(1)

Europska komisija („Komisija”) donijela je 4. svibnja 2018. Uredbu (EU) 2018/683 (2) o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih pneumatskih guma, novih ili protektiranih, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121 („gume” ili „predmetni proizvod”), podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”).

(2)

Komisija je 18. listopada 2018. donijela Provedbenu uredbu (EU) 2018/1579 (3) o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih pneumatskih guma, novih ili protektiranih, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121, podrijetlom iz Narodne Republike Kine („početna antidampinška uredba”).

(3)

Komisija je 9. studenoga 2018. donijela Provedbenu uredbu (EU) 2018/1690 (4) o uvođenju konačnih kompenzacijskih pristojbi na uvoz određenih pneumatskih guma, novih ili protektiranih, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione i s indeksom opterećenja većim od 121, podrijetlom iz Narodne Republike Kine i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/1579 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih pneumatskih guma, novih ili protektiranih, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121, podrijetlom iz Narodne Republike Kine te o stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) 2018/163 („početna antisubvencijska uredba”).

(4)

Nakon što su Kinesko udruženje industrije kaučuka („CRIA”) i Kineska trgovačka komora uvoznika i izvoznika metala, minerala i kemikalija („CCCMC”) podnijeli žalbu, Opći sud Europske unije poništio je 4. svibnja 2022., u svojoj presudi u spojenim predmetima T-30/19 i T-72/19 (5) („presuda Suda”), izvornu antidampinšku uredbu i izvornu antisubvencijsku uredbu u pogledu nekoliko proizvođača izvoznika.

(5)

Nakon presude Suda Komisija je ponovno pokrenula ispitne postupke te je 4. travnja 2023. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2023/737 (6) („druga antidampinška uredba”) ponovno uvela konačnu antidampinšku pristojbu, a Provedbenom uredbom Komisije 2023/738 (7) („druga antisubvencijska uredba”) konačnu kompenzacijsku pristojbu.

(6)

Komisija je 6. rujna 2024. završila dvije djelomične privremene revizije antidampinških i kompenzacijskih mjera koje se primjenjuju na uvoz određenih pneumatskih guma, novih ili protektiranih, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione i s indeksom opterećenja većim od 121, podrijetlom iz Narodne Republike Kine (8) (9).

(7)

Kompenzacijske pristojbe koje su trenutačno na snazi iznose od 3,75 do 57,28 EUR po komadu.

(8)

Nakon objave obavijesti o skorom isteku mjera (10) Europska komisija („Komisija”) primila je zahtjev za reviziju u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2016/1037 („osnovna uredba”).

(9)

Zahtjev za reviziju podnijela je 11. kolovoza 2023. koalicija protiv nepoštenog uvoza guma („podnositelj zahtjeva”) u ime Unijine industrije određenih pneumatskih guma, novih ili protektiranih, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121, u smislu članka 10. stavka 6. osnovne uredbe. Zahtjev za reviziju temeljio se na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka ili ponavljanja subvencioniranja i nastavka ili ponavljanja štete za industriju Unije.

(10)

Nakon savjetovanja s odborom osnovanim na temelju članka 25. stavka 1. osnovne uredbe Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je 10. studenog 2023. pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s uvozom u Uniju određenih pneumatskih guma, novih ili protektiranih, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121, podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetna zemlja”) na temelju članka 18. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (11) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(11)

Ispitnim postupkom u vezi s nastavkom ili ponavljanjem subvencioniranja obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2022. do 30. lipnja 2023. („razdoblje ispitnog postupka revizije”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2020. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(12)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je posebno obavijestila podnositelja zahtjeva, poznate proizvođače u Narodnoj Republici Kini i vlasti Narodne Republike Kine, poznate uvoznike te udruženja za koja se zna da se na njih odnosi pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te ih je pozvala na sudjelovanje.

(13)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(14)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(15)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je odabrala uzorak na temelju:

(16)

Uzorak se sastojao od šest proizvođača iz Unije. Udio proizvođača iz Unije u uzorku u procijenjenoj ukupnoj količini proizvedenog i prodanog istovjetnog proizvoda u Uniji iznosio je više od 25 %.

(17)

U skladu s člankom 27. osnovne uredbe Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Nisu primljene nikakve primjedbe. Uzorak se stoga smatrao reprezentativnim za industriju Unije.

(18)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(19)

Jedan nepovezani uvoznik javio se Komisiji, ali nije dostavio zatražene informacije niti je pristao da ga se uključi u uzorak. Nije se javio nijedan drugi nepovezani uvoznik.

(20)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Narodnoj Republici Kini zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je zatražila od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji i udruženja proizvođača izvoznika da utvrde ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupe u kontakt s njima.

(21)

Tri proizvođača izvoznika ili grupe proizvođača izvoznika u predmetnoj zemlji dostavile su zatražene informacije i pristale da ih se uključi u uzorak. Dvije grupe proizvođača izvoznika bile su izvor približno 50 % prijavljenog izvoza u Europsku uniju u razdoblju od srpnja 2022. do lipnja 2023., a količina koju je izvezao treći proizvođač izvoznik nije bila znatna. U skladu s člankom 27. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od dvije grupe proizvođača izvoznika na temelju najveće reprezentativne količine robe izvezene u Uniju koja se razumno mogla ispitati u raspoloživom vremenu. U skladu s člankom 27. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima i s tijelima predmetne zemlje. Nisu dostavljene nikakve primjedbe.

(22)

U početnom ispitnom postupku 49 proizvođača izvoznika pristalo je da ih se uključi u uzorak. Iako je u pritužbi navedeno više od 140 proizvođača izvoznika, u ovom ispitnom postupku revizije odgovor u okviru odabira uzorka dostavila su samo tri proizvođača izvoznika ili grupe proizvođača izvoznika.

(23)

Proizvođači izvoznici koji surađuju izvor su približno 50 % ukupne količine guma uvezenih iz NRK-a u Europsku uniju i čine manje od 2 % ukupne proizvodnje guma u NRK-u. Budući da je tržišni udio uvoza iz NRK-a u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosio približno 5,4 %, Komisija je smatrala da bi polovina tog uvoza pružila dovoljno informacija za procjenu izvozne cijene i nastavka ili ponavljanja subvencioniranja u razdoblju ispitnog postupka revizije te se stoga može smatrati reprezentativnim za ukupni uvoz iz NRK-a.

(24)

Komisija je poslala upitnike dvjema grupama izvoznika u uzorku i šestorici proizvođača iz Unije u uzorku. Taj je upitnik bio objavljen i na internetu na dan pokretanja postupka. Osim toga, Komisija je podnositelju zahtjeva poslala upitnik.

(25)

Odgovore na upitnik dostavile su dvije grupe proizvođača izvoznika u uzorku i šest proizvođača iz Unije. Odgovor jednog proizvođača iz Unije, društva Recauchutagem São Mamede, Lda („RSM”), bio je manjkav i Komisija je od njega zatražila da dopuni svoj odgovor. Nije zaprimljen daljnji odgovor te je Komisija obavijestila RSM da namjerava primijeniti članak 28. osnovne uredbe i upotrijebiti raspoložive podatke. Od tog proizvođača iz Unije nisu zaprimljene daljnje primjedbe.

(26)

Stoga je Komisija upotrijebila podatke koje je dostavilo preostalih pet proizvođača iz Unije. Činjenica da RSM nije dostavio podatke samo je neznatno utjecala na reprezentativnost uzorka. Udio preostalih pet proizvođača iz Unije u procijenjenoj ukupnoj količini proizvedenog i prodanog istovjetnog proizvoda u Uniji i dalje je iznosio više od 25 %. Stoga se taj preostali uzorak od pet proizvođača iz Unije smatrao reprezentativnim za industriju Unije.

(27)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik. Nije zaprimljen odgovor na upitnik.

(28)

Stoga su posjeti radi provjere u skladu s člankom 26. osnovne uredbe obavljeni samo u prostorima sljedećih društava:

(29)

Proizvod koji je predmet ove revizije su određene pneumatske gume, nove ili protektirane, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121, trenutačno razvrstane u oznake KN 4011 20 90 i ex 4012 12 00 (oznaka TARIC 4012 12 00 10). Oznake KN i TARIC navedene su samo u informativne svrhe ne dovodeći u pitanje naknadnu izmjenu razvrstavanja u carinsku tarifu („proizvod iz postupka revizije”).

(30)

Proizvod iz postupka revizije obuhvaća nove i protektirane pneumatske gume za autobuse ili kamione koje imaju jednaka bitna fizička, kemijska i tehnička svojstva. Obje vrste predmetnog proizvoda izrađuju se od istih ulaznih elemenata (čak i ako se upotrijebljena tehnologija razlikuje) i imaju sličnu strukturu. Zbog razlika u sirovinama i strukturi radne značajke su različite.

(31)

Postupak proizvodnje novih guma za kamione i autobuse uključuje: 1. pripremu i miješanje kaučuka; 2. pripremu komponenti gume; 3. (zelenu) proizvodnju gume; 4. vulkanizaciju; i 5. završnu kontrolu. Sve gume za kamione i autobuse izrađuju se od istih osnovnih sirovina, odnosno prirodnog kaučuka, sintetičkog kaučuka, čelika, ugljene čađe, drugih kemikalija i ulja te tekstila i imaju iste komponente, odnosno gazni sloj, bok gume, unutarnji plašt, žičani obruč u stopi, čelični pojas i kordne niti na plaštu, čak i ako postoje određene razlike među proizvođačima tog proizvoda.

(32)

Utvrđeno je da su u postupak proizvodnje novih guma za kamione i autobuse uključene različite tehnologije, ali one nisu utjecale na opće nalaze o međusobnoj zamjenjivosti.

(33)

Protektiranje je zapravo postupak recikliranja u kojem se istrošene gume obnavljaju zamjenom gaznog sloja na starom plaštu. Plaštevi su glavni elementi postupka protektiranja pa su odabir i nabava odgovarajućih plašteva za protektiranje bitan dio djelatnosti protektiranja. Plaštevi su stoga glavni ulazni element postupka proizvodnje i, ovisno o svojoj kvaliteti, čine stvarni „polugotovi” proizvod ili otpad.

(34)

Taj postupak isto može uključivati različite tehnologije, a da to ne utječe na Komisijine nalaze o međusobnoj zamjenjivosti.

(35)

Proizvode se različite vrste i veličine guma za kamione i autobuse koje se upotrebljavaju za velik broj gospodarskih vozila, od lokalnih dostavnih kamiona i autobusa u gradskim i regionalnim područjima do kamiona i autobusa za velike udaljenosti, ovisno o njihovoj veličini i specifikacijama indeksa opterećenja. Ne mogu se upotrebljavati za osobna vozila, druga laka gospodarska vozila ni terenska vozila, kao što su poljoprivredni traktori.

(36)

Gume za kamione ili autobuse prodaju se kao dvije vrste u četiri kategorije. Guma sa zračnicom tradicionalnija je opcija: sadržava unutarnju zračnicu koja ima svoj ventil i nalazi se unutar gume. U gumama bez zračnice guma i naplatak kotača hermetički su zatvoreni i ventil se postavlja izravno na naplatak. Velika većina guma za kamione ili autobuse koje se prodaju u Uniji su gume bez zračnica. Četiri su kategorije guma za kamione ili autobuse: upravljačke, pogonske, gume za prikolice i gume za kombiniranu upotrebu. Upravljačke gume izrađuju se za prednju osovinu kao pomoć pri upravljanju, ali se mogu upotrebljavati i kombinirano za kamione ili autobuse, ovisno o namjeni vozila. Pogonske gume izrađuju se za pogonski sustav i pružaju bolje trenje. Gume za prikolice konstruirane su za postavljanje na prikolice, dok se gume za kombiniranu upotrebu mogu upotrebljavati u svim položajima na vozilu ovisno o namjeni vozila.

(37)

Nove ili protektirane gume na tržištu Unije podliježu sigurnosnim zahtjevima koji su isti kao zahtjevi utvrđeni u Direktivi 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (13).

(38)

Informacije koje je Komisija prikupila i primila upućuju na to da je tržište guma za autobuse i kamione u Uniji podijeljeno na tri razine ili segmenta. Iako ne postoje jasne granice među razinama, među zainteresiranim stranama i u nalazima Komisije postoji opća suglasnost u pogledu sljedeće kategorizacije.

(39)

Gume 1. razine uključuju vrhunske nove gume najboljih marki najvećih proizvođača. Prepoznatljivost marke ključan je čimbenik za gume te razine i opravdava znatno više cijene za očekivanu visoku izvedbu i izrazito velika ulaganja u oglašavanje. Toj razini pripadaju ponajprije gume proizvođača originalne opreme za kamione ili autobuse („OE1”). Kvalitetom guma iz 1. razine osigurava se visoka razina mogućnosti protektiranja guma koje se izrađuju tako da se mogu više puta obnavljati, čime se dodatno povećava znatno veća kilometraža originalnog proizvoda (najviše tri protektiranja za uobičajenu upotrebu). Gume 1. razine povezuju se i s višom razinom sigurnosti te često uključuju dobru razinu usluga nakon prodaje.

(40)

Gume 2. razine uključuju većinu novih i protektiranih guma niže kvalitete s cijenama od oko 65 % – 80 % cijene guma 1. razine. U tu se razinu mogu uključiti gume proizvođača originalne opreme za prikolice („OE2”). Prepoznatljivost marke važna je i na toj razini, a marke su obično dobro poznate kupcima koji mogu i prepoznati proizvođača guma. Načelno se mogu protektirati najmanje jednom i, iako su ograničenije od guma 1. razine, pružaju dobru izvedbu u smislu kilometraže.

(41)

Gume 3. razine uključuju nove i protektirane gume lošije izvedbe u smislu kilometraže te vrlo ograničene mogućnosti protektiranja, ako ona uopće postoji. Njihova je cijena obično niža od 65 % cijene i izvedbe u smislu kilometraže guma 1. razine. Na toj razini kupci ne prepoznaju gotovo nijednu marku i cijena postaje odlučujući čimbenik u njihovoj odluci o kupovini. One obično ne uključuju usluge nakon prodaje.

(42)

Protektirane gume mogu se svrstati u 2. ili 3. razinu. Iako se neke kineske gume mogu protektirati, u Kini se obavlja vrlo malo protektiranja. Međutim, djelatnost protektiranja vrlo je raširena u Uniji i na drugim tržištima, primjerice u Brazilu. Djelatnost protektiranja u Uniji sastoji se od sljedećeg:

(43)

Komisija je primijenila istu podjelu novih i protektiranih guma po markama kao u početnom ispitnom postupku. Te je informacije dostavio i podnositelj pritužbe te su one na dan pokretanja postupka stavljene na raspolaganje svim zainteresiranim stranama.

(44)

Proizvod na koji se odnosi ovaj ispitni postupak je proizvod iz postupka revizije podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetni proizvod”).

(45)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, ovim je ispitnim postupkom revizije zbog predstojećeg isteka mjera potvrđeno da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(46)

Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 2. točke (c) osnovne uredbe.

(47)

U skladu s člankom 18. osnovne uredbe i kako je navedeno u Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je ispitala je li vjerojatno da će istek postojećih mjera dovesti do nastavka ili ponavljanja subvencioniranja predmetnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a.

(48)

S obzirom na nalaze u nastavku koji potvrđuju postojanje nastavka subvencioniranja u pogledu subvencija protiv kojih su u početnom ispitnom postupku uvedene kompenzacijske mjere te postojanje novih dodatnih subvencija, odnosno bankovnih akcepata, Komisija je odlučila da nije potrebno ispitati sve subvencije za koje podnositelj zahtjeva tvrdi da postoje. Doista, u skladu s člankom 18. osnovne uredbe Komisija bi trebala ispitivati postoje li dokazi o nastavku subvencioniranja neovisno o njegovu iznosu.

(49)

Na temelju informacija iz zahtjeva za reviziju i Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je ispitala sljedeće prakse subvencioniranja:

(50)

Kad je riječ o opskrbi robom uz manju naknadu od primjerene za ulazne materijale, Komisija je u početnom ispitnom postupku zaključila da ne postoji korist od domaće kupnje najčešće korištenih ulaznih materijala, odnosno prirodnog kaučuka, sintetičkog kaučuka, ugljene čađe i najlonskih kordnih niti. Stoga je Komisija u aktualnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera zaključila da nije potrebno ispitati takav program.

(51)

Komisija je kineskoj vladi 15. ožujka 2024. poslala upitnik. Od kineske vlade zatraženo je i da proslijedi upitnike namijenjene bankama i drugim financijskim institucijama za koje kineska vlada zna da su davale zajmove industriji guma u Kini, društvu Chinese Export & Credit Insurance Corporation („Sinosure”) te proizvođačima i distributerima toplovaljanog i hladnovaljanog čelika koji su osiguravali ulazne elemente za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije.

