EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 11.12.2025.
COM(2025) 781 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o nepredviđenim obvezama koje proizlaze iz proračunskih jamstava i financijske pomoći i o održivosti tih nepredviđenih obveza
Stanje na datum 31. prosinca 2024.
Sadržaj
1.Uvod
2.Analiza izvora nepredviđenih obveza
2.1.Proračunska jamstva
2.2.Zajmovi s rezervacijama za financijsku pomoć trećim zemljama
2.3.Zajmovi osigurani prostorom u proračunu
2.4.Pregled nepredviđenih obveza na kraju 2024.
3.Ocjenjivanje održivosti nepredviđenih obveza EU-a
3.1.Okvir za ocjenjivanje
3.2.Ocjena održivosti nepredviđenih obveza s rezervacijama
3.3.Ocjena održivosti nepredviđenih obveza osiguranih prostorom u proračunu
4.Zaključci
5.Prilozi:
Održivost i prostor u proračunu o odnosu na trajnu gornju granicu vlastitih sredstava (u milijardama EUR, u tekućim cijenama)
Održivost i prostor u proračunu u odnosu na privremenu gornju granicu vlastitih sredstava iz instrumenta NGEU (u milijardama EUR, u tekućim cijenama)
1.Uvod
Ovo izvješće podnosi se u skladu sa zahtjevima iz članka 256. Financijske uredbe
i trebalo bi ga tumačiti u vezi s:
·konsolidiranom godišnjom računovodstvenom dokumentacijom Europske unije (financijska godina 2024.)
,
·radnim dokumentom XI. priloženim nacrtu proračuna EU-a za financijsku godinu 2026.
, u kojem su navedene detaljne informacije o proračunskim jamstvima EU-a i zajmovima s rezervacijama za financijsku pomoć (izvješće na temelju članka 41. stavka 5.)
, i
·Izvješćem o dugoročnim predviđanjima budućih priljeva i odljeva proračuna EU-a (2026. – 2034.), u kojem se razmatraju planirani proračunski rashodi
.
Prvi je cilj ovog izvješća dati pregled iznosa i sastava nepredviđenih obveza (s rezervacijama
i osiguranih prostorom u proračunu
) koje se pokrivaju iz proračuna EU-a od 31. prosinca 2024. Nepredviđene obveze potencijalne su financijske obveze koje proizlaze iz već preuzetih obveza ili prijašnjih ugovornih obveza
. Hoće li te nepredviđene obveze rezultirati zahtjevima za plaćanje i u kojem opsegu ovisit će o budućim događajima koji se ne mogu predvidjeti sa sigurnošću.
Krajem 2024. proračun EU-a bio je izložen nepredviđenim obvezama u iznosu od približno 300 milijardi EUR koje se odnose na zajmove (255 milijardi EUR krajem 2023.). Od tih 300 milijardi EUR, 252 milijarde EUR odnosilo se na zajmove odobrene državama članicama. Preostalih 48 milijardi EUR odnosilo se na zajmove trećim zemljama, od čega su 42,4 milijarde EUR činili zajmovi Ukrajini. Od tog je iznosa 31,1 milijarda EUR bila osigurana prostorom u proračunu. Proračun EU-a bio je izložen i nepredviđenim obvezama povezanima s proračunskim jamstvima u iznosu od približno 110 milijardi EUR (108 milijardi EUR krajem 2023.). Ta proračunska jamstva dana su u kontekstu Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU)
, programa InvestEU
, mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje (ELM)
, Europskog fonda za održivi razvoj (EFOR)
, fonda EFOR+
i Okvira za ulaganje u Ukrajinu, proračunskog jamstva za potporu ulaganjima u Ukrajinu uspostavljenog Uredbom o Instrumentu za Ukrajinu
.
Ukupne nepredviđene obveze, koje obuhvaćaju i proračunska jamstva i zajmove, povećale su se s 363 milijarde EUR u 2023. na 410 milijardi EUR u 2024., odnosno za 13 %. Ta je stopa povećanja uglavnom u skladu sa stopom povećanja zabilježenom 2023. (+ 16 %) i niža od stope povećanja zabilježene 2022. (40 %). Najveći dio tog povećanja posljedica je dodatnih isplata zajmova državama članicama u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (RFF)
i financijske potpore Ukrajini u okviru Instrumenta za Ukrajinu.
Drugo, u ovom se izvješću iznosi i procjena dugoročne održivosti nepredviđenih obveza na temelju kvalitativnih i kvantitativnih čimbenika, uključujući ispitivanje otpornosti na stres. Ta se procjena održivosti provodi usporedbom nepredviđenih obveza u odnosu na:
·tržišnu vrijednost postojećih rezervacija u odgovarajućim odjeljcima zajedničkog fonda za rezervacije
koje je Komisija izdvojila za nepredviđene obveze s rezervacijama, tj. obveze koje proizlaze iz proračunskih jamstava i financijske pomoći trećim zemljama,
·gornje granice vlastitih sredstava i raspoloživi prostor u proračunu za nepredviđene obveze osigurane prostorom u proračunu.
Glavni je zaključak analize održivosti s kraja 2024. da proračun EU-a raspolaže dostatnim sredstvima za suočavanje s potencijalnom realizacijom nepredviđenih obveza nastalih od 31. prosinca 2024. Tri su glavna razloga za taj zaključak, koji su navedeni u točkama u nastavku:
·kad je riječ o nepredviđenim obvezama koje proizlaze iz proračunskih jamstava i financijske pomoći trećim zemljama, rezervacije raspoložive na kraju 2024. dostatne su s obzirom na zahtjeve odgovarajućih pravnih okvira
,
·financijski kapacitet EU-a na temelju postojećeg pravnog okvira za 2026. i 2027. (tj. Odluke o vlastitim sredstvima
i Uredbe o višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2021. – 2027.
) te, od 2028., predložene nove Odluke o vlastitim sredstvima i Uredbe o VFO-u za razdoblje 2028. – 2034.
dostatan je za pokrivanje svih nepredviđenih obveza osiguranih prostorom u proračunu koje proizlaze iz dužničkih instrumenata izdanih u okviru (i) Mehanizma za oporavak i otpornost, instrumenta SURE i drugih zajmova državama članicama, (ii) programa makrofinancijske pomoći Ukrajini plus (MFP+) i (iii) Instrumenta za Ukrajinu, čak i u iznimno nepovoljnim okolnostima. Drugim riječima, u okviru prostora u proračunu ima dovoljno sredstava da se osigura pouzdanost financijskog sustava EU-a i njegova kreditna sposobnost čak i u iznimno negativnom scenariju kombiniranih negativnih učinaka na gospodarske uvjete, prihode i rashode.
Upravljanje i praćenje rizika koji proizlaze iz nepredviđenih obveza provodi se na temelju općeg međusektorskog okvira Komisije koji uključuje opsežne mjere i zaštitne mjere koje Komisija može upotrijebiti za zaštitu proračuna EU-a od gubitaka koji proizlaze iz nepredviđenih obveza
. Najvažniju ulogu u tom okviru ima Upravljački odbor za nepredviđene obveze
. Taj je okvir ojačan početkom 2025. Odlukom Komisije (EU, Euratom) 2025/369
, kojom se proširuje uloga glavnog službenika za rizike. Glavni službenik za rizike djeluje neovisno o glavnim upravama Komisije odgovornima za financijske operacije i stoga vrši važnu i posebnu funkciju nadzora financijskog rizika za sve financijske operacije, odnosno:
–
uzimanje zajmova, upravljanje dugom i s tim povezano upravljanje likvidnošću,
–
davanje zajmova i proračunska jamstva,
–
upravljanje imovinom, uključujući upravljanje rezervacijama zajedničkog fonda za rezervacije koje čine pričuve izdvojene za pokrivanje aktiviranih proračunskih jamstava EU-a
.
|
Okvir 1: VFO za razdoblje 2028. – 2034.
Svrha je ovog izvješća procijeniti održivost nepredviđenih obveza koje se pokrivaju iz proračuna EU-a. Dok se proračunska jamstva i zajmovi s rezervacijama ispituju u odnosu na tržišnu vrijednost rezervacija koje se drže u zajedničkom fondu za rezervacije, nepredviđene obveze osigurane prostorom u proračunu koje se pokrivaju iz proračuna EU-a procjenjuju se prospektivno, djelomično uzimajući u obzir predviđeni razvoj plaćanja u okviru VFO-a i gornju granicu vlastitih sredstava. Procjena za razdoblje 2028. – 2034. stoga uključuje predloženu gornju granicu vlastitih sredstava od 1,75 % bruto nacionalnog dohotka (BND) EU-a i predviđene rashode povezane s prijedlogom VFO-a za razdoblje 2028. – 2034., kako je navedeno u izvješću o dugoročnim predviđanjima budućih priljeva i odljeva proračuna EU-a (COM(2025) 573). Projekcija prostora u proračunu koja iz toga proizlazi je osnovni scenarij za procjenu nepredviđenih obveza koje se pokrivaju iz proračuna krajem 2024.
Komisija je 16. srpnja 2025. predstavila prijedlog sljedećeg VFO-a. U njemu se predlaže veća upotreba financijskih instrumenata, proračunskih jamstava i zajmova osiguranih iz proračuna EU-a kako bi se: (i) povećao učinak poluge, (ii) povećala uloga proračuna EU-a u smanjenju rizika privatnih ulaganja i (iii) potaknula ulaganja institucijskih ulagača.
Kad je riječ o proračunskim jamstvima i financijskim instrumentima, prijedlog uključuje jedno proračunsko jamstvo EU-a za unutarnje politike, predviđeno temeljnim aktom Europskog fonda za konkurentnost (ECF), i jedno za vanjske politike (s posebnom gornjom granicom za Ukrajinu), uspostavljeno temeljnim aktom o Globalnoj Europi. Jamstva predviđena u ECF-u i Globalnoj Europi mogu se koristiti i u drugim programima unutarnje i vanjske politike.
ECF-u su dodijeljena maksimalna proračunska jamstva u iznosu od 70 milijardi EUR, a Globalnoj Europi u iznosu od 143 milijarde EUR (što uključuje iznos od 48 milijardi EUR za proračunska jamstva za Ukrajinu koji se financira iz pričuve za Ukrajinu). U okviru tih programa može se postupno iskoristiti cijeli kapacitet. Najvećim iznosom iz instrumenta Globalna Europa pokrit će se i zajmovi trećim zemljama (npr. makrofinancijska pomoć, zajmovi koji se temelje na politikama i Euratom).
Komisijin prijedlog dugoročnog proračuna uključuje i daljnje zajmove državama članicama i Ukrajini koji će se pokriti prostorom u proračunu EU-a.
Kad je riječ o Ukrajini, predložena pričuva za Ukrajinu u iznosu od 100 milijardi EUR provest će se u obliku zajmova i bespovratnih sredstava, pri čemu će se zajmovi financirati zaduživanjem i pokriti prostorom u proračunu, kao i u slučaju Instrumenta za Ukrajinu. O stvarnoj raspodjeli sredstava na zajmove i bespovratna sredstva odlučit će se ovisno o potrebama.
Komisija predlaže i veće korištenje zajmova državama članicama u okviru programa Catalyst Europe u sklopu nacionalnih i regionalnih partnerskih planova. U okviru programa Catalyst Europe osigurali bi se zajmovi u iznosu do 150 milijardi EUR koji bi se financirali uzimanjem zajmova i pokrili prostorom u proračunu za potporu reformama i ulaganjima.
Naposljetku, Komisija je predložila i novi izvanredni i privremeni mehanizam za odgovor na posljedice ozbiljnih kriza, ozbiljnih poteškoća ili ozbiljnih prijetnji od takvih događaja u EU-u ili državama članicama. U okviru tog mehanizma državama članicama davat će se zajmovi financirani zaduživanjem EU-a samo za razdoblje predstojećeg dugoročnog proračuna ako dođe do ozbiljne krize i na temelju odluke Vijeća, uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta. Uzimanje zajmova jamčilo bi se posebnim dodatnim odjeljkom u okviru gornje granice vlastitih sredstava u iznosu od 0,25 % BND-a EU-a, čija će jedina svrha biti pokrivanje tih zajmova ako se mehanizam aktivira.
Održivost budućih nepredviđenih obveza povezanih s provedbom i novih instrumenata predloženih u okviru sljedećeg VFO-a i drugih instrumenata donesenih ili provedenih 2025. (tj. zajmova u okviru Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini i Instrumenta za sigurnosne mjere za Europu) ovisi o stvarnom korištenju potpore u obliku zajma i procijenit će se u budućim izdanjima. Održivost izvanrednog mehanizma za odgovor na ozbiljne krize procijenit će se samo ako i kada se pruži stvarna financijska pomoć u okviru te gornje granice.
|
2.Analiza izvora nepredviđenih obveza
2.1.Proračunska jamstva
To su jamstva koja se daju različitim partnerima u provedbi u okviru mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje, fondova EFSU, EFOR, i EFOR+, programa InvestEU i Instrumenta za Ukrajinu
. U okviru svih tih instrumenata EU partnerima u provedbi
daje jamstva za pokrivanje dijela potencijalnih gubitaka i troškova
koji proizlaze iz njihovih operacija financiranja i ulaganja (tj. dužničkih ili vlasničkih operacija).
Šest programa jamstava usmjereno je na različita geografska područja zbog čega podrazumijevaju različite rizike. EFSU i program InvestEU pomažu u prevladavanju problema manjka sredstava za ulaganja unutar Europske unije. Mandat EIB-a za vanjsko kreditiranje te fondovi EFOR i EFOR+ dio su vanjskih politika Europske unije i podupiru financiranje i ulaganja u trećim zemljama (pri čemu su mandat EIB-a za vanjsko kreditiranje i investicijsko područje 1 fonda EFOR+ uglavnom usmjereni na državne partnere, dok su otvorena arhitektura fondova EFOR i EFOR+ i investicijsko područje 4 uglavnom usmjereni na privatne operacije). Okvirom za ulaganje u Ukrajinu nastoje se poduprijeti ulaganja ukrajinskih tijela, poduzeća iz privatnog sektora, općina, poduzeća u državnom vlasništvu ili drugih aktera u oporavak i obnovu Ukrajine.
Tablica 1: Trenutačno stanje proračunskih jamstava (na datum 31. prosinca 2024.) (u milijunima EUR)(*)
|
|
Maksimalno raspoloživo jamstvo potpisano s partnerima u provedbi
|
Raspoloživo jamstvo povezano s operacijama koje su partneri u provedbi potpisali s krajnjim primateljima
|
Raspoloživo jamstvo povezano s operacijama koje su potpisali partneri u provedbi i koje su isplaćene krajnjim primateljima
|
|
|
|
|
|
|
EFSU
|
25 373
|
22 998
|
21 033
|
|
EFOR
|
759
|
667
|
521
|
|
Mandat EIB-a za vanjsko kreditiranje
|
25 772
|
25 772
|
19 184
|
|
InvestEU
|
27 042
|
11 769
|
3 468
|
|
Okvir za ulaganje u Ukrajinu
|
790
|
172
|
132
|
|
EFOR+
|
30 173
|
11 228
|
1 341
|
|
Ukupno
|
109 909
|
72 606
|
45 678
|
(*) Jamstvo potpisano s partnerima predstavlja iznos jamstva koje se daje partneru u provedbi potpisivanjem sporazuma o jamstvu. Jamstvo povezano s operacijama koje su potpisali partneri uključuje iznose jamstva u svim operacijama koje su partneri potpisali s konačnim primateljima/financijskim posrednicima. Jamstvo povezano s operacijama koje su potpisane i koje su isplaćene uključuje iznose operacija koje su partneri isplatili konačnom primatelju/financijskim posrednicima.
a) Proračunska jamstva za potporu ulaganjima izvan EU-a
Prvo proračunsko jamstvo osigurano je u okviru mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje. Njime se Europskoj investicijskoj banci (EIB) omogućuje da poduzima operacije financiranja u rizičnijim okruženjima izvan EU-a u područjima kao što je razvoj socioekonomske infrastrukture.
Jamstvo EFOR-a uspostavljeno je 2017. kako bi se poduprla ulaganja i poboljšao pristup financiranju prvenstveno u Africi i zemljama susjedstva koje graniče s EU-om te kako bi se tim zemljama pomoglo da ostvare ciljeve održivog razvoja UN-a.
Na temelju iskustva s mandatom EIB-a za vanjsko kreditiranje i EFOR-om, EFOR+ uspostavljen je za razdoblje VFO-a 2021. – 2027. kao integrirani financijski paket kojim se osigurava kapacitet za financiranje supsaharske Afrike, Azije, pacifičke regije, Latinske Amerike, Kariba te zemalja susjedstva i zemalja kandidatkinja. U okviru fonda EFOR+ podupiru se ulaganja kojima se doprinosi: i. smanjenju socioekonomskih nejednakosti, ii. održivom i uključivom rastu, iii. prilagodbi klimatskim promjenama i njihovom ublažavanju, iv. zaštiti okoliša i upravljanju njime i v. otvaranju radnih mjesta.
Okvir za ulaganje u Ukrajinu osmišljen je kako bi se osigurala financijska sredstva za prioritete utvrđene u Ukrajinskom planu
. Okvir za ulaganja u Ukrajinu dio je Uredbe o Instrumentu za Ukrajinu, čiji je cilj: i. privući javna i privatna ulaganja za oporavak i obnovu Ukrajine i ii. poduprijeti pristupanje Ukrajine EU-u
.
b) Proračunska jamstva za potporu ulaganjima u EU-u
EFSU je pokrenut 2015. kako bi se riješio problem dugotrajno niskih privatnih ulaganja u EU-u nakon financijske krize. Taj je fond proračunsko jamstvo u maksimalnom iznosu od 26 milijardi EUR koje je Grupi EIB-a dano iz proračuna EU-a, a tom se iznosu pridodaje 7,5 milijardi EUR iz vlastitih sredstava EIB-a.
Programom InvestEU, pokrenutim u okviru VFO-a za razdoblje 2021. – 2027., nastoji se osigurati dodatan poticaj ulaganjima kojima se potiču gospodarski oporavak, otpornost, zeleni rast i zapošljavanje u EU-u u razdoblju od 2021. do 2027. Taj cilj nastoji se ostvariti mobiliziranjem izvora javnog i privatnog financiranja kako bi se osigurali dugoročno financiranje i potpora za poduzeća i projekte usklađene s prioritetima EU-a u trenutačno nesigurnom ekonomskom i socijalnom okruženju.
c) Usporedna analiza proračunskih jamstava
Šest programa proračunskog jamstva razlikuje se prema nekoliko obilježja, uključujući njihove različite faze provedbe. Dok mandat EIB-a za vanjsko kreditiranje (uspostavljen 1977.) ima već dosta dugu tradiciju, razdoblje uspostave EFSU-a završilo je tek 2022., a razdoblje uspostave EFOR-a 2024. S druge strane, faza ulaganja u okviru programa InvestEU, fonda EFOR+i Okvira za ulaganje u Ukrajinu tek je nedavno započela. Te različite faze provedbe za šest programa proračunskog jamstva prikazane su u prethodnoj tablici. Kad je riječ o mandatu EIB-a za vanjsko kreditiranje i EFSU-u, brojke pokazuju da se partnerima u provedbi zajamčio gotovo maksimalni iznos jamstava, a partneri u provedbi obvezali su se poduprijeti operacije do tih punih iznosa. S druge strane, novija proračunska jamstva kao što su fond EFOR+, program InvestEU i Okvir za ulaganje u Ukrajinu u znatno su ranijoj fazi povećanja.
Nova proračunska jamstva kao što su program InvestEU, fond EFOR+ i Okvir za ulaganje u Ukrajinu temelje se na iskustvu sa starijim jamstvima i imaju slična obilježja. Međutim, program InvestEU, fond EFOR+ i Okvir za ulaganje u Ukrajinu imaju više partnera u provedbi („otvorena arhitektura”) i obuhvaćaju veći broj različitih proizvoda.
2.2.Zajmovi s rezervacijama za financijsku pomoć trećim zemljama
Nepredviđene obveze u okviru ovog naslova proizlaze iz financijske pomoći koja se pruža u obliku zajmova u okviru programa makrofinancijske pomoći (MFA)
i zajmova Euratoma trećim zemljama
. Zajmovi odobreni Ukrajini u okviru programa makrofinancijske pomoći + i Instrumenta za Ukrajinu u iznosu od 31,1 milijardu EUR krajem 2024. osigurani su prostorom u proračunu i razmatraju se u odjeljku 2.3.
Financijska potpora trećim zemljama u obliku bilateralnih zajmova EU-a uglavnom se odobrava u okviru programa makrofinancijske pomoći, koji je usmjeren na treće zemlje koje se suočavaju s krizom platne bilance. U 2024. isplaćeni su novi zajmovi makrofinancijske pomoći u iznosu od 1,15 milijardi EUR
.
U Okviru za ulaganja na zapadnom Balkanu 2024. uspostavljeni su aranžmani za davanje zajmova u iznosu do 4 milijarde EUR za šest zemalja kandidatkinja ili potencijalnih kandidatkinja, a isplata prvih obroka trebala bi započeti 2025. Usto, za Moldovu je uspostavljen poseban instrument za kreditiranje (1,5 milijardi EUR), a isplata sredstava trebala bi započeti 2025. Osim zajmova makrofinancijske pomoći trećim zemljama, na datum 31. prosinca 2024. još nisu bili podmireni zajmovi Euratoma u iznosu od 300 milijuna EUR odobreni za ukrajinski program za nuklearnu energiju.
Tablica 2: Nepodmireni iznosi zajmova trećim zemljama* (na datum 31. prosinca 2024.) (u milijunima EUR)
|
|
Nepodmireni zajmovi
|
Obračunate kamate
|
Ukupno
|
|
MFA(*)
|
15 738
|
118
|
15 856
|
|
Euratom
|
300
|
1
|
301
|
|
Ukupno
|
16 038
|
119
|
16 157
|
(*)Isključujući zajmove za Ukrajinu u okviru programa makrofinancijske pomoći + i zajmove u okviru Instrumenta za Ukrajinu (koji se pokrivaju prostorom u proračunu).
Zajmovi trećim zemljama obično se financiraju „naizmjeničnim” operacijama uzimanja zajmova, tj. svaki se zajam financira odgovarajućom obveznicom EU-a koja u smislu dospijeća, kamatne stope i roka otplate u potpunosti odgovara zajmu EU-a. Od siječnja 2023. uspostavljen je drukčiji pristup, odnosno jedinstveni pristup financiranju, kao opća metoda uzimanja zajmova za obveznice EU-a
. U okviru jedinstvenog pristupa financiranju Komisija sve primitke od izdavanja obveznica drži u središnjim zalihama sredstava, a zatim ih interno dodjeljuje različitim programima politike. Ulagači koji ulažu u obveznice EU-a izloženi su niskom kreditnom riziku EU-a, a ne kreditnom riziku krajnje zemlje korisnice. Ta je obveza za EU nepredviđena obveza jer je zemlja korisnica ugovorno obvezna osigurati tok prihoda za otplatu obveznica EU-a. Sve dok korisnik zajma ispunjava svoje obveze, za podmirenje duga EU-a nije potreban odljev sredstava EU-a.
Kao mjera opreza u slučaju da zemlja korisnica ne otplati kamate ili glavnicu primljenog zajma, u proračunu EU-a izdvajaju se rezervacije za te zajmove. Obično se, i u skladu s postojećim zakonodavstvom, 9 % vrijednosti zajmova drži kao rezervacija za zajmove makrofinancijske pomoći ili Euratoma trećim zemljama u namjenskim odjeljcima zajedničkog fonda za rezervacije. Razine rezervacija za te zajmove detaljnije su opisane u odjeljku 3.2.
Iznose otplate navedene u tablici 3 stoga treba shvatiti kao najveće moguće iznose koji se mogu pozvati u odnosu na rezervacije u razdoblju od 2025. do 2030
Tablica 3: Godišnji raspored vraćanja nepodmirenih zajmova s rezervacijama trećim zemljama (glavnica i kamate) iz postojećih programa za razdoblje 2025. – 2030. (na datum 31. prosinca 2024.) (u milijunima EUR)
|
Godina
|
Euratom
|
MFA
|
Svi programi
|
|
2025.
|
1
|
162
|
163
|
|
2026.
|
1
|
410
|
411
|
|
2027.
|
51
|
442
|
493
|
|
2028.
|
51
|
441
|
492
|
|
2029.
|
0
|
1185
|
1185
|
|
2030.
|
100
|
308
|
408
|
|
Ukupno
|
204
|
2948
|
3 152
|
2.3.Zajmovi osigurani prostorom u proračunu
Nepredviđene obveze u okviru ovog naslova proizlaze iz zajmova državama članicama (tj. zajmova u okviru instrumenta za platnu bilancu
, zajmova Mehanizma za europsku financijsku stabilnost (MEFS)
, zajmova u okviru instrumenta Euratoma, zajmova u okviru instrumenta SURE
i zajmova u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost koji se pružaju radi potpore ulaganjima i reformama). Osim toga, zajmovi Ukrajini odobreni 2023. i 2024. (18 milijardi EUR u zajmovima u okviru programa makrofinancijske pomoći + i 13,1 milijarda EUR u zajmovima odobrenima u okviru Instrumenta za Ukrajinu) osigurani su i prostorom u proračunu u okviru gornje granice vlastitih sredstava.
Za nepredviđene obveze koje proizlaze iz zajmova državama članicama i nedavnih zajmova Ukrajini nisu izdvojene ex ante rezervacije. Umjesto toga, one su zaštićene mogućnošću da se od država članica zatraže dodatna „vlastita sredstva” u okviru proračunskog okvira EU-a (do gornjih granica vlastitih sredstava, tj. korištenjem „prostora u proračunu”).
To znači da bi, ako korisnik ne ispuni svoje obveze prema EU-u, EU imao pravo, kao krajnju mjeru i tek nakon što iscrpi sve druge mogućnosti za pronalaženje rješenja unutar postojećeg višegodišnjeg financijskog okvira, pozvati države članice da pokriju predmetni iznos. Takvi pozivi za sredstva bili bi iznad gornjih granica VFO-a, ali unutar gornje granice vlastitih sredstava.
Noviji zajmovi (zajmovi u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost i zajmovi u okviru instrumenta makrofinancijske pomoći + za Ukrajinu i Instrumenta za Ukrajinu) financiraju se primjenom jedinstvenog pristupa financiranju, u okviru kojeg se zajmovi korisnicima odobravaju s dugim rokom otplate, s obično produljenim razdobljem u kojem se glavnica ne otplaćuje, nakon čega slijedi dugo razdoblje s malom godišnjom amortizacijom glavnice
.
Komisija je 2024. djelujući u ime EU-a provodila četiri programa u okviru kojih je državama članicama odobravala zajmove. U okviru prva tri programa 2024. nisu isplaćeni novi zajmovi. Pojedinosti o ta četiri programa navedene su u točkama u nastavku:
·instrument za platnu bilancu uspostavljen je 2002. radi pomoći državama članicama EU-a izvan europodručja koje imaju ili kojima prijeti rizik od poteškoća s platnom bilancom,
·MEFS je uspostavljen 2010. kako bi se pružila financijska potpora državama članicama koje imaju ili kojima prijete ozbiljne financijske poteškoće zbog izvanrednih okolnosti koje su izvan njihove kontrole,
·program SURE dogovoren je u lipnju 2020. kako bi se pomoglo u financiranju iznenadnih i znatnih povećanja javnih rashoda povezanih s programima skraćenog radnog vremena i sličnim mjerama koje su uvedene kao odgovor na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19. Budući da je taj instrument za izvanredne situacije uspostavljen prije stupanja na snagu povećanja gornje granice vlastitih sredstava
i prostora u proračunu za 2020., sve države članice dogovorile su se da će osigurati neopoziva i bezuvjetna jamstva na zahtjev u iznosu od 25 % najvećeg iznosa financijske pomoći
. Doprinos svake države članice ukupnom iznosu jamstva proporcionalan je njezinu relativnom udjelu u ukupnom BND-u EU-a (na temelju proračuna EU-a za 2020.),
·Mehanizam za oporavak i otpornost središnji je stup programa NextGenerationEU (NGEU) (2020.)
i privremeni instrument za potporu reformama i ulaganjima u državama članicama s krajnjim ciljem olakšavanja oporavka od pandemije bolesti COVID-19 uz istodobno podupiranje zelene i digitalne tranzicije. U okviru instrumenta EU-a za oporavak Komisija pozajmljuje sredstva koja se zatim u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost koriste za financiranje reformi i ulaganja u državama članicama. Financiranje može biti u obliku zajma (povratna potpora) ili bespovratnih sredstava (bespovratna potpora). Samo zajmovi u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (za razliku od bespovratnih sredstava u okviru tog mehanizma) dovode do nastanka nepredviđenih obveza te se stoga za potrebe ovog izvješća razmatraju samo ti zajmovi.
Krajem 2024. u proračunu EU-a nastale su nepredviđene obveze u okviru dva programa za potporu Ukrajini, koje su knjižene po prostoru u proračunu. Prvi je program makrofinancijske pomoći +, čiji su nepodmireni iznosi krajem 2023. dosegnuli 18 milijardi EUR, pri čemu 2024. nisu isplaćeni novi dodatni zajmovi. Drugi je program Instrument za Ukrajinu (krajem 2024. nije bila podmirena 13,1 milijarda EUR). Troškovi kamata u okviru oba programa subvencioniraju se u razdoblju do kraja 2027. kako bi ti zajmovi bili još povoljniji, uz različite aranžmane. Države članice pokrivaju troškove kamata zajmova makrofinancijske pomoći + vanjskim namjenskim prihodima iz proračuna EU-a, dok se iz proračuna EU-a pokrivaju troškovi kamata na zajmove u okviru Instrumenta za Ukrajinu.
Tablica 4: Isplaćeni zajmovi osigurani prostorom u proračunu EU-a (na datum 31. prosinca 2024.) (u milijunima EUR)
|
|
Isplaćeni zajmovi
|
Obračunate kamate
|
Ukupno
|
|
Instrument za platnu bilancu
|
200
|
1
|
201
|
|
MEFS
|
42 000
|
380
|
42 380
|
|
SURE
|
98 355
|
104
|
98 459
|
|
RRF (zajmovi)
|
108 686
|
1434
|
110 120
|
|
Makrofinancijska pomoć +
|
18 000
|
273
|
18 273
|
|
Instrument za Ukrajinu
|
13 112
|
205
|
13 317
|
|
Ukupno
|
280 353
|
2 397
|
282 750
|
Od kraja 2023. do kraja 2024. najviše su se povećali zajmovi u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, uz povećanje s 79,6 milijardi EUR na 110,1 milijardu EUR, odnosno za 30,5 milijardi EUR od kraja 2023. (+38,3 %). Ukupni nepodmireni iznosi ukupno su se povećali s 239,7 milijardi EUR na kraju 2023. na 282,8 milijardi EUR na kraju 2024., što je povećanje od 43 milijarde EUR (+17,9 %).
U tablici 5 u nastavku prikazani su iznosi ukupnih godišnjih otplata (glavnica uvećana za kamate) koje duguju svi korisnici zajmova EU-a odobrenih u kontekstu: i. financijske pomoći državama članicama i ii. financijske pomoći Ukrajini u okviru programa makrofinancijske pomoći + i Instrumenta za Ukrajinu.
Za svaku razmatranu godinu ti su iznosi pokazatelj teoretskog maksimalnog odljeva koji će se pokriti iz proračuna EU-a u vezi s nepredviđenim obvezama koje proizlaze iz financijske pomoći državama članicama i Ukrajini na kraju 2024.
Tijekom razdoblja sljedećeg VFO-a (do 2034.) otplate glavnice i kamata korisnika zajmova (tj. isključujući zajmove u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost) relevantne za trajnu gornju granicu u prosjeku iznose 9,2 milijarde EUR svake godine. Otplate glavnice i kamata korisnika zajmova osigurane gornjom granicom instrumenta NGEU (tj. zajmovi u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost) u prosjeku iznose 2,8 milijardi EUR godišnje u razdoblju 2025. – 2034.
Tablica 5: Godišnji raspored vraćanja nepodmirenih zajmova osiguranih prostorom u proračunu (glavnica i kamate) iz postojećih programa za razdoblje 2025. – 2030. (na datum 31. prosinca 2024.) (u milijunima EUR)
|
Godina
|
Instrument za platnu bilancu
|
MEFS
|
SURE
|
Zajmovi u okviru RRF-a (*)
|
Makrofinancijska pomoć +
(**)
|
Instrument za Ukrajinu(***)
|
Svi programi
|
|
2025.
|
206
|
306
|
8217
|
2215
|
570
|
320
|
11 834
|
|
2026.
|
0
|
6913
|
8327
|
2216
|
570
|
391
|
18 417
|
|
2027.
|
0
|
3587
|
327
|
2216
|
570
|
391
|
7091
|
|
2028.
|
0
|
4612
|
10 327
|
2219
|
571
|
392
|
18 121
|
|
2029.
|
0
|
1790
|
8464
|
2218
|
571
|
391
|
13 434
|
|
2030.
|
0
|
371
|
10 327
|
2216
|
570
|
391
|
13 875
|
|
Ukupno
|
206
|
17 579
|
45 989
|
13 300
|
3423
|
2277
|
82 772
|
(*) Kamate za zajmove iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru programa NGEU izračunavaju se na pomičnoj osnovi u skladu sa specifičnom metodologijom (vidjeti Provedbenu odluku Komisije C(2022) 9701 final od 19.12.2022.). Prethodno navedena godišnja kamata za te zajmove stoga je procjena koja se temelji na trenutačnim uvjetima financiranja. (**) U skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2022/2463 EU svake godine na zahtjev Ukrajine može odobriti subvenciju kamatnih stopa za pokrivanje troškova kamata povezanih sa zajmovima makrofinancijske pomoći +.
(***) U skladu s člankom 23. Uredbe (EU) 2024/792 Ukrajina svake godine može zatražiti subvenciju kamatnih stopa za pokrivanje troškova kamata povezanih sa zajmovima odobrenima u okviru Instrumenta za Ukrajinu.
2.4.Pregled nepredviđenih obveza na kraju 2024.
Na kraju 2024. proračun EU-a bio je izložen nepredviđenim obvezama u ukupnom iznosu od 410 milijardi EUR, koji se može raščlaniti na: i. više od 300 milijardi EUR koje se odnose na zajmove odobrene državama članicama i trećim zemljama i ii. 110 milijardi EUR koje se odnose na jamstva dana u okviru EFSU-a, programa InvestEU, mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje, fondova EFOR i EFOR+ te Okvira za ulaganje u Ukrajinu. Najveći skup izloženosti proračuna EU-a proizlazi iz programa zajmova državama članicama.
Slika 1: Raščlamba nepredviđenih obveza prema izvoru (na datum 31. prosinca 2024.)
(*) Na temelju ukupnog iznosa „najvišeg raspoloživog jamstva potpisanog s partnerima u provedbi” (vidjeti tablicu 1).
Stalan uzlazni trend u razdoblju 2021. – 2024. ukazuje na sve veću važnost proračunskih jamstava i programa financijske pomoći za provedbu politika EU-a. Povećanje zabilježeno 2024. (+13 % u odnosu na prethodnu godinu) u skladu je s povećanjem zabilježenim od kraja 2022. do kraja 2023. (+ 16 %). Za usporedbu, od kraja 2021. do kraja 2022. zabilježeno je znatno povećanje od 40 %, počevši od niže polazne točke.
Slika 2: Raščlamba nepodmirenih nepredviđenih obveza po izvoru u razdoblju 2021. – 2024. (u milijardama EUR)
Najveći dio povećanja 2024. odnosi se na dodatne isplate zajmova u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost i financijsku pomoć Ukrajini. Nepredviđene obveze koje proizlaze iz programa proračunskih jamstava ostale su u 2024. uglavnom stabilne. Povećanje obveza koje proizlaze iz programa proračunskih jamstava zbog početka faze provedbe programa InvestEU, fonda EFOR+ i Instrumenta za Ukrajinu gotovo je u potpunosti nadoknađeno smanjenjem izloženosti u okviru mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje, EFSU-a i EFOR-a zbog izloženosti koje dospijevaju ili su poništene.
Nepredviđene obveze EU-a dodatno su se povećale 2025. u odnosu na:
i. dodatnu potporu trećim zemljama (posebno potporu Ukrajini u okviru Instrumenta za Ukrajinu i zajma makrofinancijske pomoći iz ubrzanja izvanrednih prihoda
);
ii. dodatne isplate zajmova državama članicama u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost;
iii. daljnji napredak u provedbi programa proračunskih jamstava (InvestEU, EFOR+ i Instrument za Ukrajinu); i
iv. provedbu novoodobrenih programa makrofinancijske pomoći Egiptu
i Jordanu
, zajedno s provedbom Okvira za ulaganja na zapadnom Balkanu
i Instrumenta za Moldovu
.
Isplata zajmova državama članicama u okviru Instrumenta za sigurnosne mjere za Europu (SAFE) započet će početkom 2026.
3.Ocjenjivanje održivosti nepredviđenih obveza EU-a
3.1.Okvir za ocjenjivanje
Ne dovodeći u pitanje procjenu rezervacija za određene financijske obveze tijekom njihova cijelog vijeka trajanja koja je potrebna u trenutku nastanka obveza, u članku 213. stavku 3. Financijske uredbe utvrđuje se da se „nepredviđene obveze, koje proizlaze iz proračunskih jamstava ili financijske pomoći koji terete proračun, smatraju [...] održivima ako je njihov predviđeni višegodišnji razvoj uskladiv s ograničenjima utvrđenima uredbom o višegodišnjem financijskom okviru iz članka 312. stavka 2. UFEU-a i gornjom granicom godišnjih odobrenih sredstava za plaćanje utvrđenih u članku 3. stavku 1. Odluke (EU, Euratom) 2020/2053.” (tj. s gornjim granicama VFO-a i gornjom granicom vlastitih sredstava).
To znači da bi sredstva koja EU može iskoristiti u jednoj godini u okviru trenutačnog VFO-a i gornje granice vlastitih sredstava trebala biti dovoljna za financiranje rashoda koji proizlaze iz VFO-a, kao i svih nepredviđenih obveza koje se mogu realizirati.
Konkretno, plaćanja koja se odnose na nepredviđene obveze s rezervacijama za proračunska jamstva i financijsku pomoć trećim zemljama moraju se financirati iz utvrđenih rezervacija, a sva daljnja plaćanja s rezervacijama moraju biti planirana u okviru VFO-a. U odjeljku 3.2. ovog izvješća prikazana je procjena primjerenosti raspoloživih rezervacija za ispunjavanje očekivanih i neočekivanih plaćanja koja proizlaze iz proračunskih jamstava i financijske pomoći trećim zemljama za obveze koje su postojale na kraju 2024.
Plaćanja povezana s realizacijom nepredviđenih obveza koje proizlaze iz financijske pomoći državama članicama i Ukrajini osigurane prostorom u proračunu mogu se financirati aktiviranjem dodatnih vlastitih sredstava do gornje granice utvrđene Odlukom o vlastitim sredstvima. Prostor u proračunu (tj. razlika između gornje granice vlastitih sredstava i vlastitih sredstava potrebnih za financiranje rashoda proračuna EU-a) predstavlja financijski kapacitet EU-a za pokrivanje dodatnih odljeva povezanih s realizacijom nepredviđenih obveza koje proizlaze iz financijske pomoći osigurane prostorom u proračunu
. Rezultati ocjene održivosti nepredviđenih obveza osiguranih prostorom u proračunu koje su postojale na kraju 2024. prikazani su u odjeljku 3.3. Odlukom o vlastitim sredstvima iz 2020. privremeno je povećana gornja granica vlastitih sredstava (za dodatnih 0,6 % BND-a do 2058.) kako bi se obuhvatile obveze nastale tijekom provedbe instrumenta NGEU, uključujući nepredviđene obveze osigurane prostorom u proračunu koje proizlaze iz zajmova državama članicama u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.
3.2.Ocjena održivosti nepredviđenih obveza s rezervacijama
a) Rezervacije raspoložive na kraju 2024.
Za nepredviđene obveze koje proizlaze iz proračunskih jamstava i financijske pomoći trećim zemljama izdvojene su rezervacije u proračunu EU-a na temelju konzervativne procjene očekivanih gubitaka tijekom vijeka trajanja za svaki instrument uvećanih za dodatnu sigurnosnu rezervu (za pokrivanje neočekivanih gubitaka). Rezervacije koje štite proračun EU-a od gubitaka koji mogu proizaći iz proračunskih jamstava i financijske pomoći trećim zemljama drže se u zajedničkom fondu za rezervacije.
Tržišna vrijednost neto imovine u zajedničkom fondu za rezervacije iznosila je 31. prosinca 2024. 23,2 milijarde EUR, u odnosu na 18,8 milijardi EUR na kraju 2023.
Za preostale godine ovog VFO-a Komisija će dodijeliti dodatne rezervacije za zajednički fond za rezervacije (posebno rezervacije povezane s programom InvestEU, fondom EFOR+ i Jamstvom za Ukrajinu), što će dovesti do daljnjeg povećanja zajedničkog fonda za rezervacije.
U skladu sa smjernicama za upravljanje imovinom zajednički fond za rezervacije održava likvidni diversificirani portfelj, prije svega ulaganjima u dužničke instrumente s visokim rejtingom, kao što su obveznice koje izdaju vlade, nadnacionalna tijela, državne agencije i trgovačka društva radi očuvanja kapitala tijekom razdoblja ulaganja. Portfelj zajedničkog fonda za rezervacije bio je na kraju godine dobro diversificiran u raznim vrstama imovine koje su među prihvatljivim vrijednosnicama s fiksnim prinosom, uključujući određenu ograničenu izloženost na osnovi vrijednosnih papira koji nisu u eurima, fondove vlasničkog kapitala čijim se udjelima trguje na burzi te novac ili novčane ekvivalente.
Zajednički fond za rezervacije ostvario je 2024. godišnji povrat od +3,57 %, čime je premašio svoju referentnu vrijednost portfelja (+3,31 %)
.
Iako se sredstvima koja se drže u zajedničkom fondu za rezervacije upravlja u skladu s jedinstvenom investicijskom politikom i s pomoću zajedničke infrastrukture, rezervacije se izdvajaju za program (ili državu članicu) koji je izvor proračunskih rezervacija.
Zajednički fond za rezervacije sastojao se 31. prosinca 2024. od 18 odjeljaka (od kojih je 15 bilo potpuno operativno i sadržavalo je sredstva), uključujući odjeljke za sve programe jamstva koji su u tijeku, i odjeljak Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja (GFEA) (koji obuhvaća naslijeđene zajmove u okviru mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje, Euratoma i makrofinancijske pomoći) i odjeljke za zajmove makrofinancijske pomoći i zajmove Euratoma nakon 2020. Od 18 odjeljaka, 11 ih se odnosilo na izloženosti EU-a, a sedam na odjeljke država članica u okviru programa InvestEU, u kojima države članice koje daju doprinos imaju rezervacije i snose isključivu odgovornost za povezane nepredviđene obveze.
Rezervacije za zajmove makrofinancijske pomoć i zajmove Euratoma raspoređene su na više različitih odjeljaka zajedničkog fonda za rezervacije:
·naslijeđene izloženosti (7,3 milijarde EUR zajmova makrofinancijske pomoći i 300 milijuna EUR zajmova Euratoma) dio su odjeljka Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja,
·novi zajmovi makrofinancijske pomoći (2,7 milijardi EUR) odobreni nakon 2020., uključujući zajam hitne makrofinancijske pomoći Ukrajini u iznosu od 1,2 milijarde EUR odobren 2022., dio su odjeljka makrofinancijske pomoći nakon 2020.,
·za zajmove izvanredne makrofinancijske pomoći Ukrajini u iznosu od 6 milijardi EUR (izvanredna makrofinancijska pomoć I i II) uspostavljen je zaseban odjeljak jer ti zajmovi imaju dodatno pokriće rizika (tj. za taj paket zajmova izvanredne makrofinancijske pomoći Ukrajini potrebna je stopa pokrića od 70 %: 9 % uplaćenih rezervacija iz proračuna EU-a i 61 % jamstava država članica plativih na poziv).
Tablica 6: Odjeljci zajedničkog fonda za rezervacije (na datum 31. prosinca 2024.)
|
Odjeljak
|
Tržišna vrijednost u EUR
|
|
Odjeljci otvoreni 2021.
|
|
|
EFSU
|
8 880 303 796
|
|
GFEA
|
3 225 691 236
|
|
EFOR
|
761 545 053
|
|
InvestEU
|
5 530 142 834
|
|
Odjeljci otvoreni 2022.
|
|
|
EFOR+
|
2 942 175 755
|
|
Makrofinancijska pomoć nakon 2020.
|
128 662 218
|
|
Program izvanredne makrofinancijske pomoći Ukrajini
|
240 575 443
|
|
Zajmovi Euratoma nakon 2020.
|
–
|
|
Prenamijenjeni zajmovi Ukrajini u okviru mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje
|
–
|
|
Jamstvo u okviru programa InvestEU za Rumunjsku
|
187 974 119
|
|
Jamstvo u okviru programa InvestEU za Češku
|
44 099 187
|
|
Jamstvo u okviru programa InvestEU za Finsku
|
30 657 774
|
|
Jamstvo u okviru programa InvestEU za Grčku
|
252 204 112
|
|
Operacije mješovitog financiranja u okviru programa InvestEU
|
667 045 123
|
|
Odjeljci otvoreni 2023.
|
|
|
Jamstvo u okviru programa InvestEU za Bugarsku
|
79 674 706
|
|
Jamstvo u okviru programa InvestEU za Maltu
|
7 939 418
|
|
Odjeljci otvoreni 2024.
|
|
|
Jamstvo za Ukrajinu
|
201 878 310
|
|
Jamstvo u okviru programa InvestEU za Španjolsku
|
–
|
|
UKUPNO
|
23 180 569 085
|
b) Ocjena održivosti proračunskih jamstava
Kako je objašnjeno u odjeljku 2.1., proračunska jamstva EU-a znatno se razlikuju u smislu ciljeva politike, struktura podjele rizika i profila rizičnosti temeljnih operacija. To pak može dovesti do različite stope rezervacija za različite programe, na temelju ukupne vrijednosti adherentne riziku
koja osigurava odgovarajuću pokrivenost potencijalnih gubitaka na određenoj (unaprijed definiranoj) razini pouzdanosti. Analiza provedena u okviru najnovijeg izvješća na temelju članka 41. stavka 5. Financijske uredbe potvrđuje da su raspoloživi iznosi rezervacija za relevantne odjeljke zajedničkog fonda za rezervacije u skladu sa zahtjevima odgovarajućih uredaba. Za programe EFSU-a i EFOR-a utvrđen je višak rezervacija.
Na temelju dostupnih podataka o neto gubicima tijekom vijeka trajanja na datum 31. prosinca 2024. u pogledu proračunskih jamstava koja su na snazi na taj datum mogu se donijeti sljedeći zaključci:
·EFSU je u cijelosti uspostavljeno proračunsko jamstvo za koje je rok za potpisivanje istekao krajem 2022. Stoga Komisija mora procijeniti postoji li višak rezervacija/potreba za nadopunom u skladu s člankom 216. stavkom 4. Financijske uredbe. Komisija je ove godine zaključila da je ciljna stopa rezervacija EFSU-a od 35 % i dalje primjerena (tj. u procjeni rizika na temelju analize vrijednosti adherentne riziku s razinom pouzdanosti od 95 % predložena je potrebna stopa rezervacija od 34 % (povećanje u odnosu na 31 % prethodne godine)). Postojeće rezervacije za izloženosti EFSU-a (38,7 %) premašuju ciljnu stopu rezervacija od 35 %. Zakonom je propisano da se taj višak rezervacija EFSU-a u iznosu od 853 milijuna EUR može koristiti za financiranje troškova rezerviranja za jamstvo EU-a u okviru programa InvestEU, a preostalim dijelom financirat će se Instrument za kreditiranje u javnom sektoru,
·EFOR je također u potpunosti uspostavljeno proračunsko jamstvo od kraja 2024. Analiza rizika pokazuje da je trenutačno ciljna stopa rezervacija od 50 % i dalje primjerena. U usporedbi s relevantnom referentnom vrijednošću
postoji višak rezervacija u iznosu od 321,4 milijuna EUR, a na temelju ciljne stope rezervacija višak iznosi 405 milijuna EUR,
·Jamstveni fond za vanjska djelovanja, u kojem se drže rezervacije za zajmove makrofinancijske pomoći prije 2021., zajmove Euratoma i mandat EIB-a za vanjsko kreditiranje, trenutačno ima de facto stopu rezervacija od 9,96 % (ne uzimajući u obzir prenamijenjene zajmove Ukrajini u okviru mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje), u usporedbi s ciljnom stopom rezervacija utvrđenom u Uredbi o Jamstvenom fondu za vanjska djelovanja od 9 %. Kad je riječ o prenamijenjenim zajmovima Ukrajini u okviru mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje, Komisija smatra da je stopa rezervacija od 70 % i dalje primjerena,
·Program InvestEU, fond EFOR+ i Okvir za ulaganje u Ukrajinu još su u fazi širenja, što znači da temeljni portfelji i rezervacije još nisu u potpunosti uspostavljeni. Stoga je prerano donositi zaključke o primjerenosti stopa rezervacija za ta jamstva.
c) Ocjena održivosti zajmova s rezervacijama za treće zemlje
Portfelj nepodmirenih zajmova makrofinancijske pomoći trećim zemljama sastoji se od zajmova raznolikom skupu: i. zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja za članstvo u EU-u, ii. zemalja i teritorija obuhvaćenih europskom politikom susjedstva i iii. drugih trećih zemalja koje imaju presudnu ulogu za regionalnu stabilnost i koje su strateški važne za EU te politički, gospodarski i zemljopisno bliske EU-u.
Razmatranja navedena u tri točke u nastavku podupiru tvrdnju o daljnoj primjerenosti ukupne ciljne stope rezervacija od 9 % za zajmove makrofinancijske pomoći:
·gospodarski položaj korisnika makrofinancijske pomoći, uzimajući u obzir čimbenike kao što su BDP po stanovniku, relativna zrelost gospodarstva, blizina gospodarstvu EU-a itd.,
·izravna povezanost i ovisnost programa makrofinancijske pomoći o postojećem programu isplate MMF-a te zadovoljavajući rezultati u njegovoj provedbi, čime bi se trebala osigurati financijska održivost treće zemlje, a time i moguća otplata sredstava Unije,
·procjena gospodarskog stanja korisnika makrofinancijske pomoći i nedavnih makroekonomskih kretanja u partnerskim zemljama.
Kad je riječ o likvidnosnom riziku, treba uzeti u obzir i da su trenutačna struktura zajmova makrofinancijske pomoći, rokovi dospijeća i otplata od strane korisnika dobro raspoređeni na tekući i naknadne VFO-e (kako je navedeno u konsolidiranoj godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji EU-a), čime se smanjuje opseg izloženosti proračuna EU-a čak i u slučaju kašnjenja otplate ili neispunjavanja obveza. Osim toga, likvidnost zajedničkog fonda za rezervacije djeluje kao zaštitni sloj, čime se osigurava dostatna likvidnost u slučaju mogućih financijskih poremećaja.
|
Okvir 2: Nepredviđene obveze EU-a koje proizlaze iz financijske potpore Ukrajini – glavna kretanja od 2024. do 2025.
Od invazije Rusije na Ukrajinu 2022. EU dosljedno pruža snažnu političku, gospodarsku, vojnu, financijsku i humanitarnu pomoć Ukrajini. U tablici 7 u nastavku prikazan je cijeli skup izravnih i neizravnih izloženosti prema Ukrajini u okviru postojećih programa na datum 30. lipnja 2025.
Glavni instrument za pružanje financijske potpore Ukrajini za razdoblje od 2024.– 2027. jest Instrument za Ukrajinu, ukupnog kapaciteta do 50 milijardi EUR za razdoblje 2024. – 2027.
EU se 2024. obvezao osigurati dodatni zajam makrofinancijske pomoći u iznosu od 18,1 milijardu EUR u kontekstu inicijative skupine G7 o zajmovima Ukrajini iz ubrzanja izvanrednih prihoda
. Zajam, koji će se u potpunosti isplatiti tijekom 2025., otplatit će se prihodima od imobilizirane ruske državne imovine u EU-u putem Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini
kojim upravlja Europska komisija. Prihodima od imobilizirane imovine pokrit će se i troškovi kamatnih stopa tih zajmova.
Zajmovi u okviru Instrumenta za Ukrajinu (33 milijarde EUR za razdoblje 2024. – 2027.) i zajam makrofinancijske pomoći iz ubrzanja izvanrednih prihoda (18,1 milijarda EUR za razdoblje 2024. – 2027.) dobivaju se uz visoku razinu povlastica s obzirom na subvencioniranje kamata i dugo razdoblje otplate od 35 odnosno 45 godina, uključujući desetogodišnje razdoblje odgode. Na taj se način smanjuje godišnje opterećenje javnih financija Ukrajine, a rizici za proračun EU-a svode se na najmanju moguću mjeru. Krajem lipnja 2025. nepodmireni zajmovi u okviru Instrumenta za Ukrajinu ukupno su iznosili 16,2 milijarde EUR, a u prvoj polovini 2025. u okviru zajma makrofinancijske pomoći iz ubrzanja izvanrednih prihoda isplaćeno je 7 milijardi EUR.
Proračunsko pokriće za nepredviđene obveze koje proizlaze iz zajmova Ukrajini od 2023. osigurano je prostorom u proračunu (koji se razmatra u sljedećem odjeljku). Na zajmove odobrene Ukrajini krajem 2022. (makrofinancijska pomoć u iznosu od 6 milijardi EUR i prenamijenjeni zajmovi u iznosu od 1,59 milijardi EUR u okviru mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje) primjenjuje se proračunsko pokriće od 70 %
.
U skladu s člankom 13. Odluke (EU) 2022/1628 o makrofinancijskoj pomoći Komisija je krajem lipnja 2025. preispitala primjerenost stope rezervacija od 70 % u kontekstu izvješća na temelju članka 41. stavka 5. Financijske uredbe. Nakon tog preispitivanja Komisija je zaključila da za razdoblje koje se procjenjuje ne postoje dostatni, novi, trajni i značajni elementi koji bi opravdali promjenu stope rezervacija od 70 %. Najnovija kretanja, uključujući rezultate osme revizije proširenog aranžmana MMF-a u okviru programa proširenog instrumenta za financiranje za Ukrajinu, potvrđuju da je stopa rezervacija od 70 % za poslijeratne izloženosti prema toj zemlji i dalje primjerena
.
|
Tablica 7: Nepodmirene izravne i neizravne izloženosti prema Ukrajini (kapital) u okviru postojećih programa (na datum 30. lipnja 2025.) (u milijunima EUR)
|
Izravne izloženosti
|
Nepodmireni iznos
|
Proračunska pokrivenost
|
|
Naslijeđena makrofinancijska pomoć
|
3810
|
9 %
|
|
Naslijeđeni zajmovi Euratoma
|
300
|
9 %
|
|
Hitna makrofinancijska pomoć
|
1200
|
9 %
|
|
Izvanredna makrofinancijska pomoć I + II
|
6000
|
9 % (+61 % jamstva država članica)
|
|
Makrofinancijska pomoć +
|
18 000
|
Prostor u proračunu
|
|
Instrument za Ukrajinu – prvi stup
|
13 200
|
Prostor u proračunu
|
|
Zajam makrofinancijske pomoći iz ubrzanja izvanrednih prihoda
|
7000
|
Prostor u proračunu
|
|
Ukupno
|
49 510
|
|
|
Neizravne izloženosti
|
|
|
|
Zajmovi u okviru mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje isplaćeni prije veljače 2022.
|
1708
|
9 %
|
|
Prvi paket EIB-a u okviru mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje
|
668
|
9 %
|
|
Drugi paket EIB-a u okviru mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje
|
1338
|
70 %
|
|
EFOR+ IW1
|
103
|
70 %
|
|
Jamstvo za Ukrajinu
|
1489
|
70 %
|
|
Ukupno
|
5306
|
|
3.3.Ocjena održivosti nepredviđenih obveza osiguranih prostorom u proračunu
Kapacitet proračuna EU-a da odgovori na realizaciju izloženosti povezane s nepredviđenim obvezama osiguranima prostorom u proračunu procjenjuje se primjenom okvira navedenog u točki 3.1.
Za obveze koje su obuhvaćene trajnom gornjom granicom vlastitih sredstava u godišnjoj procjeni uzimaju se u obzir nepodmirene izloženosti na datum 31. prosinca 2024. Kako je objašnjeno u okviru 1., to uključuje nepredviđene obveze povezane s trenutačnim stanjem uzimanja i davanja zajmova u okviru: EFSM-a, instrumenta za platnu bilancu, programa SURE, makrofinancijske pomoći + Ukrajini i Instrumenta za Ukrajinu. Novije nepredviđene obveze, kao što su one koje proizlaze iz zajma makrofinancijske pomoći iz ubrzanja izvanrednih prihoda i instrumenta SAFE, ocijenit će se u budućim godišnjim procjenama
.
Kad je riječ o obvezama iz instrumenta NGEU, u VFO-u za razdoblje 2021. – 2027. gornja granica vlastitih sredstava povećana je za 0,6 % BND-a EU-a isključivo kako bi se dala jamstva za ta izdanja. Tako se osigurava da EU raspolaže sredstvima za otplatu kamata i glavnice duga izdanog za financiranje bespovratne potpore (bespovratna sredstva u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost) i povratne potpore (zajmovi u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost) državama članicama. Budući da su troškovi kamata i otplata zajmova uključeni u buduće godišnje programiranje proračuna, samo zajmovi u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost čine nepredviđene obveze u proračunu. Osim toga, kako bi se primijenio konzervativan pristup, u ispitivanjima otpornosti na stres uzimaju se u obzir i obveznice koje dospijevaju i koje se planiraju obnoviti.
Prvi je korak izraditi središnji (osnovni) scenarij, koji odgovara očekivanom kretanju potrošnje i financijskom kapacitetu EU-a u narednim godinama. U tu se svrhu ovo izvješće temelji na objavljenom nacrtu proračuna za 2026. i dugoročnim predviđanjima budućih priljeva i odljeva proračuna EU-a
, u kojima se predviđaju prihodi i rashodi koji proizlaze iz VFO-a za razdoblje 2021. – 2027., instrumenta NextGenerationEU te sljedećeg VFO-a i Odluke o vlastitim sredstvima, u skladu s prijedlogom Komisije.
U tom središnjem scenariju trajna gornja granica vlastitih sredstava stoga je utvrđena na 1,4 % BND-a EU-a 2026. i 2027. te na 1,75 % BND-a EU-a od 2028.
Kad je riječ o instrumentu NextGenerationEU, u središnjem scenariju pretpostavlja se otplata počevši od 2028. s fiksnim godišnjim iznosom od 24 milijarde EUR, u skladu s prijedlogom Komisije o VFO-u.
U tom se scenariju predviđa osnovni prostor u proračunu u odnosu na koji se procjenjuje održivost nepredviđenih obveza nastalih na datum 31. prosinca 2024. u skladu s člankom 256. Financijske uredbe. Novije operacije uzimanja i davanja zajmova bit će obuhvaćene budućim godišnjim izvješćima.
Prema tom osnovnom scenariju i isključujući tekuću proračunsku godinu 2025. raspoloživi prostor u proračunu za pokrivanje postojećih i novih nepredviđenih obveza u razdoblju 2026. – 2034. u prosjeku iznosi otprilike 128,5 milijardi EUR godišnje u odnosu na razliku u okviru trajne gornje granice vlastitih sredstava i otprilike 111,4 milijarde EUR godišnje za privremenu gornju granicu od 0,6 % BND-a EU-a. U tom se osnovnom scenariju stoga pretpostavlja da se neće realizirati nijedna nepredviđena obveza.
Dodatnim ispitivanjima otpornosti na stres procjenjuje se održivost postojećih nepredviđenih obveza u ekstremnim scenarijima u razdoblju 2026. – 2034. Primjenom jedinstvenog pristupa nepredviđene obveze povezane s uzimanjem zajmova u okviru različitih programa prijavljuju se na integriran način, neovisno o tome odnose li se na rizik rashoda (planirana obnavljanja obveznica za bespovratna sredstva iz instrumenta NGEU) ili na rizik prihoda (planirana obnavljanja obveznica za zajmove državama članicama u okviru instrumenta NGEU ili zajmove Ukrajini u okviru makrofinancijske pomoći + i Instrumenta za Ukrajinu). Zbog toga je ispitivanje otpornosti prihoda i rashoda na stres objedinjeno u zajedničko ispitivanje u odnosu na prethodna izdanja izvješća. Ispitivanje otpornosti na stres obuhvaća tri vrste ispitivanja otpornosti na stres, koje su navedene u odlomcima u nastavku.
1)Ispitivanje otpornosti gospodarstva na stres U središnjem scenariju BND EU-a u skladu je s projekcijama stvarnog rasta i inflacije iz proljetne gospodarske prognoze Komisije 2025.
U ispitivanju otpornosti na stres predviđene stope nominalnog rasta niže su od osnovnog scenarija za jedan postotni bod za svaku godinu izvještajnog razdoblja
.
Tako se smanjuje nominalna vrijednost gornje granice vlastitih sredstava, a time i raspoloživi prostor u proračunu za prosječno 18,6 milijardi EUR godišnje za iznose koji nisu planirani u proračunu (prostor u proračunu) u okviru trajne gornje granice vlastitih sredstava te za 6,5 milijardi EUR u okviru privremene gornje granice vlastitih sredstava za instrument NGEU u razdoblju 2026. – 2034.
2)Ispitivanje otpornosti na stres na rashodovnoj i prihodovnoj strani proračuna U tom se scenariju predviđa teoretski najviši iznos rashoda VFO-a (tj. najveće moguće gornje granice za plaćanja u okviru VFO-a i svi pojedinačni posebni instrumenti, uključujući pričuvu za Ukrajinu). Važno je istaknuti sljedeće: i. to nije isto kao predviđanje odozdo prema gore i nije povezano s trenutačnim očekivanjima plaćanja EU-a, i ii. na rashodovnoj strani proračuna svaka odluka o povećanju potrošnje (unutar gornjih granica VFO-a) donosi se na prijedlog Komisije te je moraju odobriti Europski parlament i Vijeće kao proračunska tijela.
Kad je riječ o troškovima financiranja iz instrumenta NGEU, u tom se scenariju pretpostavlja da će se 50 % prekoračenja troškova u usporedbi s tehničkim ažuriranjem financijskog programiranja 2027. pokriti drugim raspoloživim proračunskim sredstvima, a ostalih 50 % Instrumentom EU-a za oporavak.
U tom ekstremnom scenariju procjenjuje se i bi li raspoloživi prostor u proračunu bio dovoljan ako bi se sve nepredviđene obveze osigurane prostorom u proračunu realizirale istodobno. U praktičnom smislu to bi značilo da zemlje koje koriste programe financijske pomoći (uglavnom države članice) ne bi ispunile svoje obveze otplate u roku. Za programe koji se financiraju na temelju jedinstvenog pristupa financiranju (i NGEU i relevantni programi VFO-a) u tom se ispitivanju otpornosti na stres pretpostavlja da se svi troškovi kamata pokrivaju iz proračuna i da su sva izdanja koja dospijevaju u određenoj godini otplaćena. U toj se hipotetskoj situaciji stoga ne uzimaju obzir planirana produljenja otplate duga.
Napominjemo da je to iznimno malo vjerojatan scenarij u kojem se ne uzimaju u obzir sve mjere koje Komisija može poduzeti kako bi izbjegla takvu situaciju (npr. reprogramiranje duga i aktivno upravljanje gotovinom).
Ovo ispitivanje otpornosti na stres pokazuje da je prostor u proračunu dostatan u scenariju teoretski najvećih rashoda u kojem nijedan korisnik ne ispunjava svoje obveze po zajmu. Nastali prostor u proračunu u okviru trajne gornje granice vlastitih sredstava iznosio bi u prosjeku 101,7 milijardi EUR u razdoblju 2026. – 2034., tj. 26,7 milijardi EUR manje nego u osnovnom scenariju.
Prostor u proračunu u okviru privremene gornje granice vlastitih sredstava od 0,6 % BND-a EU-a kojim se osiguravaju izdanja u okviru instrumenta NGEU smanjio bi se za prosječno 43 milijarde EUR godišnje, na razinu od prosječno 68,4 milijarde EUR u razdoblju od 2026. do 2034.
3)Ispitivanje otpornosti na kombinirani stres za gospodarske uvjete, prihode i rashode. Riječ je o ekstremnom scenariju koji je kombinacija nepovoljnih scenarija opisanih u dva prethodno navedena ispitivanja. U njemu bi se prostor u proračunu u okviru trajne gornje granice proračuna u prosjeku smanjio na 83,1 milijardu EUR u razdoblju od 2026. do 2034., a u okviru privremene gornje granice proračuna na 62 milijarde EUR. Čini se da ti iznosi čine veliku sigurnosnu rezervu kojom se osigurava financijski kapacitet EU-a da pokrije svoje obveze (koje proizlaze iz operacija u okviru instrumenta NGEU i izvan njega).
Detaljni rezultati za osnovni scenarij i scenarije ispitivanja otpornosti na stres navedeni su u Prilogu i sažeti na slikama 3 i 4 u nastavku.
Slika 3: gornja granica vlastitih sredstava i potrebe za vlastitim sredstvima u osnovnom scenariju i kombiniranim ispitivanjima osjetljivosti za trajnu gornju granicu
Slika 4: gornja granica vlastitih sredstava i potrebe za vlastitim sredstvima u osnovnom scenariju i kombiniranim ispitivanjima osjetljivosti za privremenu gornju granicu instrumenta NGEU
4.Zaključci
Na kraju 2024. iz proračuna EU-a isplaćena je potpora u iznosu od 410 milijardi EUR za nepredviđene obveze, raspoređena na više od 300 milijardi EUR nepredviđenih obveza koje proizlaze iz zajmova odobrenih državama članicama i trećim zemljama. Od toga se 252 milijarde EUR odnose na zajmove državama članicama, a 48 milijardi EUR na zajmove trećim zemljama. Osim toga, dodatnih 110 milijardi EUR u nepredviđenim obvezama proizlazi iz jamstava za ulaganja pruženih u okviru mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje, fondova EFSU, EFOR i EFOR+, programa InvestEU i programa u sklopu Okvira za ulaganje u Ukrajinu.
S obzirom na više zaštitnih mjera koje su predviđene okvirom EU-a za praćenje i upravljanje rizicima povezanima s nepredviđenim obvezama s rezervacijama i nepredviđenim obvezama osiguranima prostorom u proračunu te s obzirom na ocjenu održivosti iz ovog izvješća moguće je donijeti tri glavna zaključka. Ti su zaključci navedeni u tri točke u nastavku:
·rizicima koji proizlaze iz instrumenata s rezervacijama (tj. proračunskih jamstava i financijske pomoći trećim zemljama) pažljivo se upravlja i za njih su izdvojene odgovarajuće rezervacije. U toj se procjeni uzima u obzir sljedeće: i. podaci o prošlim neispunjenjima obveza i očekivanim gubicima, ii. mjere koje su uspostavljene kako bi se osiguralo da gubici ne prelaze unaprijed utvrđene razine dopuštenog odstupanja i iii. proračunske rezervacije koje su dostupne za pokrivanje potencijalnih plaćanja,
·financijski kapacitet EU-a na temelju postojećeg i predloženog pravnog okvira (tj. postojeće Odluke o vlastitim sredstvima i Uredbe o VFO-u te predložene Uredbe o VFO-u i Odluke o vlastitim sredstvima od 2028.) uglavnom je dostatan za pokrivanje gubitaka koji mogu proizaći iz zajmova osiguranih prostorom u proračunu odsad do kraja 2034.,
·prostor u proračunu ima dovoljno sredstava da se osigura pouzdanost financijskog sustava EU-a i njegova kreditna sposobnost čak i u ekstremnom negativnom scenariju kombiniranih negativnih učinaka na gospodarske uvjete, prihode i rashode. U takvom negativnom scenariju preostali prostor u proračunu u okviru trajne gornje granice vlastitih sredstava iznosio bi u prosjeku 83,1 milijardu EUR godišnje u razdoblju 2026. – 2034. i u prosjeku 62 milijarde EUR godišnje u okviru privremene gornje granice instrumenta NGEU od 0,6 % BND-a EU-a u istom razdoblju. Ti su iznosi sigurnosna rezerva za zaštitu od dodatnih negativnih gospodarskih šokova, potencijalnih novih potreba i budućih nepredviđenih obveza za operacije u okviru instrumenta NGEU i izvan njega. Taj rezultat temelji se na povećanju gornje granice vlastitih sredstava na 1,75 %, kako je Komisija predložila u kontekstu paketa VFO-a za razdoblje 2028. – 2034., i ističe njegovu važnost.
5.Prilozi:
Održivost i prostor u proračunu o odnosu na trajnu gornju granicu vlastitih sredstava (u milijardama EUR, u tekućim cijenama)
|
|
|
2026.
|
2027.
|
2028.
|
2029.
|
2030.
|
2031.
|
2032.
|
2033.
|
2034.
|
|
Osnovni scenarij
|
|
Gornja granica vlastitih sredstava (% BND-a)
|
|
1,40
|
1,40
|
1,75
|
1,75
|
1,75
|
1,75
|
1,75
|
1,75
|
1,75
|
|
Gornja granica vlastitih sredstava (u milijardama EUR)
|
a
|
269,6
|
278,7
|
359,7
|
371,5
|
383,1
|
394,8
|
406,8
|
419,0
|
431,5
|
|
Vlastita sredstva za financiranje proračuna (isklj. NGEU)
|
b
|
178,8
|
188,2
|
243,0
|
273,8
|
270,2
|
265,9
|
250,5
|
247,8
|
240,4
|
|
Prostor u proračunu u okviru trajne gornje granice
|
a-b
|
90,8
|
90,5
|
116,7
|
97,7
|
112,9
|
128,9
|
156,3
|
171,2
|
191,2
|
|
Ispitivanja otpornosti na stres
|
|
1. Ispitivanje otpornosti gospodarstva na stres
|
|
Gornja granica vlastitih sredstava
|
a
|
267,0
|
273,3
|
349,4
|
357,3
|
364,9
|
372,5
|
380,0
|
387,6
|
395,3
|
|
Vlastita sredstva za financiranje proračuna (isklj. NGEU)
|
b
|
178,8
|
188,2
|
243,0
|
273,8
|
270,2
|
265,9
|
250,5
|
247,8
|
240,4
|
|
Prostor u proračunu
|
a-b
|
88,2
|
85,1
|
106,4
|
83,6
|
94,7
|
106,5
|
129,5
|
139,8
|
154,9
|
|
2. Ispitivanje otpornosti rashoda i prihoda na stres
|
|
Gornja granica vlastitih sredstava
|
a
|
269,6
|
278,7
|
359,7
|
371,5
|
383,1
|
394,8
|
406,8
|
419,0
|
431,5
|
|
Vlastita sredstva za financiranje proračuna (isklj. NGEU)
|
b
|
178,8
|
188,2
|
243,0
|
273,8
|
270,2
|
265,9
|
250,5
|
247,8
|
240,4
|
|
Dodatna vlastita sredstva (do najveće gornje granice VFO-a i najvećeg iznosa za posebne instrumente) (*)
|
c
|
20,8
|
7,1
|
16,6
|
17,1
|
17,0
|
16,9
|
16,6
|
16,6
|
16,7
|
|
Izvanredna vlastita sredstva za pokrivanje nepredviđenih obveza izvan instrumenta NGEU (**)
|
d
|
17,2
|
7,1
|
16,4
|
11,8
|
12,2
|
11,1
|
6,4
|
5,2
|
7,8
|
|
Prostor u proračunu
|
a-b-c-d
|
52,8
|
76,2
|
83,8
|
68,8
|
83,7
|
100,9
|
133,3
|
149,4
|
166,6
|
|
3. Kombinirani negativni šok
|
|
Gornja granica vlastitih sredstava
|
a
|
267,0
|
273,3
|
349,4
|
357,3
|
364,9
|
372,5
|
380,0
|
387,6
|
395,3
|
|
Vlastita sredstva za financiranje proračuna (isklj. NGEU)
|
b
|
178,8
|
188,2
|
243,0
|
273,8
|
270,2
|
265,9
|
250,5
|
247,8
|
240,4
|
|
Dodatna vlastita sredstva (do najveće gornje granice VFO-a i najvećeg iznosa za posebne instrumente)
|
c
|
20,8
|
7,1
|
16,6
|
17,1
|
17,0
|
16,9
|
16,6
|
16,6
|
16,7
|
|
Izvanredna vlastita sredstva za pokrivanje nepredviđenih obveza izvan instrumenta NGEU
|
d
|
17,2
|
7,1
|
16,4
|
11,8
|
12,2
|
11,1
|
6,4
|
5,2
|
7,8
|
|
Prostor u proračunu
|
a-b-c-d
|
50,2
|
70,9
|
73,5
|
54,7
|
65,5
|
78,5
|
106,5
|
118,0
|
130,4
|
(*) Predviđaju se teoretski najveći rashodi za: 1. gornju granicu plaćanja VFO-a u razdoblju od 2026. do 2027. kako je utvrđena u najnovijoj tehničkoj prilagodbi i budućim prilagodbama do njihova potencijalnog maksimuma u jednoj godini i 2. godišnje gornje granice tematskih posebnih instrumenata (instrument fleksibilnosti, Europski fond za prilagodbu globalizaciji, pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi te pričuva za Ukrajinu). Od 2028. to uključuje potpunu mobilizaciju instrumenta fleksibilnosti i pričuve za Ukrajinu u obliku bespovratnih sredstava.
(**) To uključuje zaduživanje radi potpore u obliku zajmova u okviru MEFS-a, instrumenta SURE, programa makrofinancijske pomoći + i Instrumenta za Ukrajinu. U procjeni rizika za instrument SURE uzima se u obzir posebno protujamstvo, koje su odobrile sve države članice, u vrijednosti od 25 % najvećeg iznosa financijske pomoći.
Održivost i prostor u proračunu u odnosu na privremenu gornju granicu vlastitih sredstava iz instrumenta NGEU (u milijardama EUR, u tekućim cijenama)
|
|
|
2026.
|
2027.
|
2028.
|
2029.
|
2030.
|
2031.
|
2032.
|
2033.
|
2034.
|
|
Osnovni scenarij
|
|
Gornja granica vlastitih sredstava (0,6 % BND-a)
|
a
|
115,6
|
119,4
|
123,3
|
127,4
|
131,3
|
135,4
|
139,5
|
143,7
|
147,9
|
|
Vlastita sredstva za financiranje instrumenta NGEU (*)
|
b
|
8,0
|
5,0
|
24,0
|
24,0
|
24,0
|
24,0
|
24,0
|
24,0
|
24,0
|
|
Prostor u proračunu
|
a-b
|
107,5
|
114,4
|
99,3
|
103,4
|
107,3
|
111,4
|
115,5
|
119,7
|
123,9
|
|
Ispitivanja otpornosti na stres
|
|
1. Ispitivanje otpornosti gospodarstva na stres
|
|
Gornja granica vlastitih sredstava (0,6 % BND-a)
|
a
|
114,4
|
117,1
|
119,8
|
122,5
|
125,1
|
127,7
|
130,3
|
132,9
|
135,5
|
|
Vlastita sredstva za financiranje instrumenta NGEU
|
b
|
8,0
|
5,0
|
24,0
|
24,0
|
24,0
|
24,0
|
24,0
|
24,0
|
24,0
|
|
Prostor u proračunu
|
a-b
|
106,4
|
112,2
|
95,8
|
98,5
|
101,1
|
103,7
|
106,3
|
108,9
|
111,5
|
|
2. Ispitivanje otpornosti rashoda i prihoda na stres
|
|
Gornja granica vlastitih sredstava (0,6 % BND-a)
|
a
|
115,6
|
119,4
|
123,3
|
127,4
|
131,3
|
135,4
|
139,5
|
143,7
|
147,9
|
|
Vlastita sredstva za financiranje instrumenta NGEU
|
b
|
8,0
|
5,0
|
24,0
|
24,0
|
24,0
|
24,0
|
24,0
|
24,0
|
24,0
|
|
Dodatna izvanredna vlastita sredstva za instrument NGEU (prekoračenje troškova, nepredviđene obveze)
|
c
|
35,0
|
41,0
|
41,5
|
52,0
|
25,7
|
59,5
|
38,4
|
39,1
|
54,4
|
|
Prostor u proračunu
|
a-b-c
|
72,5
|
73,5
|
57,8
|
51,3
|
81,6
|
51,9
|
77,0
|
80,5
|
69,5
|
|
3. Kombinirani negativni šok
|
|
Gornja granica vlastitih sredstava (0,6 % BND-a)
|
a
|
114,4
|
117,1
|
119,8
|
122,5
|
125,1
|
127,7
|
130,3
|
132,9
|
135,5
|
|
Vlastita sredstva za financiranje instrumenta NGEU
|
b
|
8,0
|
5,0
|
24,0
|
24,0
|
24,0
|
24,0
|
24,0
|
24,0
|
24,0
|
|
Dodatna izvanredna vlastita sredstva za instrument NGEU (prekoračenje troškova, nepredviđene obveze)
|
c
|
35,0
|
41,0
|
41,5
|
52,0
|
25,7
|
59,5
|
38,4
|
39,1
|
54,4
|
|
Prostor u proračunu
|
a-b-c
|
71,4
|
71,2
|
54,3
|
46,5
|
75,4
|
44,2
|
67,9
|
69,8
|
57,1
|
(*) Za 2026. taj iznos u skladu je s odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u nacrtu proračuna za 2026. Iznos za 2027. odgovara financijskom programiranju proračunske linije Instrumenta EU-a za oporavak. Iznosi za 2028. i 2029. temelje se na Komisijinu prijedlogu sljedećeg VFO-a kako je naveden u izvješću o dugoročnim predviđanjima priljeva i odljeva proračuna (COM(2024) 573 final).