(1)

Uredba Vijeća (EZ) br. 2533/98 (4) ključna je sastavnica pravnog okvira kojim se podržavaju zadaće Europske središnje banke (ESB) povezane s prikupljanjem statističkih podataka uz pomoć nacionalnih središnjih banaka. ESB se dosljedno poziva na tu uredbu u provedbi i praćenju koordiniranog prikupljanja statističkih podataka potrebnih za obavljanje zadaća Europskog sustava središnjih banaka (ESSB).

(2)

Uredba (EZ) br. 2533/98 izmijenjena je nekoliko puta kako bi se preispitao opseg izvještajnih zahtjeva potrebnih za obavljanje zadaća ESSB-a te omogućili prijenos i uporaba statističkih podataka koje prikupljaju ESSB, članovi ESSB-a i druga tijela odgovorna za nadzor, makrobonitetni nadzor i sanaciju.

(3)

Digitalna transformacija uvela je radikalne nove mogućnosti za integraciju digitalnih tehnologija ne samo u poduzeća već i u pružanje javnih usluga. Stvorila je dosad nezabilježeno okruženje koje je dovelo do potrebe za novom statistikom kako bi ESSB mogao obavljati svoje zadaće i omogućilo je učinkovitije prikupljanje granularnih podataka. Osim toga, nedavna gospodarska i financijska događanja kao što su klimatska kriza, pandemija bolesti COVID-19 te energetska kriza i kriza troškova života izazvane agresivnim ratom Rusije protiv Ukrajine povećale su zahtjeve i očekivanja za pravodobnijom, češćom i detaljnijom statistikom koja je potrebna kao potpora obavljanju zadaća ESSB-a. Istodobno je važno uravnotežiti te zahtjeve i očekivanja s potrebom da se opterećenje izvještajnih jedinica svede na najmanju moguću mjeru, a s obzirom na to da su konkurentnost i produktivnost ključni uvjeti za uspješnost poduzeća. Zbog toga je važno prilagoditi pravni okvir kako bi se u vezi sa statističkim i regulatornim izvješćivanjem podržalo načelo „samo jednom” kad god je to moguće, kako bi se osiguralo da izvještajne jedinice ne moraju iste podatke dostavljati više puta. Tim bi prilagodbama trebalo uzeti u obzir neovisnost ESB-a i statistička načela utvrđena u Uredbi (EZ) br. 2533/98. Kako bi se izbjegla potreba da nekoliko tijela Unije ili tijela država članica prikuplja iste statističke podatke, statistički podaci trebali bi se razmjenjivati među članovima ESSB-a i između članova ESSB-a i članova Europskog statističkog sustava (ESS) i drugih relevantnih strana u jasno definiranim okolnostima, bez obzira na to koji je član ESSB-a prikupio statističke podatke.

(4)

Kako bi se uzele u obzir aktualne okolnosti i digitalno okruženje u kojem ESSB djeluje, u Uredbu (EZ) br. 2533/98 trebalo bi unijeti nove ili ažurirane definicije kako bi se pojasnili pojmovi „razmjena”, „druga legitimna strana” i „osnovni referentni podaci”. Trebalo bi ažurirati pojedine druge definicije kako bi se osigurala dosljednost s pravom Unije.

(5)

Homogena izvještajna populacija potrebna je za izradu konsolidirane bilance sektora monetarnih financijskih institucija država članica sudionica, koja pruža sveobuhvatnu statističku sliku monetarnih kretanja u državama članicama čija je valuta euro, koje se smatraju jedinstvenim ekonomskim prostorom. Zbog toga je ESB uspostavio i vodi popis monetarnih financijskih institucija za statističke svrhe koji se temelji na zajedničkoj definiciji u kojoj se navodi da monetarne financijske institucije obuhvaćaju kreditne institucije kako su definirane u pravu Unije. Stoga bi trebalo pojasniti da bi, čak i u iznimnim slučajevima kada je kreditna institucija kako je definirana pravom Unije razvrstana izvan sektora „financijska društva (S.12)” u Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa iz 2010., ta kreditna institucija bila obuhvaćena referentnom izvještajnom populacijom iz koje članovi ESSB-a imaju pravo prikupljati statističke podatke. Prikupljanje tih podataka potrebno je za primjenu obveznih minimalnih pričuva koje ESB određuje kreditnim institucijama za potrebe monetarne politike u skladu s člankom 19. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke i Uredbom (EU) 2021/378 Europske središnje banke (5). Ako su druge financijske institucije ili trgovačka društva koja podliježu bonitetnom nadzoru razvrstani izvan sektora „financijska društva”, pravo članova ESSB-a na prikupljanje statističkih podataka o njima ne bi trebalo biti narušeno.