(52)

Ni kineska vlada ni bilo koji drugi predviđeni primatelji navedenih upitnika nisu odgovorili na zahtjev Komisije.

(53)

Komisija je 26. travnja 2024. verbalnom notom obavijestila kineska tijela da zbog nesuradnje kineske vlade i kineskih proizvođača proizvoda iz postupka revizije svoje nalaze namjerava temeljiti na raspoloživim podacima u skladu s člankom 28. stavkom 1. osnovne uredbe. Obavijestila ih je i da bi nalazi koji se temelje na raspoloživim podacima mogli biti nepovoljniji nego u slučaju suradnje kineske vlade i proizvođača. Komisija nije primila nikakve primjedbe.

(54)

Stoga je Komisija, u skladu s člankom 28. osnovne uredbe, smatrala da je upotreba raspoloživih podataka nužna za utvrđivanje nastavka ili ponavljanja subvencioniranja predmetnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a.

(55)

U skladu s tim Komisija se u analizi koristila svim raspoloživim podacima, a osobito sljedećim:

(56)

Prije analize navodnog subvencioniranja u obliku specifičnih subvencija ili programa subvencioniranja (odjeljak 3.4. i dalje u nastavku) Komisija je ocijenila državne planove, projekte i druge dokumente koji su bili relevantni za više od jedne subvencije ili programa subvencioniranja. Utvrdila je da su sve ocijenjene subvencije ili programi subvencioniranja dio provedbe središnjeg planiranja kineske vlade iz sljedećih razloga.

(57)

Nalazi početnog ispitnog postupka doneseni na temelju državnih planova koji su tad bili na snazi potvrđuju se u trenutačnom ispitnom postupku revizije zbog predstojećeg isteka mjera. Komisija je u ispitnom postupku revizije utvrdila da se u nekoliko dokumenata o politici industriju guma izričito navodi kao „poticanu industriju”. To se posebno odnosi na 14. petogodišnji program za industrijske tehnološke inovacije koji je izdalo Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije (25).

(58)

U 14. petogodišnjem planu (26) za razdoblje od 2021. do 2025. ističe se strateška vizija kineske vlade za poboljšanje i poticanje ključnih industrija. U trećem dijelu plana, u članku VIII., navedene su strateške vizije kineske vlade za transformaciju i modernizaciju tradicionalnih industrija. Nadalje, u članku IX. navodi se okosnica razvoja novih strateških industrija, uključujući industrije novih materijala, vozila na nove izvore energije i vrhunsku opremu. To obuhvaća industriju guma u okviru potpore usmjerene na kaučuk ili petrokemikalije. Plan je usmjeren i na ključne tehnologije koje se koriste za proizvodnju guma, tj. na tehnologije u području petrokemikalija, kaučuka, čelika i tekstila.

(59)

Četrnaesti petogodišnji plan provodi se i u okviru sektorskih planova kojima se utvrđuje smjer politika koje treba provesti za razvoj strateških industrija i sektora. „Smjernice za poticanje visokokvalitetnog razvoja petrokemijske i kemijske industrije tijekom14. petogodišnjeg plana” uključuju gume u okviru industrije kaučuka.

(60)

Inicijativa „Made in China 2025” industrijska je politika pod vodstvom države kojom se nastoji postići prevlast NRK-a u globalnoj visokotehnološkoj proizvodnji pomoću državnih subvencija, preko poduzeća u državnom vlasništvu i stjecanjem intelektualnog vlasništva kako bi se zamijenili strani kapaciteti. Uključuje mjere koje su izravno relevantne za proizvodnju guma, a usmjerene su i na gume i na ulazne elemente za njihovu proizvodnju. U skladu s inicijativom „Made in China 2025”„osnovni novi materijali” uključuju sljedeće: „željezo i čelik, neželjezne metale, petrokemijske proizvode, građevinske materijale, laku industriju, tekstil i druge osnovne materijale u vrhunskim materijalima” (glavni ulazni elementi za proizvodnju guma). Ta politika se odnosi i na „istraživanje upotrebe industrijskih fondova, prihoda od kapitala u državnom vlasništvu i drugih kanala za potporu globalizaciji [...] automobila, [...] i druge opreme i dobro pozicioniranih industrijskih kapaciteta, i za provedbu prekomorskih ulaganja te spajanja i preuzimanja.” (27) Stoga kineska industrija guma ima pristup znatnom državnom financiranju na temelju uključivanja i guma i osnovnih ulaznih elemenata za njihovu proizvodnju u „ključne industrije” i „nove materijale” koji se „potiču” u okviru politike „Made in China 2025”.

(61)

Komisija je u početnom ispitnom postupku u odnosu na Odluku br. 40 Državnog vijeća (28) („Odluka br. 40”) utvrdila da je taj akt nalog Državnog vijeća, tj. najvišeg administrativnog tijela u NRK-u, te je i dalje pravno obvezujući za ostala javna tijela i gospodarske subjekte. U Odluci br. 40 utvrđeno je da se potiče više relevantnih sektora, posebno petrokemikalije, fine kemikalije, biokemikalije, prijevoz i gradski javni prijevoz (autobusi). Poticani sektori primaju više subvencija. Konkretno, u izdanju Kataloga smjernica iz 2019. radijalne gume za kamione i autobuse razvrstane su u „poticanu” kategoriju (u okviru „petrokemijske i kemijske industrije”) kako slijedi: „Radijalna guma visoke izvedbe (uključujući radijalnu gumu za kamione bez zračnica, radijalnu gumu za mega-inženjering (veću od 49 inča), malog presjeka i ravnu (serija manja od 55)) i pametna proizvodna tehnologija i oprema, guma za zrakoplove, radijalna guma za poljoprivredu i popratni posebni materijali i oprema, razvoj i primjena nove vrste prirodnog kaučuka”. (29) Ostali sektori od izravne važnosti za proizvodnju guma također pripadaju „poticanoj” kategoriji, kao što su prirodni kaučuk, sintetički kaučuk, proizvodna oprema, recikliranje, tekstil i čelik. Osim toga, i Katalog poticanih industrija za strana ulaganja iz 2022. uključuje više industrija povezanih s gumama, kao što su proizvodnja prirodnog i sintetičkog kaučuka, proizvodna oprema i tekstil (30).

(62)

U ključnim industrijskim planovima koje je izdala kineska vlada predviđa se i potpora za industrije koje su ključne za proizvodnju guma, posebno za:

(63)

Kineska industrija guma vodi se i Smjernicama za 14. petogodišnji plan za razvoj industrije kaučuka, koje je objavila CRIA i koje su usmjerene na cijeli lanac opskrbe industrije kaučuka te u kojima su utvrđeni ciljevi i izravni resursi.

(64)

Stoga su sama proizvodnja guma i cijeli njezin lanac opskrbe dio industrija koje kineska vlada „potiče”, odnosno obuhvaćeni su potporom kineske vlade, što uključuje pristup povlaštenom financiranju i ulaznim elementima uz manju naknadu od primjerene (zemljište, električna energija, (sintetički) kaučuk itd.).

(65)

Komisija je u početnom ispitnom postupku (36) utvrdila da su banke u državnom vlasništvu javna tijela jer izvršavaju državne ovlasti.

(66)

U pogledu banaka koje su davale zajmove proizvođačima koji su surađivali u početnom ispitnom postupku, velika su većina banke u državnom vlasništvu. Informacije dostupne iz početnog ispitnog postupka i najnovijih antisubvencijskih ispitnih postupaka navedenih u uvodnoj izjavi 55. pokazale su da je većina velikih banaka i dalje u državnom vlasništvu, uključujući velike poslovne banke u Kini, kao što su Banka Kine, Kineska banka za izgradnju, Poljoprivredna banka Kine i Industrijska i poslovna banka Kine. Nadalje, utvrđeno je i da su te poslovne banke u državnom vlasništvu imale prevlast na tržištu, a u svojstvu javnih tijela nudile su zajmove s kamatnim stopama nižima od tržišnih. Stoga je zaključeno da je politika kineske vlade bila davati povlaštene zajmove industriji guma.

(67)

Komisija je na temelju, među ostalim, članka 34. Zakona NRK-a o poslovnim bankama („Zakon o bankama”) i članaka 17. i 18. Odluke br. 40 utvrdila i da je kineska vlada poslovnim bankama u privatnom vlasništvu u Kini povjerila ovlasti i usmjeravala ih da daju povlaštene zajmove industriji guma jer pripada „poticanoj” kategoriji, u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom iv. osnovne uredbe.

(68)

Stoga je Komisija zaključila da postoji financijski doprinos proizvođačima guma u obliku izravnog prijenosa sredstava kineske vlade u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. osnovne uredbe; a država i bankama u privatnom vlasništvu povjerava ili ih usmjerava na davanje financijskih doprinosa tim proizvođačima u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iv. osnovne uredbe.

(69)

Na temelju informacija koje je podnositelj zahtjeva dostavio u zahtjevu i informacija iz nedavnih ispitnih postupaka navedenih u uvodnoj izjavi 55. Komisija je zaključila da kineski kreditni rejtinzi nisu pouzdana procjena kreditnog rizika odnosne imovine. Iako je kineska agencija za kreditni rejting nekim društvima u uzorku u aktualnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera dodijelila dobar rejting, Komisija je na temelju prethodno navedenoga zaključila da ti rejtinzi nisu pouzdani.

(70)

Utvrđeno je da korist u smislu članka 3. stavka 2. i članka 6. točke (b) osnovne uredbe postoji u smislu da se državni zajmovi odobravaju pod povoljnijim uvjetima nego što bi ih zajmoprimac mogao stvarno dobiti na tržištu. Budući da je utvrđeno da nedržavni zajmovi u Kini nisu prikladna tržišna referentna vrijednost (s obzirom na to da kineska vlada povjerava i usmjerava banke u privatnom vlasništvu), ta referentna vrijednost izračunana je na temelju standardne stope na zajmove Narodne banke Kine. Da bi se odrazio uobičajeni tržišni rizik, ta je stopa prilagođena dodavanjem odgovarajuće očekivane premije na obveznice koje izdaju društva s obveznicama „neinvesticijskog rejtinga” (s rejtingom BB).

(71)

Utvrđeno je da je taj program subvencioniranja specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe jer je industrija guma pripadala poticanoj kategoriji prema Odluci br. 40.

(72)

Nadalje, utvrđeno je da je program specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (b) osnovne uredbe jer se u određenim vladinim planovima i dokumentima poticalo i upućivalo na davanje financijske potpore industriji čelika u određenim zemljopisnim regijama Kine.

(73)

Stopa subvencije utvrđena u početnom ispitnom postupku za proizvođače izvoznike u uzorku kretala se od 0,34 % do 48,37 %.

(74)

Podnositelj zahtjeva u svojem je zahtjevu (37) dostavio dokaze da kineski proizvođači guma i dalje ostvaruju korist od povlaštenih zajmova i kamatnih stopa nižih od tržišnih koje im odobravaju domaće banke u NRK-u.

(75)

Podnositelj zahtjeva dostavio je dokaze o znatnoj prisutnosti i nastavku prevlasti banaka u državnom vlasništvu na tržištu u kineskom bankarskom sektoru. U zahtjevu su navedene glavne banke u državnom vlasništvu koje su davale zajmove po povlaštenim uvjetima proizvođačima guma u Kini.

(76)

Naposljetku, podnositelj zahtjeva naveo je da kineska vlada i dalje privatnim bankama povjerava davanje subvencioniranih zajmova i usmjerava ih na to, u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iv. osnovne uredbe.

(77)

S obzirom na to da kineska vlada nije surađivala i da zainteresirane strane tijekom ispitnog postupka nisu iznijele argumente kojima bi se osporili dokazi koje je podnositelj zahtjeva dostavio u pogledu trenutačnog stanja kineskog bankarskog sustava, Komisija smatra da su njezini nalazi iz početnog ispitnog postupka i dalje primjenjivi.

(78)

Osim toga, ključne činjenice o uspostavi tog programa subvencioniranja i njegovu nastavku, odnosno djelovanje banaka u državnom vlasništvu kao javnih tijela, njihova prevlast u bankarskom sektoru te povjeravanje javnih ovlasti privatnim bankama i njihovo usmjeravanje, potvrđeni su nalazima najnovijih ispitnih postupaka o organski prevučenim proizvodima od čelika, staklenim vlaknima, aluminijskim folijama i električnim vozilima na baterije (38).

(79)

Komisija je zatim izračunala iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Za taj je izračun ocijenila korist za primatelje u razdoblju ispitnog postupka revizije. U skladu s člankom 6. točkom (b) osnovne uredbe smatra se da je korist za primatelje razlika između iznosa kamate koju poduzeće plaća na zajam vlade i iznosa koji bi poduzeće platilo za usporedivi komercijalni zajam koji bi moglo dobiti na tržištu.

(80)

Kao i u početnom ispitnom postupku, Komisija je za svaku grupu proizvođača izvoznika u uzorku pojedinačno izračunala korist koju je ostvarila od prakse davanja povlaštenih zajmova i tu korist pripisala predmetnom proizvodu.

(81)

Financijsko stanje dvaju proizvođača izvoznika Grupe Hankook („Hankook”) vrlo je različito. Prvo društvo, Jiangsu Hankook Tire Co. Ltd („JHKT”), zrelo je poduzeće koje je od 2020. do 2023. ostvarivalo stalnu dobit. Drugo društvo, Chongqing Hankook Tire Co. Ltd („CHKT”), akumuliralo je velike gubitke od svojeg osnivanja 2010., iako je 2020. i 2023. ostvarilo neto dobit. Ta je procjena potvrđena tijekom posjeta radi provjere. Omjer duga u odnosu na imovinu prvog društva prilično je nizak, dok je taj omjer drugog društva prilično visok.

(82)

Komisija je napomenula da su JHKT-u kineske financijske institucije u državnom vlasništvu dodijelile kreditni rejting AAA-, dok su CHKT-u iste financijske institucije u državnom vlasništvu dodijelile kreditne rejtinge u rasponu od A do AA. Uzevši u obzir činjenicu da je kineski kreditni rejting općenito narušen, kako je navedeno u odjeljku 3.4.1.1., Komisija je zaključila da taj rejting nije pouzdan.

(83)

U razdoblju ispitnog postupka revizije jedan od proizvođača osigurao je određena sredstva iz kratkoročnih zajmova prodajom svojih izvoznih potraživanja kineskim bankama. CHKT nije uzimao zajmove i za financiranje svojeg poslovanja upotrebljavao je samo objedinjeno vođenje računa među društvima.

(84)

Komisija je smatrala da opće financijsko stanje grupe odgovara rejtingu BB, što je najviši rejting nakon kategorije „investicijski rejting”. „Investicijski rejting” znači da agencija za kreditni rejting smatra da se obveznicama koje je izdalo određeno društvo u dovoljnoj mjeri jamči da će ono ispuniti obvezu plaćanja tako da banke mogu u njih ulagati.

(85)

Premija koja se može očekivati na obveznice koje izdaju društva s tim rejtingom (BB) zatim je primijenjena na standardnu stopu na zajmove Narodne banke Kine radi utvrđivanja tržišne stope.

(86)

To uvećanje utvrđeno je izračunom relativnog raspona između indeksa korporativnih obveznica s rejtingom AA i korporativnih obveznica s rejtingom BB u SAD-u na temelju podataka društva Bloomberg za industrijske segmente. Tako izračunan relativni raspon zatim je dodan referentnoj kamatnoj stopi kako ju je objavio NBK na dan dodjele zajma (39), i za isto razdoblje kao predmetni zajam. To je učinjeno za svaki zajam odobren društvu.

(87)

U primjedbama na konačnu objavu grupa Hankook tvrdila je da JHKT-u ne bi trebalo smanjiti rejting jer je to neopravdano. Tvrdila je da financijsko stanje cijele grupe ne bi trebalo utjecati na procjenu rejtinga trgovačkog društva. Komisija je ocijenila financijsko stanje društava na temelju podataka prikupljenih u ispitnom postupku. Komisija je uzela u obzir financijsko stanje cijele grupe zbog činjenice da su društva unutar grupe usko međusobno povezana. Društva ne samo da imaju izravne povezane transakcije, nego su uključena i u programe financiranja kao što su objedinjeno vođenje računa i diskontiranje računâ. Stoga su te tvrdnje zanemarene, a ocjena kreditnih stopa društava ostala je nepromijenjena.

