<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><JUDGMENT xmlns:fmx="http://opoce" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:noNamespaceSchemaLocation="http://formex.publications.europa.eu/schema/formex-05.55-20141201.xd"><BIB.JUDGMENT><REF.CASE FILE="n.a."><NO.CASE>C‑68/15</NO.CASE></REF.CASE><NO.CELEX>62015CJ0068</NO.CELEX><NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2017:379">EU:C:2017:379</NO.ECLI><NO.SEQ>0001</NO.SEQ><PAGE.FIRST.ECR>1</PAGE.FIRST.ECR><PAGE.SEQ>1</PAGE.SEQ><PAGE.LAST.ECR>14</PAGE.LAST.ECR><PAGE.TOTAL>14</PAGE.TOTAL><AUTHOR>CJ</AUTHOR></BIB.JUDGMENT><CURR.TITLE><PAGE.HEADER><P>PRESUDA OD <DATE ISO="20170517">17. 5. 2017</DATE> . – PREDMET C 68 /15</P><P>X</P></PAGE.HEADER></CURR.TITLE><TITLE><TI><P><HT TYPE="UC">Presuda Suda</HT> (prvo vijeće)</P><P><DATE ISO="20170517">17. svibnja 2017.</DATE><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="STAR" NOTE.ID="E0001"><P>Jezik postupka: nizozemski</P></NOTE></P></TI></TITLE><INDEX><KEYWORD>Zahtjev za prethodnu odluku</KEYWORD><KEYWORD>Sloboda poslovnog nastana</KEYWORD><KEYWORD>Direktiva o matičnim društvima i društvima kćerima</KEYWORD><KEYWORD>Porezno zakonodavstvo</KEYWORD><KEYWORD>Porez na dobit trgovačkih društava</KEYWORD><KEYWORD>Raspodjela dobiti</KEYWORD><KEYWORD>Porez po odbitku</KEYWORD><KEYWORD>Dvostruko oporezivanje</KEYWORD><KEYWORD><HT TYPE="ITALIC">Fairness tax</HT></KEYWORD></INDEX><JUDGMENT.INIT><P>U predmetu C‑68/15,</P><P>povodom zahtjeva za prethodnu odluku na temelju članka 267. UFEU‑a, koji je uputio Grondwettelijk Hof (Ustavni sud, Belgija), odlukom od <DATE ISO="20150128">28. siječnja 2015.</DATE>, koju je Sud zaprimio <DATE ISO="20150213">13. veljače 2015.</DATE>, u postupku</P></JUDGMENT.INIT><PARTIES><PLAINTIFS><P><HT TYPE="BOLD">X</HT></P></PLAINTIFS><AGAINST>protiv</AGAINST><DEFENDANTS><P><HT TYPE="BOLD">Ministerraad,</HT></P></DEFENDANTS></PARTIES><PREAMBLE><PREAMBLE.INIT><P>SUD (prvo vijeće),</P><P>u sastavu: R. Silva de Lapuerta, predsjednica vijeća, E. Regan, J.-C. Bonichot, A. Arabadjiev i C. G. Fernlund (izvjestitelj), suci,</P><P>nezavisna odvjetnica: J. Kokott,</P><P>tajnik: C. Strömholm, administratorica,</P></PREAMBLE.INIT><GR.VISA><VISA>uzimajući u obzir pisani postupak i nakon rasprave održane <DATE ISO="20160622">22. lipnja 2016.</DATE>,</VISA></GR.VISA><GR.CONSID><CONSID><P>uzimajući u obzir očitovanja koja su podnijeli:</P><LIST TYPE="DASH"><ITEM><P>za X‑a, T. Engelen, L. Ketels i Ph. Renier, <HT TYPE="ITALIC">advocaten</HT>,</P></ITEM><ITEM><P>za belgijsku vladu, J.-C. Halleux, D. Delvaux, M. Jacobs i C. Pochet, u svojstvu agenata,</P></ITEM><ITEM><P>za francusku vladu, D. Colas, J.-S. Pilczer i S. Ghiandoni, u svojstvu agenata,</P></ITEM><ITEM><P>za Europsku komisiju, W. Roels i C. Soulay, u svojstvu agenata,</P></ITEM></LIST></CONSID></GR.CONSID><GR.VISA><VISA>saslušavši mišljenje nezavisne odvjetnice na raspravi održanoj <DATE ISO="20161117">17. studenoga 2016.</DATE>,</VISA></GR.VISA><PREAMBLE.FINAL>donosi sljedeću</PREAMBLE.FINAL></PREAMBLE><?PAGE NO="2"?><CONTENTS.JUDGMENT><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><P>Presudu</P></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0001"><NO.P>1</NO.P><TXT>Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje članka 49. UFEU‑a i članka 4. stavka 3. i članka 5. Direktive Vijeća 2011/96/EU od <DATE ISO="20111130">30. studenoga 2011.</DATE> o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na matična društva i društva kćeri različitih država članica (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="345" PAGE.FIRST="8" DATE.PUB="2011">SL 2011., L 345, str. 8</REF.DOC.OJ>.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 17., svezak 2., str. 218.; u daljnjem tekstu: Direktiva o matičnim društvima i društvima kćerima).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0002"><NO.P>2</NO.P><TXT>Zahtjev je upućen u okviru spora između X‑a i Ministerraada (Vijeće ministara, Belgija), povodom tužbe za poništenje odredbi nacionalnog prava kojima se uvodi porez različit od poreza na dobit i poreza na dohotke ili prihode nerezidenata, pod nazivom <HT TYPE="ITALIC">fairness tax</HT>, kojem podliježu rezidentna i nerezidentna društva kada raspodjeljuju dividende koje, zbog primjene određenih poreznih olakšica što ih predviđa nacionalni porezni sustav, ne ulaze u njihov konačni oporezivi prihod.</TXT></NP.ECR><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><P>Pravni okvir</P></TI></TITLE><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><P><HT TYPE="ITALIC">Pravo Unije</HT></P></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0003"><NO.P>3</NO.P><TXT>Prema uvodnoj izjavi 3. Direktive o matičnim društvima i društvima kćerima, cilj je te direktive izuzeti dividende i druge podjele dobiti koje plaćaju društva kćeri svojim matičnim društvima od poreza po odbitku te ukloniti dvostruko oporezivanje takvog dohotka na razini matičnog društva.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0004"><NO.P>4</NO.P><TXT>Uvodne izjave 7. i 9. Direktive glase:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><CONSID><NP><NO.P><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0001" ID="QS0001"/>(7)</NO.P><TXT>Kada matično društvo, na temelju povezanosti sa svojim društvom kćeri, prima raspodijeljenu dobit, država članica iz koje je matično društvo mora se suzdržati od oporezivanja takvih dobiti, ili oporezovati takve dobiti te istodobno odobriti matičnom društvu da odbije od iznosa porezne obveze onaj dio poreza na dobit koji plaća društvo kći, a koji se odnosi na te dobiti.</TXT></NP></CONSID><P>[...]</P><CONSID><NP><NO.P>(9)</NO.P><TXT>Plaćanje raspodjele dobiti i njihovog primitka stalnom nastanu matičnog društva treba dati poticaj istom postupanju kakvo je ono koje se primjenjuje između društva kćeri i matičnog društva. [...]<QUOT.END REF.START="QS0001" CODE="201D" ID="QE0001"/></TXT></NP></CONSID></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0005"><NO.P>5</NO.P><TXT>Članak 4. stavci 1. i 3. navedene direktive predviđa:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><PARAG IDENTIFIER="004.001"><NO.PARAG><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0002" ID="QS0002"/>1.</NO.PARAG><ALINEA><P>Kada matično društvo ili njegova stalna poslovna jedinica na temelju povezivanja matičnog društva sa svojim društvom kćeri prima raspodijeljenu dobit, država članica matičnog društva i država članica njegove stalne poslovne jedinice, osim kada je društvo kći likvidirano:</P><LIST TYPE="alpha"><ITEM><NP><NO.P>(a)</NO.P><TXT>suzdržava se od oporezivanja takvih dobiti; ili</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>(b)</NO.P><TXT>oporezuje takve dobiti pri čemu ovlašćuje matično društvo i stalnu poslovnu jedinicu da odbiju od iznosa porezne obveze dio poreza na dobit pravnih osoba koji se odnosi na tu dobit i koji je isplatilo društvo kći i njegova društva kćeri nižeg ranga, pod uvjetom da svaki dio trgovačkog društva i njegovog društva kćeri nižeg ranga potpada pod odredbe utvrđene u članku 2. i ispunjava zahtjeve propisane u članku 3. do granice iznosa odgovarajuće obračunate porezne obveze.</TXT></NP></ITEM></LIST></ALINEA></PARAG><P>[...]</P><?PAGE NO="3"?><PARAG IDENTIFIER="004.003"><NO.PARAG>3.</NO.PARAG><ALINEA>Svaka država članica zadržava mogućnost da odluči da se troškovi koji se odnose na udio kapitala i gubici koji proizlaze iz raspodjele dobiti društva kćeri, ne odbijaju od oporezive dobiti matičnog društva.</ALINEA><ALINEA>Kada su u takvom slučaju troškovi upravljanja koji se odnose na udio kapitala određeni kao jedinstvena stopa, određeni iznos ne smije prelaziti 5 % dobiti koju raspodjeljuje društvo kći.<QUOT.END REF.START="QS0002" CODE="201D" ID="QE0002"/></ALINEA></PARAG></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0006"><NO.P>6</NO.P><TXT>Članak 5. Direktive o matičnim društvima i društvima kćerima propisuje:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0003" ID="QS0003"/>Dobit koju društvo kći raspodjeljuje svojem matičnom društvu izuzeta je od plaćanja poreza po odbitku.