EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 18.12.2025.
COM(2025) 761 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o ocjeni glavnih nalaza pilot-studija pokrenutih na temelju Uredbe (EU) 2016/792 o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena i indeksu cijena stambenih objekata
1.Kontekst
Uredbom (EU) 2016/792 1 utvrđen je zajednički okvir za razvoj, proizvodnju i diseminaciju harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HIPC), harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama (HIPC-CT), indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara i indeksa cijena stambenih objekata. Ta se četiri indeksa zajedno nazivaju „harmonizirani indeksi”.
Na temelju članka 8. Uredbe Komisija može pokrenuti pilot-studije, koje države članice provode na dobrovoljnoj osnovi. To može učiniti kad god je potrebno poboljšati osnovne informacije za izračun harmoniziranih indeksa ili usporedivost harmoniziranih indeksa.
Prema potrebi, te pilot-studije financiraju se iz općeg proračuna EU-a.
U tim se studijama mora procijeniti izvedivost prikupljanja poboljšanih osnovnih informacija ili donošenja novih metodoloških pristupa.
Komisija (Eurostat) mora ocijeniti rezultate pilot-studija u bliskoj suradnji s državama članicama i glavnim korisnicima harmoniziranih indeksa. Pritom uzima u obzir prednosti poboljšanih osnovnih informacija ili novih metodoloških pristupa u odnosu na dodatne troškove proizvodnje harmoniziranih indeksa.
Svakih pet godina, u skladu s člankom 8. stavkom 5. Uredbe 2016/792, Komisija mora Europskom parlamentu i Vijeću dostaviti izvješće u kojem ocjenjuje, ako je to primjenjivo, glavne nalaze pilot-studija. Prvo izvješće dostavljeno je u prosincu 2020. Ovo je drugo izvješće, koje treba dostaviti do 31. prosinca 2025.
U prvom izvješću 2 ocijenjeni su glavni nalazi pilot-studija za razdoblje provedbe 2016. – 2017. Ovo izvješće obuhvaća pilot-studije financirane bespovratnim sredstvima iz općeg proračuna EU-a za razdoblje 2018. – 2022. Posljednjih su godina pokrenute dodatne pilot-studije, koje su u tijeku, pa se još ne mogu ocijeniti.
Ukupni proračun dodijeljen za bespovratna sredstva za HIPC u razdoblju 2018. – 2022. iznosio je 5 548 290 EUR. Otprilike 65 % tog iznosa bilo je namijenjeno pilot-studijama. Proračun dodijeljen za bespovratna sredstva za indeks cijena stambenih objekata / indeks cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara iznosio je 2 640 861 EUR. Oko 20 % tog iznosa bilo je namijenjeno pilot-studijama.
2.Pilot-studije o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena
2.1.Pregled
Pilot-studije o HIPC-u provedene su uzimajući u obzir dva opća prioriteta: poboljšane metodologije i nove izvore podataka za HIPC.
Ti su prioriteti proizašli iz potrebe da se održi relevantnost i metodološka pouzdanost HIPC-a. Osim toga, treba modernizirati prikupljanje podataka kako bi ga se prilagodilo promjenama u obrascima potrošnje, dostupnosti podataka i razvoju digitalnog gospodarstva te postići usklađenost s Uredbom (EU) 2016/792.
Prvi je prioritet novih metodologija za HIPC unapređenje statističkih alata koji se koriste za izradu tog indeksa. Cilj je da HIPC ostane teoretski pouzdan, stabilan s obzirom na promjenjive obrasce potrošnje i usklađen s najboljom međunarodnom praksom u mjerenju cijena. Studije financirane u okviru ove aktivnosti uključivale su rad na metodama koje bi obuhvatile digitalizaciju, metode za prilagodbu kvalitete i multilateralne metode indeksa. U okviru tih tema nastoje se svladati dugotrajni metodološki izazovi i nove poteškoće koji proizlaze iz složenije dinamike potrošnje. Cilj je pobrinuti se da HIPC mjeri inflaciju s većom točnošću i usporedivošću među državama članicama, a da istodobno bude spreman za buduće statističke standarde.
