|
Službeni list |
HR Serija L |
|
2025/1042 |
28.5.2025 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2025/1042
оd 27. svibnja 2025.
o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz plosnatih valjanih proizvoda od željeza ili nelegiranog čelika prevučenih kositrom podrijetlom iz Narodne Republike Kine
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 9. stavak 4.,
budući da:
1. POSTUPAK
1.1. Pokretanje postupka
|
(1) |
Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 16. svibnja 2024. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom plosnatih valjanih proizvoda od željeza ili nelegiranog čelika prevučenih kositrom („proizvodi od pokositrenog (bijelog) lima”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetna zemlja”, „Kina” ili „NRK”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”). |
|
(2) |
Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju pritužbe koju je 2. travnja 2024. podnijela Europska federacija proizvođača željeza i čelika („EUROFER” ili „podnositelj pritužbe”). Pritužba je podnesena u ime Unijine industrije proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su dostatna osnova za pokretanje ispitnog postupka. |
1.2. Evidentiranje
|
(3) |
Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2024/2731 (3) uvela obvezno evidentiranje uvoza proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima. |
1.3. Privremene mjere
|
(4) |
U skladu s člankom 19.a osnovne uredbe Komisija je 17. prosinca 2024. stranama dostavila sažetak predloženih pristojbi i pojedinosti o izračunu dampinških marži i marži dostatnih za uklanjanje štete nanesene industriji Unije. Zainteresirane strane pozvane su da u roku od tri radna dana dostave primjedbe na točnost izračuna. |
|
(5) |
Komisija je zaprimila primjedbe i od društava Baoshan Iron & Steel Co., Ltd. i WISCO-Nippon Steel Tinplate Co., Ltd. („Baosteel Group”) i od društva Shougang Jingtang United Iron & Steel Co., Ltd. („Shougang Jingtang”), ali nijedno društvo nije dostavilo primjedbe na točnost izračuna. |
|
(6) |
Komisija je 14. siječnja 2025. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2025/81 (4) („privremena uredba”) uvela privremene antidampinške pristojbe na uvoz proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima podrijetlom iz Narodne Republike Kine. |
1.4. Daljnji postupak
|
(7) |
Nakon objave osnovnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je uvedena privremena antidampinška pristojba („privremena objava”) grupa Baosteel Group, podnositelj pritužbe, društvo Shougang Jingtang, društvo Trivium Packaging B.V. („Trivium”), Kinesko udruženje za željezo i čelik („CISA”), udruženje korisnika Metal Packaging Europe („MPE”) i društvo Steelforce Packaging BV („Steelforce”) dostavili su pisane podneske u kojima su izrazili svoja mišljenja o privremenim nalazima u roku predviđenom člankom 2. stavkom 1. privremene uredbe. |
|
(8) |
Strankama koje su to zatražile omogućeno je da budu saslušane. Održano je saslušanje s podnositeljem pritužbe. U privremenoj fazi nisu zatražena saslušanja pred službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. |
|
(9) |
Komisija je nastavila prikupljati i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Pri donošenju konačnih nalaza Komisija je razmotrila primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane i prema potrebi revidirala svoje privremene zaključke. |
|
(10) |
Komisija je obavijestila sve zainteresirane strane o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih namjerava uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima podrijetlom iz Narodne Republike Kine („konačna objava”). Svim je strankama odobren rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na konačnu objavu. |
|
(11) |
Pisane primjedbe na konačnu objavu dostavili su grupa Baosteel Group, podnositelj pritužbe, Shougang Jingtang, CISA, MPE i Steelforce. |
|
(12) |
Nijedna stranka nije zatražila saslušanje nakon objave. Nijedna stranka nije zatražila intervenciju službenika za saslušanje. |
1.5. Tvrdnje o pokretanju postupka
|
(13) |
U svojim primjedbama na privremenu uredbu CISA se nije složila s Komisijinom ocjenom iz odjeljka 1.4. privremene uredbe, u kojem je Komisija odbacila tvrdnje CISA-e da pritužba nije sadržavala dostatne dokaze koji opravdavaju pokretanje ovog ispitnog postupka. |
|
(14) |
CISA je ustrajala i u svojim tvrdnjama da sažeci informacija koji nisu povjerljivi upotrijebljeni u pritužbi nisu bili dovoljno detaljni te je stoga povrijeđeno njezino pravo na obranu. CISA je navela da je Komisija pogrešno smatrala da su informacije dovoljno detaljne i da je trebalo ponovno podnijeti ispravno sažetu verziju pritužbe koja nije povjerljiva. |
|
(15) |
EUROFER je osporio te argumente tvrdeći da CISA nije potkrijepila svoje prethodne tvrdnje novim argumentima, već ih je samo ponovila. |
|
(16) |
Kad je riječ o stajalištu CISA-e sažetom u uvodnoj izjavi 14., Komisija je napomenula, u skladu s argumentom EUROFER-a, da CISA nije dostavila nove argumente ili dokaze zašto je Komisija pogriješila u svojem privremenom zaključku o tom pitanju. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju i ostala pri svojim zaključcima iz uvodne izjave 19. privremene uredbe da su podaci iz verzije pritužbe koja nije povjerljiva bili dovoljno detaljni da se može razumjeti bit informacija koje su dostavljene kao povjerljive i da u tom pogledu nisu povrijeđena prava na obranu. |
|
(17) |
Kad je riječ o njezinoj tvrdnji o nedostatnim dokazima u pritužbi, CISA je doista ponovila svoje stajalište da je Komisija pri ispitivanju dostatnosti dokaza za pokretanje ovog ispitnog postupka trebala posvetiti više pozornosti trećim čimbenicima koji potencijalno nanose štetu, posebno učinku rasta cijena sirovina i energije. CISA je tvrdila da je taj čimbenik sam po sebi pobijao važnost drugih čimbenika kao uzroka štete nanesene industriji Unije. |
|
(18) |
Komisija je istaknula da postojanje drugih čimbenika koji bi mogli utjecati na stanje industrije Unije ne podrazumijeva nužno da učinak dampinškog uvoza na tu industriju nije znatan niti umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između njih. Korelacija između pogoršanja stanja industrije Unije i povećanog prodora dampinškog uvoza koji se prodavao po cijenama koje su bile znatno niže od cijena industrije Unije uvelike je upućivala na postojanje uzročno-posljedične veze. |
|
(19) |
Nadalje, stvarnost rastućih troškova proizvodnje izričito je prepoznata u samoj pritužbi, u točkama od 159. do 161. i u točki 205. kao dio analize uzročno-posljedične veze. Stoga je taj čimbenik doista uzet u obzir u općoj ocjeni dostatnosti dokaza, kako je propisano člankom 5. stavkom 3. osnovne uredbe. |
|
(20) |
Komisija je stoga odbacila tvrdnje CISA-e i ponovno je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 6. do 26. privremene uredbe. |
|
(21) |
Nakon konačne objave CISA je ponovila iste tvrdnje i navela nedovoljno detaljan sažetak otvorene verzije pritužbe, nedostatne dokaze za pokretanje ispitnog postupka i neprocjenjivanje drugih čimbenika koji bi mogli uzrokovati štetu. |
|
(22) |
CISA je tvrdila da su stoga tijekom cijelog ispitnog postupka povrijeđena njezina prava na obranu. Budući da se te postupovne povrede ne mogu ispraviti u tako kasnoj fazi ispitnog postupka, CISA je tvrdila da bi ispitni postupak trebalo prekinuti. |
|
(23) |
Budući da nije bilo novih argumenata, Komisija je ostala pri svojem stajalištu iz uvodne izjave 20. S obzirom na to da Komisija nije utvrdila postupovne povrede u vezi s ovim ispitnim postupkom i da CISA nije dostavila konkretne dokaze za te povrede, Komisija je odbila zahtjev CISA-e za prekid ispitnog postupka. |
1.6. Odabir uzorka
|
(24) |
Nisu zaprimljene primjedbe na odabir uzorka proizvođača izvoznika, proizvođača iz Unije ili nepovezanih uvoznika. |
|
(25) |
Komisija je 14. siječnja 2025. od kineskog društva Jiangsu Kemao New Materials Technology Co., Ltd primila zahtjev da ga se uključi u ispitni postupak kao proizvođača izvoznika koji surađuje. |
|
(26) |
