne bi se trebala primjenjivati nijedna druga pojedinačna stopa antidampinške pristojbe.

(414)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (123). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(415)

Sve zainteresirane strane obaviještene su o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Dano im je i razdoblje za podnošenje prigovora nakon te objave.

(416)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća, kad se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, koja se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(417)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,