(6)

Osim toga, radi usklađivanja sa statističkim načelima troškovne učinkovitosti i smanjenja tereta izvješćivanja ESB bi također trebao imati pravo prikupljati statističke podatke od izvještajnih jedinica o njihovim kontroliranim subjektima i o podružnicama, među ostalim u slučajevima u kojima je podružnica rezident u drugoj zemlji. Time bi se ESB-u omogućilo da u svojem statističkom izvješćivanju djelotvorno provede načelo „samo jednom”, čime bi se uklonili dvostruki izvještajni zahtjevi. Time bi se omogućilo i bolje usklađivanje pristupa statističkog izvješćivanja s „pristupom matične države” za nadzorno-regulatorno izvješćivanje o djelatnostima podružnice. ESB bi također imao veću fleksibilnost pri odabiru različitih pristupa u pogledu opsega konsolidacije u statističkom izvješćivanju.

(7)

Za potrebe svojih zadaća prikupljanja statističkih podataka ESB je dužan surađivati s institucijama, tijelima, uredima ili agencijama Unije i s nadležnim tijelima država članica. Kako bi se uzela u obzir ta bliska suradnja, pri utvrđivanju i uvođenju izvještajnih zahtjeva radi prikupljanja statističkih podataka koji su potrebni za obavljanje zadaća ESSB-a, ESB bi trebao uzeti u obzir moguću uporabu takvih podataka za obavljanje zadaća koje se odnose na politike bonitetnog nadzora nad kreditnim institucijama, kao i podataka drugih institucija, tijela, ureda, agencija Unije ili nadležnih tijela država članica kojima članovi ESSB-a imaju pravo pristupa. Taj zahtjev potreban je kako bi se omogućilo maksimalno iskorištavanje postojećih podataka i smanjilo opterećenje izvještajnih jedinica.

(8)

Trebalo bi ažurirati ograničenja i uvjete pod kojima ESB ima pravo izreći sankcije izvještajnim jedinicama za nepoštovanje obveza koje proizlaze iz Uredbe (EZ) br. 2533/98 ili obveza utvrđenih u uredbama i odlukama ESB-a kojima se uvode statistički izvještajni zahtjevi, kako bi se osiguralo da sankcije imaju dovoljan odvraćajući učinak. Nadalje, najveći iznos sankcija koje ESB može izreći izvještajnoj jedinici zbog nepoštovanja obveza kojima se uvode statistički izvještajni zahtjevi trebalo bi u velikoj mjeri uskladiti s najvišim iznosima koji se mogu izreći zbog nepoštovanja drugih nestatističkih obveza koje je uveo ESB.

(9)

Povjerljivi statistički podaci koje ESB i nacionalne središnje banke pribave radi obavljanja zadaća ESSB-a moraju biti zaštićeni kako bi se spriječili njihova nezakonita uporaba i njihovo nezakonito otkrivanje. Međutim, sustav tajnosti koji se primjenjuje na povjerljive statističke podatke koje prikuplja ESSB trebalo bi revidirati i pojasniti kako bi se osiguralo da ESB i nacionalne središnje banke upotrebljavaju i međusobno razmjenjuju povjerljive statističke podatke radi obavljanja zadaća ESSB-a navedenih u Ugovoru, primjerice za učinkovit razvoj, izradu ili diseminaciju statistika ili za povećanje njihove kvalitete. Ta je revizija potrebna kako bi se osiguralo da ESB može prikupljati podatke uz pomoć nacionalnih središnjih banaka u skladu s načelom „samo jednom”. Osim toga, kako bi se smanjila potreba za dvostrukim statističkim i regulatornim izvještajnim zahtjevima, olakšala suradnja između tijela Unije i tijela država članica te smanjilo nepotrebno administrativno opterećenje, članovi ESSB-a trebali bi biti dužni razmjenjivati povjerljive statističke podatke s određenim tijelima radi obavljanja njihovih zadaća povezanih s nadzorom ili sa stabilnošću i s djelotvornošću financijskog sustava, uključujući integritet tržišta i zaštitu ulagatelja, kao i s tijelima ESS-a. Članovi ESSB-a u određenim okolnostima trebali bi imati mogućnost razmjenjivati povjerljive statističke podatke s drugim tijelima Unije i drugim tijelima država članica ili s istraživačima povezanima sa znanstveno-istraživačkim tijelima. Također bi trebalo biti moguće razmjenjivati konkretan i ograničen skup povjerljivih statističkih podataka s izvještajnim jedinicama ako je to potrebno u određene statističke svrhe ili ako su izvori tih podataka dostupni izvještajnoj jedinici, na primjer ako te podatke dostavlja subjekt koji je pod nadzorom izvještajne jedinice ili njezinih podružnica. Mogućnosti za razmjenu podataka u okviru revidiranog sustava tajnosti trebaju biti neovisne o članu ESSB-a koji prikuplja statističke podatke. Da bi se zadržalo povjerenje izvještajnih jedinica, trebali bi postojati dosljedni mehanizmi za zaštitu povjerljivih statističkih podataka i veća transparentnost u pogledu njihove moguće uporabe. Iz te razmjene podataka trebali bi biti isključeni svi povjerljivi statistički podaci koji su prvotno primljeni od tijela ESS-a.