<QUOT.END REF.START="QS0003" CODE="201D" ID="QE0003"/></ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><P><HT TYPE="ITALIC">Belgijsko pravo</HT></P></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0007"><NO.P>7</NO.P><TXT>Wetboek van de inkomstenbelastingen 1992 (Zakonik o porezu na dohodak iz 1992.) izmijenjen je Wetom houdende diverse bepaligen (Zakon koji sadržava različite odredbe) od <DATE ISO="20130730">30. srpnja 2013.</DATE> (<HT TYPE="ITALIC">Belgisch Staatsblad</HT>, <DATE ISO="20130801">1. kolovoza 2013.</DATE>, u daljnjem tekstu: WIB 92). Poglavlje 15. tog zakona od <DATE ISO="20130730">30. srpnja 2013.</DATE> sadržava odjeljak 2., čiji je pododjeljak 1. naslovljen <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0004" ID="QS0004"/><HT TYPE="ITALIC">Fairness Tax</HT><QUOT.END REF.START="QS0004" CODE="201D" ID="QE0004"/>. Taj pododjeljak sadržava članke 43. do 51., kojima se izmjenjuju članci 198., 207., 218., 219.b, 233., 246., 275. i 463.a WIB‑a 92.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0008"><NO.P>8</NO.P><TXT>Na temelju članka 198. stavka 1., 1° WIB‑a 92:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><P><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0005" ID="QS0005"/>Poslovnim troškovima ne smatraju se:</P><P><LIST TYPE="ARAB"><ITEM><NP><NO.P>1.</NO.P><TXT>porez na dobit trgovačkih društava, uključujući posebne poreze koji se plaćaju na temelju članaka 219.a do 219.c, iznosi plaćeni kao predujam poreza na dobit društava i porez po odbitku koji snosi dužnik prihoda za korisnika povredom članka 261., ali uz isključenje posebnog poreza na temelju članka 219.<QUOT.END REF.START="QS0005" CODE="201D" ID="QE0005"/></TXT></NP></ITEM></LIST></P></ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0009"><NO.P>9</NO.P><TXT>Članak 207. drugi podstavak tog zakonika propisuje:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0006" ID="QS0006"/>Nijedan od odbitaka ili naknada za gubitak poreznog razdoblja ne može se ostvariti na dijelu prihoda koji proizlazi iz neuobičajenih i nepotrebnih pogodnosti iz članka 79., niti na financijskim pogodnostima ili bilo kojoj vrsti primitaka iz članka 53., 24°, niti na različitim osnovicama za posebne poreze utvrđenima na temelju troškova ili pogodnosti svih vrsta, koji nisu opravdani sukladno članku 219., niti na dijelu dobiti koji je vezan uz troškove iz članka 198. stavka 1., 9.° i 12.°, niti na dijelu dobiti koja proizlazi iz nepoštovanja članka 194.c stavka 2. podstavka 4. i primjene članka 194.c stavka 4., niti na kapitalnoj dobiti iz članka 217., 3.°, niti na dividendama iz članka 219.b.<QUOT.END REF.START="QS0006" CODE="201D" ID="QE0006"/></ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0010"><NO.P>10</NO.P><TXT>Članak 218. stavak 1. navedenog zakonika glasi kako slijedi:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0007" ID="QS0007"/>Porez obračunat sukladno člancima 215. do 217. i posebni porez iz članka 219.b mogu se povećati kako je predviđeno člancima 157. do 168. za porez za fizičke osobe, u slučaju izostanka ili nedostatnosti uplata predujma.</ALINEA><ALINEA>Odstupanjem od članaka 160. i 165., ograničenje povećanja od 90 % i povećanje osnovice za izračun od 106 % poreza državi nisu, međutim, primjenjivi.<QUOT.END REF.START="QS0007" CODE="201D" ID="QE0007"/></ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0011"><NO.P>11</NO.P><TXT>Članak 219.b tog zakonika predviđa:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><PARAG IDENTIFIER="219.001"><NO.PARAG><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0008" ID="QS0008"/>Stavak 1.</NO.PARAG><ALINEA>Za porezno razdoblje tijekom kojega su raspodijeljene dividende u smislu članka 18. podstavka 1., 1.° do 2.°a posebni porez uvodi se i obračunava sukladno sljedećim stavcima.</ALINEA><?PAGE NO="4"?><ALINEA>Taj posebni porez samostalan je i, ako je potrebno, dopunski drugim porezima koji se plaćaju na temelju drugih odredbi ovog zakonika ili, ako je potrebno, u okviru provedbe posebnih zakonskih odredbi.</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="219.002"><NO.PARAG>Stavak 2.</NO.PARAG><ALINEA>Polazište osnovice za oporezivanje ovim porezom čini pozitivna razlika između bruto dividendi, koje su raspodijeljene u poreznom razdoblju, i konačnog oporezivog prihoda, koji zapravo podliježe porezu na dobit trgovačkih društava iz članaka 215. i 216.</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="219.003"><NO.PARAG>Stavak 3.</NO.PARAG><ALINEA>Porezna osnovica umanjuje se za dio raspodijeljenih dividendi koji potječe od pričuva koje su oporezovane ranije, a najkasnije u poreznoj godini 2014. Za primjenu tog umanjenja uzimanje u obzir već oporezovanih pričuva imat će prednost u odnosu na zadnje uvedene pričuve.</ALINEA><ALINEA>Za poreznu godinu 2014. dividende raspodijeljene tijekom istog poreznog razdoblja ne mogu se nikada uzeti u obzir kao pričuve oporezovane u tom istom poreznom razdoblju.</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="219.004"><NO.PARAG>Stavak 4.</NO.PARAG><ALINEA>Dobiveni saldo stoga je ograničen prema postotku koji izražava omjer između:<P><LIST TYPE="DASH"><ITEM><P>s jedne strane, u brojniku, odbitaka za prijenose gubitaka koji su stvarno provedeni u poreznom razdoblju i odbitaka za rizični kapital koji su stvarno provedeni u istom poreznom razdoblju, i</P></ITEM><ITEM><P>s druge strane, u nazivniku, oporezivog prihoda u poreznom razdoblju, bez uzimanja u obzir neoporezivih umanjenja vrijednosti, pričuva i dodanih vrijednosti.</P></ITEM></LIST></P></ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="219.005"><NO.PARAG>Stavak 5.</NO.PARAG><ALINEA>Osnovica utvrđena prema prethodnim stavcima ne može se ograničiti ili umanjiti ni na koji drugi način.</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="219.006"><NO.PARAG>Stavak 6.</NO.PARAG><ALINEA>Posebni porez iznosi 5 % tako obračunatog iznosa.</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="219.007"><NO.PARAG>Stavak 7.</NO.PARAG><ALINEA>Trgovačka društva koja se na osnovi članka 15. Zakona o trgovačkim društvima smatraju malim trgovačkim društvima za poreznu godinu koja je vezana uz porezno razdoblje tijekom kojega su dividende raspodijeljene ne podliježu tom porezu.<QUOT.END REF.START="QS0008" CODE="201D" ID="QE0008"/></ALINEA></PARAG></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0012"><NO.P>12</NO.P><TXT>Članak 233. stavak 3. WIB‑a 92 glasi:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0009" ID="QS0009"/>Nadalje, posebni porez utvrđuje se prema pravilima predviđenima člankom 219.b. Za primjenu te mjere, što se tiče belgijskih stalnih poslovnih jedinica, pod <QUOT.START CODE="201A" REF.END="QE0010" ID="QS0010"/>raspodijeljenim dividendama<QUOT.END REF.START="QS0010" CODE="2019" ID="QE0010"/> smatra se dio bruto dividendi koje je društvo raspodijelilo, a koji odgovara udjelu belgijske stalne poslovne jedinice u ukupnom prihodu društva.<QUOT.END REF.START="QS0009" CODE="201D" ID="QE0009"/></ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0013"><NO.P>13</NO.P><TXT>Članak 246. podstavak 1., 3° tog zakonika glasi kako slijedi:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0011" ID="QS0011"/>ne dovodeći u pitanje primjenu članka 218., posebni porez iz članka 233. stavka 3.° obračunava se po stopi od 5 %<QUOT.END REF.START="QS0011" CODE="201D" ID="QE0011"/>.</ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR><?PAGE NO="5"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0014"><NO.P>14</NO.P><TXT>Članak 463.a stavak 1., 1.° navedenog zakonika predviđa:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><P><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0012" ID="QS0012"/>Na temelju dodatnog kriznog doprinosa, određuju se, isključivo u korist države, 3 dodatna centa:</P><P><LIST TYPE="OTHER"><ITEM><NP><NO.P>1°</NO.P><TXT>na porez na dobit trgovačkih društava, na porez na pravne osobe iz članka 220., 2.° i 3.° i, za obveznike iz članka 227., 2.° i 3.°, uz izuzeće stranih država i njihovih političkih jedinica i jedinica lokalne samouprave, na porez na nerezidente, uključujući posebne poreze iz članaka 219.a i 219.b i članka 246. podstavaka 1., 2.° i 3.°; dodatni krizni doprinosi obračunavaju se na te određene poreze:</TXT><P><LIST TYPE="DASH"><ITEM><P>prije uračunavanja predujma iz članaka 218. i 226. i članka 246. stavka 1., 1.