(88)

Financijsko stanje proizvođača izvoznika Grupe Giti („GITI”), Giti Radial Anhui i Giti Fujian, vrlo je različito. Jedan je bio profitabilan u razmatranom razdoblju. Drugi je također bio profitabilan u razmatranom razdoblju, osim 2022. Osim toga, ostali financijski pokazatelji, kao što je omjer duga i imovine, na razini su iznad 50 %. Međutim, drugi je proizvođač u cijelom razmatranom razdoblju poslovao s gubitkom, a njegove su obveze premašivale imovinu. Unatoč tome, nije dobio zajmove od financijske institucije i financiralo ga je matično društvo.

(89)

Komisija je u početnom ispitnom postupku zaključila da je, kad je riječ o grupi Giti, primjereno upotrijebiti referentnu vrijednost BB, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 65. do 80., na razini aktivnosti grupe za izračun opće koristi za gume zbog toga što nije provedena odgovarajuća procjena rizika.

(90)

Zbog nesuradnje banaka i nepostojanja znatnih promjena u financijskom stanju društva u razdoblju ispitnog postupka revizije Komisija je zaključila da je ta referentna vrijednost i dalje primjerena.

(91)

Predmetni program subvencioniranja i dalje je bio specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točaka (a) i (b) osnovne uredbe s obzirom na to da se pravna situacija opisana u odjeljku 3.4.1. nije promijenila u usporedbi s onom koju je Komisija ocijenila u početnom ispitnom postupku i s obzirom na novi 14. petogodišnji plan za petrokemijski i kemijski sektor, što potvrđuje da su gume u okviru industrije kaučuka poticana industrija.

(92)

Stoga je Komisija zaključila da postoji dovoljno dokaza da se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nastavila praksa zajmova koje se smatra subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(93)

Subvencija utvrđena u odnosu na zajmove u razdoblju ispitnog postupka revizije za grupe društava u uzorku iznosi:

Zajmovi

(94)

Svrha je kreditne linije utvrditi ograničenje zaduživanja koje društvo u bilo kojem trenutku može upotrijebiti za financiranje svojeg tekućeg poslovanja, čime financiranje obrtnog kapitala postaje fleksibilno i odmah dostupno kad je potrebno. Stoga je Komisija smatrala da bi u načelu cjelokupno kratkoročno financiranje društava u uzorku, kao što su kratkoročni zajmovi, bankovni akcepti mjenice itd., trebalo biti pokriveno instrumentom kreditne linije.

(95)

Slično kao i u početnom ispitnom postupku, u ispitnom postupku revizije pokazalo se da kineske financijske institucije nisu samo davale pojedinačne zajmove svakom od društava iz uzorka nego su im uz njih odobravale i kreditne linije. Riječ je bila o okvirnim sporazumima na temelju kojih je banka omogućila društvima iz uzorka da povuku određeni maksimalni iznos sredstava u obliku različitih dužničkih instrumenata (zajmovi, dokumentarne mjenice, trgovački zajmovi, bankovni akcept itd.). U normalnim tržišnim okolnostima za takve kreditne linije u pravilu bi se plaćala naknada za „obradu” ili „otvaranje” kako bi se bankama nadoknadili troškovi i rizici, ali i avansne naknade za produljenje valjanosti kreditnih linija. No Komisija je utvrdila da su sva društva iz uzorka ostvarila koristi od kreditnih linija koje su dobili bez naknade.

(96)

U skladu s člankom 6. točkom (d) podtočkom ii. osnovne uredbe smatra se da je ta korist za primatelje razlika između iznosa koji društvo plaća za kreditne linije koje odobravaju kineske financijske institucije i iznosa koji bi društvo platilo za usporedivu poslovnu kreditnu liniju koju bi moglo dobiti na tržištu.

(97)

Visina naknada upotrijebljena kao referentna vrijednost primijenjena je razmjerno iznosu svake predmetne kreditne linije kako bi se dobio iznos subvencije (umanjen za naknade koje su stvarno plaćene). U slučajevima u kojima je razdoblje trajanja kreditne linije bilo dulje od jedne godine, ukupni iznos subvencija raspoređen je na razdoblje trajanja kreditne linije, a odgovarajući iznos pripisan je razdoblju ispitnog postupka.

(98)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 67., prema Odluci br. 40 financijske institucije pružaju kreditnu potporu poticanim industrijama.

(99)

Komisija je smatrala da su kreditne linije oblik povlaštene financijske potpore koju financijske institucije pružaju poticanim industrijama kao što je industrija guma. Kako je navedeno u odjeljku 3.3., industrija guma ubraja se među poticane industrije i stoga ispunjava uvjete za svu moguću financijsku potporu.

(100)

U skladu s člankom 6. točkom (d) podtočkom ii. osnovne uredbe Komisija je smatrala da je korist za primatelje razlika između iznosa koji su platili kao naknadu za otvaranje ili produljenje kreditnih linija koje su odobrile kineske financijske institucije i iznosa koji bi platili za usporedivu komercijalnu kreditnu liniju koju bi dobili po nenarušenoj tržišnoj stopi.

(101)

Primjerena referentna vrijednost naknade za obradu utvrđena je u iznosu od 1,5 %, a naknade za produljenje u iznosu od 1,25 % na temelju javno dostupnih podataka (40) i referentnih vrijednosti korištenih u prethodnim ispitnim postupcima navedenima u uvodnoj izjavi 55.

(102)

U načelu se naknada za obradu odnosno naknada za produljenje plaća u paušalnom iznosu u trenutku otvaranja nove kreditne linije odnosno produljenja postojeće kreditne linije. Međutim, za potrebe izračuna Komisija je uzela u obzir kreditne linije koje su otvorene ili produljene prije razdoblja ispitnog postupka revizije, ali su bile na raspolaganju grupama u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka, te kreditne linije koje su otvorene tijekom razdoblja ispitnog postupka. Potom je Komisija izračunala korist na temelju razdoblja unutar razdoblja ispitnog postupka revizije tijekom kojeg je kreditna linija bila na raspolaganju.

(103)

Nakon objave grupa Giti tvrdila je da upotrijebljena referentna vrijednost nije primjerena i da se Komisija neprimjereno oslonila na kreditne linije u GBP koje je izdala mala banka kako bi zaključila da nepostojanje naknada za otvaranje kreditnih linija koje naplaćuju banke u Kini čini subvenciju. Grupa Giti je tvrdila i da su neke kreditne linije zapravo bile produljene prethodne linije, no Komisija je u tom pogledu primijenila referentnu vrijednost naknade za otvaranje.

(104)

Komisija nije smatrala da je primijenjena referentna vrijednost neopravdano viša. Zapravo, bila je vrlo blizu onoj koja se upotrebljavala u prethodnim ispitnim postupcima i temeljila se na javno dostupnim informacijama. Činjenica da proizvođači ne posluju u GBP nije smatrana relevantnom za primjerenost odabrane referentne vrijednosti jer su za nju važni tržišni uvjeti ponuđeni za pozajmljivanje novca (neovisno o valuti). Nadalje, grupa Giti u odgovoru na upitnik nije navela nikakve kreditne linije i Komisija je tek tijekom posjeta radi provjere utvrdila da je društvo imalo aktivne kreditne linije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Međutim, izvoznik nije dostavio nikakav dokaz, kao što je pisani ugovor, koji bi ukazivao na to da su te kreditne linije obnovljene prethodne linije. Stoga je Komisija u tim slučajevima primijenila referentnu vrijednost naknade za otvaranje.

(105)

Grupa Hankook nadalje je tvrdila da bi Komisija prvo trebala upotrijebiti dostupne podatke u zemlji u kojoj se usluga pruža. Ta grupa tvrdi da podružnica Korejske banke u Kini pruža kreditne linije uz naknadu pa bi se ta naknada trebala primjenjivati na izračun koristi za sve kreditne linije izvoznika. Komisija je upotrijebila naknade iz trećih zemalja jer nije mogla pronaći kreditne linije odobrene društvima u uzorku na koje bi se primjenjivale bilo koje naknade koje bi se inače plaćale na tržištu. Stoga, čak i ako kineska banka sa stranim kapitalom pruža kreditne linije uz naknadu, kako tvrdi izvoznik, ta se naknada ne plaća ili je vrlo narušena. S obzirom na nesuradnju kineskih banaka u ispitnom postupku koji je u tijeku, Komisija ne može provjeriti te informacije u aktualnom ispitnom postupku. Nadalje, izvoznik nije dostavio nijedan drugi dokaz, osim ispisa s nepoznatih internetskih stranica na korejskom (djelomično preveden) da se ta pristojba zapravo naplaćuje u Kini. Stoga ni ta tvrdnja nije uzeta u obzir.

(106)

Subvencija utvrđena u odnosu na davanje povlaštenih zajmova tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije za grupe društava u uzorku iznosi:

Kreditne linije

(107)

Bankovni akcepti mjenice financijski su proizvodi namijenjeni razvoju aktivnijeg domaćeg tržišta novca proširenjem kreditnih mogućnosti. Riječ je o obliku kratkoročnog financiranja čiji je cilj „smanjiti troškove financiranja i povećati učinkovitost kapitala” trasanta (41). Osim toga, kako Narodna banka Kine navodi na svojim internetskim stranicama, „bankovnim akceptom mjenice može se jamčiti sklapanje i izvršavanje ugovora između kupca i prodavatelja te promicati promet kapitala s pomoću kredita Narodne banke Kine” (42). Osim toga, banka DBS na svojoj internetskoj stranici oglašava bankovne akcepte mjenice kao sredstvo za „poboljšanje obrtnog kapitala odgodom plaćanja” (43).

(108)

Komisija je u prethodnom ispitnom postupku već utvrdila da se bankovni akcepti mjenice uglavnom upotrebljavaju kao sredstvo plaćanja u poslovnim transakcijama kao zamjena za novčani nalog, čime se osnažuje gotovinski promet i obrtni kapital trasanta (44). Sa stajališta gotovine, tim se instrumentom trasantu ustvari odobrava odgoda datuma dospijeća plaćanja za šest mjeseci ili godinu dana jer do stvarnog gotovinskog podmirenja iznosa transakcije dolazi u trenutku dospijeća bankovnog akcepta mjenice, a ne u trenutku kad je trasant morao platiti svojem dobavljaču. Bez takvog financijskog instrumenta trasant bi upotrijebio vlastiti obrtni kapital, što podrazumijeva trošak, ili bi s bankom ugovorio kratkoročni zajam za obrtni kapital kako bi platio dobavljače, što također podrazumijeva trošak. Zahvaljujući plaćanju s pomoću bankovnih akcepta mjenice trasant se ustvari isporučenom robom ili uslugom koristi tri mjeseca do godinu dana bez plaćanja gotovinskog predujma i bez ikakvih troškova.

(109)

U uobičajenim tržišnim okolnostima bankovni akcepti mjenice kao financijski instrumenti podrazumijevali bi trošak financiranja za trasanta. U ispitnom postupku revizije pokazalo se da je grupa Giti u razdoblju ispitnog postupka revizije upotrebljavala bankovne akcepte mjenice i platila samo proviziju za uslugu prihvaćanja koju je pružila banka, a koja je obično iznosila 0,05 % nominalne vrijednosti mjenice. Međutim, nije snosila trošak financiranja putem bankovnih akcepata mjenice jer je odgađala gotovinsko plaćanje za isporuku robe i usluga. Stoga je Komisija smatrala da su društva iz grupe Giti koja se ispituju ostvarila korist od financiranja u obliku bankovnih akcepata mjenice za koje nisu snosila nikakve troškove. Za grupu Hankook nisu pronađeni dokazi o takvoj koristi.

(110)

Uzimajući u obzir prethodno navedeno, Komisija je zaključila da je sustavom bankovnih akcepata koji je uspostavljen u NRK-u proizvođačima izvoznicima omogućeno besplatno financiranje tekućeg poslovanja, čime je ostvarena korist protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere, kako je opisano u uvodnim izjavama od 115. do 120. u nastavku, u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom i. i člankom 3. stavkom 2. osnovne uredbe.

(111)

Komisija je u prethodnom ispitnom postupku (45) utvrdila da bankovni akcepti mjenice zapravo imaju istu svrhu i učinke kao kratkoročni zajmovi za obrtni kapital s obzirom na to da ih društva upotrebljavaju za financiranje svojeg tekućeg poslovanja umjesto kratkoročnih zajmova za obrtni kapital i da bi se stoga u njihovu slučaju trebali snositi jednaki troškovi kao pri kratkoročnom financiranju zajmovima za obrtni kapital.

(112)

Kad je riječ o specifičnosti, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 71., u skladu s Odlukom br. 40 financijske institucije pružaju kreditnu potporu poticanim industrijama.

(113)

Komisija je smatrala da su bankovni akcepti mjenice još jedan oblik povlaštene financijske potpore koju financijske institucije pružaju poticanim industrijama kao što je industrija guma. Naime, kako je navedeno u odjeljku 3.3., industrija guma ubraja se među poticane industrije i stoga ispunjava uvjete za svu moguću financijsku potporu. Bankovni akcepti mjenice kao oblik financiranja dio su sustava povlaštenih financijskih potpora financijskih institucija za poticane industrije, kao što je industrija guma.

(114)

Nisu dostavljeni nikakvi dokazi da svako poduzeće u NRK-u (osim onih u poticanim industrijama) može ostvariti korist od bankovnih akcepata mjenice pod istim povlaštenim uvjetima.

(115)

Za izračun iznosa subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere Komisija je procijenila korist za primatelje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(116)

Komisija je utvrdila da je grupa Giti upotrebljavala bankovne akcepte mjenice kako bi zadovoljila svoje potrebe za kratkoročnim financiranjem bez plaćanja naknade.

(117)

Komisija je zaključila da bi trasanti bankovnih akcepata trebali platiti naknadu za razdoblje financiranja. Komisija je smatrala da je razdoblje financiranja počelo na datum izdavanja bankovnog akcepta mjenice i završilo na njegov datum dospijeća. Kad je riječ o bankovnim akceptima mjenice izdanima prije razdoblja ispitnog postupka revizije i bankovnim akceptima mjenice s datumom dospijeća nakon završetka razdoblja ispitnog postupka revizije, Komisija je izračunala korist samo za razdoblje financiranja obuhvaćeno razdobljem ispitnog postupka revizije.

(118)

U skladu s člankom 6. točkom (b) osnovne uredbe, uzimajući u obzir činjenicu da su bankovni akcepti mjenice oblik kratkoročnog financiranja i da u stvarnosti imaju istu svrhu kao i kratkoročni zajmovi za obrtni kapital, Komisija je smatrala da je ta korist za primatelje razlika između iznosa koji je društvo stvarno platilo kao naknadu za financiranje bankovnim akceptima mjenice i iznosa koji bi trebalo platiti da je primijenjena kamatna stopa za kratkoročno financiranje.

(119)

Komisija je utvrdila korist koja proizlazi iz neplaćanja troškova kratkoročnog financiranja. Komisija je smatrala, kako je utvrđeno u prethodnim ispitnim postupcima (46), da bi se u slučaju bankovnih akcepata mjenice trebali snositi jednaki troškovi kao pri financiranju kratkoročnim zajmovima. Stoga je Komisija primijenila istu metodologiju kao i na financiranje kratkoročnim zajmovima denominiranima u CNY.

(120)

Subvencija utvrđena u odnosu na davanje povlaštenih zajmova tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije za grupe društava u uzorku iznosi:

Bankovni akcepti mjenice

(121)

Ispitni postupak revizije pokazao je da su obje grupe proizvođača izvoznika u uzorku ostvarile korist od povlaštenih zajmova u razdoblju ispitnog postupka revizije. S obzirom na postojanje financijskog doprinosa, koristi za proizvođače izvoznike i specifičnost, te bi zajmove, kreditne linije i bankovne akcepte mjenice trebalo smatrati subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(122)

Subvencija utvrđena u odnosu na davanje povlaštenih zajmova tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije za grupe društava u uzorku iznosi:

Davanje povlaštenih zajmova

(123)

Podnositelj zahtjeva tvrdio je u zahtjevu da je Sinosure osigurao izvozne kredite proizvođača predmetnog proizvoda po povlaštenim uvjetima.

(124)

Pravnu osnovu za subvencije koje pruža društvo Sinosure čine sljedeći dokumenti:

(125)

Obavijest o podržavanju i razvoju koja se odnosi na stratešku odluku Državnog vijeća u vezi s ubrzavanjem industrija u nastajanju (GuoFa [2010.] br. 32 od 18. listopada 2010.), koju je izdalo Državno vijeće, i pripadajuće Smjernice o provedbi (GuoFa [2011.] br. 310 od 21. listopada 2011.) (47).