Drugi je prioritet uvrštavanje podataka iz alternativnih izvora podataka u HIPC. Nastoji se modernizirati prikupljanje podataka u skladu s digitalizacijom maloprodajnih tržišta kako bi se poboljšala pokrivenost, učinkovitost i pravodobnost. Financirane studije obuhvaćale su podatke prikupljene očitavanjem bar kodova, podatke ekstrahirane s internetskih stranica i podatke uvrštene iz različitih izvora. To je u skladu s potrebom da se statistike potrošačkih cijena prilagode okruženju u kojem se mnogo informacija bilježi elektronički. Za to je potrebna ne samo nova IT infrastruktura nego i revidirane statističke metode kako bi se pouzdano uvrstili različiti izvori.
Ta dva prioriteta djelomično se preklapaju. Nekoliko nacionalnih projekata nužno je obuhvaćalo oba prioriteta, kao što je primjena multilateralnih metoda indeksa na podatke o transakcijama ili podatke ekstrahirane s internetskih stranica. U izvješću se taj rad opisuje u okviru relevantne metodološke teme i prema potrebi se navode unakrsna upućivanja.
2.2.Dovršeni projekti
Pilot-studije o metodama za obuhvaćanje digitalizacije
U tim je pilot-studijama ispitano kako se HIPC može prilagoditi novim oblicima potrošnje u digitalnom gospodarstvu. Nastojalo se utvrditi metode i izvore podataka za mjerenje cijena usluga na platformama i prekogranične kupnje na internetu te poboljšati dizajn uzorka. Radilo se na ispitivanju izvedivosti obuhvaćanja usluga ekonomije dijeljenja, a na temelju administrativnih podataka proizvedeni su i eksperimentalni indeksi. Druge su studije obuhvaćale prekograničnu kupnju na internetu i u njima su razvijene metode za kvantificiranje udjela izdataka na internetu i njihovo uvrštavanje u indekse za kategorije kao što su odjeća i obuća. Usporedni ciklusi pokazali su mjerljive učinke na godišnje stope. Metodološki rad bavio se i osmišljavanjem uzorka za digitalizaciju te je testirao optimizirane metode dodjele na temelju izdataka i varijance cijena.
Pilot-studije o metodama za prilagodbu kvalitete
U tim pilot-studijama ispitano je na koji se način promjene u kvaliteti proizvoda mogu bolje obuhvatiti HIPC-om kako bi se smanjilo odstupanje zbog prometa ili ponovnog stavljanja na tržište. Nastojalo se ispitati i poboljšati metode i razviti alate u slučajevima u kojima tradicionalne metode preklapanja nisu dovoljne. U studijama je utvrđeno da su hedonistički modeli vremenskih serija pratili dinamiku cijena prilagođenu kvaliteti bolje od osnovnih prosjeka, posebno kad je riječ o robi s čestim promjenama modela. U okviru drugih aktivnosti razmatralo se ponovno lansiranje proizvoda u novoj ambalaži i s novim bar kodom kombiniranjem multilateralnih indeksa s hedonističkim pristupima kako bi se očuvao kontinuitet. U ostalim projektima razvijeni su alati za snimatelje cijena, uključujući algoritme odlučivanja za metode prilagodbe i proširena obilježja proizvoda za podatke na internetu i podatke prikupljene očitavanjem bar kodova.
Pilot-studije o multilateralnim metodama
U tim pilot-studijama istraženo je kako bi se multilateralne metode indeksa mogle primijeniti za izradu serija HIPC-a iz golemih skupova podataka velike učestalosti, kao što su podaci prikupljeni očitavanjem bar kodova i podaci ekstrahirani s internetskih stranica. Ispitani su različiti pristupi i ocijenjena je njihova uspješnost u okviru alternativnih strategija spajanja i ulančavanja. Nekoliko je studija bilo usmjereno na skupe proizvoda kao što su hrana, odjeća, uređaji i elektronika; a pokazale su koliko su metode uspješne na stabilnim i nestabilnim tržištima. Istraživanjem se također nastojalo pronaći rješenje za poteškoće kao što su (i) proširenje indeksa tijekom vremena, (ii) izvođenje stratifikacija kad su informacije o proizvodu ograničene i (iii) uključivanje alata za validaciju u proizvodne sustave. Općenito, taj je rad pružio čvrste dokaze o izvedivosti i dizajnu multilateralnih metoda za statistiku potrošačkih cijena.