° i podstavka 2., odbitka poreza, paušalnog dijela inozemnog poreza i poreznog kredita, iz članaka 277. do 296.;</P></ITEM><ITEM><P>prije primjene povećanja predviđenog u slučaju izostanka ili nedostatnosti uplata predujma iz prve alineje<QUOT.END REF.START="QS0012" CODE="201D" ID="QE0012"/>.</P></ITEM></LIST></P></NP></ITEM></LIST></P></ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0015"><NO.P>15</NO.P><TXT>Članak 275. podstavak 4. istog zakonika glasi kako slijedi:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0013" ID="QS0013"/>Kralj može povećati postotak predviđen podstavkom 3. dekretom donesenim nakon savjetovanja s Vijećem ministara za poslodavce iz ovog članka koji se smatraju malim trgovačkim društvima na temelju članka 15. Zakona o trgovačkim društvima ili su fizičke osobe koje, <HT TYPE="ITALIC">mutatis mutandis</HT>, ispunjavaju kriterije iz navedenog članka 15. Kralj će zakonodavnim tijelima, odmah ako zasjedaju, a ako ne, onda početkom sljedećeg zasjedanja, podnijeti nacrt zakona o potvrđivanju dekretâ za provedbu ovog podstavka.<QUOT.END REF.START="QS0013" CODE="201D" ID="QE0013"/></ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0016"><NO.P>16</NO.P><TXT>U članku 51. Zakona od <DATE ISO="20130730">30. srpnja 2013.</DATE> koji sadržava različite odredbe propisano je:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0014" ID="QS0014"/>Članci 43. do 49. stupaju na snagu od porezne godine 2014.</ALINEA><ALINEA>Nijedna izmjena od <DATE ISO="20130628">28. lipnja 2013.</DATE> do datuma zaključenja godišnjih financijskih izvješća neće imati utjecaja na primjenu mjera navedenih u ovom pododjeljku.</ALINEA><ALINEA>Članak 50. primjenjuje se na naknade koje su isplaćene ili dodijeljene počevši od <DATE ISO="20140101">1. siječnja 2014.</DATE><QUOT.END REF.START="QS0014" CODE="201D" ID="QE0014"/></ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR></GR.SEQ></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><P>Glavni postupak i prethodna pitanja</P></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0017"><NO.P>17</NO.P><TXT>X je pred Grondwettelijk Hofom (Ustavni sud, Belgija) podnio tužbu za poništenje odredbi nacionalnog prava kojima je uveden <HT TYPE="ITALIC">fairness tax</HT>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0018"><NO.P>18</NO.P><TXT>Sud koji je uputio zahtjev iznosi da je <HT TYPE="ITALIC">fairness tax</HT> poseban porez različit od poreza na dobit trgovačkih društava i poreza na nerezidente čiji je sustav predviđen člancima 43. do 51. Zakona od <DATE ISO="20130730">30. srpnja 2013.</DATE> koji sadržava različite odredbe. On se primjenjuje kada se raspodjeljuju dividende za isto porezno razdoblje i kada je oporezivi prihod društva u cijelosti ili djelomično smanjen primjenom različitih odbitaka predviđenih nacionalnim poreznim sustavom.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0019"><NO.P>19</NO.P><TXT>U okviru svoje tužbe za poništenje članaka 43. do 51. tog zakona X ističe, kao prvo, da <HT TYPE="ITALIC">fairness tax</HT> predstavlja ograničenje slobode poslovnog nastana jer nerezidentnim društvima ograničava slobodan odabir pravnog oblika za obavljanje svojih gospodarskih djelatnosti u Belgiji.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0020"><NO.P>20</NO.P><TXT>Naime, nerezidentno društvo koje obavlja gospodarsku djelatnost u Belgiji putem društva kćeri podliježe izravno <HT TYPE="ITALIC">fairness taxu</HT> samo ako mu to društvo kći stvarno raspodijeli dividendu na svoju dobit, neovisno o tome raspodjeljuje li to nerezidentno društvo, osim toga, sâmo dividendu ili ne.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="6"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0021"><NO.P>21</NO.P><TXT>Naprotiv, ako nerezidentno društvo obavlja gospodarsku djelatnost u Belgiji putem stalne poslovne jedinice, ono će podlijegati <HT TYPE="ITALIC">fairness taxu</HT> ako sâmo raspodijeli dividendu neovisno o tome je li dobit stalne poslovne jedinice proslijeđena tom društvu ili je bila zadržana ili ponovno uložena u Belgiji ili ne. Porezna osnovica tog društva mogla bi stoga obuhvaćati i dobit koju je ono ostvarilo izvan Belgije samo zbog toga što potonje raspolaže stalnom poslovnom jedinicom u Belgiji.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0022"><NO.P>22</NO.P><TXT>Osim toga, <HT TYPE="ITALIC">fairness tax</HT> također predstavlja diskriminaciju koja se temelji na državljanstvu između nerezidentnog društva koje obavlja gospodarsku djelatnost u Belgiji putem stalne poslovne jedinice i određenog rezidentnog društva, s obzirom na to da nerezidentno društvo može podlijegati tom porezu čak i ako je dobit njegove stalne poslovne jedinice bila zadržana ili ponovno uložena u Belgiji, dok to neće biti slučaj ako rezidentno društvo pridržava ili reinvestira svoju dobit u cijelosti u toj državi članici.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0023"><NO.P>23</NO.P><TXT>Vijeće ministara smatra da navodna razlika u postupanju proizlazi iz posebnih obilježja stalne poslovne jedinice, s obzirom na to da, za razliku od društva kćeri, stalna poslovna jedinica ne može sâma raspodijeliti dividende.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0024"><NO.P>24</NO.P><TXT>Što se tiče navodne razlike u postupanju između nerezidentnog društva koje obavlja gospodarsku djelatnost u Belgiji putem stalne poslovne jedinice i rezidentnog društva, Vijeće ministara navodi da, kako bi se izbjegle moguće diskriminacije, odnosno zakonodavstvo za utvrđivanje porezne osnovice <HT TYPE="ITALIC">fairness taxa</HT> nerezidentnog društva predviđa izračun fiktivne dividende. Tim se zakonodavstvom stoga ne uvodi nikakva razlika u postupanju, već se prilagođava okolnostima.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0025"><NO.P>25</NO.P><TXT>Drugo, prema X.-u, <HT TYPE="ITALIC">fairness tax</HT> treba smatrati porezom po odbitku – s obzirom na to da se naplaćuje na dobit koju društvo kći raspodjeljuje svojem matičnom društvu – i stoga je protivan članku 5. Direktive o matičnim društvima i društvima kćerima, na temelju kojeg je dobit koju društvo kći raspodjeljuje svojem matičnom društvu izuzeta od plaćanja poreza po odbitku.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0026"><NO.P>26</NO.P><TXT>Vijeće ministara smatra da <HT TYPE="ITALIC">fairness tax</HT> nije prikriveni porez po odbitku, već posebni porez koji se obračunava s obzirom na raspodijeljene dividende koje nisu vidljive u oporezivom prihodu društva kćeri zbog toga što su bile predmet odbitaka za rizični kapital i/ili odbitaka za ranije gubitke.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0027"><NO.P>27</NO.P><TXT>Treće, X smatra da <HT TYPE="ITALIC">fairness tax</HT> može imati učinak podvrgavanja dobiti koja ulazi u područje primjene Direktive o matičnim društvima i društvima kćerima oporezivanju koje prelazi gornju vrijednost od 5 %, propisanu člankom 4. stavkom 3. te direktive.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0028"><NO.P>28</NO.P><TXT>Naime, izuzeće od 95 % dobiti primjenjivo je samo ako je primljena dobit bila odmah raspodijeljena iste godine. Ako je raspodijeljena neke sljedeće godine, ta će dobit podlijegati <HT TYPE="ITALIC">fairness taxu</HT> za dio viši od 5 %, s obzirom na to da faktor proporcionalnosti uzima u obzir samo dobit iz te godine i na odbitak za rizični kapital koji se na nju primjenjuje i/ili na odbitak za prijenose gubitaka iz te godine.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0029"><NO.P>29</NO.P><TXT>Prema Vijeću ministara, raspodjela ili neraspodjela dobiti strateški je izbor matičnog društva. <HT TYPE="ITALIC">Fairness tax</HT> za isto društvo razlikuje se svake porezne godine, s obzirom na iznos raspodijeljenih dividendi, primjenu odbitka za rizični kapital i visinu oporezivog prihoda, te mu stoga posljedica nije podvrgavanje oporezivanju dijela dividende koji prelazi gornju vrijednost od 5 %.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0030"><NO.P>30</NO.P><TXT>U tim je uvjetima Grondwettelijk Hof (Ustavni sud, Belgija) odlučio prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeća prethodna pitanja:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><LIST TYPE="OTHER"><ITEM><NP><NO.P><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0015" ID="QS0015"/>1.