|
8.10.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 356/8 |
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/1768
оd 23. lipnja 2021.
o izmjeni priloga I., II., III. i IV. Uredbi (EU) 2019/1009 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila o stavljanju gnojidbenih proizvoda EU-a na raspolaganje na tržištu radi prilagodbe tehničkom napretku
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/1009 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila o stavljanju gnojidbenih proizvoda EU-a na raspolaganje na tržištu te o izmjenama uredaba (EZ) br. 1069/2009 i (EZ) br. 1107/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2003/2003 (1), a posebno njezin članak 42. stavak 1.,
budući da:
|
(1) |
Gnojidbeni proizvod koji ispunjava zahtjeve utvrđene u prilozima I. i II. Uredbi (EU) 2019/1009 za relevantnu kategoriju funkcije proizvoda („PFC”) odnosno kategoriju sastavnih materijala („CMC”), označen je u skladu s Prilogom III. toj uredbi i uspješno je prošao postupak ocjenjivanja sukladnosti iz Priloga IV. toj uredbi, može dobiti oznaku CE i slobodno se kretati na unutarnjem tržištu kao gnojidbeni proizvod EU-a. |
|
(2) |
Uredbom (EU) 2019/1009 Komisija se ovlašćuje za izmjenu priloga I. (djelomično), II., III. i IV. toj uredbi. |
|
(3) |
Tijekom pripreme za prelazak na nova pravila o usklađivanju i države članice i zainteresirani dionici obavijestili su Komisiju da je potrebno prilagoditi određene tehničke odredbe u prilozima Uredbi (EU) 2019/1009. Neke od tih izmjena potrebne su radi veće dosljednosti s drugim zakonodavnim aktima EU-a, što bi olakšalo pristup unutarnjem tržištu i slobodno kretanje sigurnih i poljoprivredno učinkovitih gnojidbenih proizvoda. Neke su izmjene potrebne kako bi se dostigla visoka razina zaštite koja se Uredbom (EU) 2019/1009 želi postići, čime bi se osiguralo da gnojidbeni proizvodi EU-a koji imaju pristup unutarnjem tržištu na temelju te uredbe ne predstavljaju rizik za zdravlje, sigurnost ili okoliš. Druge su izmjene potrebne kako bi se izbjegle situacije u kojima bi važne kategorije gnojidbenih proizvoda nenamjerno bile isključene iz pravila o usklađivanju. Tim će se izmjenama osigurati pristup unutarnjem tržištu za gnojidbene proizvode koji su poljoprivredno učinkoviti i sigurni i kojima se već uvelike trguje na tom tržištu. |
|
(4) |
Uredbom (EU) 2019/1009 utvrđuju se pravila za gnojidbene proizvode EU-a koji sadržavaju tvar s najvećim dopuštenim graničnim vrijednostima ostataka za hranu i hranu za životinje utvrđenima u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 315/93 (2), Uredbom (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća (3), Uredbom (EZ) br. 470/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (4) ili Direktivom 2002/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5). Proizvođač je obvezan navesti upute za upotrebu kako bi se osiguralo da predviđenom upotrebom gnojidbenog proizvoda EU-a ne dođe do prekoračenja najvećih graničnih vrijednosti za hranu i hranu za životinje. Usto proizvođač mora u tehničku dokumentaciju uključiti rezultate izračuna kojima se dokazuje sukladnost s tim zahtjevom. U raspravama o tome kako provesti tu obvezu postalo je jasno da je proizvođači ne mogu ispuniti, zbog čega poljoprivredno učinkoviti i sigurni gnojidbeni proizvodi kojima se već uvelike trguje ne mogu proći ocjenjivanje sukladnosti niti pristupiti unutarnjem tržištu u skladu s Uredbom (EU) 2019/1009. Te bi obveze stoga trebalo zamijeniti obvezama koje su proporcionalnije i mogu se provesti na dva načina. |
|
(5) |
Kao prvo, prekoračenje najvećih graničnih vrijednosti ili razina u usjevima može se spriječiti pružanjem točnih informacija krajnjem korisniku na oznaci. Stoga bi Uredbu (EU) 2019/1009 trebalo izmijeniti tako da se proizvođaču nametne obveza informiranja krajnjeg korisnika kad god gnojidbeni proizvod EU-a sadržava sastavni materijal koji, ako se stavlja na tržište kao hrana ili hrana za životinje, prekoračuje najveće granične vrijednosti ili razine utvrđene Uredbom (EZ) br. 470/2009 ili Uredbom (EZ) br. 396/2005, u skladu s Uredbom (EEZ) br. 315/93, ili Direktivom 2002/32/EZ. Usto, kako bi se osigurala visoka razina zaštite zdravlja ljudi, zdravlja životinja i okoliša kad su posrijedi aditivi hrani za životinje, trebalo bi dodati Uredbu (EU) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (6). Tako bi krajnji korisnik mogao poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurao da usjev bude u skladu s pravilima o hrani i hrani za životinje. |