(126)

U nedavnim antisubvencijskim ispitnim postupcima (48) Komisija je utvrdila da je Sinosure javno tijelo u smislu članka 2. točke (b) osnovne uredbe. Točnije, kao i u kontekstu prethodno opisanog davanja povlaštenih zajmova, zaključak da su Sinosureu dodijeljene ovlasti za izvršavanje javnih funkcija temelji se na raspoloživim podacima o državnom vlasništvu, formalnim pokazateljima vladine kontrole te dokazima o tome da kineska vlada i dalje provodi znatnu kontrolu nad ponašanjem Sinosurea.

(127)

Kako je potvrđeno u drugim nedavnim ispitnim postupcima (49), Sinosure je u potpunom vlasništvu i pod financijskom kontrolom države. Država je jedini vlasnik društva Sinosure, odnosno ono je u 100-postotnom vlasništvu Državnog vijeća. U statutu se navodi da je za poslovanje tog društva nadležno Ministarstvo financija. Sinosure je dužan Ministarstvu financija na pregled i odobrenje podnijeti financijska i računovodstvena izvješća te fiskalno proračunsko izvješće.

(128)

U pogledu vladine kontrole društvo Sinosure, čiji je jedini vlasnik država, nema upravni odbor. Kad je riječ o Odboru nadzornika, sve nadzornike imenuje Državno vijeće i oni izvršavaju svoje dužnosti u skladu s „Privremenom uredbom o Odboru nadzornika važnih financijskih institucija u državnom vlasništvu”. Vlada imenuje i više rukovodstvo društva Sinosure.

(129)

Komisija je u početnom ispitnom postupku utvrdila da postoje formalni pokazatelji vladine kontrole nad društvom Sinosure u pogledu industrije guma. Komisija je navela da se u skladu s Obavijesti o provedbi strategije promicanja trgovine s pomoću znanosti i tehnologije korištenjem osiguranja izvoznih kredita očekivalo da će društvo Sinosure povećati svoju potporu ključnim industrijama i proizvodima visoke tehnologije. Spomenuti proizvodi posebno su navedeni u Katalogu kineskih izvoznih proizvoda visoke tehnologije iz 2006., koji uključuje „Nove pneumatske radijalne gume za putnička ili teretna vozila (gume od kaučuka za motorna vozila, sa širinom presjeka ≥ 24 inča)” (50).

(130)

Podnositelj zahtjeva tvrdio je u zahtjevu da se Katalog izvoznih proizvoda visoke tehnologije i dalje primjenjuje te da nema naznaka da je predviđena njegova izmjena.

(131)

Na temelju navedenih elemenata i s obzirom na nesuradnju kineske vlade Komisija je zaključila da je Sinosure javno tijelo jer su mu povjerene ovlasti za izvršavanje javnih funkcija. Isti su zaključci doneseni u prethodnim antisubvencijskim ispitnim postupcima u pogledu poticanih industrija u NRK-u, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 55.

(132)

Budući da je Sinosure javno tijelo kojem su povjerene javne ovlasti i koje provodi zakone i planove vlade, odobravanje osiguranja izvoznih kredita proizvođačima guma predstavlja financijski doprinos u obliku mogućih izravnih prijenosa sredstava vlade u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. osnovne uredbe.

(133)

Na temelju informacija navedenih u zahtjevu i nalaza iz nedavnih ispitnih postupaka Komisija je zaključila da postoji korist u smislu članka 3. stavka 2. i članka 6. točke (c) osnovne uredbe jer Sinosure, kao jednu od svojih političkih zadaća, pruža osiguranje izvoznih kredita uz povoljnije uvjete nego što bi ih primatelj mogao stvarno ostvariti na tržištu ili pruža osiguranje koje inače uopće ne bi bilo dostupno na tržištu. Specifičnost

(134)

Te subvencije ovise o realizaciji izvoza u smislu članka 4. stavka 4. točke (a) osnovne uredbe te su stoga specifične.

(135)

Utvrđeno je da je jedno od društava u uzorku, grupa Hankook, ostvarilo korist od programa. Komisija je izračunala korist za tog proizvođača. Komisija nije pronašla dokaze da je grupa Giti ostvarila korist od tog programa subvencioniranja.

(136)

Budući da udio društva Sinosure na domaćem tržištu osiguranja izvoza u NRK-u iznosi približno 90 %, Komisija nije mogla utvrditi domaću premiju osiguranja koja se temelji na tržišnim načelima. U skladu s prijašnjim antisubvencijskim ispitnim postupcima Komisija je stoga upotrijebila najprikladniju vanjsku referentnu vrijednost za koju su informacije bile lako dostupne, tj. stope premije koje primjenjuje banka Export-Import Bank of the United States („banka Exim”) na nefinancijske institucije u slučaju izvoza u zemlje OECD-a.

(137)

Povrati premija na osiguranje izvoza isplaćeni tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije smatrali su se bespovratnim sredstvima. Budući da nije bilo dokaza o dodatnim troškovima društava zbog kojih bi bila potrebna prilagodba izračuna, korist je izračunana kao puni iznos povrata primljen tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(138)

Nakon konačne objave grupa Hankook iznijela je primjedbu da se u izračunu ukupna korist od ukupnog izvoza ne bi trebala raspodijeliti samo na izvoz predmetnog proizvoda u Uniju. Komisija je ispravila tu pogrešku i to nije bitno promijenilo utvrđeni iznos subvencioniranja pa je korist raspodijelila na ukupni promet ukupnog izvoza.

(139)

Subvencija utvrđena u odnosu na ovaj program tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije za proizvođače izvoznike u uzorku iznosi:

Povlašteno financiranje i osiguranje: osiguranje izvoznih kredita

(140)

Nijedan od proizvođača prirodnog kaučuka, sintetičkog kaučuka, ugljene čađe i najlonskih kordnih niti koji su društva u uzorku opskrbljivali ulaznim elementima nije odgovorio na posebne upitnike koje im je na zahtjev Komisije trebala proslijediti kineska vlada.

(141)

Budući da nije primila informacije o korporativnom upravljanju proizvođača u državnom vlasništvu koji su društva u uzorku opskrbljivali ulaznim elementima ni specifične informacije za određeno društvo o određivanju cijena ulaznih elemenata kojima su dobavljači ulaznih elemenata opskrbljivali društva u uzorku, Komisija se morala osloniti na raspoložive podatke za nalaze o opskrbi prirodnim kaučukom, sintetičkim kaučukom, ugljenom čađom i najlonskim kordnim nitima uz manju naknadu od primjerene u skladu s člankom 28. stavkom 1. osnovne uredbe.

(142)

Sva društva u uzorku kupovala su električnu energiju na temelju ugovora s dobavljačima energije. Kupovne cijene električne energije iz mreže bile su u skladu sa službeno utvrđenim razinama cijena na razini pokrajina za velike industrijske klijente. Kako je utvrđeno u prethodnim ispitnim postupcima (51), unatoč provedbi reforme koja se odnosi na liberalizaciju tržišne cijene energije, tržište kupnje električne energije i dalje je strogo regulirano.

(143)

U ispitnom postupku revizije Komisija je utvrdila da su društva u uzorku ostvarila korist od smanjenja ili povrata dijela svojih troškova električne energije.

(144)

Pravna osnova je sljedeća:

(145)

Komisija je utvrdila da su društva u uzorku kupovala električnu energiju i ostvarila korist od smanjenja ili povrata/prilagodbi dijela svojih troškova za električnu energiju jer su sudjelovala u pilot-programu za tržišno usmjereno trgovanje električnom energijom.

(146)

Budući da kineska vlada nije surađivala, Komisija se oslonila na informacije iz početnog ispitnog postupka. Komisija je nadalje utvrdila da je društvima obuhvaćenima ispitnim postupkom dopušteno da električnu energiju kupuju izravno od proizvođača električne energije tako što potpišu ugovor o izravnoj kupnji, umjesto da je kupuju iz mreže. Takvim se ugovorima predviđa određena količina električne energije po određenoj cijeni, koja je niža od službenih cijena utvrđenih na pokrajinskoj razini za velike industrijske korisnike.

(147)

Kako je utvrđeno u prethodnim ispitnim postupcima (52), mogućnost sklapanja takvih izravnih ugovora trenutačno nije otvorena za sve velike industrijske potrošače. Na nacionalnoj razini u mišljenjima Središnjeg odbora Komunističke partije Kine i Državnog vijeća o daljnjem produbljivanju reforme elektroenergetskog sustava navodi se, primjerice, da „poduzeća koja ne posluju u skladu s nacionalnom industrijskom politikom i čiji su proizvodi i postupci izuzeti ne bi trebala sudjelovati u izravnim transakcijama” (53). U istim se mišljenjima navodi sljedeće: „nakon što se utvrde standardi za pristup, trebali bismo poboljšati kataloge lokalnih poduzeća za proizvodnju električne energije i maloprodajnih trgovaca električnom energijom koji ispunjavaju standarde koje vlasti objavljuju svake godine te provesti dinamično reguliranje kataloga korisnika. Poduzeća za proizvodnju električne energije, maloprodajni trgovci električnom energijom i korisnici uvršteni u katalog mogu se dobrovoljno registrirati pri institucijama za trgovanje kako bi postali sudionici na tržištu.” Stoga, kako bi društvo moglo sudjelovati u sustavu izravnog trgovanja, treba ispuniti određene standarde i biti uvršteno u „katalog korisnika”.

(148)

U praksi pokrajine provode izravno trgovanje električnom energijom. Društva moraju pokrajinskim nadležnim tijelima podnijeti zahtjev za odobrenje za sudjelovanje u pilot-programu izravnog trgovanja električnom energijom i moraju ispuniti neke kriterije. Za određena društva ne provode se ni stvarni tržišni pregovori ni natječajni postupak jer se količine kupljene na temelju ugovora o izravnoj kupnji ne temelje na stvarnoj ponudi i potražnji. Naime, proizvođači i korisnici električne energije ne mogu bez ograničenja izravno prodavati i kupovati svu svoju električnu energiju. Ograničavaju ih količinske kvote koje im dodjeljuje lokalna samouprava. Nadalje, iako su proizvođači i korisnici električne energije cijene navodno dogovorili izravno ili preko posredničkih društava, račune tim društvima izdaje državno energetsko društvo. Naposljetku, svi potpisani ugovori o izravnoj kupnji moraju se dostaviti lokalnoj samoupravi radi pohrane u njezinu evidenciju.

(149)

Kineska vlada izdala je 2018. Okružnicu Nacionalnog povjerenstva za razvoj i reforme i Nacionalne energetske uprave o aktivnom promicanju tržišno usmjerenih energetskih transakcija i daljnjem poboljšanju trgovinskog mehanizma. Iako se Okružnicom nastoji povećati broj izravnih transakcija na tržištu električne energije, u njoj se posebno spominju određene industrije, uključujući visokotehnološke industrije kao što je industrija guma, koje primaju potporu i ostvaruju korist od liberalizacije tržišta električne energije. Konkretno, u odjeljku III. („Otvaranje radi dopuštanja ulaska korisnicima koji ispunjavaju zahtjeve”) u točki 2. navodi se da se „industrije u nastajanju s visokom dodanom vrijednošću, primjerice u području visoke tehnologije, interneta, velikih količina podataka i visokokvalitetne proizvodnje, te poduzeća s posebnim prednostima i karakteristikama i visokotehnološkim sadržajem poslovanja potiču na sudjelovanje u transakcijama bez ograničenja u pogledu razine napona i potrošnje energije”.

(150)

Nadalje, prema Obavijesti o Planu potpune liberalizacije proizvodnje i potrošnje električne energije za poslovno aktivne korisnike, kojim se nastoji dodatno liberalizirati tržište električne energije, predviđa se da „među poslovnim korisnicima električne energije, oni koji ne posluju u skladu s nacionalnim industrijskim politikama privremeno neće sudjelovati u tržišno usmjerenom trgovanju, a korisnici električne energije čiji proizvodi i postupci pripadaju isključenim i ograničenim kategorijama iz ‚Kataloga smjernica za restrukturiranje industrije’ moraju strogo provoditi postojeću politiku diferencijalnih cijena za električnu energiju”.

(151)

Stoga se zakonodavstvom predviđa selektivna primjena izravnog trgovanja na tržištu električne energije ograničenog na određene industrije kao što su industrije koje posluju u skladu s nacionalnim industrijskim politikama, a posebno visokotehnološke industrije. Zbog toga te industrije plaćaju niže cijene električne energije.

(152)

Komisija je stoga smatrala da snižena cijena električne energije i povrati/prilagodbe koji proizlaze iz izravnog trgovanja električnom energijom, u kojem su sudjelovala društva u uzorku, čine subvenciju u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe. Postoji financijski doprinos u obliku otpisa dospjelih prihoda kineske vlade (tj. operatora mreže), čime se dodjeljuje korist predmetnim društvima. Korist za primatelje jednaka je uštedi na troškovima električne energije, zahvaljujući sniženim cijenama električne energije ili putem povrata/prilagodbi, jer je električna energija isporučivana po cijeni nižoj od uobičajene cijene u mreži koju plaćaju ostali veliki industrijski korisnici koji nisu mogli ostvariti korist od izravne opskrbe ili nisu sudjelovali u pilot-projektu izravne opskrbe.

(153)

Ta je subvencija specifična u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe jer je u zakonodavstvu primjena tog programa ograničena samo na poduzeća koja ispunjavaju određene ciljeve industrijske politike koje je donijela država i čiji se proizvodi ili postupci smatraju prihvatljivima.

(154)

Stoga je Komisija zaključila da se program subvencija provodio u razdoblju ispitnog postupka revizije i da je specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) i članka 4. stavka 3. osnovne uredbe.

(155)

Iznos subvencije protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunava se na temelju koristi za primatelje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Ta je korist izračunana kao razlika između iznosa ukupne cijene električne energije koji bi trebalo platiti po uobičajenoj cijeni u mreži i iznosa ukupne cijene električne energije koji bi trebalo platiti po nižoj cijeni.

(156)

Nakon konačne objave grupa Hankook tvrdila je da u izračunu za jedno društvo iz grupe, CHKT, Komisija nije upotrijebila revidiranu verziju dokumentacije koju je društvo dostavilo kao odgovor na upitnik. Društvo je prvotno izračunalo naknade koje se primjenjuju na iznose plaćene za električnu energiju na temelju cijena bez vladinih naknada, dok cijene u mreži uključuju te naknade. Stoga je društvo prije posjeta radi provjere dostavilo revidiranu verziju cijena električne energije koje je platio CHKT. CHKT je tvrdio da bi Komisija trebala izračunati korist na temelju revidiranih cijena. Komisija je analizirala tu tvrdnju i utvrdila da je opravdana. Zbog toga je Komisija ispravila pogrešku i izračunala korist na temelju cijena koje je CHKT platio, uključujući vladine naknade.

(157)

Nadalje, grupa Hankook je tvrdila da je Komisija pogrešno primijenila metodu postavljanja na nulu i zanemarila transakcije na mjesečnoj osnovi ako korist nije bila utvrđena. Komisija je podsjetila da je korist izračunana uzimajući u obzir svaku transakciju i zatim ih je usporedila s cijenama u mreži kako bi provjerila je li društvu pružena usluga uz manju naknadu od primjerene. Usporedba je provedena između istih ili najsličnijih usluga, na primjer između iste cijene (vrlo visoka potrošnja, visoka potrošnja, normalna potrošnja, niska potrošnja), razdoblja i područja. Stoga, ako u nekim slučajevima nije utvrđena korist, te transakcije nisu uzete u obzir u ukupnoj koristi. Komisija nije pronašla nijedan razlog da bi metoda prijeboja koju društvo spominje trebala biti opravdana i primijenjena na izračun iznosa subvencije pa ta tvrdnja nije uzeta u obzir.

(158)

Subvencija utvrđena u odnosu na ovaj program tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije za proizvođače izvoznike u uzorku iznosi:

Opskrba električnom energijom uz manju naknadu od primjerene

(159)

Komisija je u početnom ispitnom postupku utvrdila da je industrija guma u NRK-u ostvarila korist od ustupanja zemljišta, a osobito od prava korištenja zemljišta uz manju naknadu od primjerene.

(160)

Ustupanje prava korištenja zemljišta u Kini regulirano je Zakonom Narodne Republike Kine o upravljanju zemljištem. Osim toga, i sljedeći su dokumenti dio pravne osnove:

(161)

U skladu s člankom 10. „Odredbe o ustupanju prava korištenja državnog građevinskog zemljišta u okviru poziva na dostavu ponuda, dražbe i licitacije” lokalne vlasti određuju cijene zemljišta na temelju sustava vrednovanja urbanog zemljišta, koji se ažurira tek svake tri godine, i vladine industrijske politike.