</NO.P><TXT>Treba li članak 49. UFEU‑a tumačiti na način da mu se protivi nacionalni sustav na temelju kojeg:</TXT><P><LIST TYPE="alpha"><ITEM><NP><NO.P>(a)</NO.P><TXT>društva sa sjedištem u drugoj državi članici sa stalnom poslovnom jedinicom u Belgiji podliježu porezu ako donesu odluku o raspodjeli dobiti koja ne ulazi u konačni oporezivi prihod društva (neovisno o tome je li matično društvo primilo dobit stalne belgijske poslovne jedinice), dok<?PAGE NO="7"?> društva sa sjedištem u drugoj državi članici i s belgijskim društvom kćeri ne podliježu takvom porezu ako donesu odluku o raspodjeli dobiti koja ne ulazi u konačni oporezivi prihod društva (neovisno o tome je li društvo kći raspodijelilo dividendu ili nije);</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>(b)</NO.P><TXT>društva sa sjedištem u drugoj državi članici i sa stalnom poslovnom jedinicom u Belgiji podliježu porezu prilikom potpunog unosa belgijske dobiti u pričuve ako donesu odluku o raspodjeli dobiti koja ne ulazi u konačni oporezivi prihod društva, dok prilikom potpunog unosa dobiti u pričuve belgijska društva ne podliježu takvom porezu?</TXT></NP></ITEM></LIST></P></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>2.</NO.P><TXT>Treba li članak 5. Direktive o matičnim društvima i društvima kćerima tumačiti na način da se radi o porezu po odbitku ako odredba nacionalnog prava propisuje da se prilikom raspodjele dobiti društva kćeri matičnom društvu nalaže plaćanje poreza jer se u istom poreznom razdoblju raspodjeljuju dividende, a oporezivi prihod se u cijelosti ili djelomično umanjuje za odbitak za rizični kapital i/ili prenesene porezne gubitke, dok dobit na temelju nacionalnog zakonodavstva ne bi bila oporeziva kada bi ostala kod društva kćeri i ne bi bila raspodijeljena društvu majci?</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>3.</NO.P><TXT>Treba li članak 4. stavak 3. Direktive o matičnim društvima i društvima kćerima tumačiti na način da mu se protivi nacionalni propis prema kojem se na raspodjelu dividendi razrezuje porez ako taj propis dovodi do toga da se društvu oporezuje dio dividende koji prelazi prag određen člankom 4. stavkom 3. te direktive ako to društvo primljenu dividendu raspodijeli nakon godine u kojoj ju je ono samo primilo, dok do toga ne dolazi ako to društvo dividendu ponovno raspodijeli u godini u kojoj ju je primilo?<QUOT.END REF.START="QS0015" CODE="201D" ID="QE0015"/></TXT></NP></ITEM></LIST></QUOT.S></P></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><P>O prethodnim pitanjima</P></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0031"><NO.P>31</NO.P><TXT>Ponajprije treba istaknuti da se svojim pitanjima sud koji je uputio zahtjev raspituje o usklađenosti s pravom Unije poreznog zakonodavstva države članice o kojem je riječ u glavnom postupku, a koje je primjenjivo u situaciji kada je iznos dobiti koju raspodjeljuje određeno društvo – neovisno o tome radi li se o rezidentnom društvu, uključujući rezidentno društvo kći nerezidentnog društva, ili nerezidentnom društvu koje obavlja djelatnost u državi članici putem stalne poslovne jedinice – nakon korištenja određenih poreznih olakšica predviđenih nacionalnim poreznim sustavom navedene države članice znatno viši od konačnog oporezivog prihoda tog društva u toj državi članici.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0032"><NO.P>32</NO.P><TXT>Iz spisa podnesenog Sudu proizlazi da je cilj tog poreznog zakonodavstva oporezivati prihode koji pripadaju u poreznu nadležnost dotične države članice i koji se, zbog takvog korištenja, raspodjeljuju bez podvrgavanja porezu na dobit trgovačkih društava, u pogledu rezidentnih društava, ili porezu na nerezidente, u pogledu nerezidentnih društava, u toj državi članici.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0033"><NO.P>33</NO.P><TXT>Iz tog spisa također proizlazi da porezno zakonodavstvo o kojem je riječ u glavnom postupku ima oblik posebnog poreza različitog od poreza na dobit trgovačkih društava i poreza na nerezidente, čija je stopa određena na 5,15 %. Polazište za osnovicu ovog poreza čini pozitivna razlika između, s jedne strane, bruto dividendi koje su raspodijeljene u poreznom razdoblju i, s druge strane, konačnog oporezivog prihoda, koji zapravo podliježe uobičajenoj stopi poreza na dobit trgovačkih društava. Tako utvrđena porezna osnovica umanjuje se za dio raspodijeljenih dividendi koji potječe od pričuva koje su oporezovane ranije, a najkasnije u poreznoj godini 2014. Dobiveni saldo ograničen je koeficijentom koji se sastoji od razlomka koji odražava omjer između odbitka za rizični kapital i/ili prenesenih gubitaka za porezno razdoblje, u brojniku, i oporezivog prihoda u poreznom razdoblju, u nazivniku.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0034"><NO.P>34</NO.P><TXT>Za utvrđivanje porezne osnovice što se tiče nerezidentnih društava isto zakonodavstvo predviđa izračun <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0016" ID="QS0016"/>fiktivne dividende<QUOT.END REF.START="QS0016" CODE="201D" ID="QE0016"/>. U tom slučaju <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0017" ID="QS0017"/>raspodijeljene dividende<QUOT.END REF.START="QS0017" CODE="201D" ID="QE0017"/> sastoje se od dijela bruto dividendi koje je raspodijelilo nerezidentno društvo, a koji odgovara udjelu belgijske stalne poslovne jedinice u ukupnom prihodu društva.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="8"?><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><P><HT TYPE="ITALIC">Prvo pitanje</HT></P></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0035"><NO.P>35</NO.P><TXT>U cilju ispitivanja pitanja kako je postavljeno, najprije valja podsjetiti da sjedište određenog društva, poput državljanstva kod fizičkih osoba, služi za utvrđivanje njegove veze s pravnim poretkom određene države (vidjeti, među ostalim, presude od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="19860128">28. siječnja 1986.</DATE>, <NAME.CASE>Komisija/Francuska</NAME.CASE>, <NO.CASE>270/83</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1986:37">EU:C:1986:37</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0018">18.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> i od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20001214">14. prosinca 2000.</DATE>, <NAME.CASE>AMID</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑141/99</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2000:696">EU:C:2000:696</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0020">20.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0036"><NO.P>36</NO.P><TXT>Iz toga slijedi da se primjena nacionalnog poreznog zakonodavstva, poput onoga o kojem je riječ u glavnom postupku, na rezidentno društvo kćer nerezidentnog društva, s jedne strane, i na stalnu poslovnu jedinicu rezidentnog društva, s druge strane, odnosi na porezni tretman kako rezidentnog tako i nerezidentnog društva.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0037"><NO.P>37</NO.P><TXT>Međutim, u ovom je slučaju nesporno da belgijsko porezno zakonodavstvo na isti način postupa prema rezidentnim društvima, uključujući rezidentna društva kćeri nerezidentnih društava, i nerezidentnim društvima, s obzirom na to da su sva ta društva obveznici <HT TYPE="ITALIC">fairness taxa</HT> kada raspodjeljuju dividende u okolnostima opisanima u točkama 31. i 32. ove presude.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0038"><NO.P>38</NO.P><TXT>Pod tim uvjetima, postavljeno pitanje treba shvaćati u smislu da se njime teži saznati treba li slobodu poslovnog nastana tumačiti na način joj se protivi porezno zakonodavstvo države članice poput onoga u glavnom postupku, na temelju kojega su i nerezidentno društvo koje obavlja gospodarsku djelatnost u Belgiji putem stalne poslovne jedinice kao i rezidentno društvo, uključujući rezidentno društvo kćer nerezidentnog društva, obveznici poreza kao što je <HT TYPE="ITALIC">fairness tax</HT>, kada ta društva raspodjeljuju dividende koje, zbog korištenja određenih poreznih olakšica predviđenih nacionalnim poreznim sustavom, ne ulaze u njihov konačni oporezivi prihod.