|
(6) |
Drugo, potrebne su dodatne mjere za određene farmakološki djelatne tvari koje su već obuhvaćene Uredbom (EZ) br. 470/2009. Pristup bi trebao biti različit, ovisno o tome je li riječ o odobrenoj tvari koja je navedena u tablici 1. u Prilogu Uredbi Komisije (EU) br. 37/2010 (7) i za koju je možda utvrđena najveća dopuštena granična vrijednost ostataka ili je riječ o neodobrenoj tvari s referentnom vrijednošću za poduzimanje mjera utvrđenom u Uredbi Komisije (EU) 2019/1871 (8). Ostaci odobrene tvari mogu biti prisutni u gnojidbenom proizvodu EU-a samo ako je dotična tvar navedena u tablici 1. u Prilogu Uredbi Komisije (EU) br. 37/2010. Međutim, neodobrena farmakološki djelatna tvar, koja je opasnija za zdravlje potrošača kada je prisutna u hrani, ne bi smjela biti prisutna ni u gnojidbenom proizvodu EU-a u koncentraciji iznad referentne vrijednosti za poduzimanje mjera koja je za nju utvrđena. |
|
(7) |
Gnojidbeni proizvod EU-a može sadržavati i djelatne tvari u smislu Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (9). Budući da Uredbom (EU) 2019/1009 nisu obuhvaćena sredstva za zaštitu bilja, u tekstu te uredbe trebalo bi pojasniti da gnojidbeni proizvod EU-a koji sadržava djelatnu tvar ne smije imati funkciju zaštite bilja u smislu Uredbe (EZ) br. 1107/2009. To je pojašnjenje potrebno kako bi se osigurala dosljednost s Uredbom (EZ) br. 1107/2009, čime će se i gospodarskim subjektima i nacionalnim tijelima olakšati provedba pravila o usklađivanju, a time i pristup unutarnjem tržištu na temelju Uredbe (EU) 2019/1009. |
|
(8) |
Uredba (EU) 2019/1009 sadržava iscrpan popis tipologija jednostavnih anorganskih gnojiva s mikrohranjivima te njihove opise i minimalni udio mikrohranjiva. Za gnojivo s mikrohranjivima u obliku soli 10 % mase mora se sastojati od mikrohranjiva topljivog u vodi. Međutim, postoje gnojiva koja se temelje na karbonatnim ili fosfatnim solima s mikrohranjivima koja nisu topljiva u vodi. To ne utječe na njihovu učinkovitost kao gnojiva ni na unos hranjiva u usjev. Stoga bi takvim gnojivima s mikrohranjivima u obliku soli trebalo omogućiti pristup unutarnjem tržištu uklanjanjem uvjeta topljivosti u vodi. Od UVCB (10) kelata navode se samo željezni kelati. Međutim, i druga mikrohranjiva mogu biti UVCB kelati i polako se otpuštati u biljke. Gnojiva sa sporim otpuštanjem korisna su za sprečavanje onečišćenja tla hranjivima jer se uz polako otpuštanje mikrohranjiva povećava mogućnost da ih biljke apsorbiraju. Stoga je primjereno takve specijalizirane proizvode uključiti u područje primjene pravila o usklađivanju i promicati njihovo slobodno kretanje na unutarnjem tržištu. |
|
(9) |
Uredbom (EU) 2019/1009 utvrđuju se granične vrijednosti za kontaminante, uključujući nikal, u uzgojnom supstratu, koji je gnojidbeni proizvod EU-a osim tla in situ i čija je funkcija da u njemu rastu biljke ili gljive. Uredbom (EU) 2019/1009 utvrđuju se pravila o usklađivanju za taj tip gnojidbenog proizvoda. Na tržištu u skladu s nacionalnim pravilima već postoje brojne vrste uzgojnih supstrata, vrlo različitih svojstava, koji bi mogli biti prikladni da postanu gnojidbeni proizvodi EU-a. Međutim, granična vrijednost za nikal utvrđena u Uredbi (EU) 2019/1009 za sve tipove uzgojnih supstrata uzrokuje poteškoće za neke uzgojne supstrate koji sadržavaju isključivo sastojke mineralnog podrijetla. Takvi su proizvodi specijalizirani proizvodi koji su u skladu s načelima kružnoga gospodarstva i već su sukladni s mjerilima za dodjelu znaka za okoliš EU-a utvrđenima za uzgojne supstrate Odlukom Komisije (EU) 2015/2099 (11). U toj se odluci razlikuje mineralne uzgojne supstrate od drugih kategorija uzgojnih supstrata u pogledu metoda određivanja udjela kontaminanata, uključujući nikal. Tako za sve uzgojne supstrate osim mineralnih treba utvrditi ukupni udio kontaminanta, a za mineralne uzgojne supstrate treba utvrditi samo bioraspoloživi udio. Tu razlika opravdava činjenica da se mineralni uzgojni supstrati obično proizvode na visokim temperaturama te proizvode snažnu kemijsku vezu između