(162)

U prethodnim ispitnim postupcima (61) Komisija je zaključila da cijene za prava korištenja zemljišta u NRK-u nisu reprezentativne tržišne cijene određene na temelju ponude i potražnje na slobodnom tržištu jer je utvrđeno da je sustav dražbe nejasan, netransparentan i ne funkcionira u praksi, a vlasti proizvoljno određuju cijene. Kako je spomenuto u prethodnoj uvodnoj izjavi, nadležna tijela određuju cijene u skladu sa Sustavom procjene gradskog zemljišta, koji ih upućuje da uz ostale kriterije za određivanje cijene industrijskog zemljišta razmotre i industrijsku politiku.

(163)

U kontekstu povlaštenog pristupa industrijskom zemljištu za društva koja pripadaju određenim industrijama Komisija je napomenula da se kod cijene koju određuju lokalne vlasti mora uzeti u obzir vladina industrijska politika, kako je prethodno navedeno. U okviru te industrijske politike industrija guma navedena je kao poticana industrija. Isto tako, prema Odluci br. 40 Državnog vijeća javna tijela pri davanju zemljišta uzimaju u obzir Katalog smjernica za restrukturiranje industrije i industrijske politike. U članku XVIII. Odluke br. 40 jasno se navodi da industrije koje su „ograničene” neće imati pristup pravima korištenja zemljišta. Iz toga slijedi da je subvencija specifična u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkama (a) i (c) osnovne uredbe jer je povlašteno davanje zemljišta ograničeno na poduzeća koja pripadaju određenim industrijama, u ovom slučaju industriji guma, a vladina praksa u tom području nejasna je i netransparentna.

(164)

U ispitnom postupku revizije nisu uočene nikakve vidljive promjene u pogledu proizvođača u uzorku. Samo je jedan proizvođač izvoznik iz grupe Giti kupio novu zemljišnu česticu do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije.

(165)

Nalazi ovog ispitnog postupka potvrđuju da je stanje u pogledu ustupanja i kupnje zemljišta u NRK-u netransparentno te da su vlasti često proizvoljno određivale cijene.

(166)

Kao i u prethodnim ispitnim postupcima (62) te u skladu s člankom 6. točkom (d) podtočkom ii. osnovne uredbe, kao vanjska referentna vrijednost (63) upotrijebljene su cijene zemljišta na Posebnom carinskom području Tajvana, Penghua, Kinmena i Matsua („Tajvan”). Korist koju su primatelji ostvarili izračunava se uzimajući u obzir razliku između stvarnog iznosa koji je za prava korištenja zemljišta platio svaki proizvođač izvoznik u uzorku (tj. stvarno plaćene cijene kako je navedena u ugovoru i, ako je primjenjivo, cijene navedene u ugovoru umanjene za iznos povrata/bespovratnih sredstava lokalne samouprave) i iznosa koji bi obično bio plaćen na temelju tajvanske referentne vrijednosti.

(167)

Komisija je Tajvan smatrala primjerenim vanjskim referentnim mjerilom zbog sljedećih razloga:

(168)

Na temelju metode primijenjene u prethodnim ispitnim postupcima (64) (65) Komisija je upotrijebila prosječnu cijenu četvornog metra zemljišta utvrđenu u Tajvanu i usklađenu s obzirom na inflaciju i kretanje BDP-a od datuma sklapanja predmetnih ugovora o pravu korištenja zemljišta. Informacije o cijenama industrijskog zemljišta od 2015. preuzete su s internetskih stranica Ureda za industriju pri Ministarstvu gospodarstva Tajvana (66). Cijene za prethodne godine ispravljene su na temelju stopa inflacije i promjene BDP-a po stanovniku po tekućim cijenama u američkim dolarima za Tajvan prema podacima MMF-a za 2015.

(169)

Nakon objave dva proizvođača izvoznika tvrdila su da Tajvan nije primjerena referentna zemlja jer, među ostalim, nema istu razinu gospodarskog razvoja i postoje druge zemlje s istom razinom industrijske infrastrukture. Grupa Hankook je tvrdila da bi Komisija stoga trebala upotrijebiti Tajland kao primjerenu referentnu zemlju, kao što je to učinila Ujedinjena Kraljevina. Grupa Giti tvrdila je da tajvanska referentna vrijednost nije primjerena jer niti odražava tržišne uvjete u NRK-u, niti da cijene zemljišta nisu ni na koji način prilagođene kako bi se uzeli u obzir tržišni uvjeti u kontinentalnoj Kini.

(170)

Komisija je smatrala da se odabir Tajvana kao prikladne vanjske referentne vrijednosti temeljio na ispitivanju nekoliko čimbenika navedenih u uvodnoj izjavi 168. Uredbe i u nedavnom ispitnom postupku (67), što je opravdalo odabir Tajvana kao valjane referentne vrijednosti, među ostalim uzimajući u obzir usporedbu industrijskih zona u Tajvanu s relevantnim industrijskim pokrajinama u Kini. Međutim, Komisija je smatrala da određene razlike u tržišnim uvjetima između prava korištenja zemljišta u kontinentalnoj Kini i prodaje zemljišta u Tajvanu, čak i ako postoje, nisu takve da bi obezvrijedile odabir Tajvana kao valjane referentne vrijednosti. Tijekom ispitnog postupka Komisija nije mogla utvrditi nijednu drugu primjerenu referentnu vrijednost ni metodu prilagodbe koja bi na odgovarajući način odražavala te razlike u tržišnim uvjetima. Nadalje, Komisija je zaključila o referentnoj vrijednosti na temelju vlastite procjene i rezultata ispitnog postupka, a ne na temelju nalaza ostalih trećih zemalja u njihovim postupcima. Stoga se ta tvrdnja morala odbaciti.

(171)

Grupa Giti je tvrdila da se zemljišna čestica na koju je stekla prava tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ne bi trebala uzeti u obzir pri izračunu koristi jer se ne upotrebljava za potrebe proizvodnje predmetnog proizvoda. Samo društvo priznaje da je svrha stjecanja zemljišta izgradnja nove tvornice i naposljetku premještanje proizvodnje na tu lokaciju. Sama činjenica da se proizvodnja trenutačno ne odvija nije relevantna za iznos subvencije koji je društvo primilo. To društvo je primilo korist i stoga je ta zemljišna čestica također uključena u izračun iznosa subvencije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Ta tvrdnja nije uzeta u obzir.

(172)

U skladu s člankom 7. stavkom 3. osnovne uredbe iznos subvencije raspodijeljen je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije na temelju uobičajenog trajanja prava korištenja industrijskog zemljišta, tj. 50 godina. Taj je iznos tada raspoređen na cjelokupni promet predmetnog društva tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije jer subvencija ne ovisi o realizaciji izvoza i nije dodijeljena na temelju proizvedenih, izvezenih ili prevezenih količina.

(173)

Utvrđeno je da je ta subvencija tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije za proizvođače izvoznike u uzorku iznosila:

Ustupanje prava na korištenje zemljišta uz manju naknadu od primjerene

(174)

Prema Zakonu Narodne Republike Kine o porezu na dobit poduzeća („Zakon o porezu na dobit poduzeća”), poduzeća za visoke i nove tehnologije kojima država treba dati ključnu potporu imaju smanjenu stopu poreza na dobit poduzeća od 15 % umjesto standardne porezne stope od 25 %.

(175)

Komisija je u početnom ispitnom postupku utvrdila da su proizvođači guma primali subvencije protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere u obliku povlaštenog tretmana u okviru programa i politika za porez na dobit i druge izravne poreze.

(176)

Kad je riječ o tri posebna programa (tj. povlastice u vezi s porezom na dobit poduzeća za proizvode proizvedene sinergijskim iskorištavanjem resursa, umanjenje poreza na dobit poduzeća za istraživanje i razvoj, i oslobođenja od poreza na korištenje zemljišta), Komisija je, s obzirom na nesuradnju kineske vlade, svoje nalaze o pravnoj osnovi, prihvatljivosti, prirodi subvencije i njezinoj specifičnosti temeljila na nalazima iz prethodnih ispitnih postupaka (68) i provjerenim odgovorima na upitnik koje su dostavili proizvođači izvoznici u uzorku. Komisija je stoga mogla izračunati pojedinačne stope subvencije za proizvođače izvoznike u uzorku.

(177)

Utvrđeno je da su programi za porez na dobit i druge izravne poreze u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe subvencije u obliku otpisa dospjelih prihoda države, koje pružaju korist društvima primateljima.

(178)

Pravna je osnova ovog programa članak 28. i članak 30. stavak 1. Zakona o porezu na dobit poduzeća i članak 93. Pravilnika za provedbu Zakona o porezu na dobit poduzeća te:

(179)

Korist od smanjenja poreza mogu ostvariti samo društva koja su dio određenih ključnih područja visoke i nove tehnologije koja podupire država te trenutačnih prioriteta u područjima visoke tehnologije koja podupire država, kako je navedeno u Smjernicama za najnovija ključna prioritetna područja za razvoj industrija visoke tehnologije. U tim se smjernicama kao prioritetno područje jasno navode proizvodna tehnologija i ključne sirovine za gume.

(180)

Društva koja ostvaruju korist od te mjere moraju dostaviti prijavu poreza na dobit i odgovarajuće priloge. Stvarni iznos koristi uključen je u poreznu prijavu.

(181)

Komisija je smatrala da je to umanjenje poreza subvencija u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe jer postoji financijski doprinos u obliku otpisa dospjelih prihoda kineske vlade, čime se dodjeljuje korist predmetnim društvima. Korist za primatelje jednaka je iznosu porezne uštede. Ta je subvencija specifična u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe jer se samim zakonodavstvom primjena tog programa ograničava samo na poduzeća koja posluju u određenim prioritetnim područjima visoke tehnologije koje određuje država, kao što su određene ključne tehnologije u sektoru guma.

(182)

Iznos subvencije protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunava se na temelju koristi za primatelje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Ta je korist izračunana kao razlika između iznosa ukupnog poreza koji bi trebalo platiti po uobičajenoj poreznoj stopi i iznosa ukupnog poreza koji treba platiti po smanjenoj poreznoj stopi.

(183)

Utvrđeno je da je ta subvencija tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije za proizvođače izvoznike u uzorku iznosila:

Programi oslobođenja od izravnog poreza i smanjenja poreza

(184)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, tim se programom omogućuje oslobođenje od plaćanja PDV-a i uvoznih carina za uvoz kapitalne opreme koja se upotrebljava u proizvodnji. U slučaju društava u uzorku utvrđeno je postojanje oslobođenja i od PDV-a i od uvoznih carina u razdoblju ispitnog postupka revizije. U to su uključena izuzeća za opremu uvezenu prethodnih godina za koju je korist amortizirana tijekom vijeka trajanja te opreme te je ona djelomično dodijeljena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Iako nije pronašla dokaze da su oslobođenja od poreza bila izravno primjenjiva u razdoblju ispitnog postupka revizije, Komisija je utvrdila da su društva u uzorku i dalje ostvarivala određene ograničene koristi u okviru tog programa na temelju oslobođenja primjenjivih prethodnih godina.

(185)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, tim se programom pruža financijski doprinos u obliku otpisa dospjelih prihoda kineske vlade u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. jer su poduzeća sa stranim kapitalom i ostala prihvatljiva domaća poduzeća oslobođena od plaćanja PDV-a i/ili carina koje bi inače bila obvezna plaćati. Time se poduzećima primateljima dodjeljuju i koristi u smislu članka 3. stavka 2. osnovne uredbe.

(186)

Program je specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe. Zakonodavstvom na temelju kojeg djeluje tijelo koje dodjeljuje subvenciju ograničen je pristup programu za društva koja ulažu pod posebnim poslovnim kategorijama koje su iscrpno utvrđene zakonom, a koje pripadaju poticanoj kategoriji ili ograničenoj kategoriji B u Katalogu uputa za industrije sa stranim ulaganjima i prijenosom tehnologije ili kategoriji u skladu s Katalogom ključnih industrija, proizvoda i tehnologija čiji razvoj potiče država. Osim toga, ne postoje ni objektivni kriteriji za ograničenje prihvatljivosti tog programa ni dokazi iz kojih se može zaključiti da se na temelju članka 4. stavka 2. točke (b) osnovne uredbe prihvatljivost automatski utvrđuje.

(187)

Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunat je u smislu koristi za primatelje za koju je utvrđeno da je postojala tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Korist dodijeljena primateljima odgovara iznosu PDV-a i carine čijeg je plaćanja za uvezenu opremu primatelj bio oslobođen. Kako bi se iznos protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere sigurno odnosio samo na razdoblje ispitnog postupka revizije, ostvarena korist amortizirana je tijekom korisnog vijeka trajanja opreme u skladu s redovitim računovodstvenim postupcima društva.

(188)

Sva društva u uzorku iskoristila su sniženje u okviru tog programa. Utvrđeno je da subvencija u okviru tog posebnog programa iznosi 0,005 % za grupu Hankook i 0,02 % za grupu Giti.

(189)

Komisija je u početnom ispitnom postupku utvrdila da sva društva u uzorku pripadaju kategoriji takozvanih „poduzeća za trgovanje radi prerade”. Komisija je u ispitnom postupku revizije utvrdila da se taj program nastavio primjenjivati u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(190)

Prema članku 3. Mjera Carinske uprave Narodne Republike Kine za nadzor robe za trgovanje radi prerade (69)„pojam ‚trgovanje radi prerade’ znači poslovne aktivnosti u okviru kojih poduzeće u cijelosti ili djelomično uvozi sirovine ili pomoćne materijale, dijelove i komponente, dijelove komponenti i ambalažne materijale te ponovno izvozi gotove proizvode nakon prerade ili sastavljanja, među ostalim nakon prerade isporučenog i uvezenog materijala”. U članku 5. zatim se navodi: „Kad se pri uvozu naplaćuje porez u skladu s relevantnim odredbama, carinsko tijelo umanjuje naplaćeni porez na temelju provjerene količine robe koja je doista prerađena i ponovno izvezena nakon izvoza gotove robe”.

(191)

Pravna osnova tog programa je sljedeća:

(192)

U ispitnom postupku revizije Komisija je utvrdila da su sva društva u uzorku registrirana pri carinskom tijelu za sustav trgovanja radi prerade i bila oslobođena „poreza koji se naplaćuje pri uvozu” (tj. uvoznih carina) za uvoz prirodnog kaučuka koji se upotrebljava u proizvodnji guma za izvoz.

(193)

Takav sustav istovjetan je programu povrata naknada kako je opisan u Prilogu I. točki (i) osnovne uredbe. Prema Prilogu I. točki i. zamjenski sustavi povrata u slučaju zamjene mogu predstavljati izvoznu subvenciju u mjeri u kojoj rezultiraju prevelikim povratom uvoznih naknada naplaćenih prvobitno na uvozne ulazne faktore za koje se traži povrat.

(194)

Kako bi utvrdila je li postojao takav prekomjerni otpust, u skladu s Prilogom III. točkom II. osnovne uredbe, Komisija je od kineske vlade zatražila dodatne informacije općenito o sustavu trgovanja radi prerade i konkretnije o postojanju i stvarnoj primjeni popratnih postupaka praćenja i provjere. Kineska vlada nije dostavila informacije o tome. Stoga je Komisija utvrdila da postoji subvencioniranje na temelju nalaza iz početnog ispitnog postupka i informacija koje su proizvođači izvoznici u uzorku dostavili u ispitnom postupku revizije.

(195)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, kineska vlada uspostavila je zakonodavni okvir za praćenje sustava trgovanja radi prerade. No Komisija je primijetila da bi neke značajke sustava mogle dovesti do prevelikih povrata:

(196)

Osim toga, tijekom posjeta radi provjere proizvođačima izvoznicima u uzorku izgledalo je kao da se taj okvir zapravo ne primjenjuje u praksi. Na primjer, Komisija je utvrdila da je izvoznik u carinskom elektroničkom sustavu prijavio podatke o uvozu prirodnog kaučuka i količinama izvezenih guma, uključujući predmetni proizvod. Potrošnja kaučuka prijavljuje se na temelju standardne potrošnje, a zatim se uspoređuje sa stvarnom potrošnjom. Većina proizvođača u uzorku upotrebljavala je iste stope potrošnje u sustavu trgovanja radi prerade kao u svojoj proizvodnji, osim jednog. Tijekom posjeta radi provjere Komisija je utvrdila da je društvo Giti Tire (Fujian) prijavilo potrošnju za proizvodnju kaučuka koji se zapravo nije upotrebljavao u razdoblju ispitnog postupka revizije. Stoga je Komisija izračunala upotrebu određenih vrsta kaučuka i utvrdila da se stvarna potrošnja razlikuje od one prijavljene u carinskom elektroničkom sustavu. Potrebno je napomenuti da je razlika nastala unatoč provjerama na licu mjesta u prostorima društva u uzorku koje su provela carinska tijela u razdoblju ispitnog postupka revizije. Ti su nalazi priopćeni kineskoj vladi kako bi joj se omogućilo daljnje ispitivanje predmetnih transakcija.