Pilot-studije o podacima prikupljenima očitavanjem bar kodova
U nekoliko se projekata razmatralo korištenje podataka prikupljenih očitavanjem bar kodova iz maloprodajnih trgovina za HIPC. Naglasak je bio na sveobuhvatnim procesima, od preuzimanja podataka i čišćenja do klasifikacije i izračuna indeksa. Radilo se na izradi sustava za upravljanje velikim skupovima podataka primjenom filtara za netipične vrijednosti i osmišljavanjem radnih procesa prilagođenih visokofrekventnoj robi s velikim prometom (kao što su hrana, piće, kućanski uređaji i proizvodi za osobnu njegu). Neki pilot-projekti ispitivali su i strojno učenje za klasifikaciju proizvoda kako bi se smanjilo ručno kodiranje. Neke su države članice istražile i odgovarajuće formule za indekse te ispitale bilateralne indekse i strategije ulančavanja za mjesečni izračun.
Pilot-studije o podacima ekstrahiranima s internetskih stranica
U tim pilot-studijama ispitana je izvedivost ekstrakcije podataka s internetskih stranica za HIPC u područjima kao što su odjeća, elektronika, usluge prijevoza i turistički proizvodi (npr. zrakoplovne karte i paket-aranžmani). U okviru projekata razvijeni su alati za automatiziranu ekstrakciju, ponekad u kombinaciji sa strojnim učenjem za klasifikaciju proizvoda. Istraženi su i statistički modeli za poboljšanje izračuna indeksa. U nekim su slučajevima podaci ekstrahirani s internetskih stranica bili povezani s tradicionalnim podacima ili podacima prikupljenima očitavanjem bar kodova kako bi se proizveli eksperimentalni indeksi (npr. za prijenosna računala, hotelske cijene i potrošačku elektroniku). Operativna upotreba i dalje je ograničena, ali ekstrakcija podataka s internetskih stranica već je zamijenila ručno prikupljanje ili se koristi u kombinaciji s njim za određene skupine proizvoda te je pokazala da postoji jasan potencijal za širu primjenu.
Pilot-studije o uvrštavanju cijena iz različitih izvora podataka
U tim pilot-studijama istraženo je kako bi se tokovi podataka mogli kombinirati za poboljšanje pokrivenosti, pravodobnosti i točnosti HIPC-a. U prvom su planu bili najamnine i druga područja u kojima su tradicionalni podaci iz istraživanja skupi ili nepotpuni. Radilo se na uključivanju administrativnih podataka o privatnom najmu od industrijskih udruženja. Time se znatno povećao broj dostupnih opažanja i zemljopisnih pojedinosti. U drugim studijama istraženo je korištenje podataka o internetskom oglašavanju i skupova podataka profesionalnih stanodavaca za indekse najma. Testirane su metode uparenih modela i hedonističke metode kako bi se ti podaci uključili. U okviru opsežnijih pilot-studija razvijeni su radni procesi kako bi se podaci prikupljeni očitavanjem bar kodova, podaci ekstrahirani s internetskih stranica i podaci iz terenskih istraživanja kombinirali u integrirane radne procese da bi se otklonile poteškoće povezane s klasifikacijom, imputacijom i dosljednošću među izvorima.
3.Pilot-studije o pokazateljima cijena stambenih objekata
3.1.Pregled
U pilot-studijama o pokazateljima cijena stambenih objekata u prvom su planu bila tri glavna prioriteta: (i) poboljšanje učestalosti i pravodobnosti indeksa cijena stambenih objekata i indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara, (ii) poboljšanje usporedivosti pondera indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara i (iii) otklanjanje specifičnih metodoloških poteškoća u izračunu indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara.
Prvim skupom projekata nastojalo se istražiti mogu li se mjesečni ili kratki pokazatelji proizvesti izvan tromjesečne učestalosti i roka od 85 dana, koji je trenutačno propisan Uredbom (EU) 2016/792. Time se povećava relevantnost tih pokazatelja za korisnike i pomaže u potencijalnom uključivanju indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara u HIPC. Druga skupina projekata osmišljena je kako bi se ponderi indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara uskladili s Uredbom (EU) 2023/1470 3 radi proizvodnje usklađenih i ažuriranih vremenskih nizova. Naposljetku, radilo se na pitanjima mjerenja kako bi se pokušalo unaprijediti postupanje sa zemljištem i komponentama objekata te kako bi se razradili podindeksi (kao što su vlastito izgrađeni stambeni objekti, obnova i veći popravci).
Cilj tih aktivnosti bio je ojačati metodološke temelje indeksa cijena stambenih objekata i indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara, poboljšati usporedivost među državama članicama i pripremiti indekse za buduću integraciju sa statističkim podacima o potrošačkim cijenama.
3.2.Dovršeni projekti
Pilot-studije o razvoju indeksa cijena stambenih objekata i/ili indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara na mjesečnoj osnovi i u kraćem roku
Uredbom (EU) 2016/792 propisuje se da se indeks cijena stambenih objekata i indeks cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara proizvode svaka tri mjeseca i 85 kalendarskih dana nakon završetka referentnog tromjesečja. U tim se projektima analiziralo mogu li se indeksi proizvoditi u mjesečnim intervalima i u kraćem roku. Time bi se povećala njihova relevantnost za korisnike i u konačnici omogućilo uključivanje indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara u HIPC. Ti su projekti obuhvaćali istraživanje izvora podataka (npr. ekstrakcije podataka s internetskih stranica) te tehnike procjene ili ekstrapolacije. Ako su se mjesečni izvori podataka razlikovali od izvora podataka koji se trenutačno upotrebljavaju za tromjesečne indekse, trebalo je istražiti metode za kombiniranje tih izvora.
U okviru pilot-studija u tri države članice istraživala se izvedivost proizvodnje pravodobnijih i učestalijih pokazatelja cijena stambenih objekata. Prvo se nastojalo izmijeniti postupak prikupljanja podataka ili razmotriti druge izvore podataka. Drugi je cilj postignut pronalaženjem metoda procjene koje omogućuju izračun pouzdanog indeksa s malo (ili manje) dostupnih podataka. Pronađeni su i precizniji skupovi podataka, što je dovelo do pouzdanijih indeksa s većom učestalošću. Studije su koristile nove izvore podataka kao što su cijene izgradnje, podaci ekstrahirani s internetskih stranica i poboljšani skupovi administrativnih podataka. Time su pokazale potencijal za povećanje učestalosti i pravodobnosti indeksa cijena te ograničenja.
Pilot-studije o poboljšanju pondera indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara
Države članice Eurostatu moraju dostaviti pondere indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara u skladu s raščlambom iz članka 22. Uredbe (EU) 2020/1148 4 . U toj uredbi nisu navedeni izvori podataka ili metode za postizanje usporedivosti, pa je Eurostat započeo s radom na provedbenom aktu kako bi se utvrdili zajednički standardi kvalitete. Taj je postupak doveo do donošenja Uredbe (EU) 2023/1470, u kojoj se utvrđuju detaljne specifikacije za te pondere.
U tom su kontekstu dvije države članice koje su sudjelovale u pilot-projektima revidirale i ažurirale svoje pondere i indekse. Omogućeno im je i da provedu projekte u tom području. Očekivalo se da će ti projekti proizvesti pondere u skladu s Uredbom. Zatim su se mogli izraditi ažurirani vremenski nizovi pondera od 2010. no danas i dobiveni podaci poslani Eurostatu.
U pilot-studijama u dvije države članice ocijenjeni su izvori pondera i njihova usklađenost s nacrtom provedbenog akta za indeks cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara i indeks cijena stambenih objekata. Razmatrana pitanja uključivala su ažuriranje pondera na posljednje tromjesečje prethodne godine, kako je propisano Uredbom. Razmotrena je i relevantnost i izvedivost izračuna pondera za „Postojeće novokupljene stambene objekte kućanstava” (što je i podindeks indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara).
4.Ocjena pilot-studija
Komisija ocjenjuje i odobrava završna izvješća o pilot-studijama. Rezultati se dijele s nacionalnim statističkim uredima, zemljama EFTA-e i Europskom središnjom bankom. Projekti su predstavljeni na godišnjim radionicama, a završna izvješća objavljena su na internetskoj platformi kako bi nalazi bili dostupni statističarima za raspravu. Ta razmjena doprinosi prepoznavanju najbolje prakse i ujednačavanju metodologije, što pak pomaže u poboljšanju usporedivosti HIPC-a.
U okviru pilot-studija o metodološkom radu osmišljeni su novi alati i pristupi za HIPC. Multilateralne metode za sastavljanje indeksa opsežno su ispitane i pokazale su se pouzdanima u mnogim skupinama proizvoda. To je čvrst dokaz da mogu poboljšati kontinuitet i usporedivost. Rad na prilagodbi kvalitete isto je potvrdio da hedonističke tehnike unapređuju postupanje s ponovnim stavljanjem proizvoda na tržište i brzom promjenom kvalitete.
Projekti digitalizacije bavili su se novim kanalima potrošnje i preoblikovanjem uzoraka HIPC-a, pri čemu se uzimala u obzir dostupnost podataka na internetu. Eksperimentalni indeksi za usluge smještaja i prijevoza izračunani su na temelju administrativnih podataka na platformama za razmjenu. Za obuhvaćanje prekograničnih izdataka na internetu primijenjena su i istraživanja. Studije o dizajnu uzorka pokazale su da se učinkovitost može povećati preraspodjelom sredstava u skladu s ponderima izdataka i varijancama cijena. Ti su pristupi pokazali održive metode za rješavanje pitanja digitalizacije u okviru HIPC-a.
U okviru pilot-projekata ispitana je i proširena primjena novih izvora podataka. Projektima o podacima prikupljenima očitavanjem bar kodova i podacima ekstrahiranima s internetskih stranica proširen je skup alternativnih izvora. Rad na podacima prikupljenima očitavanjem bar kodova napredovao je od analize izvedivosti do razvoja proizvodnih sustava. Neke države članice već koriste proizvodne sustave za odabrane skupine proizvoda, a druge se pripremaju za njihovo korištenje. U okviru projekata osmišljeni su rutinski postupci za obradu podataka, razvijeni alati za strojno učenje za klasifikaciju i ispitane metode za postupanje s atributima koji nedostaju. Podaci prikupljeni očitavanjem bar kodova pokazali su se učinkovitima u proširenju pokrivenosti i povećanju učestalosti promatranja, uz istodobno smanjenje troškova prikupljanja.
Projekti koji su se bavili podacima ekstrahiranima s internetskih stranica pokazali su potencijal automatiziranog prikupljanja podataka u svim potrošačkim domenama. Stečeno je iskustvo u tehnikama ekstrakcije podataka, klasifikaciji i povezivanju s postojećim strukturama HIPC-a. U nekoliko pilot-projekata ispitano je i uključivanje više izvora. To je pokazalo da je kombiniranje podataka prikupljenih očitavanjem bar kodova, podataka s internetskih stranica i administrativnih podataka izvedivo i da poboljšava pokrivenost.
Studije su potvrdile da su metodološke inovacije i novi izvori podataka usko povezani. Mnoge studije obuhvaćale su oba prioriteta primjenom multilateralnih metoda na podatke prikupljene očitavanjem bar kodova ili podatke s internetskih stranica. Pojasnile su i uvjete pod kojima se nove tehnike mogu uspješno uključiti. Neke studije nisu dovele do neposredne primjene, ali su ipak pružile ispitane pristupe koji doprinose postupnoj modernizaciji HIPC-a i indeksa cijena stambenih objekata te postavljanju temelja za točniju i pravodobnu statistiku u budućnosti.
Pilot-studije o pokazateljima cijena stambenih objekata doprinijele su napretku u nekoliko područja koja su ključna za budući razvoj indeksa cijena stambenih objekata i indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara. Rad na poboljšanju pravodobnosti i učestalosti pokazao je da je mjesečni izračun tehnički moguć. To je posebno slučaj kad se koriste administrativna evidencija, podaci o gradnji ili izvori ekstrahirani s internetskih stranica. U tim su studijama istaknute i praktične poteškoće u postizanju dostatne pokrivenosti, stabilnosti pristupa podacima i dosljednosti između mjesečnih i tromjesečnih indeksa. Međutim, rezultati pružaju osnovu za procjenu načina na koji bi se kratki ili mjesečni pokazatelji u konačnici mogli dodati postojećem tromjesečnom okviru te time učiniti statističke podatke relevantnijima za primjenu u donošenju politika.
Drugi projekti bavili su se kvalitetom i usporedivošću pondera indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara i postupanjem s idejnim pitanjima. Rad na ponderima omogućio je državama članicama da ispitaju načine na koje bi se nacionalni izvori mogli prilagoditi Uredbi (EU) 2023/1470 kako bi se poboljšala dosljednost povijesnih serija i omogućila redovitija ažuriranja. Ti su pilot-projekti bili istraživačke prirode pa nisu svi rezultati spremni za praktičnu primjenu. Međutim, pružili su vrijedne dokaze, pojasnili metodološke poteškoće i doprinijeli zajedničkoj bazi znanja potrebnoj za poboljšanje pokazatelja cijena stambenih objekata u svim državama članicama.
5.Zaključci
Pilot-studije financirane u razdoblju 2018. – 2022. znatno su doprinijele poboljšanju statistike EU-a o cijenama. Unaprijedile su metodološke i podatkovne temelje HIPC-a i izradu pokazatelja cijena stambenih objekata. Time se državama članicama pomaže da se prilagode digitalizaciji, novim izvorima podataka i razvoju statističkih standarda. Osim tih izravnih rezultata, projekti su (i) proširili bazu zajedničkog znanja, (ii) poboljšali usporedivost među državama članicama i (iii) pokazali kako se inovacije mogu primijeniti u praksi. Komisija smatra da su pilot-studije ključne za modernizaciju statistike o cijenama te će ih nastaviti podupirati. Također potiče države članice da aktivno koriste mogućnosti financiranja koje nudi za pilot-studije.
Uredba (EU) 2016/792 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena i indeksu cijena stambenih objekata i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95, SL L 135, 24.5.2016., str. 11., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/792/oj .
Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o ocjeni glavnih nalaza pilot-studija pokrenutih na temelju Uredbe (EU) 2016/792 o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena i indeksu cijena stambenih objekata, COM(2020) 810 final od 14. prosinca 2020., eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52020DC0810&qid=1763626037139 .
Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1470 оd 17. srpnja 2023. o utvrđivanju metodoloških i tehničkih specifikacija u skladu s Uredbom (EU) 2016/792 Europskog parlamenta i Vijeća za indeks cijena stambenih objekata i indeks cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/1148, SL L 181, 18.7.2023., str. 1, ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2023/1470/oj .
Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1148 оd 31. srpnja 2020. o utvrđivanju metodoloških i tehničkih specifikacija u skladu s Uredbom (EU) 2016/792 Europskog parlamenta i Vijeća o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena i indeksu cijena stambenih objekata, SL L 252, 4.8.2020., str. 12., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2020/1148/oj .