kontaminanata i strukture mineralnih sastojaka, čime se ograničava bioraspoloživost tih kontaminanata. Međutim, te razlike nema u Uredbi (EU) 2019/1009. Na temelju dostupnih informacija, iako bi mineralni uzgojni supstrati dostupni na tržištu bili u skladu s graničnom vrijednošću utvrđenom za nikal u Uredbi (EU) 2019/1009 ako treba utvrditi samo bioraspoloživi udio kontaminanta, ne mogu biti u skladu s tom istom graničnom vrijednošću ako treba utvrditi ukupni udio, kako je trenutačno propisano. Zbog toga je važno osigurati dosljednost između zahtjeva za oznaku CE tih proizvoda na temelju Uredbe (EU) 2019/1009 i primjene znaka za okoliš EU-a kako bi se izbjegla neželjena situacija u kojoj bi proizvodi koji su sigurni za okoliš i stoga imaju znak za okoliš EU-a bili izvan područja primjene pravila o usklađivanju. Granična vrijednost za nikal utvrđena u Prilogu I. Uredbi (EU) 2019/1009 stoga bi se za mineralne uzgojne supstrate trebala primjenjivati samo na bioraspoloživi udio. |
|
(10) |
Kao zaštitna mjera, to bi se pravilo trebalo primjenjivati samo ako je upotreba tih proizvoda ograničena na profesionalnu upotrebu u hortikulturi, na zelenim krovovima ili zelenim zidovima. Time bi se osiguralo bolje rukovanje upotrijebljenim uzgojnim supstratima i veća stopa njihove oporabe, s realnim mogućnostima recikliranja materijala nakon upotrebe. Nadalje, proizvođač bi trebao surađivati s korisnikom kako bi se osiguralo sigurno odlaganje proizvoda kad se prestanu upotrebljavati. Zatim, proizvod ne bi smio doći u izravan dodir s tlom kako ne bi pridonio akumulaciji kontaminanata u njemu. |
|
(11) |
Gnojidbeni proizvodi EU-a mogu sadržavati samo sastavne materijale koji su u skladu sa zahtjevima utvrđenima za jednu od kategorija sastavnih materijala u Prilogu II. Uredbi (EU) 2019/1009. Gnojidbeni proizvodi, posebno gnojiva, često sadržavaju tehničke aditive na bazi polimera, koji su važni za osiguravanje njihove učinkovitosti i sigurne upotrebe. Ti aditivi nisu obuhvaćeni nijednom od postojećih kategorija sastavnih materijala. Međutim, gnojiva koja ih sadržavaju obuhvaćena su pravilima o usklađivanju iz Uredbe (EZ) br. 2003/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (12). Takvi su tehnički aditivi, na primjer, sredstva za sprečavanje zgrudnjavanja, koja sprečavaju stvaranje grudica, i sredstva protiv prašenja, koja sprečavaju emisije prašine iz gnojidbenog proizvoda tijekom njegove primjene. Sredstva za sprečavanje zgrudnjavanja ključna su za učinkovitost primjene hranjiva jer se bez takvih sredstava gnojivo ne bi ravnomjerno raspodijelilo pa bi krajnji korisnik upotrijebio više gnojiva kako bi osigurao da dođe do svih biljaka. Sredstva protiv prašenja također su vrlo važna za zaštitu zdravlja korisnika. Stoga bi polimere koji ne izazivaju zabrinutost u pogledu okoliša trebalo uključiti među sastavne materijale koji su u skladu s Uredbom (EU) 2019/1009 dopušteni u gnojidbenim proizvodima. Time bi se osiguralo da važne kategorije proizvoda poboljšane poljoprivredne učinkovitosti i sigurnosti i dalje imaju pristup unutarnjem tržištu. |
|
(12) |
Kako bi se utvrdilo koji polimeri ne izazivaju zabrinutost u pogledu okoliša, primjereno je uputiti na znanstvena mišljenja Odbora za procjenu rizika (13) i Odbora za socioekonomsku analizu Europske agencije za kemikalije u skladu s Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (14) o česticama mikroplastike namjerno dodanima u bilo koju vrstu proizvoda široke potrošnje ili za profesionalnu upotrebu. |
|
(13) |
Uključivanjem tih kategorija polimera u CMC 1. (Tvari i smjese iz neprerađenih sirovina) i CMC 11. (Nusproizvodi u smislu Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (15)) osigurava se i da će ti polimeri biti registrirani u skladu s Uredbom (EZ) br. 1907/2006 s dosjeom koji uključuje izvješće o sigurnosti njihove upotrebe kao gnojidbenih proizvoda. Time bi se osiguralo da se provede detaljna procjena svih rizika od upotrebe tih aditiva u gnojidbenim proizvodima te da su gnojidbeni proizvodi za koje se na temelju te izmjene odobri pristup unutarnjem tržištu sigurni za zdravlje ljudi i okoliš. |
|
(14) |
Gnojiva s mikrohranjivima mogu sadržavati kelatne ili kompleksirajuće agense – tvari namijenjene povećanju dugoročne dostupnosti mikrohranjiva biljkama. |
|
(15) |