(197)

Zbog toga jedan od izvoznika iz grupe Giti nije platio sve uvozne carine koje bi inače trebao platiti.

(198)

Komisija je zaključila da se sustav praćenja trgovanja radi prerade koji je uspostavila kineska vlada zapravo ne primjenjuje na prirodni kaučuk. Nadalje, Komisija je utvrdila da je sustav za trgovanje radi prerade u pogledu prirodnog kaučuka koji se upotrebljava u izvezenim gumama doveo do prekomjernih otpusta koji predstavljaju subvenciju protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne uredbe jer su oni doveli do prekomjernih povrata uvoznih naknada naplaćenih prvobitno na uvezene ulazne faktore za koje se traži povrat.

(199)

Ti prekomjerni otpusti ujedno su specifični jer ovise o realizaciji izvoza u smislu članka 4. stavka 4. točke (a) osnovne uredbe.

(200)

Korist je izračunana kao razlika iznosa uvoznih carina koje je trebalo naplatiti u razdoblju ispitnog postupka i stvarnog iznosa uvoznih carina naplaćenih u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(201)

Subvencija utvrđena u odnosu na tu vrstu subvencija tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije za proizvođače izvoznike u uzorku iznosi:

Povrat uvoznih carina na prirodni kaučuk

(202)

Subvencija utvrđena u odnosu na sve programe povezane s neizravnim porezom i uvoznim carinama tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije za proizvođače izvoznike u uzorku ukupno iznosi:

Oslobođenja od i smanjenja neizravnog poreza

(203)

Komisija je u početnom ispitnom postupku utvrdila da su neka društva u uzorku ostvarila korist od raznih bespovratnih sredstava povezanih sa zaštitom okoliša i smanjenjem emisija te od bespovratnih sredstava povezanih s istraživanjem i razvojem, tehnološkom modernizacijom i inovacijama.

(204)

Slično kao u početnom ispitnom postupku, oba izvoznika u uzorku ostvarila su korist od više ad hoc bespovratnih sredstava.

(205)

Velika većina programa koje su prijavili proizvođači izvoznici u uzorku temeljila se na obavijestima koje su izdala lokalna tijela. Nadalje, utvrđeno je da ti programi odražavaju opće politike oblikovane, među ostalim, u sljedećim aktima:

(206)

S obzirom na to da kineska vlada nije surađivala, Komisija je svoje nalaze o programu dodjele bespovratnih sredstava temeljila na raspoloživim podacima, uključujući informacije dostavljene u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera i informacije koje su dostavili proizvođači izvoznici u uzorku. Komisija je zaključila da su u razdoblju ispitnog postupka revizije proizvođači izvoznici i dalje ostvarivali korist od sličnih programa, kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku.

(207)

Podnositelj zahtjeva tvrdio je u zahtjevu da izvoznici guma iz NRK-a ostvaruju korist od tih programa. Na primjer, Ministarstvo financija objavilo je u svibnju 2022. dokument o fiskalnoj potpori za rad na postizanju vršne razine ugljika radi ostvarivanja ugljične neutralnosti kako bi se „postigao cilj ugljične neutralnosti te ojačale politike financijske potpore i nacionalni 14. petogodišnji plan”. Cilj je tog dokumenta provesti vladine financijske politike kako bi se „poduprle regije i industrije u ubrzavanju zelene i niskougljične transformacije”. Stoga se politikama zaštite okoliša pogoduje industriji guma, kao i cijelom kineskom gospodarstvu. Radi poticanja zelenije industrije Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije izdalo je Plan industrijskog zelenog razvoja za razdoblje 2016. – 2020. Taj je plan bio usmjeren na ključne onečišćujuće tehnologije koje se upotrebljavaju za proizvodnju guma, tj. na tehnologije u području petrokemikalija, kaučuka, čelika i tekstila (70).

(208)

Nadalje, podnositelj zahtjeva tvrdio je da se 14. petogodišnjim planom osigurava potpora za „troškove istraživanja i razvoja te porezne poticaje za visokotehnološka poduzeća”. U odredbe o istraživanju i razvoju u 14. petogodišnjem planu uključeni su znanstveni i tehnološki projekti (71).

(209)

Ti se programi smatraju subvencijama u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe jer je riječ o prijenosu sredstava kineske vlade proizvođačima predmetnog proizvoda u obliku bespovratnih sredstava.

(210)

Komisija je utvrdila i da je ovaj program subvencija specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe jer te subvencije mogu dobiti samo društva koja posluju u ključnim područjima ili tehnologijama kako su navedene u smjernicama, administrativnim mjerama i katalozima koji se redovito objavljuju. Gume i/ili (petro)kemijski sektor pripadaju prihvatljivim sektorima.

(211)

Korist je izračunana kao iznos primljen ili raspodijeljen u razdoblju ispitnog postupka revizije, pri čemu je iznos amortiziran tijekom korisnog vijeka trajanja dugotrajne imovine s kojom su bespovratna sredstva bila povezana, slično kao u početnom ispitnom postupku.

(212)

Subvencija utvrđena u odnosu na tu vrstu subvencije tijekom razdoblja ispitnog postupka za proizvođače izvoznike u uzorku iznosi:

Bespovratna sredstva za racionalizaciju potrošnje i štednju energije te smanjenje emisija

(213)

Komisija je izračunala iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere u skladu s odredbama osnovne uredbe za društva u uzorku tako što je ispitala svaku subvenciju ili program subvencija i zbrojila te iznose kako bi izračunala ukupan iznos subvencioniranja za svakog proizvođača izvoznika tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Kako bi izračunala ukupni iznos subvencija u nastavku, Komisija je prvo izračunala postotak subvencioniranja, a to je iznos subvencije kao postotak ukupnog prometa društva. Taj je postotak zatim upotrijebljen za izračun subvencije dodijeljene izvozu predmetnog proizvoda u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Zatim je izračunan iznos subvencije po toni predmetnog proizvoda izvezenog u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, a marže prikazane u nastavku izračunane su kao postotak CIF vrijednosti (troškovi, osiguranje, vozarina) istog izvoza po toni.

(214)

Stope subvencije izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, u prosjeku su iznosile [4 – 8] % na razini cijele zemlje. Stoga je zaključeno da su ispitani programi subvencioniranja bili na snazi u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(215)

Slijedom nalaza o postojanju subvencioniranja tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije Komisija je, u skladu s člankom 18. stavkom 2. osnovne uredbe, ispitala vjerojatnost nastavka subvencioniranja u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

(216)

U tom je kontekstu Komisija ispitala sljedeće elemente: proizvodni i neiskorišteni kapacitet u NRK-u, odnos između izvoznih cijena za treće zemlje i razine cijena u Uniji, privlačnost tržišta Unije.

(217)

Komisija je ispitala bi li došlo do znatnog povećanja subvencioniranog uvoza iz NRK-a u Uniju u slučaju isteka mjera. Budući da kineska vlada nije surađivala, Komisija je utvrdila proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u NRK-u na temelju javno dostupnih informacija i informacija navedenih u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera.

(218)

Prema zahtjevu, CRIA je 2021. prijavila proizvodnju od 122,39 milijuna guma u NRK-u, za procijenjeni proizvodni kapacitet od 141,76 milijuna guma u istoj godini, što je povećanje proizvodnje guma od 2,72 milijuna u odnosu na prethodnu godinu. Stope iskorištenosti kapaciteta izvedene na temelju tih podataka iznosile bi oko 86 %. Prema izvješćima CRIA-e, 2022. već je dodano najmanje 1,5 milijuna komada dodatnih kapaciteta za proizvodnju guma. To znači da je ukupni kapacitet proizvodnje guma 2022. iznosio približno 143,25 milijuna komada. Ako se uzmu u obzir iste stope iskorištenosti kapaciteta kao za 2021., proizvodnja bi iznosila približno 123,67 milijuna proizvedenih guma. Raspoloživi neiskorišteni kapacitet u Kini 2022. stoga je iznosio gotovo 20 milijuna komada, što je bilo gotovo jednako ukupnoj potrošnji na tržištu EU-a (što je približno 20 milijuna komada, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 232. u nastavku).

(219)

Kineski proizvođači guma, u skladu s prethodno opisanim industrijskim politikama kineske vlade i KPK-a, nastavili su povećavati svoje već pretjerano razvijene proizvodne kapacitete od razdoblja početnog ispitnog postupka (u kojem su ti kapaciteti iznosili približno 110 milijuna). U brazilskom antidampinškom ispitnom postupku iz 2021. već je istaknuto da u NRK-u postoje znatni proizvodni kapaciteti, uz dokaze o više ulaganja velikih kineskih proizvođača guma u proizvodne kapacitete (72). Slično tome, u južnoafričkom antidampinškom ispitnom postupku iz 2022. utvrđen je znatan višak proizvodnog kapaciteta kineskih proizvođača guma (najmanje 30 % neiskorištenog kapaciteta) koji bi vjerojatno doveo do povećanog izvoza proizvoda iz ispitnog postupka (73).

(220)

Komisija je ispitala je li vjerojatno da bi kineski proizvođači izvoznici nastavili svoju izvoznu prodaju po subvencioniranim cijenama na tržištu Unije ako se dopusti istek mjera. Prvo je analizirala razinu cijena kineskog izvoza na tržišta trećih zemalja i usporedila ih s razinom cijena kineskog izvoza na tržište Unije kako bi utvrdila je li tržište Unije bilo privlačno u smislu razina cijena.

(221)

Komisija je ispitala razinu cijena koju su prijavili proizvođači izvoznici u uzorku i utvrdila da je za usporedive transakcije (tj. trgovački račun utvrđen na temelju FOB vrijednosti (Incoterms)) jedinična cijena guma za kamione izvezenih u treće zemlje činila približno 80 % njihove jedinične cijene u EU-u. Nadalje, privlačnost tržišta Unije dokazana je činjenicom da je unatoč mjerama na snazi kineski izvoz u Uniju ostao na približno 30 % uvoza zabilježenog u razdoblju početnog ispitnog postupka.

(222)

Statistički podaci pokazuju da je tržište Unije, drugo najveće tržište nakon SAD-a, privlačno kineskim izvoznicima u pogledu cijena. Razina cijena kineskog izvoza u Uniju 2023. bila je do 20 % viša u usporedbi s prosječnim kineskim izvoznim cijenama za druga odredišta, kao što su Sjedinjene Američke Države, Meksiko, Ujedinjeni Arapski Emirati, Indonezija, Malezija, Saudijska Arabija, Nigerija, Alžir, Egipat i Kenija.

(223)

Na temelju navedenog Komisija je zaključila da je tržište Unije privlačno tržište za kineske proizvođače izvoznike guma za kamione i u pogledu njegovih cijena i u pogledu njegove veličine.

(224)

Nije vjerojatno da će neiskorišteni kapacitet kineskih proizvođača izvoznika biti iskorišten za povećanje izvoza u treće zemlje umjesto u EU. Komisija je utvrdila da su mjere trgovinske zaštite za uvoz predmetnog proizvoda iz NRK-a na snazi u Armeniji, Bocvani, Brazilu, Egiptu, Esvatiniju, Kazahstanu, Kirgiskoj Republici, Lesotu, Namibiji, Ruskoj Federaciji, Južnoj Africi, Turskoj, Ujedinjenoj Kraljevini i Sjedinjenim Američkim Državama (74). Zbog toga su ta tržišta trećih zemalja, koje su veliki potrošači guma za kamione, manje privlačna za kineske proizvođače izvoznike.

(225)

S obzirom na prethodna razmatranja Komisija je zaključila da se subvencioniranje nastavilo. Ispitni postupak pokazao je da se u razdoblju ispitnog postupka revizije uvoz iz NRK-a na tržište Unije nastavio u velikim količinama (u usporedbi s veličinom tržišta) po subvencioniranim cijenama.

(226)

Osim toga, Komisija je utvrdila da je višak neiskorištenog kapaciteta u NRK-u razdoblju ispitnog postupka revizije bio znatan u usporedbi s potrošnjom u Uniji. Privlačnost tržišta Unije s obzirom na njegovu veličinu i prodajne cijene također je upućivala na to da bi kineski izvoz vjerojatno bio usmjeren na tržište Unije ako bi došlo do isteka kompenzacijskih mjera.

(227)

Komisija je utvrdila da je vjerojatno da će kineski proizvođači izvoznici povećati svoj izvoz guma po subvencioniranim cijenama na tržište Unije ako se dopusti istek kompenzacijskih mjera.

(228)

Istovjetni proizvod proizvodilo je tijekom razmatranog razdoblja više od 400 proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 9. stavka 1. osnovne uredbe.

(229)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosila približno 18 milijuna guma. Komisija je utvrdila ukupnu proizvodnju u Uniji na temelju informacija koje su dostavili Europsko udruženje proizvođača guma i proizvoda od kaučuka („ETRMA”) i podnositelj zahtjeva te statističkih podataka Eurostata. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 26., pet proizvođača iz Unije u konačnom uzorku čini više od 25 % proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. Stoga su mikroekonomski pokazatelji ispitani na temelju podataka dobivenih iz odgovora tih pet proizvođača iz Unije.

(230)

Utvrđeno je da neki proizvođači u uzorku predmetni proizvod uvoze iz NRK-a i preprodaju na tržištu Unije. Međutim, u usporedbi s njihovom ukupnom prodajom, uvoz je i dalje neznatan (čini manje od 1 % njihove ukupne prodaje) te se oni i dalje smatraju proizvođačima iz Unije.

(231)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju informacija ETRMA-e i Eurostata.

(232)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 1

Potrošnja u Uniji (u komadima)

(233)

Potrošnja na tržištu Unije se u razmatranom razdoblju povećala za 11 %. Od 2020. do 2022. došlo je do znatnog povećanja. To je vjerojatno povezano s oporavkom od krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 i objašnjava se činjenicom da je potrošnja guma neodvojivo povezana s prijeđenom kilometražom flote, što pak uvelike ovisi o ukupnoj gospodarskoj aktivnosti, a posebno o količini robe koja se prevozi cestom. Povećanje potrošnje dosegnulo je vrhunac 2022., a u razdoblju ispitnog postupka revizije se usporilo.

(234)

Komisija je količinu uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju potrošnje u Uniji iz tablice 1.

(235)

Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 2

Količina uvezenih proizvoda (u komadima) i tržišni udio

(236)

Komisija je količinu uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza na temelju potrošnje u Uniji naveden je u tablici 2.

(237)

Količina proizvoda uvezenih iz NRK-a se u razmatranom razdoblju povećala za 22 %, s približno 900 tisuća guma u 2020. na približno 1,1 milijun guma u razdoblju ispitnog postupka. Povećanje uvoza iz Kine bilo je posebno znatno 2022., kad je Opći sud Europske unije djelomično poništio početne mjere, kako je opisano u uvodnoj izjavi 4. Količina uvezenih proizvoda ostala je ista i u razdoblju ispitnog postupka revizije, unatoč smanjenju potražnje. To je dovelo do povećanja tržišnog udjela uvoza iz Kine s 4,9 % na 5,4 % u razmatranom razdoblju.

(238)

Komisija je cijene uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata.

(239)

Ponderirana prosječna cijena proizvoda uvezenih u Uniju iz predmetne zemlje kretala se kako slijedi:

Tablica 3

Uvozne cijene (EUR/komad)

(240)

U razmatranom razdoblju prosječne cijene uvoza iz Kine u Uniju (sve razine) povećale su se za 61 %.

(241)

Budući da su proizvođači izvoznici u uzorku uglavnom izvozili gume 1. i 2. razine, Komisija nije raspolagala detaljnim informacijama o kineskom izvozu guma 3. razine, u vezi s kojima je primarna šteta nastala u razdoblju početnog ispitnog postupka, što je naknadno dovelo do obrnutog kaskadnog učinka na druge dvije razine.

(242)

Zbog toga je Komisija procijenila sniženje cijena za cjelokupni uvoz na temelju statističkih podataka o uvozu.