Kako je utvrđeno u odjeljku 5.3.1. Obavijesti o pokretanju postupka, samo za proizvođače izvoznike koji su pristali na to da ih se uključi u uzorak, ali nisu u njega odabrani, smatrat će se da surađuju (proizvođači izvoznici koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak). Stoga je taj zahtjev odbijen jer se društvo nije javilo u roku utvrđenom u odjeljku 5.3.1. točki (a) Obavijesti o pokretanju postupka u skladu s člankom 17. osnovne uredbe, kako je propisano člankom 9. stavkom 6. te uredbe. |
|
(27) |
Stoga se uzorci potvrđuju. |
1.7. Pojedinačno ispitivanje
|
(28) |
Nije zaprimljen nijedan zahtjev za pojedinačno ispitivanje. |
1.8. Odgovori na upitnik i posjeti radi provjere
|
(29) |
Dodatni posjeti radi provjere obavljeni su u tri povezana prodajna društva grupe Baosteel Group kako slijedi:
|
|
(30) |
Posjet radi provjere obavljen je i za korisnika Massilly Holding S.A.S („Massilly”). |
2. PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD
|
(31) |
U uvodnoj izjavi 41. privremene uredbe definiran je proizvod iz ispitnog postupka. Proizvod iz ispitnog postupka su plosnati valjani proizvodi od pokositrenog (bijelog) lima, od željeza ili nelegiranog čelika, prevučeni kositrom, neovisno jesu li prevučeni plastičnim materijalnom i/ili lakirani ili ne („proizvodi od pokositrenog (bijelog) lima”), trenutačno razvrstani u oznake KN 7210 11 00 , 7210 12 , ex 7210 70 , 7210 90 40 , ex 7210 90 80 , 7212 10 i ex 7212 40 (oznake TARIC 7210 70 10 15, 7210 70 80 20, 7210 70 80 92, 7210 90 80 20, 7212 40 20 10, 7212 40 80 12, 7212 40 80 30, 7212 40 80 80 i 7212 40 80 85). |
|
(32) |
U uvodnoj izjavi 43. privremene uredbe utvrđena je definicija predmetnog proizvoda, koji je proizvod iz ispitnog postupka podrijetlom iz Narodne Republike Kine. |
|
(33) |
Budući da nije bilo primjedbi o proizvodu iz ispitnog postupka, predmetnom proizvodu i istovjetnom proizvodu, potvrđuju se uvodne izjave od 41. do 50. privremene uredbe. |
3. DAMPING
3.1. Postupak za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe
|
(34) |
Nakon privremene objave udruženje kineskih izvoznika CISA ponovno je dostavilo primjedbe o primjeni metode utvrđene u članku 2. stavku 6.a osnovne uredbe u ovom ispitnom postupku. I grupa Baosteel Group ponovila je svoju tvrdnju da bi Komisija trebala odbaciti tvrdnju podnositelja pritužbe o navodnim znatnim poremećajima. |
|
(35) |
Prvo, CISA je ponovila svoju tvrdnju da Radni dokument službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite („Izvješće”) nije ispunio standard prema kojem dokazi moraju biti nepristrani i objektivni. Navela je da Izvješće nije bilo ni nepristrano ni objektivno jer je napisano kako bi se proizvođačima Unije pomoglo da sastave pritužbe protiv Narodne Republike Kine. |
|
(36) |
Drugo, CISA je ponovila svoju primjedbu da se pritužba temeljila na prethodnim antidampinškim ispitnim postupcima kako bi dostavila dokaze o postojanju znatnih poremećaja u Kini, dok bi Komisija trebala pozitivno utvrditi postojanje dampinških praksi u svakom ispitnom postupku. CISA je napomenula da je Žalbeno tijelo WTO-a navelo da se „puko uključivanje nalaza iz jedne odluke u drugu upućivanjem na njih u pravilu neće smatrati dostatnim za obrazloženo i primjereno objašnjenje” (5). |
|
(37) |
Naposljetku, CISA je navela da prema njezinu mišljenju članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe nije u skladu s načelima iz članka 2.2. Sporazuma o antidampingu u pogledu upotrebe reprezentativne zemlje za utvrđivanje troškova za izračun uobičajene vrijednosti. |
|
(38) |
Komisija je napomenula da su u uvodnim izjavama od 72. do 117. privremene uredbe detaljno utvrđeni nalazi same Komisije o postojanju znatnih poremećaja u proizvodnji proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima u Kini, koje je donijela upotrebom raznih lako dostupnih izvora. |
|
(39) |
CISA i grupa Baosteel Group u svojim primjedbama nisu osporile dokaze koje je Komisija u tim uvodnim izjavama privremene uredbe uvrstila u dokumentaciju. |
|
(40) |
Primjedbe CISA-e na Izvješće i pritužbu već su razmotrene u uvodnim izjavama od 120. do 127. privremene uredbe. |
|
(41) |
Nakon konačne objave CISA je ponovila svoje argumente iz privremene objave, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 34 do 39. |
|
(42) |
CISA je ponovila da Komisijina primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe nije potkrijepljena objektivnim dokazima ni čvrstim pravnim obrazloženjem te je uputila Komisiju na svoje primjedbe na privremenu objavu. |
|
(43) |
CISA nije dostavila nove dokaze da Komisija u ovom ispitnom postupku nije trebala primijeniti članak 2. stavak 6.a. |
|
(44) |
Budući da ni CISA ni grupa Baosteel Group u svojim podnescima nisu dostavile nove dokaze, potvrđuju se zaključci Komisije iz uvodnih izjava od 118. do 135. privremene uredbe. |
3.2. Uobičajena vrijednost
3.2.1. Postojanje znatnih poremećaja
|
(45) |
U uvodnoj izjavi 203. privremene uredbe utvrđeno je da je za one proizvođače izvoznike u uzorku koji su uvozili željeznu rudu iz zemalja bez navoda o poremećajima na temelju članka 2. stavka 6.a Komisija uzela nenarušenu cijenu koju su platili proizvođači izvoznici u uzorku umjesto prethodno utvrđene referentne vrijednosti iz malezijskih uvoznih cijena. |
|
(46) |
Nakon privremene objave podnositelj pritužbe iznio je primjedbe o utjecaju konglomerata China Minerals Resources Group („CMRG”) (6) na kupnju uvezene željezne rude u Kini. Tvrdio je da je CMRG bio klub kojim upravlja država za zajedničku kupnju sirovina i da su mnoge čeličane u državnom vlasništvu „delegirale svu hitnu nabavu CMRG-u […] kako bi se konsolidirala kupnja željezne rude”. |
|
(47) |
EUROFER je u dokumentaciju uložio izvješće za medije (7) od 6. listopada 2023. u kojem se navodi da je CMRG bio „u pregovorima s četiri najveća svjetska dobavljača željezne rude – društvima Rio Tinto, BHP, Vale i Fortescue Metals – [i] tražio povlaštene uvjete za prijevoz, razrede itd.” |
|
(48) |
Na temelju tih izvješća za medije EUROFER je od Komisije zatražio da pomno preispita tvrdnje kineskih proizvođača izvoznika o kupnji uvezene željezne rude po nenarušenim cijenama. |
|
(49) |
Na početku ispitnog postupka upitnik o poremećajima u sektoru proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima poslan je kineskoj vladi, koja nije odgovorila na njega. Stoga ju je Komisija obavijestila da će u pogledu poremećaja u tom sektoru primijeniti odredbe članka 18. osnovne uredbe. |
|
(50) |
Komisija je utvrdila da je CMRG osnovan dekretom Komisije Državnog vijeća za nadzor državne imovine i upravljanje njome („SASAC”) od 22. srpnja 2022. (8). |
|
(51) |
Prema CMRG-ovim internetskim stranicama njegova je svrha „pružati sigurne usluge opskrbe održivim sirovinama i prilagođena rješenja za industrije kao što je industrija čelika. Sklapanjem strateških partnerstava s globalnim dobavljačima minerala, krajnjim kupcima i vodećim predstavnicama lučke, brodarske, trgovinske i financijske industrije te unapređivanjem digitalnih tehnologija, zelene tehnologije i održivih praksi u području mineralnih resursa nastojimo poticati otporne i održive industrijske ekosustave i istodobno osigurati stabilnost i visokokvalitetan razvoj industrijskih lanaca i lanaca opskrbe” (9). |
|
(52) |
Kineski proizvođači izvoznici Baosteel Group i Shougang Jingtang odgovorili su na te primjedbe EUROFER-a o utjecaju CMRG-a na njihove kupnje željezne rude te su na zahtjev Komisije dostavili dodatne informacije o tim kupnjama i svojim ugovornim uvjetima. |
|
(53) |
Prvo, Komisija je primijetila da je ta tvrdnja dostavljena u kasnoj fazi postupka, zbog čega nije bilo dovoljno vremena da se izneseni navodi propisno istraže. Rok za iznošenje primjedbi o znatnim poremećajima utvrđen u Obavijesti o pokretanju postupka bio je 37 dana od dana objave. |
|
(54) |
Dokazi koji su nakon toga prikupljeni od proizvođača izvoznika u uzorku pokazali su da je CMRG doista bio uključen u neke sporazume o nabavi željezne rude koje su potpisali proizvođači izvoznici i dobavljači iz trećih zemalja. |
|
(55) |
Međutim, s obzirom na to da CMRG u razdoblju ispitnog postupka nije bio u potpunosti operativan jer je započeo s poslovanjem tek početkom 2023. i da Komisija nije mogla prikupiti dodatne informacije i provjeriti informacije koje su strane dostavile u toj kasnoj fazi ispitnog postupka, Komisija je zaključila da nije bilo dovoljno dokaza koji potkrepljuju tvrdnju EUROFER-a. |