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0039"><NO.P>39</NO.P><TXT>Sloboda poslovnog nastana, koju članak 49. UFEU‑a priznaje državljanima Europske unije, uključuje pravo pokretanja i obavljanja djelatnosti u svojstvu samozaposlenih osoba te pravo osnivanja i upravljanja poduzećima sukladno istim uvjetima koje zakonodavstvo države članice poslovnog nastana utvrđuje za svoje državljane. Ona, sukladno članku 54. UFEU‑a, trgovačkim društvima osnovanima sukladno pravu neke države članice, a čije se registrirano sjedište, središnja uprava ili glavno mjesto poslovanja nalazi unutar Unije, priznaje pravo da svoju djelatnost u drugoj državi članici obavljaju putem društava kćeri, zastupništava ili podružnica (presuda od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20140717">17. srpnja 2014.</DATE>, <NAME.CASE>Nordea Bank Danmark</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑48/13</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2014:2087">EU:C:2014:2087</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0017">17.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> i navedena sudska praksa).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0040"><NO.P>40</NO.P><TXT>Što se tiče postupanja u državi članici domaćinu, iz sudske prakse Suda proizlazi da – s obzirom na to da druga rečenica prvog podstavka članka 49. UFEU‑a gospodarskim subjektima izričito daje mogućnost da za obavljanje svojih djelatnosti u drugoj državi članici slobodno odaberu primjeren pravni oblik – taj se slobodan odabir ne smije ograničiti diskriminirajućim poreznim odredbama (rješenje od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20090604">4. lipnja 2009.</DATE>, <NAME.CASE>KBC Bank i Beleggen, Risicokapitaal, Beheer</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑439/07 i C‑499/07</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2009:339">EU:C:2009:339</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0077">77.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> i navedena sudska praksa).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0041"><NO.P>41</NO.P><TXT>Što se poreznih odredbi tiče, iz sudske prakse Suda proizlazi da je na svakoj državi članici, uz poštovanje prava Unije, uređenje njezina poreznog sustava koji se odnosi na oporezivanje dobiti, s obzirom na to da ta dobit pripada u poreznu nadležnost dotične države članice. Iz toga proizlazi da država članica domaćin ima slobodu odrediti oporezivi događaj, poreznu osnovicu i poreznu stopu koja se primjenjuje na različite oblike poslovnih jedinica društava koja posluju u toj državi članici, pod uvjetom dodjeljivanja nerezidentnim društvima tretmana koji nije diskriminirajući u odnosu na usporedive nacionalne poslovne nastane (vidjeti u tom smislu presude od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20061212">12. prosinca 2006.</DATE>, <NAME.CASE>Test Claimants in the FII Group Litigation</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑446/04</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2006:774">EU:C:2006:774</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0047">47.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> i od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20080626">26. lipnja 2008.</DATE>, <NAME.CASE>Burda</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑284/06</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2008:365">EU:C:2008:365</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0086">86.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> i navedenu sudsku praksu).</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="9"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0042"><NO.P>42</NO.P><TXT>Diskriminacija može nastati samo primjenom različitih pravila na usporedive situacije ili primjenom istog pravila na različite situacije (presude od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="19950214">14. veljače 1995.</DATE>, <NAME.CASE>Schumacker</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑279/93</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1995:31">EU:C:1995:31</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0030">30.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> i od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20111201">1. prosinca 2011.</DATE>, <NAME.CASE>Komisija/Mađarska</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑253/09</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2011:795">EU:C:2011:795</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0050">50.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> i navedena sudska praksa).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0043"><NO.P>43</NO.P><TXT>U ovom slučaju nesporno je da nerezidentno društvo koje obavlja gospodarsku djelatnost u Belgiji putem stalne poslovne jedinice i rezidentno društvo, uključujući društvo kćer nerezidentnog društva, u načelu podliježu istovjetnom poreznom tretmanu, s obzirom na to da su obveznici <HT TYPE="ITALIC">fairness taxa</HT> kada raspodjeljuju dividende koje, zbog korištenja određenih poreznih olakšica predviđenih nacionalnim poreznim sustavom, ne ulaze u njihov konačni oporezivi prihod.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0044"><NO.P>44</NO.P><TXT>Međutim, budući da iz spisa podnesenog Sudu proizlazi da je nerezidentno društvo koje obavlja gospodarsku djelatnost u Belgiji putem stalne poslovne jedinice – za razliku od rezidentnog društva koje je obveznik poreza na dobit trgovačkih društava na temelju svojeg svjetskog dohotka – porezni obveznik u toj državi članici samo na osnovi dobiti koju ostvaruje samo ta stalna poslovna jedinica, situacija bi mogla biti drukčija, a predmetno zakonodavstvo tada bi predstavljalo ograničenje slobode poslovnog nastana ako bi način određivanja porezne osnovice <HT TYPE="ITALIC">fairness taxa</HT> zapravo dovodio do toga da se prema tom nerezidentnom društvu postupa na manje povoljan način nego prema rezidentnom društvu.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0045"><NO.P>45</NO.P><TXT>Prema belgijskoj vladi, propisujući izračun fiktivne dividende u cilju određivanja porezne osnovice <HT TYPE="ITALIC">fairness taxa</HT> takvog nerezidentnog društva, porezno zakonodavstvo o kojem je riječ u glavnom postupku vodilo je računa o toj razlici u načinu izračuna porezne osnovice i stoga nastoji izbjeći moguće diskriminacije.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0046"><NO.P>46</NO.P><TXT>X i Europska komisija smatraju, naprotiv, da taj način izračuna može dovesti do znatno strožeg oporezivanja nerezidentnog društva. U tom pogledu, s jedne strane, X tvrdi da u određenim situacijama navedeni način izračuna dovodi do toga da se tom nerezidentnom društvu oporezuje i druga dobit osim one koju je stvorila stalna poslovna jedinica u Belgiji. S druge strane, Komisija ističe da je rezidentno društvo, uključujući rezidentno društvo kćer nerezidentnog društva, obveznik <HT TYPE="ITALIC">fairness taxa</HT> samo kada stvarno raspodjeljuje dividendu, dok je nerezidentno društvo koje obavlja gospodarsku djelatnost u dotičnoj državi članici putem stalne poslovne jedinice obveznik toga poreza kada raspodjeljuje dividendu, čak i ako dobit te stalne poslovne jedinice ne čini dio dividendi koje to nerezidentno društvo raspodjeljuje.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0047"><NO.P>47</NO.P><TXT>U ovom slučaju na sudu koji je uputio zahtjev, koji je jedini nadležan za tumačenje nacionalnog prava, jest da, vodeći računa o svim elementima poreznog zakonodavstva u glavnom postupku i cjelokupnom nacionalnom poreznom sustavu, provjeri dovodi li način izračuna porezne osnovice u svim situacijama do toga da je porezni tretman nerezidentnog društva koje obavlja gospodarsku djelatnost u Belgiji putem stalne poslovne jedinice manje povoljan od onoga kojem podliježe rezidentno društvo (vidjeti u tom smislu presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20150917">17. rujna 2015.</DATE>, <NAME.CASE>Miljoen i dr.</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑10/14, C‑14/14 i C‑17/14</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2015:608">EU:C:2015:608</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0048">48.