|
Službeni list |
HR Serija C |
|
C/2025/109 |
10.1.2025 |
Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Usklađivanje kružnog gospodarstva i biogospodarstva na razini EU-a i na nacionalnoj razini
(samoinicijativno mišljenje)
(C/2025/109)
Izvjestitelj:
Cillian LOHAN|
Savjetnik/ica: |
Agnieszka SZNYK (za izvjestitelja) |
|
Odluka Plenarne skupštine: |
18.1.2024. |
|
Pravna osnova: |
pravilo 52. stavak 2. Poslovnika |
|
Nadležna stručna skupina: |
Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš |
|
Datum usvajanja u Stručnoj skupini: |
2.10.2024. |
|
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju: |
23.10.2024. |
|
Plenarno zasjedanje br.: |
591 |
|
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani): |
192/2/3 |
1. Zaključci i preporuke
|
1.1. |
Potrebna je usklađenost s europskim zelenim planom, obvezama u pogledu održivog razvoja, kružnim gospodarstvom i širim ciljevima u području klime i bioraznolikosti. Snažno biogospodarstvo upotpunit će napredak postignut u području kružnog gospodarstva i omogućiti konkurentan rast unutar ograničenja planeta i u skladu s održivošću. |
|
1.2. |
Mogućnost da EU bude globalni predvodnik trebalo bi ostvariti uz pomoć vrlo ambiciozne i usklađene strategije biogospodarstva. Trebalo bi maksimalno povećati broj dobro plaćenih održivih radnih mjesta, među ostalim i u ruralnim i udaljenim regijama. Postojeća tehnologija može se upotrijebiti za stavljanje hitno potrebnih proizvoda i usluga na tržište, čime bi se podržale inovacije, uz pomoć snažnog i međusobno povezanog zakonodavnog paketa o kružnosti. |
|
1.3. |
Europskoj uniji potrebna je jasna definicija biogospodarstva u kojoj bi se izričito naglasila njegova povezanost s kružnim gospodarstvom i njegov potencijal da pridonosi ostvarivanju održivog razvoja. |
2. Opće napomene
|
2.1. |
Biogospodarstvo bi trebalo razvijati vodeći računa o strateškoj autonomiji i konkurentnosti, u skladu s definicijama koje je ranije utvrdio EGSO. (1) Konkretno, konkurentnost bi trebala pomoći tome da se u poduzećima i u istraživačkom i inovacijskom radu održavaju visoki standardi EU-a, a niže standarde i ambicije izvan EU-a ne bi se smjelo koristiti kao opravdanje za utrku prema dnu. |
|
2.2. |
Uspjeh inicijativa kružnog gospodarstva u preobrazbi poslovnih modela i ostvarivanju koristi za potrošače trebao bi poslužiti kao predložak za daljnja nastojanja da biogospodarstvo postane općeprihvaćeno. Trebalo bi primjenjivati stečena iskustva, što među ostalim podrazumijeva i stavljanje većeg naglaska na socijalne aspekte novog gospodarskog modela. |
|
2.3. |
Od presudne će važnosti biti uvođenje financijske potpore inovativnim predvodnicima u poslovnom sektoru kako se ne bi kažnjavali korisnici koji proizvod prihvate u najranijoj fazi, posebno u kontekstu osiguravanja konkurentnosti EU-a. |
|
2.4. |
Europska platforma dionika kružnog gospodarstva (ECESP) i njezina snažna mreža, a posebno Koordinacijska skupina, trebale bi se koristiti za uzajamno učenje i razmjenu znanja. Centar znanja ECESP-a može se koristiti za prikupljanje i stavljanje na raspolaganje informacija i stručnog znanja o biogospodarstvu. (2) |
|
2.5. |
Oslanjajući se na uspješan rad mladih ambasadora EU-a za biogospodarstvo, savjetujemo uspostavu stalne, participativne platforme ili mreže za zastupanje glasa mladih u biogospodarstvu i uključivanje mladih kao dionika u postupak donošenja odluka. |
|
2.6. |
Biogospodarstvo bi trebalo biti u skladu s načelima kružnosti, posebno s načelom kaskadne upotrebe. Trebalo bi poticati kružni dizajn koji se primjenjuje na proizvode biogospodarstva i inovacije, otpad bi trebalo uklanjati ili svesti na najmanju moguću mjeru i iskorištavati, unos energije trebao bi biti kružan, a cilj bi trebao biti rad u skladu s prirodnim ciklusima. |
|
2.7. |
Biogospodarstvo je strateški izbor koji iziskuje ulaganja, obrazovanje i prilagodbu. Pouzdana platforma za istorazinsko učenje trebala bi omogućiti akterima biogospodarstva da uče jedni od drugih i razviju iterativni model učenja, uz lak pristup financiranju. Takvo bi obrazovanje trebalo uključiti i u kurikulume za mlade u školama i strukovnom osposobljavanju. |
|
2.8. |