|
(56) |
Nakon konačne objave EUROFER je ponovio da je Komisija trebala ispitati utjecaj CMRG-a na cijene željezne rude koju su nabavili proizvođači izvoznici u uzorku i upotrijebiti raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe kako bi odbila uvozne cijene željezne rude koje su platili kineski proizvođači izvoznici. |
|
(57) |
Komisija je utvrdila da je uloga CMRG-a u nabavi uvezene željezne rude bila ograničena i da on nije mogao znatno utjecati na kupovnu cijenu uvezene željezne rude proizvođača izvoznika u uzorku tijekom ispitnog postupka. EUROFER nije dostavio nove informacije koje bi bile u suprotnosti s dokazima u dokumentaciji te su stoga zaključci Komisije ostali nepromijenjeni. |
3.2.2. Reprezentativna zemlja
|
(58) |
Nakon privremene objave EUROFER je iznio dodatne primjedbe o odabiru Malezije kao reprezentativne zemlje te je naveo da je tržište čelika bilo posebno narušeno uvozom iz Kine, pri čemu je kao dokaz iznio tekući antidampinški ispitni postupak o kineskim toplovaljanim plosnatim proizvodima od čelika. EUROFER je ponovio da Malezija ima zahtjeve za izdavanje dozvola za izvoz željezne rude i da se financijska godina u Maleziji razlikuje od financijske godine u Kini, tj. traje od travnja do ožujka. |
|
(59) |
Grupa Baosteel Group tvrdila je da se malezijski antidampinški ispitni postupak odnosio na prevučene proizvoda od čelika, a ne na toplovaljane plosnate proizvode od čelika, koji su proizvodi od čelika na kraju proizvodnog lanca, a ne ulazni materijal u proizvodnji proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima. Osim toga, malezijski ispitni postupak pokrenut je nakon razdoblja ispitnog postupka. |
|
(60) |
EUROFER nije predložio drugu reprezentativnu zemlju i Komisiju je pozvao samo da pomno preispita referentne vrijednosti iz Malezije upotrijebljene za izračun uobičajene vrijednosti. |
|
(61) |
Komisija je stoga potvrdila Maleziju kao reprezentativnu zemlju. Kontrola referentnih vrijednosti na temelju uvoznih cijena čimbenika proizvodnje u Maleziju utvrđena je u odjeljku 3.2.3. |
|
(62) |
Budući da nije bilo drugih primjedbi o odabiru reprezentativne zemlje, potvrđuju se uvodne izjave od 137. do 156. privremene uredbe. |
3.2.3. Izvori upotrijebljeni za utvrđivanje nenarušenih troškova
|
(63) |
Nakon privremene objave EUROFER je iznio primjedbe o upotrebi malezijske referentne vrijednosti za prah željezne rude, koksni ugljen i toplovaljani čelik. |
|
(64) |
EUROFER je prvo iznio primjedbe o uvoznoj cijeni praha željezne rude u Maleziju, navodeći da je ta cijena niža od cijene u drugim indeksima, uključujući Plattsov indeks (IODEX CFR China 62 % FE). |
|
(65) |
Međutim, EUROFER nije dostavio nijedan dokaz da je cijena uvoza željezne rude u Maleziju bila narušena ili da cijena i količina uvoza u Maleziju nisu bile reprezentativne, nego samo da je Plattsov indeks bio viši. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju. |
|
(66) |
Nadalje, EUROFER je tvrdio da je u antidampinškom ispitnom postupku koji se odnosi na proizvode od čelika elektrolitički prevučene kromom Komisija odbila upotrijebiti stvarne kupovne cijene željezne rude grupe Baosteel Group jer je utvrdila da su na kupovne cijene grupe Baosteel Group utjecali odnosi među njezinim povezanim društvima i/ili prevladavajući znatni poremećaji u Kini (10). |
|
(67) |
EUROFER je naveo i nalaze Komisije u antidampinškom ispitnom postupku koji se odnosi na određene plosnato valjane proizvode od silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima, u kojem je Komisija zaključila da je na željeznu rudu utjecala intervencija vlade (11). |
|
(68) |
U ispitnom postupku koji se odnosi na proizvode od čelika elektrolitički prevučene kromom Komisija je utvrdila da grupa Baosteel Group nije uvozila izravno, nego preko povezanog društva s poslovnim nastanom u Hong Kongu. Utvrđeno je da u trenutačnom ispitnom postupku nije takav slučaj. |
|
(69) |
Nalazi ispitnog postupka koji se odnosi na plosnato valjane proizvode od silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima nisu primjenjivi u ovom postupku jer su proizvođači izvoznici u uzorku nabavljali željeznu rudu izravno od izvora izvan Kine. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
|
(70) |
EUROFER je zatim naveo da je malezijska referentna vrijednost za koksni ugljen bila niža od Plattsova indeksa („Prem Low Vol HCC FOB Aus”). |
|
(71) |
Nisu dostavljeni drugi dokazi koji pokazuju da je cijena uvoza u reprezentativnu zemlju bila narušena ili nije bila reprezentativna, pa je Komisija odbacila tu tvrdnju i ta referentna vrijednost nije izmijenjena. |
|
(72) |
EUROFER je iznio i primjedbu na upotrebu indeksa „Steel hot-rolled coil (Japan, Korea, Taiwan-origin), import, CFR Vietnam” (toplovaljani kolutovi od čelika (podrijetlom iz Japana, Koreje i Tajvana), uvoz, cijena s vozarinom u Vijetnamu) agencije Fastmarkets kao referentne vrijednosti za toplovaljani čelik i naveo je da je upotrijebljeni indeks bio niži od prosjeka drugih indeksa koje je EUROFER dobio od MEPS-a i da bi cijene uvoza u Vijetnam mogle biti narušene kineskim uvozom, što je vidljivo iz pokretanja antidampinškog ispitnog postupka protiv uvoza toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika iz Kine. |
|
(73) |
EUROFER je tvrdio i da Komisija u okviru tekućeg antidampinškog ispitnog postupka koji se odnosi na toplovaljane plosnate proizvode od čelika uvezene iz Vijetnama istražuje i postojanje poremećaja povezanih sa sirovinama u Vijetnamu u odnosu na ugljen i željeznu rudu. |
|
(74) |
Međutim, s obzirom na to da referentna vrijednost agencije Fastmarkets nije uključivala uvoz iz Kine u Vijetnam i da EUROFER nije dostavio dokaze koji pokazuju da su cijene uvoza iz Japana, Koreje i Tajvana bile narušene, Komisija je odbacila tu tvrdnju. |
|
(75) |
Nakon konačne objave EUROFER je ponovno zatražio od Komisije da razmotri primjenu različitih, viših referentnih vrijednosti za prah željezne rude, koksni ugljen i toplovaljani čelik. |
|
(76) |
Te su tvrdnje odbačene jer EUROFER nije dostavio nove informacije koje bi upućivale na to da su korištene referentne vrijednosti narušene; one su samo bile znatno niže od ostalih međunarodnih indeksa koje je EUROFER dostavio i samo zbog tog razloga navodno narušene. |
|
(77) |
Nakon privremene objave grupa proizvođača izvoznika Baosteel Group iznijela je primjedbe o referentnoj vrijednosti za pelete željezne rude i plinski ugljen. |
|
(78) |
Kad je riječ o referentnoj vrijednosti za pelete željezne rude, grupa Baosteel Group navela je da je ta referentna vrijednost bila neuobičajeno visoka i da nije bilo moguće da je cijena peleta željezne rude viša od cijene za toplovaljane kolute, koji su proizvod na kraju proizvodnog lanca. |
|
(79) |
Komisija se nije složila da je to razlog da se odbaci referentna vrijednost, koja se temelji na nenarušenoj cijeni uvoza u Maleziju u znatnim količinama. Nisu dostavljeni drugi dokazi koji pokazuju da je cijena uvoza u reprezentativnu zemlju bila narušena ili da nije bila reprezentativna. |
|
(80) |
Komisija nije pronašla dokaze da bi usporedba referentne vrijednosti za pelete željezne rude na temelju cijena uvoza u Maleziju i referentne vrijednosti za toplovaljane kolute na temelju indeksa agencije Fastmarkets pokazala da je bilo koja od tih dviju referentnih vrijednosti narušena. |
|
(81) |
Grupa Baosteel Group zatim je od Komisije zatražila da umjesto cijene uvoza iz Malezije razmotri alternativne referentne vrijednosti. Među njima su bila tri indeksa koje je društvo Platts objavilo za razdoblje ispitnog postupka, tj. FOB Tubarão (Brazil), CFR North China (cijena s vozarinom u sjevernoj Kini) i Atlantic Basin Iron Ore Pellets Contract Price Brazil Export FOB (peleti željezne rude iz Atlantskog bazena, ugovorna cijena, Brazil, izvoz, FOB). Sva tri indeksa pokazala su cijenu nižu od cijene uvoza u Maleziju. |
|
(82) |
Budući da nisu dostavljeni drugi dokazi koji pokazuju da je cijena uvoza u reprezentativnu zemlju bila narušena ili da nije bila reprezentativna, ta je tvrdnja odbačena. |
|
(83) |