Uredbom (EU) 2019/1009 zahtijeva se da gnojidbeni proizvodi koji sadržavaju kelatne agense ostanu stabilni u standardnoj Hoaglandovoj otopini pri pH-vrijednosti 7 i 8 najmanje tri dana kako bi se osiguralo da se mikrohranjiva polako ispuštaju u biljke. Sastav poljoprivrednog tla i razlike u pH-vrijednosti mogu narušiti stabilnost tih proizvoda. Novi tehnički napredak omogućuje procjenu mogućih smetnji i utvrđivanje raspona pH-vrijednosti u kojem su proizvodi stabilni za poljoprivredne primjene. Iz navedenog proizlazi da i u rasponu drugih pH-vrijednosti, osim 7 i 8, proizvod može biti stabilan i ispunjavati svoju svrhu osiguravanja dugoročne dostupnosti mikrohranjiva. Stoga bi Uredbu (EU) 2019/1009 trebalo izmijeniti kako bi se obuhvatila stabilnost tih proizvoda i pri drugim pH-vrijednostima. Tako bi se pravila o usklađivanju primjenjivala na više proizvoda koji polako otpuštaju mikrohranjiva u biljke i time smanjuju ispiranje hranjiva u tla. Kao dodatnu mjeru, kako bi se osiguralo pružanje točnih informacija krajnjem korisniku, na oznaci bi trebalo navesti raspon pH-vrijednosti u kojem su gnojidbeni proizvodi EU-a stabilni. |
|
(16) |
Uredbom (EU) 2019/1009 zahtijeva se deklariranje postotka svakog mikrohranjiva keliranog svakim kelatnim agensom odnosno svakog mikrohranjiva kompleksiranog svakim kompleksirajućim agensom, kako je primjenjivo. Proizvodi s mikrohranjivima mogu sadržavati mješavinu kelatnih agensa ili kompleksirajućih agensa ili i kelatnih i kompleksirajućih agensa. U takvim se slučajevima dostupnim analitičkim metodama ne može odrediti točan postotak svakog mikrohranjiva keliranog ili kompleksiranog svakim pojedinim agensom. Stoga bi Uredbu (EU) 2019/1009 trebalo izmijeniti kako bi proizvođači mogli ispuni te zahtjeve za označivanje, čime bi im se olakšao pristup unutarnjem tržištu. |
|
(17) |
U nekim gnojidbenim proizvodima, kao što su uzgojni supstrati, kao jedan od glavnih sastojaka upotrebljava se treset. Poticanje upotrebe alternativa tresetu važno je u borbi protiv klimatskih promjena, pogotovo za sprečavanje gubitka ugljika i emisija stakleničkih plinova, te za očuvanje osjetljivih ekosustava. Biljna vlakna mogla bi djelomično zamijeniti treset u uzgojnim supstratima. Međutim, kako bi se povećao potencijal neobrađenih biljnih vlakana, ona se moraju pretvoriti u vlakna sitnijih čestica jer im se time poboljšavaju stupanj biorazgradivosti, interakcija s hranjivima i zadržavanje vode. Kondicioniranje sirovih biljnih vlakana različitim fizičkim pripremnim postupcima radi fiberizacije trebalo bi uvrstiti u iscrpan popis postupaka obrade u CMC-u 2. (Biljke, dijelovi biljaka ili biljni ekstrakti). Kao zaštitnu mjeru trebalo bi dodati određena ograničenja metoda prerade, kao što su najveća temperatura i zabrana aditiva osim vode. |
|
(18) |
U CMC-u 3. (Kompost) i CMC-u 5. (Digestati koji nisu digestati svježih usjeva) utvrđen je iscrpan popis ulaznih materijala koji se mogu upotrebljavati. Taj popis uključuje dobivene proizvode iz članka 32. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (16) i nusproizvode životinjskog podrijetla koji se mogu smatrati mrtvim organizmima u slučajevima u kojima je utvrđena krajnja točka u proizvodnom lancu u skladu s člankom 5. stavkom 2. trećim podstavkom te uredbe. |
|
(19) |
Uredbom (EU) 2019/1009 prvi se put utvrđuju pravila o usklađivanju komposta i digestata kao sastavnih materijala gnojidbenih proizvoda EU-a. Međutim, ti su materijali prisutni na tržištu u skladu s nacionalnim pravilima. Trenutačno se nusproizvodi životinjskog podrijetla koji se ne mogu smatrati mrtvim organizmima (posebno neprerađeni stajski gnoj) često upotrebljavaju kao ulazni materijali za kompost i digestat. Tako se ti materijali pretvaraju u gnojidbene proizvode s neto dodanom vrijednošću za gospodarstvo i okoliš. Upotreba kompostiranog životinjskog izmeta, uključujući gnoj peradi i kompostirani stajski gnoj, te digestata koji sadržava nusproizvode životinjskog podrijetla kodigestirane s materijalima biljnog ili životinjskog podrijetla uključena je u iscrpan popis gnojiva, poboljšivača tla i nutrijenata dopuštenih u ekološkom uzgoju u Prilogu I. Uredbi Komisije (EZ) br. 889/2008 (17). Stoga je primjereno odobriti pristup unutarnjem tržištu gnojidbenim proizvodima koji sadržavaju kompost ili digestat s takvim nusproizvodima životinjskog podrijetla kao ulaznim materijalima. Time bi se osigurala i dosljednost s ulaznim materijalima koji su dopušteni u nedavno uvedenima CMC-u 12. (Taložne fosfatne soli i derivati), CMC-u 13. (Toplinski oksidacijski materijali i derivati) i CMC-u 14. (Materijali dobiveni pirolizom i uplinjavanjem). |