Oslanjajući se na ranija istraživanja i iskustva s ulaganjima trebalo bi osigurati posebna financijska sredstva za istraživanje i inovacije kako bi se maksimalno povećale mogućnosti biogospodarstva. To će pomoći u utvrđivanju industrijske simbioze i isticanju mogućnosti za društvene koristi, uz djelovanje unutar ograničenja planeta. |
|
2.9. |
U nekim aktivnostima korištenja zemljišta koje uključuju biološke materijale upotrebljavaju se onečišćujuće tvari i prakse kojima se degradiraju tla i aktivnosti koje dovode do povećanja količine otpada. Te djelatnosti korištenja zemljišta nisu automatski dio biogospodarstva u kontekstu strategije EU-a za biogospodarstvo. |
|
2.10. |
Inicijativa BIOEAST može poslužiti kao model za suradnju u tom sektoru. Središnja i istočna Europa, uključujući mnoge zemlje kandidatkinje, imaju važnu ulogu u valorizaciji biomase. |
3. Usklađenost politika, uključujući ciljeve održivog razvoja
|
3.1. |
Ključno je da političke inicijative kao što je strategija EU-a za biogospodarstvo budu usklađene s drugim politikama povezanima s europskim zelenim planom, Pariškim sporazumom, kružnim gospodarstvom i Programom održivog razvoja do 2030. Druge relevantne inicijative uključuju okvir za certifikaciju uklanjanja ugljika, Akt EU-a o obnovi prirode i privremeni dogovor o ambalaži, plastičnoj ambalaži na biološkoj osnovi i predmetima povezanima s hranom. Uz planirani akt o kružnom gospodarstvu i akt o biotehnologiji mogao bi se izraditi i akcijski plan za biogospodarstvo. Time se može osigurati da biogospodarstvo EU-a aktivno doprinosi ostvarivanju ciljeva u području klime i bioraznolikosti. |
|
3.2. |
Važno je raditi na dogovorenoj definiciji kojom se pojašnjava da je biogospodarstvo alat za postizanje održivog razvoja. U tom smislu definicija mora povezati biogospodarstvo s okolišnim, socijalnim i gospodarskim aspektima kao zajedničkim i jednakovrijednim prioritetima, pri čemu mora ostati u skladu s definicijama koje upotrebljavaju skupina G20 i Ujedinjeni narodi. (3) Time se mogu osigurati dosljedne strategije u svim državama članicama i regijama. |
|
3.3. |
Trebalo bi voditi računa o povezanosti biogospodarstva s kružnim gospodarstvom. Kružno gospodarstvo pruža sustavni pristup održivom upravljanju tokovima materijala, čime se promiče ponovna uporaba i recirkulacija sirovina, zasnovana na ekološkom dizajnu. Biogospodarstvo je usmjereno na ista načela, ali se primjenjuje na biološke tokove. |
|
3.4. |
Biogospodarstvo mora biti u skladu s plavim planom. Pri izračunu količine vode po proizvodu treba mapirati upotrebu resursa. Kako bi se osigurala usklađenost politika, potrebne su jasne poveznice s ekološkim dizajnom i strategijom za kemikalije, koji odražavaju zdravlje ekosustava i ljudi. |
|
3.5. |
Konkurentnost bi trebalo promatrati u kontekstu prethodno dogovorenih stajališta EGSO-a, u kojima se ističe da ona ne bi smjela biti izgovor za težnje prilagođene najmanjem zajedničkom nazivniku u smislu zelenih i socijalnih standarda, te bi je uvijek trebalo razmatrati u kontekstu usklađenosti s našim obvezama u pogledu ciljeva održivog razvoja. Na to se stavlja poseban naglasak, među ostalim i s obzirom na nedavno Draghijevo izvješće. (4) |
4. Tehnologija i korištenje zemljišta
|
4.1. |
Od važnosti je i aspekt visoke tehnologije u biogospodarstvu. To podrazumijeva tehnološki napredak i inovacije kojima se razvijaju biološki zasnovane komponente za proizvode kako bi zamijenile one koje se trenutačno temelje na fosilnim gorivima ili su neodržive na neki drugi način. |
|
4.2. |
Digitalni i tehnološki alati pokretači su učinkovitosti biogospodarstva, ali ne bi smjeli postati sami sebi svrha, jer je pravi cilj prelazak na biogospodarstvo i učinkovitu upotrebu prirodnih bioloških procesa radi poboljšanja održivosti našeg gospodarskog modela na osnovi načelâ i pristupâ kružnosti. |
|
4.3. |
Cilj je biogospodarstva pravedna tranzicija, uz poštovanje tradicionalnih praksi i prirodnih rješenja. To je naročito bitno u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, u kojem postoje brojni primjeri malih i srednjih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja upotrebljavaju tradicionalne regenerativne prakse za proizvodnju hrane visoke kvalitete i vrijednosti bez potrebe za visokom tehnologijom ili digitalizacijom. Taj se element ne bi smio izgubiti u nastojanju da se poveća primjena visoke tehnologije. Trebalo bi podupirati prirodna rješenja za hranu i okoliš. |