Nakon konačne objave grupa Baosteel Group ponovno je zatražila od Komisije da promijeni referentnu vrijednost za pelete željezne rude jer je smatrala da je previsoka u odnosu na druge međunarodne indekse koje je grupa Baosteel Group dostavila nakon privremene objave te u odnosu na referentnu vrijednost za toplovaljane kolute koji su proizvod na kraju proizvodnog lanca od peleta željezne rude. |
|
(84) |
Grupa Baosteel Group zatražila je od Komisije da izračuna referentnu vrijednost za pelete željezne rude primjenom metode za izračun referentne vrijednosti za nusproizvode, odnosno primjenom omjera između peleta željezne rude i toplovaljanih koluta. |
|
(85) |
Komisija je ponovno odbila prvi argument jer grupa Baosteel Group nije dostavila dokaze da je upotrijebljena referentna vrijednost narušena. |
|
(86) |
Komisija je napomenula da je doista u privremenoj fazi odbacila malezijsku referentnu vrijednost za toplovaljane kolute, na temelju uvoznih cijena, i zamijenila je indeksom agencije Fastmarkets. |
|
(87) |
U uvodnoj izjavi 171. privremene uredbe Komisija je objasnila da usporedba uvozne cijene hladnovaljanog čelika i toplovaljanog čelika u Maleziju upućuje na to da uvozna cijena toplovaljanog čelika možda nije reprezentativna. |
|
(88) |
Međutim, grupa Baosteel Group nije dostavila dokaze da bi usporedba cijene uvoza peleta željezne rude u Maleziju i indeksa agencije Fastmarkets za toplovaljane kolute učinila uvoznu cijenu peleta željezne rude nereprezentativnom. |
|
(89) |
Drugo, Komisija je odbila mogućnost izračuna referentne vrijednosti za pelete željezne rude primjenom metode za nusproizvode kojima se ne trguje ili koji se ne uvoze u reprezentativnu zemlju jer se peletima željezne rude doista trgovalo i uvozilo ih se u znatnim količinama. |
|
(90) |
Drugo, grupa Baosteel Group iznijela je primjedbu o referentnoj vrijednosti za plinski ugljen i navela da nije bilo moguće da je cijena za plinski ugljen viša od cijene za koksni ugljen te da je cijena uvoza u Maleziju bila neuobičajeno visoka. Baosteel je od Komisije zatražio da razmotri alternativne referentne vrijednosti kao što su cijene u australskim i europskim lukama ili referentnu vrijednost iz Biltena o metalima, koja je upotrijebljena u antidampinškom ispitnom postupku koji se odnosi na proizvode od čelika elektrolitički prevučene kromom (12). |
|
(91) |
Komisija je utvrdila su se u Maleziju uvozile znatne količine koksnog ugljena. Budući da nisu dostavljeni drugi dokazi koji pokazuju da je cijena uvoza u reprezentativnu zemlju bila narušena ili da nije bila reprezentativna ili da referentna vrijednost nije odražavala koksni ugljen koji su upotrebljavali proizvođači izvoznici u uzorku, ta je tvrdnja odbačena. |
|
(92) |
Nakon privremene objave društvo Shougang Jingtang iznijelo je primjedbe na referentnu vrijednost za prah željezne rude i otpadni čelik. |
|
(93) |
Društvo Shougang Jingtang tvrdilo je da bi Komisija trebala upotrebljavati referentnu vrijednost za prah željezne rude u Maleziji za izračun troškova rude kupljene na domaćem tržištu koju je konzumiralo umjesto da je zamijeni cijenom plaćenom za željeznu rudu koju je to društvo uvezlo. |
|
(94) |
Komisija je prihvatila tu tvrdnju i zamijenila troškove praha željezne rude kupljenog na domaćem tržištu referentnom vrijednošću iz Malezije. |
|
(95) |
Kad je riječ otpadnom čeliku, društvo Shougang Jingtang istaknulo je da je otpadni čelik koji je bio čimbenik proizvodnje uključivao reciklirani otpadni čelik, za koji je Komisija trebala upotrijebiti referentnu vrijednost koju je izračunala za otpadni čelik kao nusproizvod. |
|
(96) |
Budući da društvo Shougang Jingtang u svojem odgovoru na upitnik ili za vrijeme posjeta radi provjere nije navelo upotrebu recikliranog otpadnog čelika kao zaseban čimbenik proizvodnje, Komisija nije mogla detaljno provjeriti potrošnju otpadnog čelika. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
|
(97) |
U konačnoj objavi društvo Shougang Jingtang ponovno je zatražilo da Komisija podijeli čimbenik proizvodnje na neprerađeni otpad i reciklirani otpad, iako tu podjelu nije dostavilo ni u jednom od svojih podnesaka niti ju je provjerilo tijekom posjeta radi provjere jer su podaci, prema navodima društva, bili dostupni u okviru odgovora na upitnik. |
|
(98) |
Komisija je ispitala dokaz iz izvornog odgovora društva Shougang Jingtang na upitnik na koji je to društvo uputilo i nije pronašla podatke na osnovi kojih bi se taj čimbenik proizvodnje mogao podijeliti na neprerađeni otpad i reciklirani otpad. Taj je dokaz dostavljen kako bi se potkrijepila tablica s troškom proizvodnje, no u toj se tablici ne razlikuje neprerađeni i reciklirani otpad. |
|
(99) |
Stoga je Komisija odlučila odbaciti tu tvrdnju jer je društvo taj čimbenik proizvodnje trebalo navesti u odgovarajućoj tablici pri dostavljanju odgovora na upitnik, u postupku dopune podataka ili tijekom provjere odgovora na upitnik, ali to nije učinilo. |
3.2.4. Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi i dobit
|
(100) |
Nakon privremene objave EUROFER je predložio da se izvor za troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit promijeni na društvo čije su aktivnosti sličnije aktivnostima proizvođača izvoznika i za to je predložio društvo Leader Steel Holdings Berhad (13). I društvo Shougang Jingtang tvrdilo je da društvo osnovano u reprezentativnoj zemlji, Alliance Steel (M) Sdn Bhd, nije proizvodilo proizvod iz ispitnog postupka. |
|
(101) |
Komisija je analizirala računovodstvenu dokumentaciju društva Leader Steel Holdings Berhad i utvrdila da se njegova dobit temelji gotovo isključivo na drugim prihodima, a ne na prihodima od samih poslovnih aktivnosti tog društva. Financijski podaci tog društva stoga nisu sadržavali razuman iznos dobiti i odbačeni su. |
|
(102) |
U konačnoj objavi EUROFER je ponovno zatražio da se upotrijebe podaci društva Leader Steel Holdings Berhad, tvrdeći da je dobit u računovodstvenoj dokumentaciji za 2023. ostvarena poslovnim aktivnostima društva. |
|
(103) |
Međutim, iz računa dobiti i gubitka društva Leader Steel Holdings Berhad za 2023., kako je objavljen na njegovim internetskim stranicama, vidljivo je da je dobit grupe na istoj razini kao i njezin neposlovni dohodak te se stoga nije mogla smatrati razumnom. Stoga je tvrdnja EUROFER-a odbačena. |
|
(104) |
Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 199. privremene uredbe, Komisija je potvrdila da društvo osnovano u Maleziji doista nije proizvodilo proizvod iz ispitnog postupka. Međutim, Komisija je smatrala da su njegovi financijski podaci pokazali razuman i nenarušen iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti jer je društvo Alliance Steel (M) Sdn. Bhd bilo proizvođač iste opće kategorije proizvoda kao i proizvod iz ispitnog postupka, tj. proizvođač iz sektora proizvodnje čelika. |
|
(105) |
Grupa Baosteel Group nadodala je da financijska godina u Maleziji nije odgovarala razdoblju ispitnog postupka Komisije. Međutim, nije dostavila dokaze koji pokazuju da ne bi bilo primjereno upotrebljavati financijske podatke koji su upotrijebljeni. |
3.2.5. Izračun
|
(106) |
Nakon privremene objave društvo Shougang Jingtang zatražilo je od Komisije da preispita njegove stope potrošnje upotrijebljene za izračun njegove uobičajene vrijednosti jer su greškom bile neuobičajeno visoke. Prema mišljenju tog društva to je posljedica tehničkog problema u radnom listu s troškovima za jedan mjesec u izvještajnom razdoblju. |
|
(107) |
Taj je zahtjev odbijen jer su stope potrošnje upotrijebljene u izračunima bile one koje je društvo dostavilo u svojem izvornom odgovoru na upitnik, tijekom postupka dopune podataka i koje su provjerene tijekom posjeta njegovoj tvornici radi provjere. Preispitane stope koje je dostavilo društvo Shougang Jingtang nisu se mogle provjeriti ni povezati s dokumentima dostavljenima uz odgovor na upitnik ili dopis za dopunu podataka ili s dokazima uzetima pri posjetu radi provjere. |
|
(108) |
Nakon konačne objave društvo Shougang Jingtang ponovilo je svoj zahtjev za prilagodbu stopa potrošnje provjerenih tijekom posjeta radi provjere. Društvo Shougang Jingtang tvrdilo je da Komisija nije bila obvezna provjeriti te informacije i da je iz računovodstvene dokumentacije druge skupine proizvođača izvoznika u uzorku mogla utvrditi da je dampinška marža društva Shougang previsoka. |
|
(109) |