|
(20) |
U CMC-ima 3. i 5. iz ulaznih su materijala također isključeni živi ili mrtvi organizmi iz organskog dijela miješanog komunalnog otpada iz kućanstava. Za razliku od toga, u CMC-ima 12., 13. i 14. iz ulaznih materijala isključeni su živi ili mrtvi organizmi iz materijala iz miješanog komunalnog otpada, a ne samo otpada iz kućanstava. Cilj je tih odredaba poticati zasebno prikupljanje otpada u općinama uskraćivanjem mogućnosti za upotrebu miješanog otpada. Ista se logika primjenjuje na otpad koji nastaje u kućanstvima, restoranima ili drugim gospodarskim subjektima u općinama. Nema razloga za zabranu upotrebe samo miješanog otpada iz kućanstava kao ulaznog materijala u kompostu i digestatu. Stoga je, kako bi se osigurao dosljedan i strog pristup oporabi miješanog komunalnog otpada i time pojačala zaštita okoliša, potrebno uskladiti odredbe iz CMC-a 3. i 5. s onima iz nedavno uvedenih CMC-a 12., 13. i 14. |
|
(21) |
Uredbom (EU) 2019/1009 utvrđuje se obveza proizvođača da na oznaci navede sve sastojke koji čine više od 5 % mase proizvoda. Međutim, element na koji se primjenjuje granična vrijednost od 5 % trebalo bi prilagoditi fizikalnim svojstvima gnojidbenog proizvoda te bi stoga trebalo dopustiti deklariranje sastojaka koji čine 5 % volumena. Navođenje sastojaka koji čine 5 % volumena posebno je pogodnije za proizvode u kojima se količina navodi kao volumen jer relativna masa sastojaka po masi proizvoda nije uvijek poznata. Time bi se olakšao pristup takvih proizvoda unutarnjem tržištu. Kad je posrijedi gnojidbeni proizvod EU-a u tekućem obliku, primjereno je označiti sastojke koji čine više od 5 % suhe mase jer bi inače moglo doći do situacija u kojima bi samo voda bila navedena kao sastojak. Time bi se osiguralo da proizvodi imaju pristup unutarnjem tržištu na temelju Uredbe (EU) 2019/1009 samo ako su korisnicima pravilno pružene informacije o sastojcima tih proizvoda kako bi ih mogli sigurno upotrebljavati. |
|
(22) |
Na oznaci organsko-mineralnog gnojiva, krutog ili tekućeg anorganskog gnojiva s makrohranjivima ili anorganskog gnojiva s mikrohranjivima moraju se navesti nazivi i kemijski simboli deklariranih mikrohranjiva te zatim nazivi njihovih protuiona. U nekim slučajevima razina mikrohranjiva koja se može deklarirati može biti prirodno prisutna u sastavnim materijalima gnojidbenih proizvoda EU-a. To je pogotovo slučaj u gnojivima od materijala dobivenih iz rudnika. S obzirom na njihovo prirodno podrijetlo, zbog analitičkih ili tehničkih ograničenja nije uvijek moguće odrediti nazive protuiona tih mikrohranjiva. Stoga bi trebalo dopustiti deklariranje mikrohranjiva koja nisu namjerno dodana gnojidbenom proizvodu EU-a čak i ako se odgovarajući protuioni ne mogu odrediti. U suprotnom se anorganska gnojiva s mikrohranjivima od materijala dobivenih iz rudnika ne bi mogla stavljati na tržište u skladu s Uredbom (EU) 2019/1009 jer proizvođač ne bi mogao ispuniti taj zahtjev za označivanje. Usto, deklariranje udjela mikrohranjiva u organsko-mineralnim gnojivima i anorganskim gnojivima s makrohranjivima bez odgovarajućih protuiona korisno je i za krajnjeg korisnika, koji bi mogao prilagoditi plan gnojidbe uzimajući u obzir i udio mikrohranjiva, i za okoliš jer bi se time mogla izbjeći prekomjerna gnojidba. Isključivanje protuiona s oznake ne utječe na učinkovitost ni sigurnost gnojiva. |
|
(23) |
Proizvođač krutog anorganskog gnojiva s makrohranjivima obvezan je na oznaci navesti oblik fizičke jedinice upućivanjem na jedan od četiriju različitih oblika navedenih u Uredbi: prah, granule, prile ili pelete. Međutim, u nekim slučajevima nije moguće navesti samo jedan od tih specifičnih oblika jer je fizički oblik proizvoda kombinacija dvaju ili četiriju oblika. Stoga, kako bi se proizvođaču omogućilo da ispuni taj zahtjev za označivanje, opis fizičke jedinice ne bi trebao biti ograničen samo na jedan mogući oblik, nego bi trebala biti dopuštena i kombinacija oblika. Definicijama fizičkih jedinica trebali bi biti obuhvaćeni svi tipovi gnojiva i ne bi se trebalo ograničavati stavljanje na tržište proizvoda koji inače ispunjavaju zahtjeve iz Uredbe (EU) 2019/1009. |