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0048"><NO.P>48</NO.P><TXT>U okviru te provjere sud koji je uputio zahtjev morat će voditi računa o činjenici da odnosno zakonodavstvo u glavnom postupku teži oporezivati raspodijeljenu dobit koja pripada u belgijsku poreznu nadležnost, ali u odnosu na koju ta država članica, zbog korištenja određenih poreznih olakšica predviđenih nacionalnim poreznim sustavom, nije izvršila svoju poreznu nadležnost. Stoga, u situaciji u kojoj način izračuna porezne osnovice nerezidentnog društva dovodi do toga da se tom društvu oporezuje i dobit koja ne pripada u poreznu nadležnost te države članice, navedeno nerezidentno društvo trpi manje povoljan porezni tretman od onoga rezidentnog društva.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0049"><NO.P>49</NO.P><TXT>Ako iz te provjere proiziđe da takav tretman postoji, tada bi trebalo smatrati da porezno zakonodavstvo poput odnosnog u glavnom postupku predstavlja prepreku slobodi poslovnog nastana.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="10"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0050"><NO.P>50</NO.P><TXT>Takva prepreka dopuštena je samo ako se odnosi na situacije koje nisu objektivno usporedive ili ako je opravdana nekim važnim razlozima u općem interesu (presuda od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20140717">17. srpnja 2014.</DATE>, <NAME.CASE>Nordea Bank Danmark</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑48/13</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2014:2087">EU:C:2014:2087</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0023">23.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> i navedena sudska praksa).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0051"><NO.P>51</NO.P><TXT>Treba podsjetiti da usporedivost situacije s prekograničnim elementom i unutarnje situacije treba ispitivati vodeći računa o cilju predmetnih nacionalnih odredbi (presude od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20121108">8. studenoga 2012.</DATE>, <NAME.CASE>Komisija/Finska</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑342/10</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2012:688">EU:C:2012:688</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0036">36.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> i od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20160602">2 lipnja 2016.</DATE>, <NAME.CASE>Pensioenfonds Metaal en Techniek</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑252/14</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2016:402">EU:C:2016:402</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0048">48.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> ).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0052"><NO.P>52</NO.P><TXT>Međutim, s obzirom na porezno zakonodavstvo države članice domaćina koje teži spriječiti da dobit ostvarena u toj državi, zbog korištenja određenih poreznih olakšica predviđenih nacionalnim poreznim sustavom, bude raspodijeljena bez oporezivanja poreznog obveznika, situacija nerezidentnog poreznog obveznika koji obavlja gospodarsku djelatnost u navedenoj državi članici putem stalne poslovne jedinice usporediva je s onom poreznog obveznika rezidenta. Naime, u tim dvama slučajevima to porezno zakonodavstvo teži omogućiti toj istoj državi da izvršava svoju ovlast oporezivanja nad dobiti koja pripada u njezinu poreznu nadležnost (vidjeti u tom smislu presude od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20061114">14. studenoga 2006.</DATE>, <NAME.CASE>Kerckhaert i Morres</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑513/04</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2006:713">EU:C:2006:713</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0019">19.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> i od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20140903">3. rujna 2014.</DATE>, <NAME.CASE>Komisija/Španjolska</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑127/12</NO.CASE>, neobjavljenu, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2014:2130">EU:C:2014:2130</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0077">77.</REF.NP.ECR> i <REF.NP.ECR REF="NP0078">78.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0053"><NO.P>53</NO.P><TXT>Prema tome, s obzirom na predmetno zakonodavstvo u glavnom postupku, situacija nerezidentnog društva koje obavlja gospodarsku djelatnost putem stalne poslovne jedinice usporediva je s onom rezidentnog društva, uključujući rezidentno društvo kćer nerezidentnog društva.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0054"><NO.P>54</NO.P><TXT>Stoga se navedeno ograničenje može opravdati samo važnim razlozima u općem interesu. U tom je slučaju, nadalje, bitno da ograničenje bude prikladno za osiguranje ostvarenja zadanog cilja i da ne prelazi ono što je nužno za njegovo postizanje (presuda od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20140717">17. srpnja 2014.</DATE>, <NAME.CASE>Nordea Bank Danmark</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑48/13</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2014:2087">EU:C:2014:2087</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0025">25.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> i navedena sudska praksa).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0055"><NO.P>55</NO.P><TXT>Belgijska vlada tvrdi da bi eventualna prepreka toj slobodi bila opravdana dvama razlozima u općem interesu, odnosno ciljem uravnotežene raspodjele ovlasti oporezivanja država članica i ciljem borbe protiv zlouporaba.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0056"><NO.P>56</NO.P><TXT>U tom pogledu, dostatno je zaključiti da, iako ta dva cilja predstavljaju važne razloge u općem interesu koji mogu opravdati ograničenje korištenja sloboda kretanja zajamčenih Ugovorom (vidjeti presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20120705">5. srpnja 2012.</DATE>, <NAME.CASE>SIAT</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑318/10</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2012:415">EU:C:2012:415</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0036">36.</REF.NP.ECR> i <REF.NP.ECR REF="NP0037">37.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> i navedenu sudsku praksu), predmetno zakonodavstvo u glavom postupku ne može jamčiti njihovo ostvarenje, tako da ti ciljevi u slučaju poput ovoga u glavnom postupku ne mogu opravdavati eventualnu prepreku slobodi poslovnog nastana.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0057"><NO.P>57</NO.P><TXT>Naime, kao prvo, s obzirom na to da predmetno porezno zakonodavstvo u glavnom postupku teži oporezivati dobit koja pripada u belgijsku poreznu nadležnost, koja je raspodijeljena a da je ta država članica nije oporezivala, ono ni na koji način ne teži razdijeliti poreznu nadležnost između Kraljevine Belgije i druge države članice.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0058"><NO.P>58</NO.P><TXT>Kao drugo, s obzirom na to da je cilj toga zakonodavstva ograničiti učinke koje stvara korištenje poreznih olakšica predviđenih nacionalnim poreznim sustavom, ono sâmo po sebi nije namijenjeno izbjegavanju zlouporaba.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0059"><NO.P>59</NO.P><TXT>Nadalje, eventualna prepreka ne može se opravdati činjenicom da navedeno zakonodavstvo u određenim situacijama može dovesti do toga da se nerezidentno društvo koje obavlja gospodarsku djelatnost u Belgiji putem stalne poslovne jedinice oporezuje na povoljniji način od rezidentnog društva.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="11"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0060"><NO.P>60</NO.P><TXT>Naime, okolnost da nacionalno porezno zakonodavstvo stavlja u nepovoljniji položaj nerezidentna društva ne može se kompenzirati činjenicom da u drugim situacijama isto zakonodavstvo može dovesti do povoljnijeg tretmana za te vrste društava (vidjeti u tom smislu presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20160602">2. lipnja 2016.</DATE>, <NAME.CASE>Pensioenfonds Metaal en Techniek</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑252/14</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2016:402">EU:C:2016:402</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0038">38.