|
4.4. |
Urbana poljoprivreda u kombinaciji s tehnološki potpomognutom razmjenom podataka može skratiti lance opskrbe, a povezivanjem s kružnim prehrambenim centrima može se riješiti problem rasipanja hrane te objediniti kružnost i biogospodarstvo. Te bi mogućnosti trebalo osmisliti u suradnji s urbanim zajednicama. |
|
4.5. |
Upotreba prirodnih sustava za stvaranje ponorâ ugljika može se poboljšati i poticati. Bioraznolike šume s trajnim šumskim pokrovom, tipične za mnoge države članice EU-a, donose višestruke koristi za razne elemente održivosti. Mnogim se poljoprivrednim gospodarstvima već upravlja na način kojim se i sama priroda koristi za sekvestraciju ugljika, primjerice primjenom regenerativnih praksi kojima se povećava skladištenje ugljika u tlu te stvaranjem i očuvanjem staništa u živicama koje služe kao međe poljâ. Te su prakse sredstvo za postizanje klimatskih ciljeva i ciljeva održivosti, pa ih je potrebno prepoznavati i nagrađivati u okviru strategije za biogospodarstvo. Tehnologija mehaničkog uklanjanja ugljika tehnički je održiva, no njezina komercijalna održivost i dalje je upitna. |
5. Socijalni element
|
5.1. |
Biogospodarstvo ima još jednu socijalnu dimenziju, ako se u obzir uzmu interesi osoba uključenih u povezana poduzeća i koristi za zajednice. |
|
5.2. |
Kad je riječ o ruralnoj strategiji i razvoju i podupiranju ruralnih, priobalnih i udaljenih područja, biogospodarstvo nudi mogućnosti za otvaranje dobro plaćenih i održivih radnih mjesta, ostvarivanje prilika, osposobljavanje i ostvarivanje socijalnih koristi, pod uvjetom da se razvija pažljivo i u skladu s kružnošću i održivošću. |
|
5.3. |
Izvješće o strateškom dijalogu o poljoprivredi (5) prilika je da se kružna načela putem biogospodarstva integriraju u stvaranje otpornog prehrambenog sustava u EU-u. Trebalo bi uvesti potporu i financiranje izvan okvira zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) kako bi se maksimalno povećale mogućnosti i osigurala sveobuhvatna potpora poljoprivrednicima koji žele tranziciju. |
|
5.4. |
Strategija za biogospodarstvo prilika je da se postave temelji za viziju ruralne Europe u kojoj se vodi računa o dobrobiti stanovništva ruralnih područja i daje prednost komplementarnim načelima kružnosti kojima se promiču kraći lanci opskrbe, popravak i ponovna uporaba. U njoj bi trebalo navesti mjere potpore kojima bi se mlade osnažilo da postanu pokretači korjenitih promjena u oblikovanju budućnosti biogospodarstva. |
|
5.5. |
Među širim su društvenim koristima i bolje zdravlje i dobrobit zajednica, povezane proračunske uštede u pružanju zdravstvene skrbi i obnova ruralnih područja. Kako bi se osigurala poštena i pravedna provedba praksi biogospodarstva, potreban je istraživački rad u okviru kojeg bi se opisale mogućnosti i realistično prikazali izazovi. |
Bruxelles, 23. listopada 2024.
Predsjednik
Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Oliver RÖPKE
(1) Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora – Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Osiguravanje naše budućnosti – Klimatski cilj EU-a za 2040. i put prema klimatskoj neutralnosti do 2050. uz izgradnju održivog, pravednog i prosperitetnog društva (COM(2024) 63 final) (SL C, C/2024/4667, 9.8.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/4667/oj); Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – „Spremni za 55 %”: ostvarivanje klimatskog cilja EU-a za 2030. na putu ka klimatskoj neutralnosti (COM(2021) 550 final) ( SL C 275, 18.7.2022., str. 101.).
(2) https://circulareconomy.europa.eu/platform/en.
(3) G20 High-Level Principles on Bioeconomy (Prioritetna načela skupine G20 o biogospodarstvu): https://www.g20.org/en/news/g20-reaches-consensus-and-establishes-high-level-principles-on-bioeconomy.
(4) https://commission.europa.eu/document/download/97e481fd-2dc3-412d-be4c-f152a8232961_en?filename=The%20future%20of%20European%20competitiveness%20_%20A%20competitiveness%20strategy%20for%20Europe.pdf.
(5) https://commission.europa.eu/strategy-and-policy/priorities-2019-2024/european-green-deal/agriculture-and-green-deal/strategic-dialogue-future-eu-agriculture_hr.
ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/109/oj
ISSN 1977-1088 (electronic edition)