|
(24) |
Uredbom (EU) 2019/1009 utvrđuju se pravila o dopuštenim odstupanjima za svaki PFC za različite vrijednosti navedene na oznaci. Uredbom (EU) 2019/1009 utvrđuju se i negativna dopuštena odstupanja (stvarna vrijednost ne bi smjela biti niža od deklarirane vrijednosti umanjene za negativno odstupanje) i pozitivna dopuštena odstupanja (što znači da stvarna vrijednost ne može biti viša od deklarirane vrijednosti uvećane za odgovarajuće odstupanje). To je posebno važno za deklariranje hranjiva za koja, kako bi se izbjegla nedovoljna ili prekomjerna gnojidba, proizvođač mora osigurati da deklarirani udio hranjiva nije ni veći ni manji od deklarirane vrijednosti uz dopuštena odstupanja. |
|
(25) |
Neka od dopuštenih odstupanja utvrđenih za anorganska gnojiva vrlo su uska s obzirom na postojeće tehničke kapacitete. To je pogotovo slučaj za deklarirana hranjiva kod kojih bi udio hranjiva mogao biti relativno malen u usporedbi s cijelim proizvodom. Malen udio hranjiva znači da je odstupanje od njegove deklarirane vrijednosti također maleno jer se deklarira kao postotak udjela hranjiva. Stoga bi za određene zahtjeve za anorganska gnojiva trebalo proširiti dopuštena odstupanja kako bi se osigurala pravedna ravnoteža između tehničkih kapaciteta proizvođača i potrebe za pružanjem točnih informacija krajnjem korisniku. |
|
(26) |
Nadalje, dopušteno odstupanje u apsolutnoj vrijednosti za udio organskog ugljika u poboljšivaču tla također bi trebalo proširiti. Poboljšivači tla mogu imati znatan udio organskog ugljika, što samo po sebi nije problematično, jer organski ugljik zapravo poboljšava kvalitetu tla povećanjem udjela organske tvari u njemu. U takvim slučajevima dopuštanje odstupanja od samo jednog postotnog boda u apsolutnoj vrijednosti vrlo je restriktivno. Stoga je primjereno dopustiti veće odstupanje u apsolutnoj vrijednosti uz zadržavanje postojećeg relativnog odstupanja. |
|
(27) |
Trebalo bi dodati dopuštena odstupanja za količinu biljnog biostimulansa i mješavine gnojidbenih proizvoda jer se te informacije moraju navesti na oznaci. Za mješavinu gnojidbenih proizvoda trebalo bi razlikovati mješavinu dvaju gnojidbenih proizvoda EU-a, u kojoj se može odrediti udio svakog od njih u mješavini te se stoga za svaki od njih ovisno o njihovu udjelu u mješavini može izračunati prosjek već utvrđenih odstupanja i primijeniti na cijelu mješavinu, od funkcionalne mješavine, u kojoj jedan te isti materijal prolazi ocjenjivanje sukladnosti za dva gnojidbena proizvoda EU-a koji pripadaju različitim PFC-ima i ne može se objektivno odrediti udio svakog od njih u mješavini. U potonjem slučaju trebalo bi na cijelu mješavinu primijeniti strože dopušteno odstupanje za količinu sastavnih PFC-a. Proizvođač mora de facto dokazati sukladnost svakog PFC-a sa zahtjevima, a to uključuje navođenje količine svakog PFC-a u skladu s odgovarajućim dopuštenim odstupanjem. Budući da u tom slučaju svaki PFC predstavlja 100 % mješavine, mješavina u cjelini mora biti u skladu s tim strožim dopuštenim odstupanjem. |
|
(28) |
Na temelju Uredbe (EU) 2019/1009 postoje četiri postupka ocjenjivanja sukladnosti koja se primjenjuju na gnojidbene proizvode EU-a, različitih razina složenosti ovisno o njihovu CMC-u (CMC-ima) i PFC-u: moduli A, A1, B + C i D1. |
|
(29) |
Modul D1 prilagođen je kako bi odražavao posebne aspekte gnojidbenih proizvoda EU-a dobivenih od otpada. Proizvođač može primijeniti module B + C pri ocjenjivanju sukladnosti inhibitora (PFC 5.) ili biljnog biostimulansa (PFC 6.), neovisno o njihovim sastavnim materijalima. Stoga kao nenamjerna posljedica teksta Priloga IV. Uredbi (EU) 2019/1009 ništa ne može spriječiti primjenu modula B + C, čak ni u slučaju procjene inhibitora ili biljnog biostimulansa koji sadržava sastavne materijale za koje je obvezan stroži modul D1. Primjereno je primijeniti strog postupak ocjenjivanja sukladnosti kad god gnojidbeni proizvod EU-a sadržava sastavne materijale dobivene iz otpada, neovisno o njegovu PFC-u. Stoga bi, kako bi se osigurala visoka i dosljedna razina zaštite, moduli B + C trebali biti dopušteni za inhibitore i biljne biostimulanse samo ako oni ne sadržavaju takve sastavne materijale. |