</REF.NP.ECR> i <REF.NP.ECR REF="NP0039">39.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0061"><NO.P>61</NO.P><TXT>S obzirom na sva prethodna razmatranja, na prvo pitanje valja odgovoriti da slobodu poslovnog nastana treba tumačiti na način da joj se ne protivi porezno zakonodavstvo u određenoj državi članici poput onoga u glavnom postupku, na temelju kojeg su i nerezidentno društvo koje obavlja gospodarsku djelatnost u toj državi članici putem stalne poslovne jedinice kao i rezidentno društvo, uključujući rezidentno društvo kćer nerezidentnog društva, obveznici poreza kao što je <HT TYPE="ITALIC">fairness tax</HT> kada ta društva raspodjeljuju dividende koje, zbog korištenja određenih poreznih olakšica predviđenih nacionalnim poreznim sustavom, ne ulaze u njihov konačni oporezivi prihod, pod uvjetom da način utvrđivanja porezne osnovice tog poreza ne dovodi zapravo do postupanja prema nerezidentnom društvu na manje povoljan način nego prema rezidentnom društvu, a što je na sudu koji je uputio zahtjev da provjeri.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><P><HT TYPE="ITALIC">Drugo pitanje</HT></P></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0062"><NO.P>62</NO.P><TXT>Svojim drugim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li članak 5. Direktive o matičnim društvima i društvima kćerima tumačiti na način da mu se protivi porezno zakonodavstvo države članice poput onoga u glavnom postupku, koje predviđa porez kao što je <HT TYPE="ITALIC">fairness tax</HT> – kojega su obveznici i nerezidentno društvo koje obavlja gospodarsku djelatnost u toj državi članici putem stalne poslovne jedinice kao i rezidentno društvo, uključujući rezidentno društvo kćer nerezidentnog društva – kada ta društva raspodjeljuju dividende koje, zbog korištenja određenih poreznih olakšica predviđenih nacionalnim poreznim sustavom, ne ulaze u njihov konačan oporezivi prihod.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0063"><NO.P>63</NO.P><TXT>Iz ustaljene sudske prakse Suda proizlazi da, kako bi se određeni porez mogao smatrati porezom po odbitku u smislu članka 5. Direktive o matičnim društvima i društvima kćerima, treba zadovoljiti tri kumulativna kriterija. Kao prvo, porez mora biti plaćen u državi u kojoj su dividende raspodijeljene i njegov oporezivi događaj mora biti isplata dividendi ili drugog prihoda od vrijednosnih papira, kao drugo, poreznu osnovicu za taj porez predstavlja prihod od tih vrijednosnih papira i, treće, porezni obveznik imatelj je tih vrijednosnih papira (vidjeti po analogiji presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20100624">24. lipnja 2010.</DATE>, <NAME.CASE>P. Ferrero e C. i General Beverage Europe</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑338/08 i C‑339/08</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2010:364">EU:C:2010:364</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0026">26.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> i navedenu sudsku praksu).</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0064"><NO.P>64</NO.P><TXT>Kao i stranke u glavnom postupku, treba zaključiti da porez kao što je odnosni <HT TYPE="ITALIC">fairness tax</HT> u glavnom postupku ispunjava prva dva uvjeta. Naime, s jedne strane, oporezivi je događaj tog poreza raspodjela dividendi i, s druge strane, u cilju izračuna svoje osnovice uzima u obzir raspodijeljeni iznos.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0065"><NO.P>65</NO.P><TXT>Međutim, s obzirom na to da obveznik poreza kao što je <HT TYPE="ITALIC">fairness tax</HT> nije imatelj tih vrijednosnih papira, već je to društvo koje raspodjeljuje dividendu, treći uvjet nije ispunjen.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0066"><NO.P>66</NO.P><TXT>Tu ocjenu ne dovodi u pitanje argumentacija koju su iznijeli X i Komisija, prema kojoj je u ovom slučaju potrebno favorizirati pristup koji se temelji na gospodarskim ocjenama. U tom pogledu dostatno je podsjetiti da je Sud u presudi od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20080626">26. lipnja 2008.</DATE>, <NAME.CASE>Burda</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑284/06</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2008:365">EU:C:2008:365</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0058">58.</REF.NP.ECR> do <REF.NP.ECR REF="NP0062">62.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>) već odbacio takav pristup.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0067"><NO.P>67</NO.P><TXT>Budući da treći uvjet, koji se odnosi na postojanje poreza po odbitku u smislu članka 5. stavka 1. Direktive o matičnim društvima i društvima kćerima, nije ispunjen, porez poput onoga u glavnom postupku ne može predstavljati porez po odbitku u smislu te odredbe.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0068"><NO.P>68</NO.P><TXT>Posljedično, na drugo pitanje valja odgovoriti da članak 5. Direktive o matičnim društvima i društvima kćerima treba tumačiti na način da mu se ne protivi nacionalno porezno zakonodavstvo države članice poput onoga u glavnom postupku, koje predviđa porez kao što je <HT TYPE="ITALIC">fairness tax</HT> – kojega su obveznici i<?PAGE NO="12"?> nerezidentno društvo koje obavlja gospodarsku djelatnost u toj državi članici putem stalne poslovne jedinice kao i rezidentno društvo, uključujući rezidentno društvo kćer nerezidentnog društva – kada ta društva raspodjeljuju dividende koje, zbog korištenja određenih poreznih olakšica predviđenih nacionalnim poreznim sustavom, ne ulaze u njihov konačan oporezivi prihod.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><P><HT TYPE="ITALIC">Treće pitanje</HT></P></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0069"><NO.P>69</NO.P><TXT>Svojim trećim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li članak 4. stavak 1. točku (a) Direktive o društvima kćerima i matičnim društvima tumačiti na način da se toj odredbi protivi nacionalno porezno zakonodavstvo poput odnosnog u glavnom postupku jer to zakonodavstvo, u situaciji u kojoj dobit koju matično društvo prima od svojeg društva kćeri to matično društvo raspodjeljuje nakon godine tijekom koje ju je primilo, ima za posljedicu podvrgavanje te dobiti oporezivanju koje prelazi gornju vrijednost od 5 % predviđenu tom odredbom.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0070"><NO.P>70</NO.P><TXT>Iz uvodne izjave 3. Direktive o matičnim društvima i društvima kćerima proizlazi da je cilj te direktive ukloniti dvostruko oporezivanje dobiti koju društvo kći raspodjeljuje svojem matičnom društvu na razini matičnog društva.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0071"><NO.P>71</NO.P><TXT>U tu svrhu, članak 4. stavak 1. Direktive o matičnim društvima i društvima kćerima ostavlja državama članicama izbor između dvaju sustava, odnosno između sustava izuzeća i sustava uračunavanja (vidjeti u tom smislu presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20061212">12. prosinca 2006.</DATE>, <NAME.CASE>Test Claimants in the FII Group Litigation</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑446/04</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2006:774">EU:C:2006:774</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0044">44.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>). Naime, sukladno uvodnim izjavama 7. i 9. te direktive, ta odredba navodi da, kada matično društvo ili njegova stalna poslovna jedinica na temelju povezivanja matičnog društva sa svojim društvom kćeri prima raspodijeljenu dobit, država članica matičnog društva i država članica njegove stalne poslovne jedinice, osim kada je društvo kći likvidirano, suzdržava se od oporezivanja takvih dobiti ili ih oporezuje dopuštajući matičnom društvu i stalnoj poslovnoj jedinici da odbiju od iznosa porezne obveze dio poreza na dobit pravnih osoba koji se odnosi na tu dobit i koji je isplatilo društvo kći i njegova društva kćeri nižeg ranga.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0072"><NO.P>72</NO.P><TXT>Međutim, stavak 3. navedenog članka 4. propisuje da države članice zadržavaju mogućnost predvidjeti da se troškovi koji se odnose na udio kapitala i gubici koji proizlaze iz raspodjele dobiti društva kćeri ne odbijaju od oporezive dobiti matičnog društva. Iz te odredbe također proizlazi da, kada su u takvom slučaju troškovi upravljanja koji se odnose na udio kapitala određeni kao jedinstvena stopa, takav iznos ne smije prelaziti 5 % dobiti koju raspodjeljuje društvo kći.