(1)

Prema Zakoniku nacionalna regulatorna tijela doprinose razvoju unutarnjeg tržišta surađujući međusobno, s Komisijom i s Tijelom europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC), osnovanim na temelju Uredbe (EU) 2018/1971 Europskog parlamenta i Vijeća (2), na transparentan način kako bi se u svim državama članicama osigurala dosljedna primjena Zakonika.

(2)

Kako bi se osiguralo da odluke donesene na nacionalnoj razini ne štete unutarnjem tržištu elektroničkih komunikacija ili ciljevima regulatornog okvira, nacionalna regulatorna tijela dužna su obavijestiti Komisiju, BEREC i nacionalna regulatorna tijela drugih država članica o nacrtu mjera iz članka 32. stavka 3. Zakonika. Ta je obavijest, dakle, bitan postupovni zahtjev. U skladu s tim neispunjavanje tog zahtjeva, među ostalim u slučaju nacrta odluka kojima se utvrđuju ili izmjenjuju prethodno dostavljene regulatorne obveze, može prouzročiti poništenje mjere u skladu s nacionalnim pravom (3).

(3)

U člancima 32. i 33. Zakonika utvrđeni su određeni postupci i obvezujući rokovi za razmatranje obavijesti.

(4)

Kako bi osigurala djelotvornost suradnje i mehanizma savjetovanja te doprinijela pravnoj sigurnosti, Komisija je u Preporuci 2003/561/EZ (4) dala preporuke o glavnim postupovnim aspektima obavijesti koje se dostavljaju na temelju relevantnih odredaba. Preporuka 2003/561/EZ poslije je zamijenjena Preporukom 2008/850/EZ (5) kako bi se postupak obavješćivanja još pojednostavnio i razjasnio. Ovom se Preporukom ažuriraju primjenjive smjernice tako da se obuhvati novija praksa i ispunjavaju odredbe Zakonika.

(5)

Kontakti prije dostavljanja službene obavijesti radi rasprave o formalnim i materijalnim pitanjima u vezi s nacrtom mjera bili su veoma korisni i Komisiji i nacionalnim regulatornim tijelima, koja su ih često tražila. U okviru te komunikacije nacionalna regulatorna tijela imaju priliku predstaviti nacrt svojih mjera i s Komisijinim službama otvoreno raspravljati o predloženim nacionalnim mjerama. Zato bi nacionalna regulatorna tijela trebalo poticati da što prije zatraže takve kontakte, prije i/ili poslije svojih nacionalnih savjetovanja, osobito ako je riječ o nacrtu mjera koje se odnose na preispitivanje tržišta.

(6)

Kontakti između službi Komisije i nacionalnih regulatornih tijela koja dostavljaju obavijest predviđeni su u različitim fazama postupka obavješćivanja, među ostalim i kad službe Komisije traže dodatne informacije od tih tijela ili neposredno nakon Komisijina dopisa s primjedbama ili bez primjedbi ili odluka o pokretanju detaljne faze istrage.

(7)

Zakonik omogućuje nacionalnim regulatornim tijelima da u svakom trenutku povuku dostavljeni nacrt mjere. Ako se dostavljeni nacrt mjere povuče u početnom jednomjesečnom razdoblju, ta se mjera uvijek briše iz registra u sigurnom elektroničkom sučelju (6). Ako se, međutim, dostavljeni nacrt mjere povuče tek nakon što Komisija izda odluku kojom se od nacionalnog regulatornog tijela zahtijeva povlačenje tog nacrta mjere na temelju članka 32. stavka 6. točke (a) Zakonika, prvotno dostavljena mjera ostaje u sigurnom elektroničkom sučelju radi transparentnosti. U oba se slučaja obavijest o povlačenju objavljuje u javnom dijelu sigurnog elektroničkog sučelja.

(8)

Kao dodatne smjernice nacionalnim regulatornim tijelima o sadržaju nacrta mjera, u ovoj su Preporuci utvrđene određene minimalne informacije koje bi trebalo dati o sadržaju nacrta mjera kako bi ih se moglo pravilno ocijeniti. To bi također trebalo smanjiti količinu informacija koje Komisija naknadno traži tijekom ocjenjivanja obavijesti.

(9)

Valja voditi računa o potrebi da se, s jedne strane, mjera dobro ocijeni i da se, s druge strane, administrativni postupci maksimalno pojednostavne. U tom smislu mehanizam obavješćivanja ne bi trebao nepotrebno administrativno opteretiti dotične stranke. Kako bi se postupak ubrzao i kako bi Komisija, BEREC i druga nacionalna regulatorna tijela lakše razmotrila dostavljeni nacrt mjere, nacionalna regulatorna tijela za obavješćivanje bi trebala upotrebljavati komplet obrazaca.

(10)

Radi veće transparentnosti priopćenog nacrta mjere i lakše razmjene informacija o takvim mjerama između nacionalnih regulatornih tijela, BEREC-a i Komisije, objavljeni standardni i kratki obavijesni obrasci trebali bi sadržavati jasan, sažet opis glavnih elemenata nacrta mjere koji se dostavlja. U predlošcima tih obrazaca navodi se da se traženi podaci u odjeljke predloška unose prema potrebi, odnosno da ne moraju svi podaci biti relevantni u svakom pojedinom slučaju.