(243)

Komisija je stoga usporedila:

(244)

Ta je usporedba pokazala da je za preostali uvoz prosječna kineska uvozna cijena pri isporuci (270 EUR/komad) bila niža od prosječne prodajne cijene industrije Unije (281 EUR/komad) i tek neznatno viša od prosječnog troška proizvodnje industrije Unije (260 EUR/komad). Ako se cijena pri isporuci utvrdi bez antidampinških i kompenzacijskih pristojbi, ona iznosi 251 EUR po komadu, što je znatno niže od prosječne prodajne cijene industrije Unije i također niže od troška proizvodnje industrije Unije.

(245)

Komisija je stoga zaključila da su cijene uvoza iz Kine općenito bile niže od prosječne prodajne cijene industrije Unije.

(246)

Nakon konačne objave grupa Hankook je tvrdila da je Komisija pogrešno promijenila svoju metodologiju izračuna sniženja cijena u usporedbi s početnim ispitnim postupkom. Grupa Hankook tvrdila je da je umjesto procjene sniženja cijena za ukupni uvoz na temelju statističkih podataka o uvozu Komisija trebala provesti analizu za svaku vrstu proizvoda ili za svaku pojedinu razinu. U povjerljivoj verziji svojeg podneska grupa Hankook iznijela je i podatke o količini i cijenama svojeg izvoza te je tvrdila da je upotrebom tih podataka Komisija mogla utvrditi uvozne cijene za sve razine i provesti analizu sniženja cijena po razinama.

(247)

Komisija se nije složila s tim tvrdnjama. Prvo, zbog nesuradnje kineskih proizvođača izvoznika koji posluju u segmentu 3. razine i kako je navedeno u uvodnoj izjavi 241., Komisija nije raspolagala detaljnim informacijama o kineskom izvozu posebno u segmentu 3. razine, te nije mogla provesti analizu sniženja cijena po razinama. Stoga je došlo do promjene temeljnih podataka dostupnih Komisiji. Drugo, podaci koje je dostavila grupa Hankook o vlastitoj količini i cijenama izvoza nisu bili dovoljni za daljnju analizu sniženja cijena. Čak i u skladu s tim podacima, ostaje činjenica da postoje drugi subjekti u segmentima 1., 2. i 3. razine za koje nisu dostupne detaljne informacije i, suprotno tvrdnjama grupe Hankook, ti podaci nisu dovoljni za pružanje dodatnih informacija o sniženju cijena po razinama ni za poništavanje bilo kojeg rezultata analize sniženja cijena koju je provela Komisija. Stoga se ta tvrdnja odbacuje.

(248)

Gume iz trećih zemalja osim Kine uglavnom su se uvozile iz Tajlanda, Turske i Vijetnama.

(249)

Količina proizvoda uvezenih u Uniju te tržišni udio i cijene guma uvezenih iz ostalih trećih zemalja kretali su se kako slijedi:

Tablica 4

Uvoz iz trećih zemalja

(250)

U razmatranom razdoblju uvoz iz ostalih trećih zemalja povećao se za približno 2 milijuna komada, tj. za 41 %. To je brže od rasta potrošnje u Uniji i dovelo je do povećanja tržišnog udjela s 26,5 % na 33,5 %.

(251)

Na povećanje je najviše utjecao uvoz iz Tajlanda (856 tisuća komada), Turske (590 tisuća komada) i Vijetnama (486 tisuća komada). Za ostale treće zemlje povećanje je bilo samo neznatno (53 tisuće komada).

(252)

Razina cijena uvoza iz ostalih trećih zemalja, posebno iz Tajlanda i Vijetnama, bila je znatno niža od prodajnih cijena industrije Unije.

(253)

U procjeni gospodarskog stanja industrije Unije obuhvaćeni su svi gospodarski pokazatelji koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(254)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 15. do 17., odabir uzorka proveden je radi procjene gospodarskog stanja industrije Unije.

(255)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka sadržanih u zahtjevu za reviziju, statističkih podataka Eurostata i podnesaka ETRMA-e. Podaci su se odnosili na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Podaci su se odnosili na proizvođače iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(256)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina subvencijske marže i oporavak od prethodnog subvencioniranja.

(257)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(258)

U početnom ispitnom postupku provedena je analiza gospodarskog stanja industrije Unije na objedinjenoj osnovi, a za određene mikroekonomske pokazatelje i na osnovi razina s obzirom na podjelu tržišta Unije. U ovom ispitnom postupku Komisija je prvo analizirala gospodarsko stanje industrije Unije na objedinjenoj osnovi.

(259)

Komisija je određene pokazatelje analizirala i po razinama. Kako je prikazano u uvodnim izjavama od 301. do 308., tom se analizom potvrđuje da kretanja za predmetni proizvod u cjelini općenito odgovaraju kretanjima zasebnih razina.

(260)

U početnom ispitnom postupku Komisija je rezultate proizvođača iz Unije u uzorku ponderirala u skladu s njihovim udjelom u ukupnoj prodaji proizvođača iz Unije u Uniji kako bi osigurala da su MSP-ovi zastupljeni u skladu s njihovim udjelom u ukupnoj prodaji u Uniji u svim mikropokazateljima. Budući da MSP-ovi posluju samo u segmentu 3. razine, ta je prilagodba imala izravne posljedice na povećanje udjela prodaje guma iz 3. razine unutar skupa podataka koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzroku.

(261)

U aktualnom ispitnom postupku Komisija je smatrala da izvorno ponderiranje nije potrebno za objektivnu ocjenu stanja industrije Unije u kontekstu revizije zbog predstojećeg isteka mjera. Naime, ispitnim postupkom utvrđeno je da je stanje štete MSP-ova koji posluju samo u segmentu 3. razine bilo još lošije od stanja štete u segmentu 3. razine općenito. Nadalje, Komisija je utvrdila da je industrija Unije, čak i bez ponderiranja podataka proizvođača iz Unije u uzorku, pretrpjela štetu na svim razinama (vidjeti uvodne izjave od 301. do 308.). Stoga bi, logično, svako ponderiranje samo povećalo negativna kretanja koja su sada uočena u općem stanju štete.

(262)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(263)

Uz rast tržišta i prodaje na tržištu Unije, od 2020. do 2021. povećala se i proizvodnja. Nakon toga proizvodnja se 2022. smanjila, a u razdoblju ispitnog postupka revizije dodatno se smanjila. Smanjenje proizvodnje može se pripisati smanjenju količine prodanih proizvoda, što je pak povezano sa smanjenjem potrošnje u Uniji i dovelo je do gubitka tržišnog udjela industrije Unije. U razdoblju ispitnog postupka revizije proizvodnja industrije Unije vratila se na istu razinu kao 2020. Međutim, industrija Unije uspjela je prilagoditi svoj kapacitet promjenama količine proizvedene robe tako što je ublažila fluktuacije stope iskorištenosti kapaciteta, koja se čak neznatno poboljšala (za 3 %) u cijelom razmatranom razdoblju.

(264)

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

(265)

Na rastućem tržištu količina proizvoda koju je prodala industrija Unije se od 2020. do 2021. povećala. Količina proizvoda koju je prodala industrija Unije se 2022. smanjila unatoč rastu tržišta te se dodatno smanjila u razdoblju ispitnog postupka revizije. U razdoblju ispitnog postupka revizije količina proizvoda koju je prodala industrija Unije vratila se na istu razinu kao 2020. Budući da je prodaja industrije Unije 2022. zaostajala za povećanjem tržišta i smanjivala se brže od tržišta u razdoblju ispitnog postupka revizije, tržišni udio se u razmatranom razdoblju smanjio sa 69 % na 61 %.

(266)

U svojim primjedbama na pokretanje postupka grupa Hankook tvrdila je da su prodaja industrije Unije i njezin tržišni udio ostali uglavnom stabilni u razmatranom razdoblju te da se neznatno smanjenje od 2022. do razdoblja ispitnog postupka revizije može objasniti smanjenjem potrošnje.

(267)

Nalazi ispitnog postupka ne podupiru tu tvrdnju. Iako je prodaja industrije Unije bila na istoj razini u razdoblju ispitnog postupka revizije u usporedbi s 2020., došlo je do znatnog smanjenja (13 %) od 2022. do razdoblja ispitnog postupka revizije. Osim toga, tržišni udio industrije Unije smanjio se sa 69 % na 61 % u razmatranom razdoblju.

(268)

Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(269)

Potrošnja u Uniji prvo se povećala od 2020. do 2022. u skladu s povećanjem gospodarske aktivnosti nakon pandemije bolesti COVID-19. Povećanje potrošnje dosegnulo je vrhunac 2022. i usporilo se u razdoblju ispitnog postupka revizije, što je dovelo do ukupnog povećanja od 11 % u razmatranom razdoblju. Samo je tijekom 2021. prodaja industrije Unije mogla pratiti pozitivna kretanja na tržištu. Prodaja industrije Unije 2022. nije se povećavala istom brzinom kao tržište te se smanjivala brže od tržišta u razdoblju ispitnog postupka revizije. To je dovelo do smanjenja tržišnog udjela od 8 postotnih bodova (sa 69 % na 61 %) u razmatranom razdoblju.

(270)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7

Zaposlenost i produktivnost

(271)

U razmatranom razdoblju industrija Unije izgubila je više od 2 700 izravnih radnih mjesta. Kad se proizvodnja industrije Unije povećala od 2020. do 2021., povećala se i zaposlenost. Međutim, s obzirom na to da je i industrija Unije mogla poboljšati svoju produktivnost, zaposlenost se nije povećavala istom brzinom kao proizvodnja. Smanjenje proizvodnje od 2021. do razdoblja ispitnog postupka revizije dovelo je do smanjenja broja radnih mjesta i određenog gubitka produktivnosti.

(272)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije pojedinačne subvencijske marže za proizvođače izvoznike koji surađuju i dalje su bile znatne (vidjeti uvodnu izjavu 214.).

(273)

Međutim, unatoč daljnjem subvencioniranju u Kini analiza pokazatelja štete pokazuje da su mjere na snazi pozitivno utjecale na industriju Unije na početku razmatranog razdoblja. No ta se pozitivna situacija promijenila 2022., kad se stanje industrije Unije ponovno pogoršalo.

(274)

Prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8

Prodajne cijene i trošak proizvodnje u Uniji (EUR/komad)

(275)

Prodajne cijene guma za nepovezane kupce na tržištu Unije su se u razmatranom razdoblju povećale za 25 %. Od 2020. do 2021. povećanje cijena podudaralo se s povećanjem potražnje. U toj je situaciji industrija Unije mogla povećati svoje prodajne cijene više (za 7 %) nego što se povećao trošak proizvodnje (za 4 %).

(276)

To se povoljno stanje promijenilo 2022. i otad industrija Unije nije mogla prenijeti povećanja troškova na svoje prodajne cijene. Iako su se prodajne cijene povećale za 18 postotnih bodova od 2021. do razdoblja ispitnog postupka revizije, ta povećanja cijena nisu bila usklađena s povećanjem troška proizvodnje.

(277)

Trošak proizvodnje se u razmatranom razdoblju ukupno povećao za 40 %. Do najznačajnijeg povećanja došlo je od 2021. do 2022. kad se trošak proizvodnje povećao za 30 %.

(278)

Analizirani su i ključni pokazatelji štete za tri razine.

(279)

U 1. razini prosječna jedinična prodajna cijena povećala se za 55 EUR, dok su se tijekom istog razdoblja jedinični troškovi povećali za 75 EUR. Prosječna prodajna cijena povećala se za 24 %, dok se trošak proizvodnje povećao za 39 % u razmatranom razdoblju.

Tablica 9

Prodajne cijene i trošak proizvodnje u Uniji (EUR/komad) – 1. razina

(280)

U 2. razini prosječna jedinična prodajna cijena povećala se za 60 EUR, dok su se tijekom istog razdoblja jedinični troškovi povećali za 68 EUR. Prosječna prodajna cijena povećala se za 29 %, dok se trošak proizvodnje povećao za 39 % u razmatranom razdoblju.

Tablica 10

Prodajne cijene i trošak proizvodnje u Uniji (EUR/komad) – 2. razina

(281)

U 3. razini prosječna jedinična prodajna cijena povećala se za 40 EUR, dok su se tijekom istog razdoblja jedinični troškovi povećali za 58 EUR. Prosječna prodajna cijena povećala se za 24 %, dok se trošak proizvodnje povećao za 34 % u razmatranom razdoblju.

Tablica 11

Prodajne cijene i trošak proizvodnje u Uniji (EUR/komad) – 3. razina

(282)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 12

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(283)

Prosječni trošak rada po zaposleniku povećao se od 2020. do 2021. za 9 %, a zatim za 20 % od 2021. do 2022. te je u razdoblju ispitnog postupka revizije ostao na istoj razini.

(284)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 13

Zalihe

(285)

U usporedbi s proizvodnjom završne zalihe su od 2020. do 2022. ostale na istoj razini (14 % – 16 % količine proizvedene robe). Usporedbom završnih zaliha na kraju razdoblja ispitnog postupka (30. lipnja 2023.) s razinama zaliha na kraju godine u razdoblju 2020. – 2022. utvrđeno je da je došlo do povećanja (na 21 % količine proizvedene robe). Međutim, na to su povećanje uvelike utjecale sezonske oscilacije. Veće količine guma prodaju se u drugoj polovini godine u usporedbi s prvom polovinom godine, dok proizvodnja manje podliježe sezonskim oscilacijama. Zbog tih sezonskih oscilacija količine zaliha obično su veće krajem lipnja u odnosu na kraj prosinca. Stoga očito povećanje razina zaliha u razdoblju ispitnog postupka revizije samo po sebi nije pokazatelj financijskog stanja proizvođača iz Unije.

(286)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 14

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(287)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje.

(288)

Ukupna profitabilnost najprije se poboljšala od 2020. do 2021., kad se potražnja za gumama povećala nakon oporavka cestovnog prijevoza od krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 i kad se ukupni uvoz još nije povećao u istoj mjeri kao u kasnijem razdoblju. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 275., industrija Unije mogla je 2021. povećati svoje prodajne cijene više nego što se povećao trošak proizvodnje, što je pridonijelo povećanju profitnih marži sa 7,9 % na 13,4 %.

(289)

Situacija se promijenila 2022., kad industrija Unije nije mogla povisiti svoje cijene u skladu s povećanjem troškova. Zbog toga je profitabilnost industrije Unije pala na niske razine (1,8 % u 2022. i 1,3 % u razdoblju ispitnog postupka revizije).

(290)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Neto novčani tok smanjivao se u cijelom razmatranom razdoblju. Na njega su utjecala dva glavna čimbenika. S jedne strane, na početku razmatranog razdoblja ukupna profitabilnost industrije Unije pozitivno je pridonijela novčanom toku. Taj je doprinos gotovo iscrpljen nakon pada profitabilnosti 2022. S druge strane, povećanje proizvodnje i razine završnih zaliha apsorbirali su obrtni kapital, što je već od 2021. negativno utjecalo na novčani tok. Novčani tok ukupno se smanjio s pozitivnih 96 milijuna EUR na negativnih 95 milijuna EUR u razmatranom razdoblju.

(291)

U razmatranom razdoblju ulaganja su se povećala s 50 milijuna EUR na 66 milijuna EUR, tj. za 32 %. Njihova je razina općenito ostala ispod 10 % ukupnog prometa u cijelom razmatranom razdoblju.

(292)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Prvo se povećao s –2,1 % na 3,9 % od 2020. do 2021., u skladu s većom profitabilnošću. Nakon toga, kad se ukupna profitabilnost industrije Unije pogoršala, povrat ulaganja smanjio se na –15,2 % u 2022. i na –16,3 % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(293)

Industrija Unije fragmentirana je na velike grupe multinacionalnih društava i više od 400 MSP-ova širom Unije te je heterogena u pogledu sposobnosti prikupljanja kapitala.

(294)

Za profitabilnost u tri razine izvršena je zasebna analiza koja se temeljila na opisanoj metodi.

(295)

Kretanje profitabilnosti u 1. razini u razmatranom razdoblju bilo je slično fluktuaciji profitabilnosti industrije Unije u cjelini. Profitabilnost se prvo poboljšala od 2020. do 2021., a zatim se smanjila na niske razine (na 1,9 % 2022. i na 1,3 % u razdoblju ispitnog postupka revizije).