|
(30) |
Kad slijedi postupke ocjenjivanja sukladnosti, proizvođač mora u tehničkoj dokumentaciji navesti informacije, među ostalim, o ukupnom kromu kad god on premašuje 200 mg/kg. U Uredbi (EU) 2019/1009 nije navedeno primjenjuje li se ta granična vrijednost na suhu tvar ili svježu tvar. Ta se obveza u Uniji ne može ispuniti na ujednačen način ako nije jasno kako bi trebalo izračunati 200 mg/kg. Pri određivanju graničnih vrijednosti za kontaminante, uključujući šesterovalentni krom (Cr VI), u Uredbi (EU) 2019/1009 uzima se u obzir suha tvar. Stoga bi radi dosljednosti udio ukupnog kroma trebalo računati za suhu tvar. |
|
(31) |
Savjetovanje o izmjenama Uredbe (EU) 2019/1009 provedeno je u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (18) Provedeno je savjetovanje sa Stručnom skupinom Komisije za gnojidbene proizvode. |
|
(32) |
S obzirom na to da se zahtjevi iz priloga I., II., III. i IV. Uredbi (EU) 2019/1009 trebaju primjenjivati s učinkom od 16. srpnja 2022., potrebno je odgoditi primjenu ove Uredbe do istog datuma, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Uredba (EU) 2019/1009 mijenja se kako slijedi:
|
(1) |
Prilog I. mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi; |
|
(2) |
Prilog II. mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi; |
|
(3) |
Prilog III. mijenja se u skladu s Prilogom III. ovoj Uredbi; |
|
(4) |
Prilog IV. mijenja se u skladu s Prilogom IV. ovoj Uredbi. |
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 16. srpnja 2022.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.
Sastavljeno u Bruxellesu 23. lipnja 2021.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 170, 25.6.2019., str. 1.
(2) Uredba Vijeća (EEZ) br. 315/93 od 8. veljače 1993. o utvrđivanju postupaka Zajednice za kontrolu kontaminanata u hrani (SL L 37, 13.2.1993., str. 1.).
(3) Uredba (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ (SL L 70, 16.3.2005., str. 1.).
(4) Uredba (EZ) br. 470/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o propisivanju postupaka Zajednice za određivanje najvećih dopuštenih količina rezidua farmakološki djelatnih tvari u hrani životinjskog podrijetla, o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2377/90 i o izmjeni Direktive 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EZ) br. 726/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 152, 16.6.2009., str. 11.).
(5) Direktiva 2002/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. svibnja 2002. o nepoželjnim tvarima u hrani za životinje (SL L 140, 30.5.2002., str. 10.).
(6) Uredba (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o dodacima hrani za životinje (SL L 268, 18.10.2003., str. 29.).
(7) Uredba Komisije (EU) br. 37/2010 od 22. prosinca 2009. o farmakološki djelatnim tvarima i njihovoj klasifikaciji u odnosu na najveće dopuštene količine rezidua u hrani životinjskog podrijetla (SL L 15, 20.1.2010., str. 1.).
(8) Uredba Komisije (EU) 2019/1871 od 7. studenoga 2019. o referentnim vrijednostima za poduzimanje mjera za neodobrene farmakološki djelatne tvari prisutne u hrani životinjskog podrijetla i stavljanju izvan snage Odluke 2005/34/EZ (SL L 289, 8.11.2019., str. 41.).
(9) Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.)
(10) UVCB: tvari nepoznatog ili promjenjivog sastava, složeni reakcijski proizvodi ili biološki materijali.
(11) Odluka Komisije (EU) 2015/2099 od 18. studenoga 2015. o utvrđivanju ekoloških mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a za uzgojne supstrate, poboljšivače tla i malč (SL L 303, 20.11.2015., str. 75.).
(12) Uredba (EZ) br. 2003/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o gnojivima (SL L 304, 21.11.2003., str. 1.).
(13) RAC ECHA. 2020. Opinion on an Annex XV dossier proposing restrictions on intentionally added microplastics (Mišljenje o dosjeu iz Priloga XV. u kojem se predlaže ograničenje namjerno dodane mikroplastike), ECHA/RAC/RES-O -0000006790-71-01/F.
(14) Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).
(15) Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).
(16) Uredba (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 (Uredba o nusproizvodima životinjskog podrijetla) (SL L 300, 14.11.2009., str. 1.).