Komisija je ponovno odbila zahtjev zbog istih razloga koji su navedeni u uvodnoj izjavi 107. Postupkom provjere nastojalo se osigurati da se podaci koje je društvo dostavilo podudaraju s podacima u njegovoj računovodstvenoj evidenciji troškova, što je i bio slučaj. Društvo Shougang nije dostavilo nove dokaze nakon konačne objave. |
|
(110) |
Društvo Shougang Jingtang nadalje je tvrdilo da se njegovim cijenama uvoza željezne rude ne bi trebali dodati troškovi domaćeg prijevoza jer te cijene nisu uključivale troškove domaćeg prijevoza. Kad je riječ o provjerenim podacima koji se odnose na troškove domaćeg prijevoza za koje je to društvo pokazalo da su doista netočno dodani njihovim stopama potrošnje, ti su troškovi uklonjeni. |
3.3. Izvozna cijena
|
(111) |
Nakon privremene objave Komisija je od svih proizvođača izvoznika u uzorku primila primjedbe o izračunu izvozne cijene. |
|
(112) |
Društvo Shougang Jingtang napomenulo je da je prethodno uključilo 6 % PDV-a u neke prilagodbe zatražene za popis prodaje njegova povezanog društva Shougang International te je zatražilo da se taj PDV ukloni. Ta je tvrdnja prihvaćena i prilagodbe su u skladu s time revidirane. |
|
(113) |
Grupa Baosteel Group napomenula je da je Komisija u izračunu izvozne cijene izvršila dvostruki odbitak preko društva Baosteel Italia na temelju članka 2. stavka 9. osnovne uredbe. To je provjereno i primijenjen je ispravak kako bi se dvostruki odbitak uklonio. |
3.4. Usporedba
|
(114) |
Društvo Shougang Jingtang tvrdilo je da prilagodba izvozne cijene u privremenoj fazi na temelju članka 2. stavka 10. točke i. za njegovo povezano društvo u Hong Kongu („Shougang Hong Kong”) nije bila u skladu sa zahtjevima iz članka 2. stavka 10. točke i. osnovne uredbe. |
|
(115) |
Društvo Shougang Jingtang tvrdilo je da je Shougang International, matično društvo društva Shougang Hong Kong, djelovao kao posrednik za izdavanje prodajnih računa za Shougang Jingtang i da je funkcija društva Shougang Hong Kong bila izvršavati izvozne transakcije za društvo Shougang International te je stoga i društvo Shougang Hong Kong djelovalo kao posrednik društva Shougang Jingtang. Stoga je provizija koju je društvo Shougang Jingtang platilo društvu Shougang International bila plaćanje usluge i društvu Shougang International i društvu Shougang Hong Kong, a Komisija bi trebala odbiti proviziju koju je društvo Shougang Jingtang platilo društvu Shougang International od izvozne cijene i ne izvršavati dodatne prilagodbe. |
|
(116) |
Komisija je uočila da je društvo Shougang Jingtang u svojim primjedbama priznalo da su i Shougang International i Shougang Hong Kong obavljali funkcije slične funkcijama posrednika koji posluju na temelju provizije i da je osporavalo samo iznos prilagodbi koje treba izvršiti. |
|
(117) |
Komisija se složila s proizvođačem izvoznikom da su funkcije predmetnih pravnih subjekata komplementarne. Međutim, u dokumentaciji nije bilo dokaza da je provizija iz ugovora sklopljenog između društava Shougang Jingtang i Shougang International nedvojbeno obuhvaćala plaćanja usluga i društvu Shougang International i društvu Shougang Hong Kong; u svakom slučaju, taj je iznos bio plaćanje između dvaju povezanih subjekata, a njihov je odnos utjecao na pouzdanost iznosa koji treba odbiti. |
|
(118) |
Stoga je Komisija iznos provizija kojima su obuhvaćene relevantne funkcije koje su obavljala društva Shougang International i Shougang Hong Kong kvantificirala na temelju njihovih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te nominalne dobiti koju bi posrednik koji obavlja te funkcije očekivano ostvario. Tako utvrđen iznos odbijen je od izvozne cijene na temelju članka 2. stavka 10. točke i. osnovne uredbe. |
3.5. Dampinške marže
|
(119) |
Kako je opisano u prethodnom tekstu, Komisija je nakon tvrdnji zainteresiranih strana revidirala dampinške marže za proizvođače izvoznike u uzorku. Te su revizije izmijenile i maržu za proizvođače izvoznike koji surađuju, ali nisu uključeni u uzorak i razinu pristojbe na razini cijele zemlje. |
|
(120) |
Konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznose:
|
4. ŠTETA
4.1. Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji
|
(121) |
Budući da nije bilo primjedbi, potvrđuju se uvodne izjave 228. i 229. privremene uredbe. |
4.2. Potrošnja u Uniji
|
(122) |
Nakon privremene objave CISA je navela da se ne slaže sa zaključcima Komisije o potrošnji u Uniji iz uvodnih izjava od 230. do 236. privremene uredbe. Međutim, njezini argumenti odnosili su se samo na privremenu odluku da se slobodno tržište i ograničena potrošnja ne analiziraju zasebno, tj. samo na uvodne izjave od 232. do 234. |
|
(123) |
CISA je u tom pogledu naglasila sudsku praksu WTO-a (14), u kojoj je utvrđena potreba da tijela koja provode ispitni postupak objektivno analiziraju sve segmente industrije. CISA je stoga od Komisije zatražila da ispravi taj nedostatak i izvrši zasebne analize ograničenog tržišta i slobodnog tržišta. |
|
(124) |
Komisija je napomenula da CISA nije niti pokušala objasniti zašto bi odluka Komisije da ne analizira ta dva segmenta tržišta zasebno bila manjkava. Kako se jasno navodi u istim točkama sudske prakse koju je CISA citirala: „... alternativno, tijela koja provode ispitni postupak trebala bi navesti zadovoljavajuće objašnjenje zašto nije moguće izravno ili posebno ispitati druge dijelove domaće industrije” (15). |
|
(125) |
S obzirom na to, u uvodnim izjavama 233. i 234. privremene uredbe bilo je jasno utvrđeno da je Komisija smatrala da nema potrebe praviti razliku između ograničenog i slobodnog tržišta jer, prvo, nije bilo razlike u ponašanju tih dvaju tržišta i, drugo, ograničeno tržište činilo je otprilike 1 % slobodnog tržišta u razmatranom razdoblju. CISA je potpuno zanemarila to obrazloženje. |
|
(126) |
Budući da nije bilo nijednog argumenta kojim bi se ta odluka osporila, Komisija je stoga odbila tvrdnje CISA-e i ostala pri svojim nalazima iz uvodnih izjava od 230. do 236. privremene uredbe. |
4.3. Uvoz iz predmetne zemlje
4.3.1. Količina i tržišni udio uvoza iz predmetne zemlje
|
(127) |
Nakon privremene objave CISA je osporila zaključke Komisije o ulozi kineskog uvoza u materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije utvrđene u uvodnim izjavama od 237. do 240. privremene uredbe. CISA je u biti ponovila nalaze Komisije o tome kako su pandemija bolesti COVID-19 i poremećaji u pomorskoj trgovini utjecali na kretanje i potražnje u Uniji i količine proizvoda uvezenih iz Kine. Međutim, tvrdila je da je kretanje od 2022. do razdoblja ispitnog postupka upućivalo na povratak na uobičajene trgovinske tokove i uravnoteženje narušenog tržišta, a ne na stanje koje je nanijelo štetu industriji Unije. |
|
(128) |
Komisija je istaknula da su u uvodnim izjavama od 237. do 240. privremene uredbe ocijenjeni količina i tržišni udjeli uvoza iz Kine, a ne uzročno-posljedična veza između njih i šteta koju je pretrpjela industrija Unije. S druge strane, kad je riječ o sadržaju, primjedbe CISA-e nisu dovele u pitanje zaključke Komisije iz tih uvodnih izjava. |
|
(129) |
Budući da nije bilo tvrdnji koje bi upućivale na suprotno, Komisija je stoga potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 237. do 240. privremene uredbe. |
4.3.2 Cijene proizvoda uvezenih iz predmetnih zemalja i sniženje cijena
|
(130) |
CISA je tvrdila da Komisija u uvodnim izjavama od 241. do 250. privremene uredbe nije provela točnu i objektivnu procjenu kretanja cijena. Tvrdila je da su se cijene uvoza iz Kine povećale u razmatranom razdoblju, čime se smanjio potencijal za sniženje cijena. |
|
(131) |
CISA je tvrdila i da je Komisija pojednostavnjeno pripisala sprečavanje rasta i pad cijena uvozu iz Kine umjesto da je razmotrila rastuće troškove proizvodnje koji im uvelike pridonose. |
|
(132) |
Iz tablice 4 privremene uredbe doista je bilo vidljivo da su se kineske cijene povećale za 36 % u razmatranom razdoblju. Međutim, kako je prikazano u tablici 8 privremene uredbe, trošak proizvodnje industrije Unije u tom se razdoblju povećao još više, za 64 %. Stoga je zaključak CISA-e da je porast cijene kineskog uvoza smanjio potencijal za sprečavanje rasta cijena ili sniženje cijena bio činjenično netočan. CISA je priznala da je sniženje cijena utvrđeno u razdoblju ispitnog postupka, kad su kineske cijene bile više nego 2020. ili 2021., čime se podupiru zaključci Komisije u tom pogledu. |
|
(133) |
Komisija je u uvodnoj izjavi 277. privremene uredbe objasnila da su prosječne prodajne cijene industrije Unije ostale ispod prosječnih troškova proizvodnje u svim godinama razmatranog razdoblja osim 2022., što bi se moglo pripisati sprečavanju rasta i padu cijena u raznim godinama razmatranog razdoblja, među ostalim u razdoblju ispitnog postupka. |
|
(134) |
Komisija je stoga odbacila te tvrdnje kao neutemeljene i potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 241. do 250. privremene uredbe. |
4.4. Gospodarsko stanje industrije Unije
4.4.1. Opće napomene
|
(135) |
Budući da nije bilo primjedbi, potvrđuju se uvodne izjave od 251. do 254. privremene uredbe. |
4.4.2. Makroekonomski pokazatelji
4.4.2.1. Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta
|
(136) |
Nakon privremene objave društvo Trivium dovelo je u pitanje točnost zaključaka Komisije o dostupnim proizvodnim kapacitetima u Uniji. Točnije, izrazilo je mišljenje da su podaci o kapacitetu vjerojatno teoretski jer bi za ostvarivanje te količine proizvodnje bili potrebni dodatni ulazni proizvodi iz industrije čelika na početku proizvodnog lanca i pokretanje neaktivnih proizvodnih linija. |
|
(137) |
Društvo Trivium dodalo je i da jedan proizvođač iz Unije koji nije uključen u uzorak, društvo Liberty Liege Dudelange („Liberty”), zaustavio proizvodnju u svojoj čeličani u Liègeu, u Belgiji, dok drugi, čeličana društva Acciaierie d’Italia u Genovi, u Italiji („Acciaierie”) nekoliko godina nije bila u potpunosti operativna zbog financijskih poteškoća. |
|
(138) |
Naposljetku, društvo Trivium istaknulo je da se kapacitet čeličana u Ujedinjenoj Kraljevini ne bi trebao ubrajati u kapacitet Unije jer Ujedinjena Kraljevina od 2021. nije država članica i ukazalo je na to da je jedan proizvođač iz Unije morao zaustaviti svoju proizvodnju proizvoda od čelika elektrolitički prevučenih kromom („ECCS”). Budući da se ECCS i proizvodi od pokositrenog (bijelog) lima često upotrebljavaju u iste svrhe (posebno u proizvodnji limenki za hranu), to je dovelo do povećane potražnje za proizvodima od pokositrenog (bijelog) lima u Uniji. |
|
(139) |
EUROFER je osporio argumente koje je iznijelo društvo Trivium i dostavio primjere javno dostupnih izvještaja društva Liberty iz 2024. (16), koji ukazuju na to da Liberty preispituje svoje operacije radi restrukturiranja ili moguće prodaje svojih postrojenja, što pokazuje da bi neaktivni kapaciteti ponovno mogli postati dostupni. EUROFER je dodao da, čak i kad to ne bi bio slučaj i kad bi se postrojenja potpuno zatvorila, to ne bi imalo značajni kratkoročni učinak na dostupnost opskrbe jer Liberty čini tek manji dio ukupnog kapaciteta Unije. |
|
(140) |
EUROFER je iznio slične tvrdnje o čeličani društva Acciaierie u Genovi i ukazao na priopćenja za medije koja upućuju na to da je 2023. ona još bila operativna (17). |
|
(141) |
Komisija je u tom pogledu podsjetila da se ispitni postupak odnosi samo na industriju Unije u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe i da je Ujedinjena Kraljevina treća zemlja. Isto tako, ovaj ispitni postupak odnosi se samo na proizvod iz ispitnog postupka kako je definiran u odjeljku 2. Obavijesti o pokretanju postupka (18). Stoga podaci o kapacitetu ne uključuju kapacitete u Ujedinjenoj Kraljevini ili kapacitete u Uniji povezane s proizvodnjom ECCS-a. |
|
(142) |
Komisija je podsjetila i da su podatke o kapacitetu iz tablice 5 privremene uredbe dostavili sami proizvođači iz Unije; konkretno, u odgovoru na makroupitnik, koji je Komisija provjerila u konačnoj fazi ispitnog postupka. |
|
(143) |
Podaci o kapacitetu stoga potječu iz provjerenih podataka i nisu izneseni dokazi koji bi doveli u pitanje njihovu točnost. |
|
(144) |
Komisija je potvrdila da je u podatke o ukupnom kapacitetu dodan i odgovarajući dio kapaciteta društava Liberty i Acciairie d’Italia. Činjenica da su ta društva smanjila ili ograničila proizvodnju u predmetnom razdoblju ne znači da taj kapacitet ne postoji. Prema Komisijinim najboljim saznanjima i kako je istaknuo EUROFER, proizvodne linije nisu bile rastavljene i načelno bi se mogle ponovno pokrenuti ako se poboljšaju tržišni uvjeti (19). Stoga bi se trebale ubrajati u ukupan proizvodni kapacitet u Uniji. |
|
(145) |
Nadalje, proizvodni kapacitet tih dvaju društava zajedno iznosi [250 – 350] tisuća tona godišnje. Stoga, čak i kad se ona ne bi ubrajala u ukupan proizvodni kapacitet u Uniji, to ne bi znatno izmijenilo zaključak Komisije iz uvodne izjave 383. privremene uredbe koji je osporilo društvo Trivium. Naime, čak i uz to smanjenje ukupni proizvodni kapacitet u Uniji i dalje bi premašivao ukupnu potražnju u Uniji za [650 – 750] tisuća tona čak i u godini najveće potražnje, 2020., što pokazuje da ne postoji rizik od nestašica u opskrbi. |
|
(146) |
Na temelju navedenog Komisija je odbacila tvrdnje koje je iznijelo društvo Trivium kao neosnovane i potvrdila je zaključke iz uvodnih izjava od 255. do 257. privremene uredbe. |
|
(147) |
Nakon konačne objave CISA je tvrdila da Komisija nije razlikovala nominalni kapacitet i stvarni kapacitet iskorištenosti ili operativnu spremnost i da je tako stvorila obmanjujuću predodžbu o dostupnosti opskrbe u Uniji. CISA je istaknula da je društvo Liberty javno priznalo potrebu za restrukturiranjem ili prodajom, dok je poslovanje društva Acciaierie otežano zbog dugotrajnih financijskih poteškoća. Stoga bi, kako bi ta postrojenja stvarno započela s proizvodnjom, bili potrebni znatan kapital, vrijeme i regulatorni postupci kojima se ograničava stvarna dostupnost proizvodnog kapaciteta u Uniji. |
|
(148) |
Komisija nikad nije tvrdila da su ti kapaciteti odmah dostupni za proizvodnju. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 144., premda ta postrojenja trenutačno ne proizvode proizvode od pokositrenog (bijelog) lima, u načelu bi se mogla ponovno staviti u pogon ako se tržišni uvjeti poboljšaju, čak i ako bi to moglo potrajati. |
|
(149) |
Nadalje, kako je Komisija već istaknula u uvodnoj izjavi 145., čak i ako se čeličane poduzetnika Liberty i Acciaierie ne uzmu u obzir, ukupni proizvodni kapacitet Unije i dalje bi premašivao ukupnu potražnju u Uniji za [650 – 750] tisuća tona čak i u godini najveće potražnje, 2020., što pokazuje da ne postoji rizik od nestašica u opskrbi. |
|
(150) |
Komisija je stoga odbacila tvrdnje CISA-e. |
4.4.2.2. Količina prodanih proizvoda i tržišni udio
|
(151) |
Nakon privremene objave društvo Steelforce tvrdilo je da se tržišni udio industrije Unije blago povećao od 2023. do razdoblja ispitnog postupka, što upućuje na to da se kretanje usporilo i da se ne očekuje da će se razina tržišnog udjela uočenog u razmatranom razdoblju nastaviti smanjivati i ubuduće. Steelforce je tvrdio da Komisija nije objasnila zašto bi buduće dodatno manje slabljenje tržišta Unije trebalo opravdavati intervenciju. |
|
(152) |
Razdoblje ispitnog postupka uvelike se podudaralo s 2023., tj. trajalo je od 1. travnja 2023. do 31. ožujka 2024. Stoga je argument da se smanjenje tržišnog udjela usporilo obmanjujući i ne može se jednostavno primijeniti na budućnost. Za svoju analizu Komisija je uzela u obzir cijelo razmatrano razdoblje, u kojem je došlo do znatnog smanjenja tržišnog udjela za 14 %, dok se u istom razdoblju uvoz iz Kine povećao za 125 %. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju. |
|
(153) |
Budući da nije bilo drugih primjedbi, potvrđuju se uvodne izjave od 258. do 260. privremene uredbe. |
4.4.2.3. Rast
|
(154) |
Budući da nije bilo primjedbi, potvrđuju se uvodne izjave od 261. do 267. privremene uredbe. |
4.4.2.4. Zaposlenost i produktivnost
|
(155) |
Budući da nije bilo primjedbi, potvrđuju se uvodne izjave od 268. do 271. privremene uredbe. |
4.4.2.5 Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga
|
(156) |
Budući da nije bilo primjedbi, potvrđuju se uvodne izjave 272. i 273. privremene uredbe. |
4.4.3. Mikroekonomski pokazatelji
4.4.3.1. Cijene i čimbenici koji utječu na cijene
|
(157) |
S obzirom na odbijanje tvrdnji CISA-e o sprečavanju rasta cijena i padu cijena iz uvodnih izjava od 131. do 134. te s obzirom na to da nije bilo drugih primjedbi, potvrđuju se uvodne izjave od 274. do 279. privremene uredbe. |
4.4.3.2. Troškovi rada
|
(158) |
Budući da nije bilo primjedbi, potvrđuju se uvodne izjave 280. i 281. privremene uredbe. |
4.4.3.3. Zalihe
|
(159) |
Budući da nije bilo primjedbi, potvrđuju se uvodne izjave od 282. do 284. privremene uredbe. |
4.4.3.4. Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala
|
(160) |
Budući da nije bilo primjedbi, potvrđuju se uvodne izjave od 285. do 292. privremene uredbe. |
4.5. Zaključak o šteti
|
(161) |
Društvo Steelforce osporilo je zaključak Komisije da je industrija Unije pretrpjela štetu. Ukazalo je na to da je tržišni udio industrije Unije ostao znatan i iznosio približno 70 %, što je više nego dvostruko više od tržišnog udjela kineskog uvoza u razmatranom razdoblju. Steelforce je tvrdio da se u tom kontekstu smanjenje tržišnog udjela sa 78 % na 67 % (tj. za 11 postotnih bodova) ne može smatrati „materijalnim” jer ne dovodi do znatnog pogoršanja postojećih tržišnih sila. |
|
(162) |
Društvo Steelforce dodatno je objasnilo da u skladu s člankom 3. stavkom 1. osnovne uredbe nije dovoljno da Komisija utvrdi bilo kakvu štetu industriji Unije, nego ta šteta mora biti „materijalna”. |
|
(163) |
Komisija je u tom pogledu podsjetila da, iako se u članku 3. stavku 1. osnovne uredbe od Komisije zahtijeva da utvrdi postojanje materijalne štete, u njemu se zapravo ne navodi kako se i kad treba smatrati da je standard „materijalne” štete ispunjen, nego Komisija ima diskrecijsko pravo odlučiti o tome. |
|
(164) |
S obzirom na to Komisija je podsjetila da utvrđivanje postojanja materijalne štete čak i ako industrija Unije ima većinu tržišnog udjela u Uniji nije neviđena praksa, dok, kako je izričito utvrđeno u članku 3. stavku 5. osnovne uredbe, jedan pokazatelj štete neće nužno biti odlučujući. Komisija je doista razmotrila tržišne udjele zajedno sa svim drugim pokazateljima štete i zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Naposljetku, Komisija smatra da je pad tržišnog udjela industrije Unije za 11 postotnih bodova znatan. |
|
(165) |
Komisija je stoga odbila argument društva Steelforce i potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 293. do 305. da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe. |
|
(166) |
Nakon konačne objave CISA je tvrdila da Komisija nije temeljito analizirala odražava li gubitak tržišnog udjela industrije Unije od 11 postotnih bodova znatno pogoršanje u smislu osnovne uredbe. CISA je navela da se u toj analizi trebala uzeti u obzir proporcionalnost na tržištu proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima, koje se, kako tvrdi, smanjuje i izloženo je strukturnim promjenama. |
|
(167) |
Komisija je navela da se čini da CISA u svojim tvrdnjama zanemaruje većinu njezine analize. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 164., Komisija je smatrala da je pad tržišnog udjela od 11 postotnih bodova znatan. Kretanje tržišnih udjela u kontekstu kretanja drugih pokazatelja, kao što su potražnja i druge tržišne sile, opsežno je analizirano, posebice u uvodnim izjavama od 258. do 267., od 295. do 297., 300., 303., od 308. do 320., od 330. do 336. i od 350. do 355. privremene uredbe, te je podrobnije razrađeno s obzirom na primjedbe strana, među ostalim u uvodnim izjavama 170. i od 176. do 182. u nastavku. Komisija je stoga odbacila tvrdnju CISA-e kao nepotkrijepljenu. |
5. UZROČNO-POSLJEDIČNA VEZA
5.1. Učinci dampinškog uvoza
|
(168) |
CISA je navela da je zaključak Komisije da je dampinški uvoz bio uzrok štete bio manjkav. Točnije, CISA je tvrdila da rast uvoza nije bio propisno stavljen u kontekst u odnosu na razdoblja ograničene trgovine i povećane potražnje tijekom pandemije bolesti COVID-19. CISA je tvrdila da je povećanje količine uvezenih proizvoda izneseno u uvodnim izjavama od 237. do 239. privremene uredbe bilo predvidljiv ispravak nakon razdoblja ograničene trgovine i povećane potražnje. |
|
(169) |
CISA je ponovila i svoje primjedbe o cijenama proizvoda uvezenih iz Kine i uputila na to da su se one povećale i u razmatranom razdoblju, a da nije iznijela dodatne argumente ili dokaze o tome kako bi to dovelo u pitanje zaključke Komisije o uzročno-posljedičnoj vezi između dampinškog kineskog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije. |
|
(170) |
Međutim, tvrdnje CISA-e iz uvodne izjave 168. očito su neistinite. Komisija je uzela u obzir prevladavajuće tržišne uvjete u razmatranom razdoblju i stavila u kontekst kretanje količina i tržišnog udjela uvoza u takvim uvjetima, osobito poremećaje u lancima opskrbe (20) i učinke pandemije bolesti COVID-19 na kretanje potražnje (21). Stajalište CISA-e o međudjelovanju tih čimbenika nije se bitno razlikovalo od zaključaka Komisije. |
|
(171) |
Slično tomu, Komisija je istaknula da je kretanje cijena kineskog uvoza i njegovo međudjelovanje sa štetom koju je pretrpjela industrija Unije već bilo analizirano u uvodnim izjavama od 241. do 250. i od 319. do 320. privremene uredbe. |
|
(172) |
Komisija je stoga odbacila tvrdnje CISA-e i ostala pri svojim zaključcima iz uvodnih izjava od 307. do 320. privremene uredbe. |
5.2. Učinci drugih čimbenika
5.2.1. Potrošnja
|
(173) |
Društvo Steelforce tvrdilo je da je smanjenje proizvodnje s kojim se suočila industrija Unije barem djelomično posljedica smanjenja potražnje, na globalnoj razini i u Uniji. Kako je Komisija prikazala u tablici 2 privremene uredbe, potražnja u Uniji smanjila se za 25 % od 2020. do razdoblja ispitnog postupka. Smanjenje globalne potražnje dodatno je dokazano činjenicom da se i količina izvoza industrije Unije smanjila za 24 % u istom razdoblju. Za pad proizvodnje stoga se ne može okriviti uvoz iz Kine. |
|
(174) |
CISA je sažeto tvrdila da bi se u analizi uzročno-posljedične veze trebao uzeti u obzir učinak smanjenja potražnje na količinu uvoza i prilagodbe cijene. |
|
(175) |
Kad je riječ o argumentu društva Steelforce, Komisija je istaknula da je taj čimbenik doista uzet u obzir. Komisija je priznala da bi bilo očekivano da na tržištu koje se smanjuje industrija Unije izgubi određenu količinu prodanih i proizvedenih proizvoda (22). Kako je prikazano, među ostalim, u uvodnoj izjavi 327. privremene uredbe, smanjenje količine prodaje u Uniju za 36 % s kojim se Unija suočila bilo je gotovo 50 % više od smanjenja potrošnje u Uniji u razmatranom razdoblju. |
|
(176) |
S druge strane, iako se tržište smanjivalo, količina kineskog uveza nastavila se povećavati. Moglo bi se očekivati da se na tržištu koje se smanjuje sve količine smanjuju manje-više podjednako. Kineski proizvođači ne samo da su povećavali svoju količinu izvoza, nego su i stjecali tržišni udio na štetu proizvođača iz Unije (vidjeti uvodne izjave 263. i 264. privremene uredbe). |
|
(177) |
Komisija je podsjetila da su te veće količine i stizale u Uniju po dampinškim cijenama, što je snizilo i spriječilo rast cijena Unije 2023. i u razdoblju ispitnog postupka. |
|
(178) |
Kako je Komisija već istaknula u uvodnoj izjavi 320. privremene uredbe, zbog svoje količine i tržišnog udjela u usporedbi s uvozom iz ostalih trećih zemalja kineski uvoz očito je najviše utjecao na kretanje cijena na tržištu. |
|
(179) |
Komisija je stoga odbacila tvrdnje društva Steelforce i CISA-e i potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 323. do 329. privremene uredbe. |
5.2.2. Uvoz iz trećih zemalja
|
(180) |
CISA je ponovila da Komisija nije procijenila je li uvoz iz trećih zemalja pridonio tržišnom natjecanju i promjenama tržišnih udjela, osobito jer je Komisija u uvodnoj izjavi 330. privremene uredbe priznala da su proizvodi uvezeni iz ostalih zemalja kao što su Koreja i Turska ušli u Uniju, ali nije procijenila je li taj uvoz pridonio tržišnom natjecanju i promjenama tržišnih udjela. |
|
(181) |
Međutim, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 333. privremene uredbe, količina i tržišni udio uvoza iz ostalih trećih zemalja, uključujući Koreju i Tursku, bili su niski i znatno su se smanjili u razmatranom razdoblju te stoga nisu mogli znatno utjecati na industriju Unije. Stoga je tvrdnja CISA-e bila neosnovana. |
|
(182) |