(296)

U 1. razini neto novčani tok smanjio se s pozitivnih 85 milijuna EUR na negativnih 56 milijuna EUR u razmatranom razdoblju. Povrat ulaganja prvo se povećao s 1,1 % na 7,6 %, a zatim se smanjio na –14,0 % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

Tablica 15

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja – 1. razina

(297)

Profitabilnost u segmentu 2. razine se u razmatranom razdoblju najprije poboljšala od 2020. do 2021., a zatim se smanjila na 3,5 % u 2022. i dodatno na 2,5 % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(298)

U 2. razini neto novčani tok smanjio se s pozitivnih 5,5 milijuna EUR na negativnih 34,5 milijuna EUR u razmatranom razdoblju. Povrat ulaganja smanjio se s 15,8 % u 2020. na –28,0 % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

Tablica 16

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja – 2. razina

(299)

Segment 3. razine bio je neprofitabilan u cijelom razmatranom razdoblju. U razmatranom razdoblju stanje se pogoršalo te se negativna profitabilnost od –1,6 % u 2020. smanjila na –3,5 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Situacija je bila još lošija za MSP-ove koji posluju u segmentu 3. razine, kojima se profitabilnost kretala između 4,6 % i –7,0 % tijekom razmatranog razdoblja. Neznatno „poboljšanje” od 2022. do razdoblja ispitnog postupka revizije pokazalo je da je industrija u nastojanju da se prilagodi teškoj situaciji ostvarila ograničen uspjeh.

(300)

U 3. razini neto novčani tok smanjio se s pozitivnih 5,3 milijuna EUR na negativnih 4,2 milijuna EUR u razmatranom razdoblju. Povrat ulaganja bio je negativan u cijelom razmatranom razdoblju te se smanjio s –5,9 % na –20,0 % u razmatranom razdoblju.

Tablica 17

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja – 3. razina

(301)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da se industrija Unije 2021. u cjelini oporavila od prethodnog subvencioniranja. Od 2022. do razdoblja ispitnog postupka revizije oporavak je prekinut.

(302)

To je posebno vidljivo iz smanjene profitabilnosti, gubitka tržišnog udjela i nemogućnosti povećanja cijena u skladu s rastućim troškovima industrije Unije. Osim toga, pogoršali su se i pokazatelji povezani s profitabilnošću, kao što su novčani tok i povrat ulaganja. To je posebno primijećeno među proizvođačima iz segmenta 3. razine, koji su posebno izloženi cjenovnom pritisku jeftinog uvoza, što pak negativno utječe na više razine zbog obrnutog kaskadnog učinka opisanog u početnom ispitnom postupku (75).

(303)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 8. stavka 5. osnovne uredbe tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(304)

U razmatranom razdoblju industrija Unije izgubila je tržišni udio zbog uvoza iz drugih zemalja, posebno Tajlanda, Vijetnama, Turske i Kine.

(305)

Pogoršanje tržišnog udjela industrije Unije djelomično se može pripisati povećanju uvoza iz Kine nakon djelomičnog poništenja antidampinških pristojbi i, što je još važnije, povećanju uvoza iz drugih zemalja po niskim cijenama. Uvoz po nižim cijenama otežao je nastojanja industrije Unije da poveća svoje cijene i zadrži svoj tržišni udio u uvjetima povećanih troškova.

(306)

Nakon početka ruske ratne agresije na Ukrajinu cijene ulaznih materijala i energije znatno su se povećale, što je dovelo do brzog povećanja troška proizvodnje. Istodobno se količina uvezenih proizvoda povećala, a od 2022. industrija Unije nije mogla prenijeti povećanja troškova na svoje prodajne cijene. Iako su se prodajne cijene povećale za 18 % od 2021. do razdoblja ispitnog postupka revizije, ta povećanja cijena nisu bila dovoljna da se nadoknadi povećanje troška proizvodnje.

(307)

Stoga Komisija napominje i da je stanje štete u kojem se nalazi industrija Unije nastalo u trenutku kad su se dogodili drugi čimbenici kao što su velika povećanja troškova i znatno povećanje jeftinog uvoza iz drugih zemalja, posebno Tajlanda, Vijetnama i Turske. Kako je prikazano u uvodnim izjavama od 248. do 252., uvoz iz Tajlanda i Vijetnama znatno se povećao, a njegove razine cijena bile su znatno niže od cijena industrije Unije.

(308)

Zbog toga je Komisija zaključila da je subvencionirani uvoz iz Kine pridonio materijalnoj šteti nanesenoj industriji Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije; međutim, drugi čimbenici, posebno povećanje troškova i uvoz iz drugih zemalja, mogli su dovesti u pitanje stvarni odnos između subvencioniranog uvoza i učinaka na industriju Unije. Stoga je Komisija odlučila dodatno razmotriti bi li se šteta uzrokovana subvencioniranim uvozom iz Kine vjerojatno ponovila ako se dopusti istek mjera.

(309)

Nakon konačne objave grupa Hankook tvrdila je da šteta koju je pretrpjela industrija Unije nije uzrokovana uvozom iz Kine. Grupa Hankook tvrdila je da cijene uvoza iz Kine nisu niže od cijena industrije Unije ni u 3. razini ni u 1. razini. Kako bi potkrijepila svoju tvrdnju, grupa Hankook dostavila je povjerljive podatke o svojim izvoznim cijenama i količini.

(310)

Komisija se ne slaže s tom tvrdnjom. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 247., podaci koje je dostavila grupa Hankook nisu dostatni za provedbu daljnje analize sniženja cijena jer ne sadržavaju dovoljno informacija o drugim subjektima koji posluju u segmentima 1., 2. i 3. razine. Stoga ti podaci nisu mogli poništiti nijedan od rezultata analize sniženja cijena koju je provela Komisija. Komisija stoga smatra da je temelj te tvrdnje, da ne postoji sniženje cijena u 1. ili 3. razini, netočan pa se ta tvrdnja odbacuje.

(311)

Nakon konačne objave grupa Hankook tvrdila je i da štetu koju je pretrpjela industrija Unije ne uzrokuje uvoz iz Kine, nego gume uvezene iz ostalih trećih zemalja.

(312)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 308., Komisija je zaključila da je dampinški uvoz iz Kine pridonio materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije, ali i da su drugi čimbenici, posebno povećanje troškova i uvoz iz drugih zemalja, mogli dovesti u pitanje stvarni odnos između dampinškog uvoza i učinaka na industriju Unije. Stoga Komisija smatra da ta tvrdnja ne poništava prethodno navedeni zaključak te je zato odbačena.

(313)

Komisija je u skladu s člankom 18. stavkom 2. osnovne uredbe procijenila vjerojatnost ponavljanja štete koju je izvorno uzrokovao subvencionirani uvoz iz Kine ako se dopusti istek mjera.

(314)

Komisija je u tom pogledu analizirala sljedeće elemente: proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u Kini, privlačnost tržišta Unije i izvozne cijene za tržišta trećih zemalja te odnos između cijena u Uniji i Kini, mogući apsorpcijski kapacitet tržišta trećih zemalja, vjerojatne razine cijena uvoza iz Kine u slučaju izostanka antisubvencijskih mjera te njihov učinak na industriju Unije, uključujući sniženje cijena i štetnu razinu te povećanje kineskog uvoza nakon privremenog poništenja antidampinških pristojbi.

(315)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 217. do 219., u Kini postoji znatan proizvodni i neiskorišteni kapacitet za brzo povećanje izvoza na tržište Unije u slučaju isteka antisubvencijskih mjera. Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 218., raspoloživi neiskorišteni kapacitet u Kini 2022. iznosio je gotovo 20 milijuna komada, što je gotovo jednako ukupnoj potrošnji na tržištu EU-a.

(316)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 220. do 223., tržište Unije, koje je drugo najveće tržište u svijetu nakon Sjedinjenih Američkih Država, privlačno je tržište s obzirom na cijene i veličinu. Razina cijene kineskog izvoza u Uniju bila je 2023. znatno veća u usporedbi s prosječnim kineskim izvoznim cijenama za druga glavna odredišta, uključujući SAD. Nadalje, unatoč antisubvencijskim mjerama na snazi, uvoz iz Kine u Uniju ostao je na približno 30 % količine uvezenih proizvoda u razdoblju početnog ispitnog postupka.

(317)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 224., mjere trgovinske zaštite za izvoz istovjetnog proizvoda iz NRK-a na snazi su na većini tržišta trećih zemalja koja su znatni potrošači guma za kamione. Zbog toga su ta tržišta manje privlačna kineskim proizvođačima izvoznicima. To je dodatni element koji ide u prilog nalazu da bi trenutačni proizvodni kapacitet NRK-a najvjerojatnije završio na tržištu Unije u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

(318)

Kako je prikazano u tablici 3, cijene uvoza iz Kine u Uniju iznosile su u razdoblju ispitnog postupka revizije 218 EUR/komad, što je znatno niže od prosječne prodajne cijene industrije Unije od 283 EUR/komad prikazane u tablici 8 te niže i od njezina troška proizvodnje od 260 EUR/komad.

(319)

Stoga je vjerojatno da bi bez antisubvencijskih pristojbi uvoz iz Kine imao znatno niže cijene od cijena u Uniji.

(320)

Kako je prikazano u tablici 2 i navedeno u uvodnoj izjavi 237., povećanje uvoza iz Kine bilo je posebno znatno 2022., kad je Opći sud Europske unije djelomično poništio početne mjere.

(321)

To pokazuje da su kineski proizvođači izvoznici i dalje zainteresirani za tržište Unije i da bi se uvoz vjerojatno ponovno povećao kad bi se mjere stavile izvan snage.

(322)

Grupa Hankook u svojim je primjedbama nakon pokretanja postupka tvrdila da kretanja uvoza upućuju na to da ne postoji opasnost od nastavka ili ponavljanja štete. Grupa Hankook tvrdi da trenutačni tržišni udio uvoza iz Kine nije mogao znatno utjecati na budućnost industrije Unije. Grupa Hankook tvrdila je i da povećani kineski proizvodni kapacitet nije namijenjen tržištu Unije, nego drugim tržištima.

(323)

Komisija se nije složila s tim stajalištem. Čak i ako postojeće pristojbe donekle štite industriju Unije od subvencioniranog uvoza iz NRK-a, tržišni udio uvoza iz Kine svejedno se uspio povećati u razmatranom razdoblju. S obzirom na razine kineskih cijena bez pristojbi i neiskorišteni kapacitet dostupan u Kini, vjerojatno je da bi se tržišni udio uvoza iz Kine znatno povećao ako se dopusti istek mjera. Osim toga, tvrdnja da je povećani kineski kapacitet uglavnom bio usmjeren na druga tržišta tijekom razmatranog razdoblja nije potkrijepljena. Čak i da je točna, Komisija smatra da je tržište Unije i dalje privlačno za uvoz iz Kine.

(324)

Te su tvrdnje stoga odbačene.

(325)

Nakon konačne objave grupa Hankook tvrdila je da ne postoje dostatni dokazi o vjerojatnosti ponavljanja štete. Konkretno, grupa Hankook tvrdila je da se povećanje uvoza 2022. ne može povezati s djelomičnim poništenjem mjera 2022. i da nije pokazatelj ponašanja kineskih proizvođača izvoznika. Grupa Hankook tvrdila je i da nije bilo sniženja cijena u 3. razini, da bi kineski proizvođači prije povećali svoju dobit nego snizili svoje cijene ako se dopusti istek mjera i da se, s obzirom na to da je činilo samo 4 % ukupnog kineskog izvoza, tržište Unije ne može smatrati privlačnim.

(326)

Komisija se nije složila s tim tvrdnjama. Prvo, djelomično poništenje mjera od strane Općeg suda poslalo je poruku tržištu o mogućnosti djelomičnog ukidanja i naknadnog povrata pristojbi, što je uvoz učinilo potencijalno privlačnijim. Drugo, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 247. i 310., temelj tvrdnje da u 3. razini nema sniženja cijena nije točan. Treće, grupa Hankook nije dostavila nikakve dokaze kojima bi potkrijepila svoju tvrdnju da bi kineski proizvođači radije povećali svoju dobit nego snizili svoje cijene ako se dopusti istek mjera. Konačno, trenutačna razina kineskog izvoza u Uniju s pristojbama na snazi ne može poništiti činjenicu da je tržište Unije i dalje privlačno iz razloga navedenih u uvodnim izjavama od 220. do 223. i 316. Stoga se ta tvrdnja odbacuje.

(327)

S obzirom na navedeno, Komisija je zaključila da bi, ako se dopusti istek mjera, vjerojatno došlo do znatnog povećanja subvencioniranog uvoza iz Kine po štetnim razinama cijena i stoga do daljnjeg pogoršanja stanja štete industrije Unije.

(328)

U skladu s člankom 31. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antisubvencijskih mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na ocjeni interesa svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i krajnjih korisnika.

(329)

Proizvođači iz Unije čiji je udio u proizvodnji u Uniji veći od 25 % surađivali su u ispitnom postupku.

(330)

Ispitni postupak pokazao je da se industrija Unije nalazila u osjetljivom položaju u kojem nije mogla u potpunosti prenijeti povećanja troškova na svoje prodajne cijene, zbog čega su se njezine profitne marže smanjile.

(331)

S obzirom na to da industrija Unije već trpi štetu i da u slučaju isteka mjera postoji velika vjerojatnost povećanja subvencioniranog uvoza iz Kine po štetnim cijenama, Komisija zaključuje da bi to dovelo do povećanog pritiska na cijene na tržištu Unije i daljnjeg pogoršanja štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(332)

Stoga je nastavak mjera očito u interesu industrije Unije.

(333)

U ispitnom postupku nisu surađivali ni uvoznici ni korisnici.

(334)

U početnom ispitnom postupku zaključeno je da, iako mjere nisu bile u interesu uvoznika koji se uglavnom oslanjaju na uvoz vrlo jeftinih guma iz Kine, ponovna uspostava poštenog tržišnog natjecanja vjerojatno ne bi ozbiljno utjecala na uvoznike sa širim portfeljem.

(335)

Budući da nije bilo novih dokaza, Komisija je zaključila da, kao i u početnom ispitnom postupku, nastavak mjera neće u znatnoj mjeri utjecati na uvoznike ni korisnike.

(336)

U početnom ispitnom postupku utvrđeno je da su mjere zaštite proizvođača vrhunskih guma u okviru industrije Unije koji proizvode nove visokokvalitetne gume koje su osmišljene tako da imaju dug životni ciklus i mogu se protektirati, te proizvođača protektiranih guma koji djeluju na tržištu guma 3. razine u interesu politike Unije za smanjenje otpada i održivo gospodarenje sirovinama Osim toga, uzimajući u obzir da se djelatnošću protektiranja uglavnom bave MSP-ovi, uvođenje mjera bilo bi u skladu i s važnim ciljem Komisije u pogledu podupiranja MSP-ova (76).

(337)

U početnom ispitnom postupku dobavljači gaznog sloja dostavili su podneske u kojima su podržali uvođenje antisubvencijskih mjera, pri čemu su utvrdili da su takve mjere presudne za opstanak industrije protektiranja i naveli da će bez djelatnosti protektiranja njihovo poslovanje biti ozbiljno pogođeno. Stoga je Komisija zaključila da bi mjere bile u interesu dobavljača gaznog sloja.

(338)

Budući da nije bilo novih dokaza, Komisija je zaključila da bi, kao i u početnom ispitnom postupku, mjere bile u interesu dobavljača gaznog sloja.

(339)

Na temelju navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi u skladu s člankom 31. osnovne uredbe prema kojima bi se zaključilo da zadržavanje postojećih mjera za uvoz guma podrijetlom iz Narodne Republike Kine ne bi bilo u interesu Unije.

(340)

Na temelju zaključaka do kojih je Komisija došla s obzirom na nastavak subvencioniranja, ponavljanje štete i interes Unije, trebalo bi zadržati antisubvencijske mjere koje se primjenjuju na gume iz Kine.

(341)

Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava primjena pojedinačnih antisubvencijskih pristojbi. Pojedinačna kompenzacijska pristojba primjenjiva je samo ako se carinskim tijelima država članica predoči valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi se trebala primjenjivati kompenzacijska pristojba koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(342)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa kompenzacijske pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka [1. stavka 3.] ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i osigurala opravdanost daljnje primjene niže stope pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(343)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 23. stavka 3. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe na razini zemlje.

(344)

Stope kompenzacijske pristojbe za pojedinačna društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se isključivo na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz Narodne Republike Kine koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Na taj uvoz ne bi se trebala primjenjivati nijedna druga pojedinačna stopa kompenzacijske pristojbe.

(345)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa kompenzacijske pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (77). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(346)

Sve zainteresirane strane obaviještene su o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Dano im je i razdoblje za podnošenje prigovora nakon te objave.

(347)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća (78), kad se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, koja se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(348)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog člankom 25. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća (79).