(10)

Članovi ESSB-a trebali bi i dalje biti odgovorni za uporabu i zaštitu povjerljivih statističkih podataka koje prikupljaju članovi ESSB-a. Stoga je za daljnji prijenos trećim stranama potrebno odgovarajuće upravljanje. Za prijenos povjerljivih statističkih podataka od bilo koje strane koja prima podatke trećim stranama trebalo bi dakle biti potrebno izričito odobrenje člana ESSB-a koji je podatke podijelio. Izričito odobrenje člana ESSB-a može se dodijeliti jednom i to što je općenitije moguće za relevantne kategorije podataka, čime se izbjegavaju nepotrebni administrativni postupci i istodobno se održava odgovornost članova ESSB-a.

(11)

U skladu s Direktivom (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća (6) i Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2023/138 (7) podaci o trgovačkim društvima i vlasništvu nad trgovačkim društvima uključeni su na popis visokovrijednih skupova podataka. Time se osigurava da su javni podaci s najvećim socioekonomskim potencijalom dostupni za ponovnu uporabu uz minimalna pravna i tehnička ograničenja te bez naknade. Uredbu (EZ) br. 2533/98 trebalo bi stoga prilagoditi kako bi odražavala dostupnost takvih podataka o trgovačkim društvima i njihovu veliku vrijednost koju imaju za statističke svrhe i za druge funkcije ESSB-a. Uz te javno dostupne podatke i u skladu s načelima troškovne učinkovitosti, smanjenja tereta izvješćivanja i visoke kvalitete podataka, članovi ESSB-a trebali bi moći razmjenjivati s izvještajnim jedinicama osnovne referentne podatke koji obuhvaćaju posebne atribute o pravnim osobama, podružnicama i institucionalnim jedinicama. Stoga bi trebalo utvrditi uvjete pod kojima bi se osnovni referentni podaci koje prikupljaju članovi ESSB-a trebali moći upotrebljavati u statističke i druge svrhe.

(12)

Europsku statistiku razvijaju, izrađuju i diseminiraju i ESSB i ESS u sklopu zasebnih pravnih okvira, što odražava njihove upravljačke strukture. Stoga je važno da se u Uredbi (EZ) br. 2533/98 uzmu u obzir izmjene Uredbe (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (8) i da se Uredba (EZ) br. 2533/98 primjenjuje ne dovodeći u pitanje tu uredbu.

(13)

Ako aktivnosti koje treba provesti na temelju Uredbe (EZ) br. 2533/98 uključuju obradu osobnih podataka u službene statističke svrhe, takva bi obrada trebala biti u skladu s relevantnim pravom Unije o zaštiti osobnih podataka, odnosno uredbama (EU) 2016/679 (9) i (EU) 2018/1725 (10) Europskog parlamenta i Vijeća. U skladu s načelima utvrđenima u tim uredbama takva obrada trebala bi podlijegati odgovarajućim zaštitnim mjerama za prava i slobode ispitanika. Tim bi se zaštitnim mjerama trebalo osigurati postojanje tehničkih i organizacijskih mjera, posebno kako bi se osiguralo poštovanje načela smanjenja količine podataka. Te mjere mogu uključivati pseudonimizaciju.

(14)

Kako bi Uredba (EZ) br. 2533/98 i nadalje ostala djelotvoran instrument s pomoću kojeg ESB provodi zadaća ESSB-a povezane s prikupljanjem statističkih podataka, potrebno je dopustiti maksimalno iskorištavanje postojećih podataka, administrativnih podataka, statističkih registara i drugih dostupnih izvora. S obzirom na to da bi trebalo dodatno potaknuti uporabu statistike iz više izvora, tj. statistike koja se razvija ili izrađuje na temelju različitih izvora podataka, na uporabu i razmjenu tih podataka trebao bi se primjenjivati usklađeni okvir.

(15)

Uredbu (EZ) br. 2533/98 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

članak 1. mijenja se kako slijedi:

2.

članak 2. mijenja se kako slijedi:

3.

članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

4.

članak 7. mijenja se kako slijedi:

5.

umeće se sljedeći članak:

6.

članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

(*10)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/138 od 21. prosinca 2022. o utvrđivanju popisa posebnih visokovrijednih skupova podataka i modaliteta njihova objavljivanja i ponovne uporabe (SL L 19, 20.1.2023., str. 43., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2023/138/oj).”;"

7.

članak 8.a mijenja se kako slijedi:

8.

članak 8.c zamjenjuje se sljedećim:

(*11)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/679/oj)."

(*12)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2018/1725/oj).”;"

9.

članak 8.d zamjenjuje se sljedećim: