European flag

Službeni list
Europske unije

HR

Serija L


2025/1720

7.8.2025

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2025/1720

оd 6. kolovoza 2025.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih folija od aluminija u svitcima podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 11. stavak 2.,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.1.   Prethodni ispitni postupci i mjere na snazi

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 217/2013 (2) Europska komisija uvela je antidampinške pristojbe na uvoz određenih folija od aluminija u svitcima podrijetlom iz Narodne Republike Kine („izvorne mjere”). Ispitni postupak koji je doveo do uvođenja izvornih mjera dalje u tekstu naziva se „početni ispitni postupak”.

(2)

Provedbenom uredbom (EU) 2019/915 (3) Europska komisija ponovno je uvela konačne antidampinške mjere na uvoz određenih folija od aluminija u svitcima podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera („prethodna revizija zbog predstojećeg isteka mjera”). Nakon ispitnog postupka za sprečavanje izbjegavanja mjera Komisija je Provedbenom uredbom (EU) 2021/1475 (4) mjere proširila na uvoz iz Tajlanda.

(3)

Stope antidampinških mjera koje su trenutačno na snazi za uvoz određenih folija od aluminija u svitcima podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”) iznose od 14,2 % do 15,6 % za uvoz od proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju, 14,6 % za društva koja surađuju, a nisu odabrana u uzorak i 35,6 % za sva ostala društva iz NRK-a.

1.2.   Zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera

(4)

Nakon objave Obavijesti o predstojećem isteku (5) antidampinških mjera na snazi za uvoz određenih folija od aluminija u svitcima podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetna zemlja”) Komisija je primila zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe.

(5)

Zahtjev za reviziju podnijela su 4. ožujka 2024. tri proizvođača iz Unije, ALEURO Converting Sp. z o. o., CeDo Sp. z.o.o. i ITS B.V. („podnositelji zahtjeva”), koji čine 33 % ukupne proizvodnje određenih folija od aluminija u svitcima u Uniji. Zahtjev za reviziju temeljio se na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka ili ponavljanja dampinga i ponavljanja štete za industriju Unije.

1.3.   Pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera

(6)

Nakon savjetovanja s odborom osnovanim člankom 15. stavkom 1. osnovne uredbe utvrđeno je da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je 3. lipnja 2024. Komisija pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s uvozom u Uniju određenih folija od aluminija u svitcima podrijetlom iz NRK-a („predmetna zemlja”) na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe. Komisija je 3. lipnja 2024. objavila Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (6) („Obavijest o pokretanju postupka”).

1.4.   Razdoblje ispitnog postupka revizije i razmatrano razdoblje.

(7)

Ispitnim postupkom u vezi s nastavkom ili ponavljanjem dampinga i štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. („razdoblje ispitnog postupka revizije”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete bit će obuhvaćeno razdoblje od 1. siječnja 2020. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

1.5   Zainteresirane strane

(8)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da sudjeluju u ispitnom postupku. Osim toga, posebno je obavijestila podnositelje zahtjeva, ostale poznate proizvođače iz Unije, proizvođače izvoznike, uvoznike i korisnike u Uniji za koje se zna da se postupak na njih odnosi te tijela NRK-a o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera te ih je pozvala na sudjelovanje. Sve zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Nijedna zainteresirana strana nije dostavila primjedbe ni zatražila saslušanje.

1.6   Odabir uzorka

(9)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

1.6.1   Odabir uzorka proizvođača iz Unije

(10)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je odabrala uzorak na temelju reprezentativnosti u smislu proizvedene i prodane količine istovjetnog proizvoda koja se razumno mogla ispitati u raspoloživom vremenu. Uzorak se sastojao od tri proizvođača iz Unije. Na proizvođače iz Unije u uzorku otpadalo je 33 % procijenjene ukupne proizvedene količine istovjetnog proizvoda u Uniji. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Budući da nije zaprimljena nijedna primjedba, Komisija je potvrdila privremeno odabrani uzorak, koji se smatra reprezentativnim za industriju Unije.

1.6.2.   Odabir uzorka uvoznika

(11)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(12)

Nijedan nepovezani uvoznik nije dostavio zatražene informacije.

1.6.3.   Korisnici

(13)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala korisnike i njihova predstavnička udruženja, sindikate i organizacije koje predstavljaju potrošače da se jave i surađuju. Nije se javio nijedan korisnik ni udruženje korisnika iz Unije.

1.6.4.   Odabir uzorka proizvođača izvoznika iz NRK-a

(14)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih proizvođača izvoznika u predmetnim zemljama zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Narodne Republike Kine zatražila da utvrdi eventualne ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupi u kontakt.

(15)

Nijedan proizvođač izvoznik u predmetnoj zemlji nije dostavio zatražene informacije ni pristao da ga se uključi u uzorak.

1.7.   Odgovori na upitnik

(16)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u Kini u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(17)

Komisija je poslala upitnike proizvođačima iz Unije. Ti su upitnici objavljeni i na internetu na dan pokretanja postupka (7).

(18)

Odgovori na upitnik primljeni su od tri proizvođača iz Unije u uzorku.

(19)

Ni kineska vlada ni proizvođači odnosno proizvođači izvoznici iz Kine nisu odgovorili na upitnik. Komisija je proizvođače izvoznike i kinesku vladu obavijestila o posljedicama nesuradnje u ispitnom postupku.

1.8.   Provjera

(20)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje nastavka ili ponavljanja dampinga i štete i utvrđivanje interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih proizvođača iz Unije:

—

CeDo Sp. z o.o., Wroclaw, Poljska,

—

FORA Folienfabrik GmbH, Singen, Njemačka,

—

ITS B.V. Apeldoorn, Nizozemska.

1.9.   Daljnji postupak

(21)

Komisija je 16. svibnja 2025. objavila osnovne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala zadržati antidampinške pristojbe na snazi. Svim je strankama odobren rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na objavu.

(22)

Komisija je razmotrila primjedbe zainteresiranih strana i prema potrebi ih uzela u obzir. Saslušanje je omogućeno strankama koje su ga zatražile.

2.   PROIZVOD IZ POSTUPKA REVIZIJE, PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1.   Proizvod iz postupka revizije

(23)

Proizvod iz postupka revizije isti je kao u početnom ispitnom postupku i u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, odnosno to je folija od aluminija debljine 0,007 mm ili veće, ali manje od 0,021 mm, bez podloge, valjana, ali dalje neobrađivana, neovisno o tome je li reljefirana ili ne, u lakim svitcima mase ne veće od 10 kg („proizvod iz postupka revizije”), trenutačno razvrstana u oznake KN 7607 11 11 i ex 7607 19 10 (oznake TARIC 7607 11 11 11, 7607 11 11 19, 7607 19 10 11 i 7607 19 10 19).

(24)

Proizvod iz postupka revizije obično se koristi kao potrošački proizvod za pakiranje i druge primjene u domaćinstvima/ugostiteljstvu („aluminijska folija za domaćinstva” ili „AHF”).

2.2.   Predmetni proizvod

(25)

Proizvod na koji se odnosi ovaj ispitni postupak proizvod je iz postupka revizije podrijetlom iz Narodne Republike Kine, trenutačno razvrstan u oznake KN ex 7607 11 11 i ex 7607 19 10 (oznake TARIC 7607 11 11 11, 7607 11 11 19, 7607 19 10 11 i 7607 19 10 19).

2.3.   Istovjetni proizvod

(26)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku te u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, ovom revizijom zbog predstojećeg isteka mjera potvrđeno je da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

—

predmetni proizvod pri izvozu u Uniju,

—

proizvod iz postupka revizije koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu NRK-a,

—

proizvod iz postupka revizije koji proizvođači izvoznici proizvode i prodaju u ostatku svijeta, i

—

proizvod iz postupka revizije koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije.

(27)

Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

3.   DAMPING

3.1.   Uvodne napomene

(28)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nastavio se uvoz proizvoda iz postupka revizije iz NRK-a u Uniju, iako u znatno manjim količinama nego u razdoblju početnog ispitnog postupka. Prema podacima Eurostata udio uvezenog AHF-a iz NRK-a na tržištu Unije iznosio je oko 1,02 % (640 tona) u razdoblju ispitnog postupka revizije, u usporedbi s tržišnim udjelom od 13,4 % (12 994 tona) u razdoblju početnog ispitnog postupka i 1,8 % (1 519 tona) u razdoblju prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera. Iako se uvoz iz NRK-a nastavio, uvozilo se znatno manje nego u razdoblju početnog ispitnog postupka, što upućuje na to da su mjere trgovinske zaštite utjecale na količinu uvoza.

(29)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 19., u ispitnom postupku nije surađivao nijedan proizvođač ni izvoznik iz NRK-a. Komisija je stoga obavijestila tijela NRK-a da zbog nesuradnje može primijeniti članak 18. osnovne uredbe na nalaze o NRK-u. Komisija u tom pogledu nije zaprimila primjedbe ni zahtjeve za intervenciju službenika za saslušanje.

(30)

Slijedom toga, u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, nalazi o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga temeljili su se na raspoloživim podacima. To se posebno odnosi na informacije iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, u kombinaciji s drugim izvorima javno dostupnih informacija koji su se smatrali primjerenima, kao što su službene internetske stranice trgovačkih društava i službene statistike, posebno baza podataka Global Trade Atlas („GTA”) (8) i baza podataka Eurostata.

3.2.   Damping

3.2.1.   Postupak za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe za uvoz AHF-a podrijetlom iz NRK-a

(31)

Budući da su u trenutku pokretanja ispitnog postupka dostatni dokazi upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe u NRK-u, Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(32)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u odjeljku 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik, a u utvrđenom roku nije primljen nikakav podnesak o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Komisija je stoga obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u NRK-u koristiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe.

(33)

Komisija je u odjeljku 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka navela i da je s obzirom na raspoložive dokaze privremeno odabrala Tursku kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti. Komisija je nadalje navela da će ispitati druge moguće odgovarajuće zemlje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe.

(34)

Komisija je 20. veljače 2025. bilješkom („bilješka o čimbenicima proizvodnje”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim čimbenicima proizvodnje, kako su navedeni u zahtjevu za reviziju, i izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. U toj je bilješci Komisija na temelju kriterija za odabir nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti odabrala Tursku kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju. Obavijestila je zainteresirane strane i da će troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit utvrditi na temelju financijskog izvješća za 2023. društva Sedat Tahir A.Ş, proizvođača AHF-a iz reprezentativne zemlje. Stranke nisu dostavile primjedbe.

3.2.2.   Uobičajena vrijednost

(35)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(36)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi […] da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(37)

Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku na temelju raspoloživih dokaza i s obzirom na nesuradnju kineske vlade i proizvođača izvoznika zaključila da je primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

3.2.3.   Postojanje znatnih poremećaja

(38)

Komisija je ispitala dokaze iz dokumentacije kako bi utvrdila postoje li u NRK-u znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe zbog kojih ne bi bilo primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u toj zemlji. Analizirani su sljedeći dokazni elementi o raznim kriterijima relevantnima za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja.

(39)

Prvo, dokazi iz zahtjeva uključivali su sljedeće elemente, koji upućuju na postojanje znatnih poremećaja.

(40)

Podnositelj zahtjeva tvrdi da na tržištu AHF-a u malim svitcima u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom vlasti NRK-a odnosno koja ta tijela politički nadziru ili im pružaju smjernice. Podnositelj zahtjeva u tom je pogledu naveo da vlada i KPK održavaju strukture preko kojih imaju stalan utjecaj na poduzeća u državnom vlasništvu te uputio na studiju OECD-a iz siječnja 2019. o poduzećima u državnom vlasništvu u sektoru aluminija, u kojoj je opisano kako državno vlasništvo utječe na relevantne industrijske politike i kako državno vlasništvo znači državnu potporu. Osim toga, u godišnjem izvješću društva China Aluminium International Engineering Corporation Limited („Chalieco”) za 2021. objašnjava se da je ono pod kontrolom Komisije za nadzor i upravljanje državnom imovinom pri Državnom vijeću (engl. State-owned Assets Supervision and Administration Commission of the State Council, „SASAC”). Nadalje, podnositelj zahtjeva navodi da je Ministarstvo trgovine SAD-a u ispitnom postupku o uvođenju kompenzacijske pristojbe na određene vrste aluminija iz Kine utvrdilo da 37 % domaće potrošnje aluminija u Kini čine poduzeća u državnom vlasništvu. Naposljetku, u zahtjevu se upućuje na izvješće predstavnika partijskog odbora Kineskog udruženja industrije obojenih metala koje dokazuje da se kineska proizvodnja aluminija razvija u skladu s općim smjernicama politike.

(41)

U zahtjevu se tvrdi i da prisutnost kineske države u poduzećima za proizvodnju AHF-a u malim svitcima omogućuje državi da utječe na cijene ili troškove. Podnositelj zahtjeva tvrdi da kineska vlada svoj utjecaj u poduzećima u državnom vlasništvu održava imenovanjem i razrješenjem ključnih rukovoditelja u poduzećima u državnom vlasništvu, što je glavna zadaća SASAC-a. U poduzećima u državnom vlasništvu i privatnim kineskim društvima djeluju i interni partijski odbori preko kojih Vlada i Partija mogu utjecati na korporativno upravljanje i poslovne odluke tih poduzeća, kako je izričito propisano člankom 19. kineskog Zakona o trgovačkim društvima. Navodi se i da KPK posljednjih godina radi na povećanju moći i prisutnosti partijskih odbora u trgovačkim društvima. Nadalje, kineski proizvođači aluminija objedinjeni su pod Kineskim udruženjem industrije obojenih metala, koje je pod nadzorom Partijskog ureda SASAC-a za graditeljstvo i Uprave za industriju sirovina Ministarstva industrije i informacijske tehnologije.

(42)

Podnositelj zahtjeva tvrdi i da kineska vlada provodi javne politike ili mjere kojima se diskriminira u korist domaćih dobavljača ili se na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta. U tom smislu u vezi sa sektorom aluminija izdani su brojni planovi, smjernice, direktive i drugi politički dokumenti na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini. Podnositelj zahtjeva posebno se oslanja na izvješće izrađeno za njemačko udruženje industrije obojenih metala WVMetalle, koje pokazuje da je „[sektor obojenih metala] temeljni element državnog planiranja u kontekstu Strateške inicijative za industrije u nastajanju (pokrenuta 2009.), plana Made in China 2025 (pokrenut 2015.) te drugih programa na visokoj razini” te da kineska vlada „izravno intervenira u određivanje cijene kapitala, rada, zemljišta, sirovina i osnovnih ulaznih faktora u proizvodnom procesu”. U tom se izvješću utvrđuje sljedeća intervencija kineske vlade u industriju aluminija:

i.

sektor obojenih metala „stalno ostvaruje korist od znatne financijske i nenovčane potpore”;

ii.

kineski sektor obojenih metala „dobio je subvencije koje su knjižene kao prihodi koji nisu ostvareni redovitim poslovanjem, u iznosu većem od 41,6 milijardi CNY (5,2 milijarde EUR) u razdoblju od 2011. do prve polovine 2016.”, zajedno s „dodatnih 16,5 milijardi CNY (2,1 milijarda EUR) u obliku subvencija koje su knjiženi kao prihodi budućeg razdoblja”. Osim toga, „isplaćuju se i [d]ruge subvencije knjižene kao prihodi koji nisu ostvareni redovitim poslovanjem, u okviru programa za premještanje postrojenja, zeleni razvoj, tehnološke inovacije, revitalizaciju industrije, razvoj žigova i patenata, istraživanje i razvoj itd.”;

iii.

dodijeljene su znatne subvencije za energiju „od kojih je korist ostvarila većina kineskih poduzeća u državnom vlasništvu koji posluju u sektoru aluminija”;

iv.

glavni korisnici tih prednosti su poduzeća u državnom vlasništvu, uključujući malu skupinu vrlo velikih aktera koje se „planski potiče da postanu nacionalni predvodnici s globalnim utjecajem”;

v.

kineska vlada „strogo kontrolira količine i cijene proizvoda industrije obojenih metala koji ulaze ili izlaze s kineskog tržišta”.

(43)

Osim toga, podnositelj zahtjeva upućuje na sljedeće politike koje su se primjenjivale tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije:

i.

14. petogodišnji plan za razvoj industrije sirovina koji je Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije izdalo u prosincu 2021., u kojem su predviđene mjere za sprečavanje nekontroliranog širenja proizvodnih kapaciteta, poboljšanje i strogu provedbu politike zamjene proizvodnih kapaciteta za industriju elektrolitičkog aluminija te poboljšanje opće konkurentnosti materijala od slitina aluminija u industriji prerade aluminija i podupiranje uspješnih poduzeća u uspostavi velikih reciklažnih baza i industrijskih klastera;

ii.

Akcijski plan za postizanje vršne razine ugljikova dioksida prije 2030. koji je Državno vijeće objavilo u studenom 2021. i koji uključuje politike za postizanje vršne razine ugljikova dioksida u industriji obojenih metala te mjere za poboljšanje recikliranja i obrade otpadnih resursa obojenih metala i povećanje proizvodnje recikliranog aluminija;

iii.

Katalog poticanih industrija u zapadnoj regiji, koji je Nacionalno povjerenstvo za razvoj i reforme izdalo u siječnju 2021., u kojem su recikliranje i prerada aluminija te recikliranje i prerada krutog otpada od aluminija svrstani u poticane industrije;

iv.

standardni uvjeti koji se primjenjuju na industriju aluminija, koje je Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije izdalo 18. srpnja 2013. kako bi se ubrzala strukturna prilagodba i spriječilo nekontrolirano širenje kapaciteta za taljenje aluminija. Standardnim uvjetima uvedene su minimalne količine proizvodnje za nova postrojenja, standardi kvalitete i sigurnost opskrbe za uvezeni i domaći boksit i aluminijev oksid. U Standardnim uvjetima navodi se da je Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije tijelo zaduženo za standardizaciju i upravljanje industrijom aluminija te za objavu popisa društava s odobrenjem za poslovanje u industriji aluminija;

v.

u Uvjetima za ulazak na tržište primjenjivima na industriju aluminija, koje je Nacionalno povjerenstvo za razvoj i reforme izdalo u listopadu 2007., a službeno su na snazi od 2016., glavni je cilj promicanje razvoja industrije aluminija i smanjenje emisija stakleničkih plinova;

vi.

naposljetku, u Smjernicama za ubrzanje restrukturiranja industrije aluminija („Smjernice za restrukturiranje”), koje je Nacionalno povjerenstvo za razvoj i reforme izdalo u travnju 2006., aluminij se smatra temeljnim proizvodom za razvoj nacionalnog gospodarstva. U Smjernicama za restrukturiranje navedeno je da se u provedbi politike industrijskog razvoja koju je odobrilo Državno vijeće moraju ostvariti posebni ciljevi u određenim područjima. Ta su područja: povećanje koncentracije u industriji; pristup financijskom kapitalu; organizacija industrije; stroga kontrola izvoza elektrolitičkog aluminija i uklanjanje zastarjelih kapaciteta.

(44)

Osim navedenim planovima država u taj sektor intervenira i, među ostalim, mjerama povezanima s izvozom, kao što su izvozne pristojbe, izvozne kvote, zahtjevi u pogledu izvoznih rezultata i obvezne najmanje izvozne cijene za različite sirovine za proizvodnju aluminija.

(45)

Konačno, podnositelj zahtjeva tvrdi da na cijenu ključnih ulaznih faktora, kao što su energija i električna energija, utječu različite vrste državnih intervencija. Druge vrste državnih intervencija koje dovode do poremećaja na tržištu uključuju politiku stvaranja zaliha, koja se provodi preko Ureda za državne rezerve, i ulogu Šangajske terminske burze. Osim toga, u nekoliko je ispitnih postupaka trgovinske zaštite utvrđeno da kineska vlada uobičajeno dodjeljuje različite vrste državne potpore proizvođačima aluminija. Opsežne intervencije kineske vlade u sektoru aluminija dovele su do viška kapaciteta, što je uvjerljivo najjasniji pokazatelj posljedica politika kineske vlade i poremećaja koji iz njih proizlaze.

(46)

Podnositelj zahtjeva zatim ističe nepostojanje, diskriminatornu primjenu ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju, trgovačkim društvima ili o vlasništvu jer kineski stečajni sustav ne ostvaruje na odgovarajući način glavne ciljeve pravila o stečaju, kao što su pravedna namira tražbina i dugovanja te zaštita prava vjerovnika i dužnika. Podnositelj zahtjeva zaključio je da se, baš kao i na sve druge sektore kineskog gospodarstva, na proizvođače AHF-a u malim svitcima primjenjuju kineska pravila o stečaju, trgovačkim društvima i vlasništvu, pa su i ti proizvođači izloženi poremećajima koji proizlaze iz diskriminatorne primjene ili neodgovarajućeg izvršavanja tih zakona.

(47)

Podnositelj zahtjeva u zahtjevu tvrdi i da postoje poremećaji u području troškova plaća. U zahtjevu se navodi da se u NRK-u ne može u potpunosti razviti sustav tržišnih plaća jer su prava radnika i zaposlenika na kolektivno organiziranje ograničena. U prilog tom argumentu u zahtjevu se spominje da je jedini postojeći pravno priznati sindikat pod nadzorom KPK-a i više položaje u njemu obnašaju viši partijski dužnosnici u poduzećima u državnom vlasništvu ili upravitelji u nedržavnim poduzećima, što umanjuje njihovu sposobnost učinkovitog zastupanja radnika. Osim toga, NRK još nije ratificirao niz važnih međunarodnih konvencija Međunarodne organizacije rada, a na mobilnost kineske radne snage utječe sustav registracije kućanstava, prema kojem je pristup svim davanjima iz sustava socijalne sigurnosti i ostalim socijalnim naknadama ograničen na lokalne stanovnike određenog administrativnog područja.

(48)

Nadalje, u zahtjevu se ističe da proizvođači AHF-a u malim svitcima imaju pristup financijskim sredstvima koja dodjeljuju institucije koje provode ciljeve javnih politika ili na drugi način ne djeluju neovisno o državi. Svi ti poremećaji uključuju snažnu prisutnost Vlade u financijskim institucijama i umjetno niske troškove zaduživanja radi poticanja rasta ulaganja, što ukazuje na stanje koje nije usporedivo s tržišno utemeljenim gospodarstvima. Kineski financijski sustav obilježen je snažnim tržišnim položajem banaka u državnom vlasništvu, koje pri odobravanju pristupa financijskim sredstvima uzimaju u obzir i druge kriterije, a ne samo ekonomsku održivost projekta. Nadalje, česti poremećaji u rejtinzima obveznica i kreditnim rejtinzima imaju mnogobrojne razloge, među ostalima i taj što na procjenu rizika utječu strateška važnost društva za kinesku vladu i koliko je čvrsto bilo kakvo implicitno vladino jamstvo. Podnositelj zahtjeva smatrao je i da se troškovi zaduživanja održavaju na umjetno niskoj razini kako bi se potaknuo rast ulaganja. To je dovelo do prekomjernih kapitalnih ulaganja sa sve manjim povratima ulaganja.

(49)

Drugo, u nedavnim ispitnim postupcima povezanima sa sektorom aluminija u NRK-u (9) Komisija je utvrdila da postoje znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. U tim ispitnim postupcima Komisija je utvrdila postojanje znatnih državnih intervencija u NRK-u kojima se narušava djelotvorna raspodjela resursa u skladu s tržišnim načelima (10). Konkretno, Komisija je zaključila da u sektoru aluminija ne samo da postoji znatan udio vlasništva kineske vlade u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe (11), nego i kineska vlada može utjecati na cijene i troškove zbog prisutnosti države u društvima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe (12). Komisija je utvrdila i da prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih faktora stvaraju dodatne poremećaje na tržištu. Doista, sustav planiranja u NRK-u općenito dovodi do toga da se resursi usmjeravaju u sektore za koje je kineska vlada utvrdila da su strateški ili u nekom drugom političkom smislu važni, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama (13). Komisija je nadalje zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe, što dovodi do poremećaja, posebno kad se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih poduzeća te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u NRK-u (14). Isto tako, Komisija je utvrdila poremećaje u području troškova plaća u sektoru aluminija u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe (15) i poremećaje na financijskim tržištima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, posebno kad je riječ o pristupu kapitalu za poslovne subjekte u NRK-u (16).

(50)

Treće, u zadnjoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera koja se odnosila na proizvod iz postupka revizije (17) Komisija je zaključila da postoje znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Prema Komisijinim saznanjima ni u NRK-u općenito ni u relevantnom sektoru nije došlo do bitnih strukturnih promjena koje bi mogle promijeniti taj zaključak.

(51)

Četvrto, dodatni dokazi iz izvješća o znatnim poremećajima u gospodarstvu Kine („Izvješće”) (18), koje je Komisija pripremila na temelju članka 2. stavka 6.a točke (c) osnovne uredbe, upućivali su na postojanje znatnih poremećaja i u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(52)

Peto, ni kineska vlada ni proizvođači izvoznici nisu u ovom ispitnom postupku predočili nikakve dokaze ni argumente koji bi to osporili.

(53)

Ukratko, raspoloživi dokazi pokazali su da cijene ili troškovi proizvoda iz postupka revizije, uključujući troškove sirovina, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata koji su navedeni u toj točki. Na temelju toga Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

3.2.4.   Reprezentativna zemlja

3.2.4.1.   Opće napomene

(54)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

—

sličan stupanj gospodarskog razvoja kao u NRK-u. U tu svrhu Komisija je iz baze podataka Svjetske banke odabrala zemlje čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku sličan bruto nacionalnom dohotku NRK-a (19),

—

proizvodnja proizvoda iz postupka revizije u toj zemlji (20),

—

raspoloživost relevantnih javnih podataka u reprezentativnoj zemlji,

—

ako ima više mogućih reprezentativnih zemalja, prednost bi se, ako je to primjereno, trebala dati zemlji s odgovarajućom razinom socijalne zaštite i zaštite okoliša.

(55)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 34., Komisija je 20. veljače 2025. u dokumentaciju dodala bilješku o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. U toj su bilješci navedene činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji i relevantni izvori. Komisija je u toj bilješci o obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da Tursku smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom u ovom predmetu ako se potvrdi da postoje znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

3.2.4.2.   Sličan stupanj gospodarskog razvoja kao u NRK-u

(56)

Komisija je u bilješci utvrdila da je, prema Svjetskoj banci, Turska zemlja sa sličnom razinom gospodarskog razvoja kao Kina, tj. Svjetska banka ih je na temelju bruto nacionalnog dohotka svrstala u kategoriju zemalja s „višim srednjim dohotkom” za koje je poznato da se u njima proizvodi proizvod iz postupka revizije.

(57)

Nisu primljene nikakve primjedbe o zemljama utvrđenima u toj bilješci.

3.2.4.3.   Raspoloživost relevantnih javnih podataka u reprezentativnoj zemlji

(58)

Komisija je u bilješci navela da su za Tursku javno dostupni financijski podaci proizvođača AHF-a te podaci o uvozu relevantnih sirovina, energiji i radnoj snazi.

(59)

Komisija je u bazi podataka Orbis potražila dostupne financijske podatke za proizvodna društva u Turskoj. Pronađeni su podaci za financijsku godinu 2023. za jednog proizvođača AHF-a u Turskoj: društvo Sedat Tahir A.Ş. Osim toga, Turska raspolaže podacima o uvozu za relevantne čimbenike proizvodnje, troškove električne energije i rada.

(60)

Komisija je bilješkom obavijestila zainteresirane strane da u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe namjerava upotrijebiti Tursku kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju i podatke navedenog društva za utvrđivanje nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti za izračun uobičajene vrijednosti.

(61)

Zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe o primjerenosti Turske kao reprezentativne zemlje i o upotrebi podataka proizvođača AHF-a u reprezentativnoj zemlji.

(62)

Komisija nije zaprimila primjedbe nakon objave bilješke.

3.2.4.4.   Razina socijalne zaštite i zaštite okoliša

(63)

Budući da je na temelju svih navedenih elemenata utvrđeno da je Turska jedina dostupna odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bila potrebna ocjena razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

3.2.4.5.   Zaključak

(64)

S obzirom na prethodnu analizu, utvrđeno je da je Turska ispunila kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga je se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

3.2.5.   Izvori upotrijebljeni za utvrđivanje nenarušenih troškova i referentnih vrijednosti

(65)

Komisija je u bilješci navela čimbenike proizvodnje, kao što su materijali, energija i rad, koje podnositelj zahtjeva koristi u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije u skladu s objašnjenom metodologijom i koji odražavaju postupak proizvodnje koji se primjenjuje u Uniji. Komisija je u bilješci navela i da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe koristiti bazu podataka GTA (21) kako bi utvrdila nenarušeni trošak većine čimbenika proizvodnje, ponajprije sirovina. Osim toga, Komisija je navela da će za utvrđivanje nenarušenih troškova rada upotrijebiti podatke Turskog zavoda za statistiku (22), a za utvrđivanje nenarušenih troškova energije podatke turskog Regulatornog tijela za energetsko tržište (23).

(66)

Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože javno dostupne podatke o nenarušenim vrijednostima za svaki od čimbenika proizvodnje u toj bilješci. Komisija nakon objave bilješke nije primila primjedbe na popis čimbenika proizvodnje.

3.2.5.1.   Čimbenici proizvodnje

(67)

Uzimajući u obzir sve informacije iz zahtjeva i naknadno dostavljene informacije (navedene u tablici u nastavku) koje je Komisija analizirala, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1.

Čimbenici proizvodnje proizvoda iz postupka revizije

Čimbenik proizvodnje

Oznaka robe u Turskoj

Nenarušena vrijednost

Mjerna jedinica

Izvor informacija

SIROVINE

 

Folija od aluminija, bez podloge, valjana, ali dalje neobrađivana (veliki svitci)

7607 11

4,67

EUR/kg

baza podataka Global Trade Atlas (GTA)

Kutija u boji / kartonska kutija za jedan svitak i vanjski spremnik za pakiranje 24 svitka

4819 20

3,93

EUR/kg

baza podataka GTA

Papirnata jezgra

4822 90

2,65

EUR/kg

baza podataka GTA

RADNA SNAGA

 

Troškovi rada

Nije primjenjivo.

7,04

EUR po satu rada

Turski zavod za statistiku (24)

ENERGIJA

 

Električna energija

Nije primjenjivo.

0,13  EUR

EUR/kWh

Turski zavod za statistiku (25)

3.2.5.2.   Sirovine

(68)

Aluminijska folija za domaćinstva u malim svitcima proizvodi se premotavanjem i rezanjem velikih svitaka folije od aluminija u svitke do 10 kg, koji se potom pakiraju. Proizvod je osnovni proizvod i namijenjen je za omatanje.

(69)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao osnovu upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA. Cijena proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (26). Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je u uvodnoj izjavi 36. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. Budući da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. Nakon isključenja uvoza iz NRK-a u reprezentativnu zemlju količina proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja ostala je reprezentativna.

(70)

Nije provedena prilagodba za troškove prijevoza ili uvozne carine. Turska ne primjenjuje uvozne carine na uvoz folije od aluminija u velikim svitcima iz zemalja osim NRK-a. Podaci o troškovima domaćeg prijevoza materijala nisu bili dostupni zbog nesuradnje kineskih proizvođača. Budući da je damping utvrđen i bez takvih prilagodbi, a prilagodba uobičajene vrijednosti za domaći prijevoz naviše samo bi povećala dampinšku maržu, smatralo se da takva prilagodba nije potrebna.

3.2.5.3.   Radna snaga

(71)

Turski zavod za statistiku objavljuje detaljne podatke o plaćama u različitim gospodarskim sektorima u Turskoj. Komisija je referentnu vrijednost za razdoblje ispitnog postupka utvrdila na temelju prosječnog troška rada po satu po EPRV-u za 2022. za gospodarsku djelatnost pod oznakom NACE 24 „Proizvodnja metala” prema klasifikaciji NACE Rev.2. Prosječni trošak rada po satu po EPRV-u (27) iznosi 7,04 EUR po satu rada (28).

3.2.5.4.   Električna energija

(72)

Komisija namjerava upotrijebiti najnovije dostupne podatke Turskog zavoda za statistiku (TurkStat) o cijenama električne energije za industriju u Turskoj, koje je objavila turska vlada (29). Prema tim podacima prosječna industrijska tarifa za 2023. iznosi 0,13 EUR po kWh.

3.2.5.5.   Režijski troškovi proizvodnje, troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi, dobit i amortizacija

(73)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, treba utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje.

(74)

Budući da u zahtjevu za reviziju nisu navedene informacije o režijskim troškovima, Komisija je konzervativno odlučila da takve troškove neće uključiti u izračun uobičajene vrijednosti.

(75)

Zbog nesuradnje kineskih proizvođača izvoznika Komisija je za utvrđivanje nenarušene vrijednosti režijskih troškova proizvodnje upotrijebila raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(76)

Komisija je na temelju podataka društva Sedat Tahir A.Ş. (30), turskog proizvođača aluminijske folije za domaćinstva, izračunala troškove prodaje, opće i administrativne troškove (23,3 %) i dobit (8,8 %) kao postotak troškova prodane robe.

3.2.6.   Izračun uobičajene vrijednosti

(77)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(78)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Budući da proizvođači izvoznici nisu surađivali, Komisija se oslonila na informacije o upotrebi svakog čimbenika (materijala i rada) za proizvodnju AHF-a koje je podnositelj zahtjeva naveo u zahtjevu za reviziju. Komisija je pomnožila stope potrošnje s nenarušenim jediničnim troškovima koji su utvrđeni u reprezentativnoj zemlji (Turskoj), kako je opisano u odjeljku 3.3.2.

(79)

Nakon što je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje, Komisija im je dodala troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit, kako su navedeni u odjeljku 3.3.5.5.:

—

troškove prodaje, opće i administrativne troškove te ostale troškove, koji su iznosili 23,3 % troškova prodane robe društva Sedat Tahir A.Ş, i

—

dobit, koja je iznosila 8,8 % troškova prodane robe društva Sedat Tahir A.Ş i koja je primijenjena na ukupne nenarušene troškove proizvodnje.

(80)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

3.2.7.   Izvozna cijena

(81)

Zbog nesuradnje proizvođača izvoznika iz NRK-a izvozna cijena utvrđena je na temelju podataka Eurostata (31) na razini cijene CIF, koji su korigirani na razinu cijena franko tvornica. Stoga je cijena CIF umanjena za troškove pomorskog prijevoza, osiguranja i troškove domaćeg prijevoza.

3.2.8.   Usporedba

(82)

U skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe Komisija je dužna provesti pravednu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na istoj razini trgovine, uzimajući u obzir razlike među čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na temelju cijena franko tvornica.

(83)

Nakon što je cijena umanjena za troškove pomorskog prijevoza, osiguranja i domaćeg prijevoza kako bi se zajamčila primjerena usporedba na razini franko tvornica, izvozna cijena mogla se usporediti s uobičajenom vrijednošću. Zbog nesuradnje nisu uzete u obzir razlike u čimbenicima za koje se tvrdilo i dokazalo da utječu na cijene i usporedivost cijena.

3.2.9.   Dampinška marža

(84)

Na temelju toga utvrđeno je da ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose 28 %. Stoga je zaključeno da se damping nastavio u razdoblju ispitnog postupka revizije. Međutim, količina uvezenih proizvoda bila je vrlo ograničena (tržišni udio od 1,02 % na tržištu Unije), stoga su se cijene smatrale nereprezentativnima. Zbog toga je Komisija ispitala i vjerojatnost ponavljanja dampinga.

3.3.   Vjerojatnost nastavka dampinga

(85)

Slijedom nalaza o postojanju dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije Komisija je, u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe, ispitala vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Nadalje, budući da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uvoz AHF-a iz Kine bio na niskoj razini (tržišni udio u Uniji od 1,02 %), Komisija je analizirala i vjerojatnost ponavljanja dampinga.

(86)

Analizirani su sljedeći dodatni elementi: proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u NRK-u, mogući apsorpcijski kapacitet tržišta trećih zemalja i privlačnost tržišta Unije.

3.3.1.   Proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u Kini

(87)

Zbog nesuradnje kineskih proizvođača nalazi o proizvodnom kapacitetu i neiskorištenom kapacitetu u Kini temeljili su se na informacijama navedenima u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera. Budući da nisu dostupni precizni podaci o kapacitetu proizvodnje AHF-a u malim svitcima, prekomjerni kapacitet za velike svitke smatrao se relevantnim pokazateljem viška kapaciteta za aluminijsku foliju za domaćinstva u malim svitcima. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 68., velike svitke folije od aluminija treba samo razrezati kako bi se dobila aluminijska folija u malim svitcima.

(88)

Podnositelj zahtjeva dostavio je dokaze o stalnom povećanju kineskog proizvodnog kapaciteta za AHF. Primjerice, društvo Shenhuo Aluminum povećalo je svoj kapacitet u pokrajini Yunnan s 451 000 na 900 000 tona, a društvo Longding Aluminum otvorilo je novo postrojenje za proizvodnju folija za akumulatore i tankih folija, s kapacitetom od 100 000 tona. Taj stalni višak kapaciteta prepoznali su i Komisija SAD-a za međunarodnu trgovinu, koja je 2023. zaključila da bi ukidanje trgovinskih mjera vjerojatno dovelo do daljnje štete, i Kinesko udruženje industrije obojenih metala, koje je izvijestilo da Kina od 2016. posjeduje više opreme za preradu aluminija nego sve ostale zemlje svijeta zajedno.

(89)

Proizvodnja i proizvodni kapacitet povećali su se znatno više od domaće potrošnje u Kini.

(90)

Prema informacijama iz zahtjeva potrošnja folije za domaćinstva u Kini 2022. procijenjena je na približno 322 000 tona, dok je ukupna proizvodnja iznosila 450 000 tona, a kapacitet je dosegnuo 516 000 tona, što je dovelo do neiskorištenog kapaciteta od 66 000 tona, tj. nešto više od potrošnje u Uniji (62 625 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije).

(91)

Na temelju toga Komisija je utvrdila da u NRK-u postoji znatan višak kapaciteta te da stoga postoji velika vjerojatnost da će se u slučaju ukidanja antidampinških mjera uvezene količine povećati i vršiti veći pritisak na cijene.

3.3.2.   Mogući apsorpcijski kapacitet tržišta trećih zemalja

(92)

Antidampinške mjere za uvoz AHF-a podrijetlom iz Kine trenutačno primjenjuju, među ostalim, Argentina, Meksiko, Tajvan i Sjedinjene Američke Države. Ujedinjena Kraljevina je nakon Brexita prenijela postojeće mjere Unije kako bi zadržala te pristojbe. Postojanje tih trgovinskih prepreka znači da izvoznici iz NRK-a vjerojatno neće izvoziti znatne količine AHF-a na ta velika tržišta.

(93)

Indija je 2022. ukinula antidampinške pristojbe, a uvoz kineske folije od aluminija otad se znatno povećao. To je povećanje izazvalo zabrinutost u indijskoj domaćoj industriji da bi se mogle ponovno pojaviti dampinške prakse, što ukazuje na moguće predatorsko ponašanje kineskih izvoznika nakon ukidanja mjere. Indijsko Ministarstvo financija 17. ožujka 2025. najavilo je privremenu antidampinšku pristojbu u rasponu od 619 USD do 873 USD po toni na uvoz folije od aluminija iz Kine (32).

(94)

Zbog mjera koje su te ostale treće zemlje uvele na uvoz AHF-a podrijetlom iz Kine, kineski izvoznici suočavaju se s poteškoćama pri prodaji svojih proizvoda na tim tržištima te bi u slučaju isteka postojećih mjera tržište Unije postalo još privlačnije kineskim izvoznicima koji bi htjeli izvesti višak svojih proizvoda i iskoristiti neiskorištene kapacitete.

3.3.3.   Privlačnost tržišta Unije

(95)

Tržište Unije privlačno je kineskim izvoznicima, što dokazuje činjenica da kineski izvoznici od uvođenja antidampinških mjera pokušavaju izbjeći ta ograničenja. Antidampinške mjere koje se primjenjuju na kineski uvoz proširene su 2021. na Tajland nakon ispitnog postupka za sprečavanje izbjegavanja mjera u kojem je zaključeno da društva kćeri kineskih proizvođača provode postupke sastavljanja radi izbjegavanja mjera na snazi.

(96)

Privlačnost tržišta Unije vidljiva je iz prodajnih cijena na tržištu Unije. Na temelju statističkih podataka o kineskom izvozu iz baze podataka GTA, prosječna prodajna cijena na tržištu Unije za 77 % je viša od prosječne kineske prodajne cijene za tržišta ostalih trećih zemalja. To pokazuje da je tržište Unije privlačno zbog cijena jer se izvozom u Uniju ostvaruje veća dobit. Stoga je vjerojatno da bi, ako se dopusti istek mjera, tržište Unije postalo još privlačnije kineskim izvoznicima.

(97)

Nadalje, dokazi pokazuju da se tržišni udio uvoza kineske folije od aluminija u Uniju znatno smanjio, i to s 13,4 % tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka na samo 1,02 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. To naglo smanjenje dokaz je učinka antidampinških mjera EU-a. Ako te mjere isteknu, kineski proizvođači vjerojatno bi imali i kapacitet i poticaj za povećanje izvoza na tržište Unije, što bi vjerojatno dovelo do ponavljanja dampinških praksi.

3.4.   Vjerojatnost ponavljanja dampinga

(98)

Osim nastavka dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije analiziranog u odjeljku 3.3. i uzimajući u obzir nizak tržišni udio kineskog uvoza od 1,02 %, Komisija je analizirala i vjerojatnost ponavljanja dampinga. U tom je pogledu Komisija analizirala kretanje cijena kineskog izvoza u treće zemlje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(99)

Budući da nije bilo detaljnijih javno dostupnih informacija o kineskom izvozu u treće zemlje i da kineski proizvođači izvoznici nisu surađivali, Komisija se oslonila na podatke iz baze podataka GTA. Podaci su preuzeti s pomoću kineskih oznaka KN 7607 11 10 , 7607 11 20 i 7607 11 90 , koje se odnose i na predmetni proizvod i na druge proizvode koji nisu obuhvaćeni ispitnim postupkom (AHF debljine manje od 0,007 mm i ne veće od 0,2 mm). Ti statistički podaci bili su najprikladniji dostupni podaci i smatrali su se dovoljno reprezentativnima za procjenu vjerojatnosti ponavljanja dampinga.

(100)

Prema tom skupu podataka glavna odredišta kineskog izvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bila su Indija (88 344 tona), Meksiko (65 635 tona) i Tajland (57 916 tona). Izvozne cijene za ta tržišta analizirane su kako bi se utvrdile cijene franko tvornica i cijene CIF, pri čemu su primijenjene iste prilagodbe za troškove prijevoza, usklađivanje s carinskim propisima i druge prilagodbe kao za cijenu izvoza u EU.

(101)

Te su cijene uspoređene s uobičajenom vrijednošću utvrđenom u odjeljcima od 3.2.2. do 3.2.6. i izražene kao postotak prosječne vrijednosti CIF. Utvrđena je razlika u cijenama od 112 % za Indiju, 111 % za Indoneziju i 112 % za Tajland. Znatne razlike u cijenama upućuju na to da kineski izvoznici na izvoznim tržištima sustavno prodaju po nižim cijenama. Stoga je vjerojatno da bi se u slučaju isteka mjera znatno povećala količina proizvoda koji se u Uniju uvoze iz Kine i da bi ti proizvodi ulazili na tržište Unije po dampinškim cijenama.

3.5.   Zaključak

(102)

Ispitni postupak pokazao je da se nastavio uvoz iz Kine na tržište Unije po dampinškim cijenama. S obzirom na trenutačno nizak tržišni udio tog uvoza Komisija je procijenila i vjerojatnost ponavljanja dampinga te je u tu svrhu analizirala kineski izvoz na značajna tržišta trećih zemalja. Utvrđeno je i da je taj izvoz dampinški, pri čemu su dampinške marže veće od 111 % za Indiju, Meksiko i Tajland.

(103)

Na temelju nalaza navedenih u odjeljcima 3.3.1. (Proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u Kini), 3.3.2. (Mogući apsorpcijski kapacitet tržišta trećih zemalja) i 3.3.3. (Privlačnost tržišta Unije) Komisija je zaključila da je vrlo vjerojatno da bi kineski proizvođači nastavili, pa čak i znatno povećali, izvoz predmetnog proizvoda u Uniju po dampinškim cijenama ako se dopusti istek mjera.

(104)

Stoga postoje uvjerljivi dokazi koji upućuju na nastavak prakse dampinga i, u svakom slučaju, veliku vjerojatnost njegova ponavljanja ako se dopusti istek postojećih mjera.

4.   ŠTETA

4.1.   Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(105)

Tijekom razmatranog razdoblja istovjetni proizvod proizvodio je 31 poznati proizvođač u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(106)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila oko 65 540 tona. Komisija je tu brojku utvrdila na temelju svih dostupnih podataka o industriji Unije, kao što su zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, provjereni odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku i makroekonomski upitnik s podacima industrije Unije koji je dostavio podnositelj zahtjeva.

(107)

Kako je navedeno u odjeljku 1.2., u uzorak su odabrana tri proizvođača iz Unije, koji čine 33 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

4.2.   Potrošnja u Uniji

(108)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila zbrajanjem količine proizvoda koje je industrija Unije prodala u Uniji i ukupnog uvoza u Uniju prema podacima Eurostata.

(109)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

 

2020.

2021.

2022.

Razdoblje ispitnog postupka revizije (1.1.2023. – 31.12.2023.)

Ukupna potrošnja u Uniji

59 891

70 820

63 585

62 625

Indeks (2020. = 100)

100

118

106

105

Izvor:

Eurostat, podaci koje je dostavila industrija Unije i provjereni odgovori na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku.

(110)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji povećala se za 5 %. U 2021. naglo je porasla za 18 %, uglavnom zbog pandemije bolesti COVID-19. U tom razdoblju trgovci na malo davali su prednost robi proizvedenoj u EU-u kako bi se ublažili poremećaji u lancu opskrbe i nadoknadila obustava uvoza iz Kine. Osim toga, budući da su ljudi bili kod kuće i češće kuhali, znatno se povećala potražnja za proizvodima povezanima s hranom, uključujući foliju od aluminija u svitcima. Međutim, od 2022. nadalje, pa tako i u razdoblju ispitnog postupka revizije, potrošnja se počela smanjivati. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije potrošnja u Uniji smanjila se za 13 % u odnosu na 2021.

4.3.   Uvoz iz NRK-a

4.3.1.   Količina i tržišni udio proizvoda uvezenih iz NRK-a

(111)

Komisija je količinu uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka iz baze podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju usporedbe količine uvezenih proizvoda i potrošnje na tržištu Unije kako je prikazana u tablici 2.

(112)

Uvoz u Uniju iz NRK-a kretao se kako slijedi:

Tablica 3.

Količina uvezenih proizvoda i tržišni udio

 

2020.

2021.

2022.

Razdoblje ispitnog postupka revizije (1.1.2023. – 31.12.2023.)

Količina proizvoda uvezenih iz Kine (u tonama)

6

441

562

640

Indeks (2020. = 100)

100

7 480

9 527

10 842

Tržišni udio (%)

0

0,6

0,9

1

Indeks (2020. = 100)

100

6 325

8 974

10 369

Izvor:

Eurostat.

(113)

Unatoč niskom tržišnom udjelu, uvoz iz Kine tijekom razmatranog razdoblja nastavio se i bio u porastu. Uvoz iz Kine 2020. je bio gotovo zanemariv, ali se 2021. znatno povećao, a 2022. i tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nastavio se taj trend rasta, što je dovelo do ukupnog povećanja količine prodanih proizvoda sa 6 tona na 640 tona tijekom razmatranog razdoblja, što odgovara tržišnom udjelu od 1,02 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

4.4.   Cijene proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje.

(114)

Zbog nesuradnje Kine Komisija je cijene uvoza utvrdila na temelju statističkih podataka Eurostata. Sniženje cijena uvoza utvrđeno je na temelju istih podataka.

(115)

Prosječna cijena proizvoda uvezenih u Uniju iz NRK-a kretala se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvozne cijene (EUR/tona)

 

2020.

2021.

2022.

Razdoblje ispitnog postupka revizije (1.1.2023. – 31.12.2023.)

Prosječna cijena uvoza iz NRK-a

3 797

3 224

4 708

5 247

Indeks (2020. = 100)

100

85

124

138

Izvor:

Eurostat.

(116)

Prosječne cijene kineskog uvoza tijekom razmatranog razdoblja povećale su se za 38 %. Prvo su se 2021. smanjile za 15 %, da bi se od 2022. do razdoblja ispitnog postupka revizije povećale za 53 %.

(117)

Budući da kineski proizvođači izvoznici nisu surađivali, Komisija je prosječnu cijenu po toni za različite vrste proizvoda mogla utvrditi samo na temelju statističkih podataka Eurostata.

(118)

Tako utvrđena kineska izvozna cijena uspoređena je s ponderiranim prosječnim prodajnim cijenama proizvođača iz Unije u uzorku za kupce na tržištu Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, prilagođenima na razinu franko tvornica.

(119)

Rezultat te usporedbe, izražen kao postotak teoretskog prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, pokazao je da su kineske izvozne cijene za Uniju u prosjeku bile za oko 21 % niže od prosječnih cijena industrije Unije.

(120)

Međutim, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 113., zbog zanemarivih količina AHF-a uvezenih u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, cijene te prodaje nisu se smatrale reprezentativnima.

(121)

Komisija je uvažila činjenicu da je količina uvezenih proizvoda iz NRK-a tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bila vrlo mala. Međutim, mala količina uvezenih proizvoda u kombinaciji s rizikom od nastavka štetnih praksi određivanja cijena u slučaju ukidanja mjera potkrepljuje zaključak da je zadržavanje postojećih mjera i dalje primjereno.

4.5.   Uvoz iz trećih zemalja osim NRK-a

(122)

Kad je riječ o ostalim trećim zemljama osim Kine, folija od aluminija u svitcima prvenstveno se uvozila iz Turske.

(123)

(Ukupna) količina proizvoda uvezenih u Uniju te tržišni udio i cijene uvoza folija od aluminija u svitcima iz ostalih trećih zemalja kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Uvoz iz trećih zemalja

Zemlja

 

2020.

2021.

2022.

Razdoblje ispitnog postupka revizije (1.1.2023. – 31.12.2023.)

Turska

Količina (u tonama)

51

1 167

1 173

2 703

 

Indeks

100

2 311

2 323

5 353

 

Tržišni udio (%)

0,08

1,65

1,84

4,32

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

2 627

3 790

5 532

4 684

 

Indeks

100

144

211

178

Indonezija

Količina (u tonama)

0

172

262

427

 

Indeks

100

17 200

26 230

42 700

 

Tržišni udio (%)

0

0,24

0,41

0,68

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

0

3 221

4 588

4 347

 

Indeks

100

102

181

140

Indija

Količina (u tonama)

13

310

82

189

 

Indeks

100

2 329

620

1 421

 

Tržišni udio (%)

0,02

0,44

0,13

0,30

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

3 071

3 140

5 565

4 292

 

Indeks

100

102

181

140

Ukupno iz svih trećih zemalja osim Kine

Količina (u tonama)

88

3 151

3 102

4 892

 

Indeks

100

3 585

3 529

5 566

 

Tržišni udio (%)

0,1

4

5

8

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

2 662

3 667

5 703

4 868

 

Indeks

100

138

214

183

Izvor:

Eurostat.

(124)

Količina uvezenih proizvoda iz trećih zemalja osim Kine znatno se povećala, i to s 88 tona u 2020. na 4 892 tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(125)

Budući da se ukupna potrošnja u Uniji u razmatranom razdoblju smanjila, to je povećanje u istom razdoblju prouzročilo povećanje tržišnog udjela uvoza iz trećih zemalja s 0,1 % 2020. na 8 % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(126)

U razmatranom razdoblju prosječne cijene uvoza iz trećih zemalja osim NRK-a ukupno su povećale za 83 %, ali su i dalje bile znatno niže od razina cijena industrije Unije kako su navedene u tablici 9.

(127)

Kad je riječ o ostalim trećim zemljama, tijekom razmatranog razdoblja proizvod iz postupka revizije uglavnom se uvozio iz Turske, Indonezije i Indije i uvoz se povećao s 51 na 2 703 tone, s 0 tona u 2020. na 427 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije odnosno s 13 tona na 189 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

4.6.   Gospodarsko stanje industrije Unije

4.6.1.   Opće napomene

(128)

Procjena gospodarskog stanja industrije Unije uključivala je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(129)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 14., odabir uzorka proveden je radi procjene gospodarskog stanja industrije Unije.

(130)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka koje su dostavili podnositelji zahtjeva. Podaci su se odnosili na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz provjerenih odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(131)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(132)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

4.6.2.   Makroekonomski pokazatelji

4.6.2.1.   Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(133)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

 

2020.

2021.

2022.

Razdoblje ispitnog postupka revizije (1.1.2023. – 31.12.2023.)

Količina proizvedene robe (u tonama)

77 861

79 991

73 513

65 540

Indeks

100

103

94

84

Proizvodni kapacitet (u tonama)

106 289

115 440

105 917

98 020

Indeks

100

109

100

92

Iskorištenost kapaciteta (%)

73

69

69

67

Indeks

100

95

95

91

Izvor:

makroekonomski upitnik.

(134)

Proizvodnja industrije Unije smanjila se za 16 % u razmatranom razdoblju, u skladu sa smanjenjem potrošnje u Uniji. U razdoblju od 2020. do 2021. zabilježeno je povećanje zbog pozitivnih učinaka pandemije bolesti COVID-19. Trgovci na malo u tom su razdoblju prvenstveno nastojali zajamčiti dostupnost proizvoda zbog poremećaja u lancu opskrbe i obustave uvoza iz Kine.

(135)

Proizvodni kapacitet industrije Unije smanjio se za 8 % tijekom razmatranog razdoblja. U razdoblju od 2020. do 2021. došlo je do povećanja (zbog porasta broja radnih smjena), koje se pripisuje pozitivnim učincima oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19.

(136)

Tijekom razmatranog razdoblja proizvodni kapacitet smanjio se za 9 %.

4.6.2.2.   Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

(137)

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 7.

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

 

2020.

2021.

2022.

Razdoblje ispitnog postupka revizije (1.1.2023. – 31.12.2023.)

Ukupna količina prodanih proizvoda na tržištu Unije (u tonama)

59 798

67 228

59 921

57 094

Indeks

100

112

100

95

Tržišni udio (%)

100

95

94

91

Indeks

100

95

94

91

Izvor:

makroekonomski upitnik.

(138)

Prodaja industrije Unije na tržištu Unije tijekom razmatranog razdoblja smanjila se za 5 %, u skladu s kretanjem potrošnje u Uniji. Prodaja u Uniji prvo se 2021. povećala za 12 % zbog razloga navedenih u uvodnim izjavama 111. i 136., a od 2021. do razdoblja ispitnog postupka revizije smanjila se za 17 %.

(139)

Tijekom razmatranog razdoblja tržišni udio industrije Unije smanjio se za devet postotnih bodova, sa 100 % na 91 %.

4.6.2.3.   Rast

(140)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji povećala se za 5 %, dok se proizvodnja industrije Unije smanjila za 16 %, njezina prodaja za 5 %, a njezin tržišni udio za 8 %.

4.6.2.4.   Zaposlenost i produktivnost

(141)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Zaposlenost i produktivnost

 

2020.

2021.

2022.

Razdoblje ispitnog postupka revizije (1.1.2023. – 31.12.2023.)

Broj zaposlenika

963

1 069

988

920

Indeks

100

111

103

96

Produktivnost (u tonama po zaposleniku)

81

75

74

71

Indeks

100

92

92

88

Izvor:

makroekonomski upitnik.

(142)

Zaposlenost u industriji Unije tijekom razmatranog razdoblja smanjila se za 14 %, što upućuje na značajnu korelaciju između broja zaposlenika uključenih u proizvodnju proizvoda iz postupka revizije i količine proizvedene robe u Uniji. Tijekom tog razdoblja prvo je od 2020. do 2021. došlo do povećanja od 11 %, nakon čega je uslijedilo smanjenje za 15 postotnih bodova od 2021. do razdoblja ispitnog postupka revizije.

(143)

Produktivnost radne snage industrije Unije, mjerena kao proizvodnja (u tonama) po zaposleniku, smanjivala se tijekom razmatranog razdoblja.

4.6.2.5.   Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(144)

Sve dampinške marže utvrđene u razdoblju ispitnog postupka revizije bile su znatno iznad razine de minimis. S druge strane, tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uvoz je bio znatno ograničen i činio samo 1 % tržišnog udjela. Stoga je učinak visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio razmjerno ograničen. Zbog toga je u prvom planu ispitnog postupka bila procjena vjerojatnosti ponavljanja i nastavka dampinga, kao i vjerojatnosti ponavljanja štete ako se postojeće antidampinške mjere stave izvan snage ili izmijene. To je bilo potrebno kako bi se procijenio mogući budući učinak na domaću industriju i osigurala kontinuirana učinkovitost mjera trgovinske zaštite.

4.6.2.6.   Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(145)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prodajne cijene i trošak proizvodnje u Uniji (EUR/tona)

 

2020.

2021.

2022.

Razdoblje ispitnog postupka revizije (1.1.2023. – 31.12.2023.)

Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji na ukupnom tržištu

3 484

3 630

5 698

5 674

Indeks

100

104

164

163

Jedinični trošak proizvodnje

3 416

3 847

5 675

5 287

Indeks

100

113

166

155

Izvor:

Proizvođači iz Unije u uzorku.

(146)

Prosječne prodajne cijene industrije Unije povećale su se za 63 % tijekom razmatranog razdoblja. Prvo su se od 2020. do 2021. povećale neznatno (za 4 %), a zatim tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije drastično (za 59 %) u odnosu na 2021.

(147)

Jedinični trošak proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja povećao se za 55 %, slično kao i prodajna cijena. Trošak proizvodnje od 2020. do 2021. povećao se za 13 %. Nagli porast jediničnog troška proizvodnje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uzrokovan je naglim povećanjem cijena energije i robe zbog oporavka globalne potražnje nakon pandemije bolesti COVID-19 i vojne agresije na Ukrajinu. Iako su se tijekom razmatranog razdoblja troškovi proizvodnje znatno povećali, industrija Unije uspjela je, osim 2021., na odgovarajući način povećati svoje prodajne cijene kako bi i dalje bila profitabilna.

4.6.2.7.   Troškovi rada

(148)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

 

2020.

2021.

2022.

Razdoblje ispitnog postupka revizije (1.1.2023. – 31.12.2023.)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR)

29 229

28 883

34 079

36 335

Indeks

100

99

117

124

Izvor:

Proizvođači iz Unije u uzorku.

(149)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječni troškovi rada povećali su se za 24 %. Iako se broj zaposlenika tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije smanjio, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 142., prosječni trošak po zaposleniku povećao se u odnosu na 2020.

4.6.2.8.   Zalihe

(150)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 11.

Zalihe

 

2020.

2021.

2022.

Razdoblje ispitnog postupka revizije (1.1.2023. – 31.12.2023.)

Završne zalihe (u tonama)

29 663

28 141

34 905

18 395

Indeks

100

95

118

62

Završne zalihe kao postotak proizvodnje

38

35

47

28

Indeks

100

93

125

74

Izvor:

Proizvođači iz Unije u uzorku.

(151)

Tijekom razmatranog razdoblja zalihe AHF-a industrije Unije smanjile su se za 38 %. Najveće su bile 2022., kad su se povećale za 18 %, a zatim su se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije naglo smanjile za 56 postotnih bodova. To je u skladu sa smanjenjem proizvodnje i proizvodnih kapaciteta.

4.6.2.9.   Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(152)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 12.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

 

2020.

2021.

2022.

Razdoblje ispitnog postupka revizije (1.1.2023. – 31.12.2023.)

Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prihoda od prodaje)

6

–2

5

8

Indeks

100

–32

78

126

Novčani tok (EUR)

5 907 422

– 707 522

5 264 348

11 751 470

Indeks

100

–12

89

199

Ulaganja (EUR)

3 524 195

3 105 891

2 374 586

1 909 825

Indeks

100

88

67

54

Povrat ulaganja (%)

122

–17

150

232

Indeks

100

–14

122

189

Izvor:

Proizvođači iz Unije u uzorku.

(153)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje.

(154)

Profitabilnost industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja ukupno se povećala za 2 postotna boda (sa 6 % na 8 %). Prvo se 2021. smanjila sa 6 % na – 2 %, a zatim se povećala na 5 % u 2022. i na 8 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(155)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Kretanje neto novčanog toka tijekom razmatranog razdoblja povećalo se za 99 %. Prvo se od 2020. do 2021. smanjilo za 112 %, a zatim je raslo do razdoblja ispitnog postupka revizije.

(156)

Od 2020. do razdoblja ispitnog postupka revizije ulaganja su se smanjila za 46 %. Ulaganja su uglavnom bila usmjerena na poboljšanje kvalitete i zelenih praksi u proizvodnji. Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Povrat ulaganja znatno je fluktuirao tijekom razmatranog razdoblja. Od 2020. do razdoblja ispitnog postupka revizije kretao se u rasponu od – 114 % do 189 %. Od 2020. do 2021. znatno se smanjio, a u razdoblju ispitnog postupka revizije uvelike oporavio i dosegnuo razinu koja je bila za 110 postotna boda viša nego na početku razmatranog razdoblja 2020.

4.6.2.10.   Zaključak o šteti

(157)

Mjerama na snazi zaštićena je industrija Unije, što joj je omogućilo da poveća svoj tržišni udio, poveća cijene u skladu s povećanjem troškova i dosegne profitabilnu razinu i pozitivan povrat ulaganja na kraju razmatranog razdoblja.

(158)

S druge strane, industrija Unije zabilježila je smanjenje proizvodnje, proizvodnog kapaciteta i iskorištenosti kapaciteta.

(159)

Nadalje, unatoč mjerama na snazi kineski izvoznici nastavili su sve više izvoziti predmetni proizvod, od zanemarivih količina 2020. do 640 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, a njihov tržišni udio povećao se s gotovo 0 % na 1 % tijekom tog razdoblja.

(160)

Istodobno se tijekom razmatranog razdoblja povećao uvoz iz trećih zemalja, i u apsolutnim količinama i kao tržišni udio. Iako su prosječne cijene tog uvoza bile niže od cijena industrije Unije, Komisija je, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 127., zaključila da industrija Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nije pretrpjela materijalnu štetu. Međutim, s obzirom na sniženje cijena i sve veće uvezene količine, postoji rizik da bi taj uvoz u nedostatku mjera u budućnosti mogao uzrokovati materijalnu štetu industriji Unije.

(161)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da industrija Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije nije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

5.   VJEROJATNOST PONAVLJANJA ŠTETE

(162)

Komisija je u uvodnoj izjavi 161. zaključila da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu u razdoblju ispitnog postupka revizije. Komisija je stoga u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe procijenila vjerojatnost ponavljanja prvotne štete uzrokovane dampinškim uvozom iz NRK-a u slučaju isteka mjera.

(163)

Unatoč postojećim mjerama pokazalo se da je tržište Unije zbog svoje veličine i cijena i dalje privlačno kineskim proizvođačima izvoznicima. Kina je nastavila izvoziti predmetni proizvod na tržište Unije po vrlo niskim dampinškim cijenama. Veliki neiskorišteni kapacitet u Kini, u kombinaciji s mjerama trgovinske zaštite protiv kineskih proizvođača izvoznika koje su na snazi na tržištima nekoliko trećih zemalja (što ukazuje na kontinuirani obrazac dampinga), potkrepljuje vjerojatnost ponavljanja štete u slučaju isteka antidampinških mjera. U tom bi se slučaju tržišni udio kineskog izvoza u Uniju vrlo vjerojatno naglo povećao na štetu industrije Unije, koja bi se odmah suočila s padom prodaje i povećanjem fiksnih jediničnih troškova. Povećanje fiksnih troškova u kombinaciji sa smanjenjem prodajnih cijena na sve manjem tržištu odmah bi pogoršalo situaciju industrije Unije. Industrija Unije počela bi bilježiti gubitke, što bi negativno utjecalo na njezino ukupno gospodarsko stanje i ponovila bi se materijalna šteta povezana s dampinškim/subvencioniranim uvozom.

5.1.   Uvoz iz trećih zemalja

(164)

Količina uvezenih proizvoda iz trećih zemalja osim Kine znatno se povećala – s 88 tona u 2020. na 4 892 tone tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(165)

Budući da se ukupna potrošnja u Uniji u razmatranom razdoblju smanjila, to je povećanje u istom razdoblju dovelo do povećanja tržišnog udjela uvoza iz trećih zemalja s 0,1 % 2020. na 8 %.

(166)

Cijena uvoza iz Kine u razmatranom se razdoblju povećala, ali je kontinuirano bila niža od cijena industrije Unije. Što je još važnije, razlika je još izraženija u usporedbi s ciljnom cijenom Unije. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije prosječna cijena uvoza iz Kine iznosila je 5 246 EUR po toni, dok je prosječna prodajna cijena u Uniji iznosila 5 674 EUR po toni, a ciljna cijena utvrđena je na 5 708 EUR po toni. Te kontinuirano niže cijene, posebno u odnosu na ciljnu cijenu, upućuju na to da kineski uvoz i dalje vrši pritisak da se smanje cijene na tržištu Unije. S obzirom na navedenu razliku u cijenama, postoji jasan rizik da bi tako niske cijene u budućnosti mogle nanijeti materijalnu štetu industriji Unije ako bi se prestale primjenjivati mjere trgovinske zaštite.

(167)

Komisija je analizirala i jesu li kineske ponderirane izvozne cijene za treće zemlje osim Unije, prilagođene na cijenu pri istovaru u Uniju, bile niže od cijena industrije Unije kad se usporede s ciljnom cijenom industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Budući da kineski izvoznici nisu surađivali, Komisija je analizu temeljila na podacima iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera. U analizi su utvrđene četiri treće zemlje u kojima su kineski proizvođači izvoznici prodavali predmetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije po cijenama koje su bile za oko 35 % niže od prosječne ciljne cijene industrije Unije.

(168)

Kako je objašnjeno u odjeljku 3.3.1., u NRK-u postoji znatan višak kapaciteta, koji uvelike premašuje ukupnu potrošnju u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije. Osim toga, Komisija nije utvrdila nikakve elemente na temelju kojih bi se moglo zaključiti da će u bliskoj budućnosti doći do znatnog povećanja domaće potražnje za proizvodom iz postupka revizije u NRK-u ili na nekom drugom tržištu treće zemlje. Komisija je stoga zaključila da domaća potražnja u NRK-u ili na drugim tržištima trećih zemalja ne bi mogla apsorbirati raspoloživi kapacitet u NRK-u.

(169)

Zaključno, analiza raspoloživih podataka pokazala je da su kineski proizvođači izvoznici proizvod mogli prodavati po znatno nižim cijenama od ciljne cijene u Uniji. S obzirom na znatne neiskorištene kapacitete dostupne u Kini utvrđeno je i da postoji potencijal za proizvodnju velike količine folija od aluminija u svitcima radi prodaje na tržištu EU-a. Komisija je stoga zaključila da bi u slučaju isteka mjera kineski izvoznici mogli vršiti znatan pritisak na cijene i time nanijeti štetu industriji Unije.

(170)

Drugi je pokazatelj privlačnosti tržišta Unije činjenica da su kineski izvoznici od početka uvođenja pokušavali izbjeći mjere, što je 2021. otkriveno i onemogućeno. U postupku za sprečavanje izbjegavanja mjera (33) Komisija je utvrdila da su svi tajlandski proizvođači za koje je poznato da izvoze svoje proizvode u Uniju društva kćeri kineskih proizvođača aluminijske folije za domaćinstva na koje se primjenjuju antidampinške pristojbe pri izvozu iz NRK-a.

(171)

U razmatranom razdoblju prosječne cijene uvoza iz trećih zemalja osim NRK-a povećale su se za 83 %, ali su i dalje bila znatno niže od cijena industrije Unije kako su navedene u tablici 9.

(172)

Kad je riječ o ostalim trećim zemljama, u razmatranom razdoblju proizvod iz postupka revizije uglavnom se uvozio iz Turske, Indonezije i Indije.

(173)

Prosječne cijene uvoza iz NRK-a smanjile su se za 15 % u razdoblju od 2020. do 2021., a 2022. i u razdoblju ispitnog postupka revizije znatno su se povećale.

(174)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 113., zbog zanemarivih količina AHF-a uvezenih iz NRK-a u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, cijene takve prodaje nisu se smatrale reprezentativnima te se iz njih nije mogao izvući zaključak o cijenama uvoza iz NRK-a u Uniju i praksi određivanja cijena proizvođača izvoznika.

(175)

Komisija je na temelju prethodno navedenog zaključila da bi izostanak mjera vrlo vjerojatno doveo do znatnog povećanja dampinškog uvoza iz NRK-a po štetnim cijenama. Dopusti li se istek mjera, to bi poništilo oporavak Unije.

5.2.   Izvozni rezultati industrije Unije

(176)

Količina proizvoda koju su proizvođači iz Unije u uzorku izvezli u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 13.

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije u uzorku

 

2020.

2021.

2022.

Razdoblje ispitnog postupka revizije (1.1.2023. – 31.12.2023.)

Količina izvezenih proizvoda (u tonama)

7 261

5 370

4 995

4 382

Indeks

100

74

69

60

Prosječna cijena (EUR/tona)

3 317

3 850

5 803

5 306

Indeks

100

116

175

160

Izvor:

Proizvođači iz Unije u uzorku.

(177)

Tijekom razmatranog razdoblja izvoz proizvođača iz Unije u uzorku smanjio se za 40 %, a prosječne cijene povećale su se za 60 %. Izvoz industrije Unije nepovezanim kupcima uvelike se smanjio, a slijedio je sličan obrazac kao i ukupna proizvodnja u Uniji, koja se smanjila za 16 %.

(178)

Općenito, zaključeno je da su izvozni rezultati industrije Unije bili negativni.

6.   INTERES UNIJE

(179)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na ocjeni interesa svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

6.1.   Interes industrije Unije

(180)

Iako se zahvaljujući antidampinškim mjerama smanjila količina proizvoda koji po dampinškim cijenama ulaze na tržište Unije, kako je navedeno u odjeljku 4.6.2.9., stanje industrije Unije i dalje je nestabilno, što potvrđuju negativna kretanja pokazatelja štete, kao što su proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, zaposlenost, izvozna prodaja i ulaganja.

(181)

Ako se dopusti istek mjera, vjerojatno je da bi zbog priljeva znatne količine dampinškog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela dodatnu štetu. Taj bi priljev vjerojatno prouzročio, među ostalim, gubitak tržišnog udjela industrije Unije, smanjenje prodajnih cijena Unije, smanjenje iskorištenosti kapaciteta Unije i općenito ozbiljno pogoršanje financijskog stanja industrije Unije.

(182)

Komisija je stoga zaključila da bi nastavak primjene antidampinških mjera koje su na snazi bio u interesu industrije Unije.

6.2.   Interes korisnika i nepovezanih uvoznika

(183)

Komisija je stupila u kontakt sa svim poznatim korisnicima i nepovezanim uvoznicima. Nijedan korisnik ni nepovezani uvoznik nije se javio ni surađivao u ovom ispitnom postupku dostavljanjem odgovora na upitnik. S obzirom na nedostatak interesa korisnika i nepovezanih uvoznika te u nedostatku naznaka da su se zaključci doneseni u prethodnim ispitnim postupcima promijenili, smatralo se da nastavak mjera nije protivan interesu korisnika i uvoznika.

6.3.   Zaključak o interesu Unije

(184)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi povezani s interesom Unije protiv zadržavanja postojećih mjera za uvoz folija od aluminija u svitcima podrijetlom iz NRK-a.

(185)

Nakon objave podnositelji zahtjeva očitovali su se na odluku Europske komisije da zadrži antidampinške pristojbe za folije od aluminija u svitcima iz Kine i izrazili mišljenje da će se nastavkom mjera održati pošteno tržišno natjecanje, spriječiti narušavanje tržišta i poduprijeti kontinuirani oporavak i održivost proizvođača iz Unije. Komisija je primila na znanje tu primjedbu.

7.   ANTIDAMPINŠKE MJERE

(186)

Na temelju Komisijinih zaključaka o nastavku i ponavljanju dampinga, ponavljanju štete i interesu Unije trebalo bi zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz folija od aluminija u svitcima podrijetlom iz NRK-a.

(187)

Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere za osiguravanje primjene pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 5. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(188)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe i izuzeća na uvoz, to nije jedini element koji carinska tijela trebaju uzeti u obzir. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 5. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i osigurala opravdanost daljnje primjene niže stope pristojbe ili izuzeća, u skladu s carinskim propisima.

(189)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i za posljedičnim uvođenjem pristojbe na razini zemlje.

(190)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se isključivo na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz NRK-a koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Na taj uvoz ne bi se trebala primjenjivati nijedna druga pojedinačna stopa antidampinške pristojbe.

(191)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih antidampinških stopa ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (34). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima se može dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(192)

Izvoznik ili proizvođač koji nije izvozio predmetni proizvod u Uniju u razdoblju na temelju kojeg je utvrđena razina pristojbe koja se trenutačno primjenjuje na njegov izvoz može od Komisije zatražiti da se na njega primjenjuje stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, ali nisu uključena u uzorak. Komisija bi taj zahtjev trebala odobriti ako su ispunjena tri uvjeta. Novi proizvođač izvoznik morao bi dokazati: i. da tijekom razdoblja na temelju kojeg je utvrđena razina pristojbe koja se primjenjuje na njegov izvoz nije izvozio predmetni proizvod u Uniju; ii. da nije povezan s društvom koje je to činilo i na koje se stoga primjenjuju antidampinške pristojbe; i iii. da je nakon tog razdoblja izvozio predmetni proizvod ili je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda.

(193)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća (35), kad se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, koja se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(194)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz folija od aluminija u svitcima, trenutačno razvrstanih u oznake KN ex 7607 11 11 i ex 7607 19 10 (oznake TARIC 7607 11 11 11, 7607 11 11 19, 7607 19 10 11 i 7607 19 10 19) i podrijetlom iz NRK-a.

2.   Stope konačne antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku, jesu sljedeće:

Društvo

Pristojba (%)

Dodatna oznaka TARIC

CeDo (Shanghai) Ltd, Šangaj

14,2

B299

Ningbo Times Aluminium Foil Technology Co. Ltd, Ningbo

15,6

B300

Ningbo Favored Commodity Co. Ltd, Yuyao City

14,6

B301

Able Packaging Co. Ltd, Šangaj

14,6

B302

Guangzhou Chuanlong Aluminium Foil Product Co. Ltd, Guangzhou

14,6

B303

Ningbo Ashburn Aluminium Foil Products Co. Ltd, Yuyao City

14,6

B304

Shanghai Blue Diamond Aluminium Foil Manufacturing Co. Ltd, Šangaj

14,6

B305

Weifang Quanxin Aluminium Foil Co. Ltd, Linqu

14,6

B306

Zhengzhou Zhuoshi Tech Co. Ltd, Zhengzhou City

14,6

B307

Zhuozhou Haoyuan Foil Industry Co. Ltd, Zhouzhou City

14,6

B308

Zibo Hengzhou Aluminium Plastic Packing Material Co. Ltd, Zibo

14,6

B309

Yuyao Caelurn Aluminium Foil Products Co. Ltd, Yuyao

14,6

B310

Sva ostala društva

35,6

B999

3.   Konačna antidampinška pristojba koja se primjenjuje na uvoz iz Narodne Republike Kine iz stavka 2. proširuje se, po stopi od 35,6 % na uvoz istih određenih folija od aluminija u svitcima podrijetlom iz Tajlanda, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Tajlanda (oznake TARIC 7607 11 11 11 i 7607 19 10 11).

4.   Uvjet za primjenu pojedinačnih stopa pristojbe utvrđenih za društva navedena u stavku 2. i izuzećâ od proširenja mjera nakon ispitnih postupaka za sprečavanje izbjegavanja mjera u skladu sa stavkom 3. predočenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, koja glasi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (količina) (predmetnog proizvoda iz postupka revizije) iz ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv i adresa društva) (dodatna oznaka TARIC) u [predmetna zemlja]. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.” Dok se takav račun ne predoči, primjenjuje se pristojba koja se primjenjuje na sva ostala društva.

5.   Članak 1. stavak 2. može se izmijeniti kako bi se dodali novi proizvođači izvoznici iz Narodne Republike Kine i kako bi se na njih primjenjivala odgovarajuća ponderirana prosječna stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, ali nisu uključena u uzorak. Novi proizvođač izvoznik mora dostaviti dokaze:

(a)

da nije izvozio robu opisanu u članku 1. stavku 1. podrijetlom iz Narodne Republike Kine u razdoblju od 1. listopada 2010. do 30. rujna 2011. („razdoblje početnog ispitnog postupka”);

(b)

da nije povezan s izvoznicima ili proizvođačima na koje se primjenjuju mjere uvedene ovom Uredbom, a koji su surađivali ili su mogli surađivati u ispitnom postupku koji je doveo do uvođenja pristojbe; i

(c)

da je doista izvozio proizvod iz postupka revizije podrijetlom iz Narodne Republike Kine ili da je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda u Uniju nakon razdoblja početnog ispitnog postupka.

6.   Ako nije drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 6. kolovoza 2025.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 176, 30.6.2016., str. 21., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/1036/oj.

(2)  Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 217/2013 od 11. ožujka 2013. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih aluminijskih folija u svitcima podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 69, 13.3.2013., str. 11., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2013/217/oj).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/915 od 4. lipnja 2019., o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih folija od aluminija u svitcima podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 146, 5.6.2019., str. 63., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2019/915/oj).

(4)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1475 od 14. rujna 2021. o proširenju konačne antidampinške pristojbe uvedene Provedbenom uredbom (EU) 2019/915 na uvoz određenih folija od aluminija u svitcima podrijetlom iz Narodne Republike Kine na uvoz određenih folija od aluminija u svitcima otpremljenih iz Tajlanda, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Tajlanda (SL L 325, 15.9.2021., str. 24., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2021/1475/oj).

(5)   SL C 317, 7.9.2023., str. 6.

(6)  Obavijest o pokretanju postupka revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz određenih folija od aluminija u svitcima podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL C, C/2024/3498, 3.6.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/3498/oj).

(7)   https://tron.trade.ec.europa.eu/investigations/case-view?caseId=2731.

(8)   https://connect.ihsmarkit.com/gta/home/.

(9)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/2661 od 14. listopada 2024. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz aluminijskih radijatora podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L, 2024/2661, 15.10.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2024/2661/oj); Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/112 od 18. siječnja 2023. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih aluminijskih kotača podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 18, 19.1.2023., str. 66., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2023/112/oj).

(10)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/2661., odjeljak 3.3., i Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/112., odjeljak 3.3.1.

(11)  Provedbena uredba (EU) 2024/2661, uvodne izjave od 45. do 52., i Provedbena uredba (EU) 2023/112, uvodna izjava 45.

(12)  Provedbena uredba (EU) 2024/2661, uvodne izjave od 53. do 55., i Provedbena uredba (EU) 2023/112, uvodne izjave od 46. do 50.

(13)  Provedbena uredba (EU) 2024/2661, uvodne izjave od 56. do 63., i Provedbena uredba (EU) 2023/112, uvodne izjave od 51. do 63.

(14)  Provedbena uredba (EU) 2024/2661, uvodna izjava 64., i Provedbena uredba (EU) 2023/112, uvodna izjava 64.

(15)  Provedbena uredba (EU) 2024/2661, uvodna izjava 65., i Provedbena uredba (EU) 2023/112, uvodna izjava 65.

(16)  Provedbena uredba (EU) 2024/2661, uvodna izjava 66., i Provedbena uredba (EU) 2023/112, uvodna izjava 66.

(17)  Provedbena uredba (EU) 2019/915, odjeljak 3.3.1.

(18)  Radni dokument službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite, 10. travnja 2024. (SWD(2024) 91 final).

(19)  Otvoreni podaci Svjetske banke – viši srednji dohodak (https://data.worldbank.org/income-level/upper-middle-income).

(20)  Ako se u nekoj zemlji sa sličnim stupnjem razvoja ne proizvodi proizvod iz postupka revizije, može se uzeti u obzir proizvodnja proizvoda iz iste opće kategorije i/ili sektora proizvoda iz postupka revizije.

(21)   http://www.gtis.com/gta/secure/default.cfm.

(22)   https://data.tuik.gov.tr/Bulten/Index?p=Labour-Cost-Statistics-2022-49571.

(23)   https://data.tuik.gov.tr/Bulten/Index?p=Electricity-and-Natural-Gas-Prices-Period-I:-January-June,-2022-45567&dil=2#:~:text = TURKSTAT%20Corporate&text = In%20the%.

(24)   https://data.tuik.gov.tr/Bulten/Index?p=Labour-Cost-Statistics-2022-49571.

(25)   https://data.tuik.gov.tr/Bulten/Index?p=Electricity-and-Natural-Gas-Prices-Period-I:-January-June,-2022 45567&dil = 2#:~:text = TURKSTAT%20Corporate&text = In%20the%.

(26)  Uredba (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja (SL L 123, 19.5.2015., str. 33., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2015/755/oj). U članku 2. stavku 7. osnovne uredbe navodi se da se domaće cijene u tim zemljama ne mogu upotrijebiti za određivanje uobičajene vrijednosti.

(27)  Puno radno vrijeme.

(28)   https://data.tuik.gov.tr/Bulten/Index?p=Labour-Cost-Statistics-2022-49571.

(29)   https://data.tuik.gov.tr/Bulten/Index?p=Electricity-and-Natural-Gas-Prices-Period-I:-January-June,-2022-45567&dil=2#:~:text = TURKSTAT%20Corporate&text = In%20the%.

(30)  Dostupno na: https://orbis.bvdinfo.com/.

(31)   Baza podataka Eurostata.

(32)   https://news.metal.com/newscontent/103232729/India-Imposes-Provisional-Anti-Dumping-Duty-on-Chinese-Aluminum-Foil-Imports?utm_source=chatgpt.com, posljednji pristup 23. travnja 2025.

(33)   https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32021R1475&from=EN.

(34)  European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate G, Rue de la Loi/Wetstraat 170, 1040 Bruxelles/Brussel, Belgique/België.

(35)  Uredba (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2024. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L, 2024/2509, 26.9.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/2509/oj).


ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/1720/oj

ISSN 1977-0847 (electronic edition)