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0073"><NO.P>73</NO.P><TXT>Dakle, cilj je članka 4. te direktive spriječiti da se dobit koju rezidentno matično društvo raspodjeljuje preko nerezidentnog društva kćeri oporezuje prvo od društva kćeri u državi u kojoj ima sjedište, a potom od matičnog društva u državi u kojoj ono ima svoje sjedište.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0074"><NO.P>74</NO.P><TXT>U ovom slučaju treba pojasniti da, s jedne strane, iz odluke kojom se upućuje prethodno pitanje proizlazi da je prilikom prenošenja Direktive o matičnim društvima i društvima kćerima Kraljevina Belgija odabrala sustav izuzeća. Osim toga, ta je država članica iskoristila mogućnost predviđenu njezinim člankom 4. stavkom 3. Dobit koja proizlazi iz nerezidentnih društava kćeri belgijskih matičnih društava stoga se izuzima u visini od 95 %.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0075"><NO.P>75</NO.P><TXT>S druge strane, nesporno je da <HT TYPE="ITALIC">fairness tax</HT>, u slučaju kada dobit koju raspodjeljuje rezidentno matično društvo preko nerezidentnog društva kćeri to društvo raspodjeljuje nakon godine tijekom koje ju je primilo, ima za posljedicu podvrgavanje te dobiti oporezivanju koje prelazi najvišu vrijednost od 5 % predviđenu tim člankom 4. stavkom 3. i stoga dovodi do njezina dvostrukog oporezivanja.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0076"><NO.P>76</NO.P><TXT>Stoga se postavlja pitanje je li takvo dvostruko oporezivanje protivno Direktivi o matičnim društvima i društvima kćerima.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="13"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0077"><NO.P>77</NO.P><TXT>Prema mišljenju belgijske i francuske vlade, dobit koju raspodjeljuje matično društvo svojim dioničarima ne pripada u područje primjene članka 4. stavka 1. točke (a) Direktive o matičnim društvima i društvima kćerima, s obzirom na to da je ta odredba primjenjiva samo kada matično društvo prima dobit koju raspodjeljuje njegovo društvo kći.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0078"><NO.P>78</NO.P><TXT>Takvo tumačenje, koje ne proizlazi ni iz teksta te odredbe ni iz njezina konteksta ili njezinih ciljeva, ne može se prihvatiti.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0079"><NO.P>79</NO.P><TXT>Naime, kao prvo, propisujući da će se država članica matičnog društva i država članica stalne poslovne jedinice <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0018" ID="QS0018"/>suzdržati od oporezivanja takvih dobiti<QUOT.END REF.START="QS0018" CODE="201D" ID="QE0018"/>, navedena odredba zabranjuje državama članicama da oporezuju matično društvo ili njegovu stalnu poslovnu jedinicu na temelju dobiti koju je društvo kći raspodijelilo svojem matičnom društvu, bez razlikovanja je li oporezivi događaj prema kojem se oporezuje matično društvo primanje te dobiti ili njezina daljnja raspodjela.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0080"><NO.P>80</NO.P><TXT>Kao drugo, kao što je to navedeno u točkama 70. i 71. ove presude, Direktiva o matičnim društvima i društvima kćerima slijedi cilj uklanjanja dvostrukog oporezivanja dobiti koju je određeno društvo kći raspodijelilo svojem matičnom društvu na razini matičnog društva. Međutim, oporezivanje te dobiti od države članice matičnog društva tom društvu tijekom daljnje raspodjele te dobiti, koje ima za učinak njezino podvrgavanje oporezivanju koje zapravo prelazi najvišu vrijednost od 5 % predviđenu člankom 4. stavkom 3. te direktive, dovelo bi do dvostrukog oporezivanja na razini tog društva, a koje je zabranjeno tom direktivom.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0081"><NO.P>81</NO.P><TXT>Taj zaključak nije, kao što to u bitnome navodi nezavisna odvjetnica u točki 54. svojeg mišljenja, doveden u pitanje točkom 105. presude od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20061212">12. prosinca 2006.</DATE>, <NAME.CASE>Test Claimants in the FII Group Litigation</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑446/04</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2006:774">EU:C:2006:774</NO.ECLI></REF.DOC.ECR>), s obzirom na to da se u navedenoj točki Sud samo očitovao o usklađenosti određenih načina izračuna iznosa predujma poreza na dobit kada matično društvo rezident dalje raspodjeljuje dividende koje je primilo od nerezidentnog društva kćeri, a ne o usklađenosti naplate tog poreza u takvom slučaju s tom direktivom.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0082"><NO.P>82</NO.P><TXT>Stoga na treće pitanje valja odgovoriti da članak 4. stavak 1. točku (a) Direktive o matičnim društvima i društvima kćerima u vezi sa stavkom 3. navedenog članka treba tumačiti na način da se toj odredbi protivi nacionalno porezno zakonodavstvo poput odnosnog u glavnom postupku, kada to zakonodavstvo, u situaciji u kojoj dobit koju matično društvo prima od svojeg društva kćeri to matično društvo raspodjeljuje po isteku godine tijekom koje ju je primilo, ima za posljedicu podvrgavanje te dobiti oporezivanju koje prelazi gornju vrijednost od 5 % predviđenu tom odredbom.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><P>Troškovi</P></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0083"><NO.P>83</NO.P><TXT>Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ></GR.SEQ><JURISDICTION><INTRO>Slijedom navedenoga, Sud (prvo vijeće) odlučuje:</INTRO><LIST TYPE="ARAB"><ITEM><NP><NO.P>1.</NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Slobodu poslovnog nastana treba tumačiti na način da joj se ne protivi porezno zakonodavstvo države članice poput onoga u glavnom postupku, na temelju kojeg su i nerezidentno društvo koje obavlja gospodarsku djelatnost u toj državi članici putem stalne poslovne jedinice kao i rezidentno društvo, uključujući rezidentno društvo kćer nerezidentnog društva, obveznici poreza kao što je <HT TYPE="ITALIC">fairness tax</HT> kada ta društva raspodjeljuju dividende koje, zbog korištenja određenih poreznih olakšica predviđenih nacionalnim poreznim sustavom, ne ulaze u njihov konačni oporezivi prihod, pod uvjetom da način utvrđivanja porezne osnovice<?PAGE NO="14"?> tog poreza ne dovodi, zapravo, do postupanja prema nerezidentnom društvu na manje povoljan način nego prema rezidentnom društvu, a što je na sudu koji je uputio zahtjev da provjeri.</HT></TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>2.</NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Članak 5. Direktive Vijeća 2011/96/EU od <DATE ISO="20111130">30. studenoga 2011.</DATE> o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na matična društva i društva kćeri različitih država članica treba tumačiti na način da mu se ne protivi porezno zakonodavstvo države članice poput onoga u glavnom postupku, koje predviđa porez kao što je <HT TYPE="ITALIC">fairness tax</HT> – kojega su obveznici i nerezidentno društvo koje obavlja gospodarsku djelatnost u toj državi članici putem stalne poslovne jedinice kao i rezidentno društvo, uključujući rezidentno društvo kćer nerezidentnog društva – kada ta društva raspodjeljuju dividende koje, zbog korištenja određenih poreznih olakšica predviđenih nacionalnim poreznim sustavom, ne ulaze u njihov konačan oporezivi prihod.</HT></TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>3.</NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Članak 4. stavak 1. točku (a) Direktive 2011/96 u vezi sa stavkom 3. istog članka treba tumačiti na način da se toj odredbi protivi nacionalno porezno zakonodavstvo poput odnosnog u glavnom postupku kada to zakonodavstvo, u situaciji u kojoj dobit koju matično društvo prima od svojeg društva kćeri to matično društvo raspodjeljuje nakon godine tijekom koje ju je primilo, ima za posljedicu podvrgavanje te dobiti oporezivanju koje prelazi gornju vrijednost od 5 % predviđenu tom odredbom.</HT></TXT></NP></ITEM></LIST></JURISDICTION></CONTENTS.JUDGMENT><SIGNATURE.CASE><SIGNATORY><P>Potpisi</P></SIGNATORY></SIGNATURE.CASE></JUDGMENT>