(17) Uredba Komisije (EZ) br. 889/2008 od 5. rujna 2008. o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda s obzirom na ekološku proizvodnju, označivanje i kontrolu (SL L 250, 18.9.2008., str. 1.).
(18) Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.).
PRILOG I.
Prilog I. dio II. Uredbe (EU) 2019/1009 mijenja se kako slijedi:
|
(1) |
točka 5. zamjenjuje se sljedećim:
(*) Uredba (EZ) br. 470/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o propisivanju postupaka Zajednice za određivanje najvećih dopuštenih količina rezidua farmakološki djelatnih tvari u hrani životinjskog podrijetla, o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2377/90 i o izmjeni Direktive 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EZ) br. 726/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 152, 16.6.2009., str. 11.)." (**) Uredba Komisije (EZ) br. 37/2010 od 22. prosinca 2009. o farmakološki djelatnim tvarima i njihovoj klasifikaciji u odnosu na najveće dopuštene količine rezidua u hrani životinjskog podrijetla (SL L 15, 20.1.2010., str. 1.)." (***) Uredba Komisije (EU) 2019/1871 оd 7. studenoga 2019. o referentnim vrijednostima za poduzimanje mjera za neodobrene farmakološki djelatne tvari prisutne u hrani životinjskog podrijetla i stavljanju izvan snage Odluke 2005/34/EZ (SL L 289, 8.11.2019., str. 41.).”;" |
|
(2) |
umeće se sljedeća točka 5.(a):
|
|
(3) |
u PFC-u 1. (C) II. (a), točka 2., u tablici:
|
|
(4) |
u PFC-u 3. (B) dodaje se sljedeća točka 4.:
pri čemu:
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(5) |
u PFC-u 4. umeće se sljedeća točka 2.(a):
|
(*) Uredba (EZ) br. 470/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o propisivanju postupaka Zajednice za određivanje najvećih dopuštenih količina rezidua farmakološki djelatnih tvari u hrani životinjskog podrijetla, o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2377/90 i o izmjeni Direktive 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EZ) br. 726/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 152, 16.6.2009., str. 11.).
(**) Uredba Komisije (EZ) br. 37/2010 od 22. prosinca 2009. o farmakološki djelatnim tvarima i njihovoj klasifikaciji u odnosu na najveće dopuštene količine rezidua u hrani životinjskog podrijetla (SL L 15, 20.1.2010., str. 1.).
(***) Uredba Komisije (EU) 2019/1871 оd 7. studenoga 2019. o referentnim vrijednostima za poduzimanje mjera za neodobrene farmakološki djelatne tvari prisutne u hrani životinjskog podrijetla i stavljanju izvan snage Odluke 2005/34/EZ (SL L 289, 8.11.2019., str. 41.).”;”
((5)) UVCB: tvari nepoznatog ili promjenjivog sastava, složeni reakcijski proizvodi ili biološki materijali.”
PRILOG II.
Prilog II. dio II. Uredbe (EU) 2019/1009 mijenja se kako slijedi:
|
(1) |
CMC 1. mijenja se kako slijedi:
|
|
(2) |
u CMC-u 2. prvi odlomak zamjenjuje se sljedećim: „Gnojidbeni proizvod EU-a može sadržavati biljke, dijelove biljaka ili biljne ekstrakte koji nisu bili obrađivani na drugi način osim rezanjem, mljevenjem, mrvljenjem, prosijavanjem, sijanjem, centrifugiranjem, prešanjem, sušenjem, obradom zamrzavanjem, sušenjem zamrzavanjem, ekstrakcijom vodom, ekstrakcijom pomoću superkritičnog CO2 ili fiberizacijom pri temperaturi ne višoj od 100 °C i bez bilo kojeg aditiva, osim vode.”; |
|
(3) |
CMC 3. mijenja se kako slijedi:
|
|
(4) |
CMC 5. mijenja se kako slijedi:
|
|
(5) |
u CMC-u 11. točka 1.(b) zamjenjuje se sljedećim:
|
PRILOG III.
Prilog III. Uredbi (EU) 2019/1009 mijenja se kako slijedi:
|
(1) |
dio I. mijenja se kako slijedi:
|
|
(2) |
dio II. mijenja se kako slijedi:
|
|
(3) |
dio III. mijenja se kako slijedi:
|
(*) Uredba (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o dodacima hrani za životinje (SL L 268, 18.10.2003., str. 29.).
(**) Uredba (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ (SL L 70, 16.3.2005., str. 1.).
(***) Uredba Vijeća (EEZ) br. 315/93 od 8. veljače 1993. o utvrđivanju postupaka Zajednice za kontrolu kontaminanata u hrani (SL L 37, 13.2.1993., str. 1.).
(****) Direktiva 2002/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. svibnja 2002. o nepoželjnim tvarima u hrani za životinje (SL L 140, 30.5.2002., str. 10.).”;”
PRILOG IV.
Prilog IV. Uredbi (EU) 2019/1009 mijenja se kako slijedi:
|
(1) |
u dijelu I. točka 3.2. zamjenjuje se sljedećim:
|
|
(2) |
dio II. mijenja se kako slijedi:
|