(11)

Kratki obavijesni obrazac trebalo bi upotrebljavati za određene kategorije nacrta mjera repetitivne ili tehničke prirode kako bi se svim navedenim stranama smanjilo administrativno opterećenje. Nacionalna regulatorna tijela često mijenjaju tehničke pojedinosti prethodno uvedenih regulatornih mjera kako bi uzela u obzir promjene relevantnih gospodarskih pokazatelja ili čimbenika (kao što su promjene troška opreme ili stopa inflacije ili cijena najma nekretnina) ili kako bi ažurirala prognoze ili pretpostavke. Kratkim obavijesnim obrascem trebalo bi javljati samo promjene ili ažuriranja pojedinosti kojima se ne mijenja priroda ili opće područje primjene postojećih regulatornih mjera. Vjerojatno je da će takvu vrstu nacrta mjera biti jednostavnije ocijeniti, pa bi Komisija, kao što se to već događalo, ocjenu mogla dati za manje od mjesec dana. Slično tome, iz dosadašnje je prakse vidljivo da Komisija nakon ocjenjivanja tih vrsta nacrta mjera često nema primjedbi za nacionalno regulatorno tijelo u skladu s člankom 32. stavkom 3. Zakonika. Stoga se u Preporuci pojašnjava u kojim se situacijama može upotrijebiti kratki obavijesni obrazac.

(12)

S druge strane, materijalne promjene prirode ili područja primjene regulatornih mjera koje imaju znatan učinak na tržište, kao što su izmjene metodologija za izračun troškova ili cijena (7) ili promjene u određivanju postupnog sniženja ili promjene cijena (osim ažuriranja cijena koje su jednostavno posljedica promjena spomenutih relevantnih gospodarskih pokazatelja ili čimbenika), trebalo bi prijavljivati na standardnom obavijesnom obrascu.

(13)

U kompletu obrazaca za obavješćivanje trebalo bi, prema potrebi, označiti sadržaj obavijesti koji se odnosi na nove odredbe uvedene Zakonikom. To ponajprije obuhvaća obavijesti u okviru područja primjene članaka 61. i 76. Zakonika (obveze simetričnog pristupa i ponude zajedničkog ulaganja) te članaka od 78. do 81. Zakonika (dobrovoljno razdvajanje, obveze, isključivo veleprodajni poduzetnici i migracija s povijesne infrastrukture).

(14)

Mehanizam koji Komisiji omogućuje da od nacionalnih regulatornih tijela zahtijeva da povuku planirane mjere koje se odnose na definiciju tržišta i određivanje poduzetnika sa značajnom tržišnom snagom ako bi one stvorile prepreku unutarnjem tržištu ili ako ne bi bile u skladu s pravom Unije znatno je pridonio usklađenim regulatornim pristupima država članica. Pokazalo se da se njime uspješno razjašnjavaju okolnosti u kojima bi trebalo primijeniti ex ante regulaciju.

(15)

Iskustvo s postupcima unutarnjeg tržišta na temelju članaka 7. i 7.a Direktive 2002/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8) pokazalo je da to što nacionalna regulatorna tijela u sličnim tržišnim uvjetima nedosljedno primjenjuju regulatorne mjere može narušiti unutarnje tržište elektroničkih komunikacija.

(16)

Zakonikom su Komisiji dodijeljene nove ovlasti da, pod uvjetom da BEREC dijeli njezino mišljenje, od nacionalnog regulatornog tijela zahtijeva da povuče nacrte mjera koje se odnose na i. proširenje obveza nakon prve sabirne ili razdjelne točke radi rješavanja velikih i trajnih gospodarskih ili fizičkih prepreka replikaciji (članak 61. stavak 3. Zakonika) ili ii. na regulatorni tretman novih mreža vrlo velikog kapaciteta (VHCN) (članak 76. Zakonika).

(17)

Kako bi se ispunili opći ciljevi utvrđeni u članku 3. Zakonika, osobito ciljevi uklanjanja preostalih prepreka unutarnjem tržištu i promicanja regulatorne predvidljivosti, ključno je potpuno poštovanje mehanizma obavješćivanja iz članka 32. Zakonika.

(18)

Radi povećanja transparentnosti i djelotvornosti mehanizma savjetovanja iz članka 32., Komisija, druga nacionalna regulatorna tijela i BEREC trebali bi moći lako provjeriti je li i na koji način nacionalno regulatorno tijelo koje je dostavilo nacrt mjere uzelo u obzir dostavljene primjedbe. Zato bi nacionalno regulatorno tijelo, u obavijesti Komisiji, BEREC-u ili drugom nacionalnom regulatornom tijelu o mjeri donesenoj nakon njihovih primjedbi, trebalo navesti na koji je način u najvećoj mogućoj mjeri uzelo u obzir te primjedbe.

(19)

Zahtjevi nacionalnih regulatornih tijela za produljenje roka za dostavu nove analize tržišta na temelju članka 67. stavka 5. Zakonika trebaju sadržavati dostatne i obrazložene informacije kako bi Komisija mogla procijeniti treba li odobriti traženo produljenje.

(20)

Na temelju članka 34. Zakonika BEREC je dostavio svoje mišljenje o ovoj Preporuci (9)12. veljače 2021.,