Budući da nije bilo smislenih primjedbi koje bi upućivale na suprotno, Komisija je ostala pri svojim zaključcima iz uvodnih izjava od 330. do 336. privremene uredbe. |
5.2.3. Izvozni rezultati industrije Unije
|
(183) |
CISA je ponovila da Komisija nije primjereno procijenila kako je smanjenje izvoza pridonijelo šteti koju je pretrpjela industrija Unije. |
|
(184) |
CISA nije dostavila nikakve argumente ili objašnjenja svojeg stajališta. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju kao nepotkrijepljenu. |
|
(185) |
Budući da nije bilo smislenih primjedbi koje bi upućivale na suprotno, Komisija je ostala pri svojim zaključcima iz uvodnih izjava od 337. do 342. privremene uredbe. |
5.2.4. Trošak proizvodnje i ulaganja
|
(186) |
CISA je ponovila da Komisija nije primjereno procijenila kako su rastući troškovi proizvodnje pridonijeli šteti koju je pretrpjela industrija Unije. CISA nije dostavila nikakve argumente ili objašnjenja svojeg stajališta. Komisija je stoga odbacila tvrdnju CISA-e kao nepotkrijepljenu. |
|
(187) |
Slično tomu, MPE je predložio da su rastući troškovi proizvodnje blisko povezani s rezultatima industrije Unije i na domaćem tržištu i na izvoznim tržištima. MPE je naveo da je Komisija trebala dokazati da rastući troškovi proizvodnje nisu razlog štete koju je pretrpjela industrija Unije. |
|
(188) |
S druge strane, društvo Steelforce ostalo je pri svojem stajalištu da je povećanje ulaganja bilo glavni uzrok štete nanesene industriji Unije tvrdeći, točnije, da analiza Komisije iz uvodnih izjava 291., 346. i 347. privremene uredbe nije odgovarajuća u tom pogledu. |
|
(189) |
Društvo Steelforce tvrdilo je da svrha ulaganja nije bitna u mjeri u kojoj ona očigledno utječu na financijsko stanje proizvođača Unije. |
|
(190) |
EUROFER je odgovorio na te tvrdnje i tvrdio da su ulaganja u održavanje nužan korak za svako društvo, a ulaganja radi ostvarivanja ciljeva u području okoliša propisana su zakonodavstvom Unije. Potonje objašnjava najviše zašto se svejedno ulagalo u nepovoljnom tržišnom okruženju. EUROFER je tvrdio i da se troškovi povezani s ulaganjem u okoliš ne bi trebali smatrati čimbenikom koji opovrgava uzročno-posljedičnu vezu jer Komisija u svojim izračunima marže štete uzima u obzir i buduće troškove usklađivanja s propisima o okolišu. |
|
(191) |
Kad je riječ o tvrdnjama MPE-a, Komisija je istaknula da je u svojoj analizi štete i uzročno-posljedične veze doista uzela u obzir rastuće troškove proizvodnje i njihovo međudjelovanje s drugim čimbenicima (23). MPE nije dokazao zašto bi bilo koji dio te analize bio manjkav niti kako bi se kretanje drugih čimbenika umjesto toga moglo pripisati rastućim troškovima proizvodnje. Na primjer, kad bi troškovi proizvodnje bili glavna osnova za predviđanje rezultatâ industrije Unije, kako je MPE predložio, industrija Unije ne bi mogla ostvariti profitabilnost 2022., godine s drugim najvišim troškovima proizvodnje u cijelom razmatranom razdoblju, a u ostalim godinama i dalje poslovati s gubitkom. |
|
(192) |
Kad je riječ o tvrdnjama o rastu ulaganja, Komisija je podsjetila da, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 291. privremene uredbe, gotovo čitav porast ulaganja može se pripisati samo jednom proizvođaču iz Unije i posljedica je redovitog održavanja jedne visoke peći, dok je ostatak ulaganja izvršen gotovo isključivo radi usklađivanja s propisima o okolišu. Druga ulaganja, a osobito ulaganja drugih dvaju proizvođača, ostala su uglavnom nepromijenjena u razmatranom razdoblju. |
|
(193) |
Budući da je prethodno opisano održavanje glavne imovine svim društvima ključno za održavanje smislenih operacija, a troškovi usklađivanja s propisima o okolišu propisani su zakonodavstvom, Komisija je ostala pri svojem stajalištu da se taj porast ulaganja ne može smatrati štetom koju su si proizvođači iz Unije sami prouzročili. To nije poslovna odluka koja se mogla razumno odgoditi. Kako je EUROFOR istaknuo, činjenica da su ta ulaganja izvršena u nepovoljnom tržišnom okruženju dodatno ide u prilog tom zaključku. |
|
(194) |
Ipak, Komisija je simulirala podatke o profitabilnosti tako da je iz ukupnih troškova industrije Unije uklonila (a) ulaganja koja je izvršio proizvođač s najvećim udjelom ulaganja i (b) sva ulaganja svih triju proizvođača iz Unije u uzorku. Kretanje profitabilnosti bilo je isto u oba scenarija i industrija Unije nastavila je poslovati s gubitkom 2020., 2021., 2023. i u razdoblju ispitnog postupka. |
|
(195) |
To je pokazalo da izvršena ulaganja nisu bila glavni pokretač štete koju je pretrpjela industrija Unije – čak i da se u razmatranom razdoblju nije ulagalo, stanje profitabilnosti industrije Unije ne bi se bitno promijenilo. |
|
(196) |
Na temelju navedenog i opisane dodatne analize učinka ulaganja na profitabilnost industrije Unije Komisija je ostala pri svojem zaključku da ni rastući troškovi proizvodnje ni ulaganja nisu bili glavni uzrok štete nanesene industriji Unije. |
5.2.5. Dugoročni ugovori između proizvođača iz Unije i korisnika
|
(197) |
Društvo Steelforce ponovilo je svoj argument da su si proizvođači iz Unije sami prouzročili štetu svojom poslovnom odlukom da se oslone na dugoročne ugovore sa svojim kupcima, korisnicima proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima. Tvrdilo je da Komisija u privremenoj uredbi nije objasnila zašto se ta praksa ne može promijeniti jer korisnici nisu neskloni kupnji proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima na promptnom tržištu od proizvođača izvan Unije. |
|
(198) |
EUROFER je u svojem odgovoru ponovio da su dugoročni ugovori tržišni standard koji duž lanaca vrijednosti nameću supermarketi kako bi se osigurala predvidljivost određivanja cijena i da su kineski izvođači iskorištavali tu situaciju tako što su prodajom na promptnom tržištu snižavali cijene proizvođača iz Unije i tako u konačnici preuzeli tržišni udio. |
|
(199) |
Društvo Steelforce odgovorilo je na te protutvrdnje i ponovilo svoj argument da proizvođači iz Unije nisu htjeli i sami prijeći na prodaju na promptnom tržištu (jer proizvođači izvan Unije očito mogu surađivati s korisnicima u sklopu takvih ugovora) jer su sami donijeli takvu poslovnu odluku. |
|
(200) |
Komisija je podsjetila da zapravo jest objasnila zašto proizvođači iz Unije ne mogu jednostrano promijeniti standard godišnjih ugovora unutar lanaca opskrbe u Uniji. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 322. privremene uredbe, što je i EUROFER ponovio u svojoj protutvrdnji, veliki trgovci na malo (supermarketi) u Uniji traže godišnje cijene od svojih dobavljača konzervirane hrane, koji pak isto traže od svojih dobavljača limenki, koji pak isto traže od proizvođača proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima iz Unije. |
|
(201) |
Nisu dostavljeni novi dokazi koji bi ukazali na pogrešku u zaključcima Komisije u tom pogledu. S obzirom na to i na činjenicu da Komisija u dokumentaciji ima dokaze koji pokazuju da su godišnji ugovori s proizvođačima iz Unije tržišni standard, dok kineski izvoznici obično dobivaju narudžbe za prodaju na promptnom tržištu, Komisija je ostala pri svojim zaključcima iz uvodnih izjava 321., 322., 348. i 349. privremene uredbe. |
|
(202) |
Nakon konačne objave CISA i Steelforce nisu se složili sa zaključcima Komisije o relevantnosti godišnjih ugovora u analizi uzročno-posljedične veze. |
|
(203) |
Steelforce je tvrdio da, čak i ako je upotreba godišnjih ugovora s proizvođačima iz Unije tržišni standard, ni Komisija ni bilo koja zainteresirana strana nisu uspjele objasniti zašto bi se smatralo da je industrija Unije obvezna upotrebljavati godišnje ugovore, dok korisnici očigledno prihvaćaju poslovanje s kineskim proizvođačima na promptnom tržištu. |
|
(204) |
S druge strane, CISA je istaknula činjenicu da se povećanje troškova proizvodnje industrije Unije ne može nadoknaditi povećanjem cijena. CISA je tvrdila da štetu industriji Unije nije prouzročio kineski uvoz, nego njezin strukturni položaj u lancu opskrbe. Činjenica da industrije na kraju proizvodnog lanca prisiljavaju industriju Unije da prodaje na temelju godišnjih ugovora nije ostavila mnogo prostora za potrebne prilagodbe cijena. |
|
(205) |
Kako je Komisija već objasnila u uvodnoj izjavi 322. privremene uredbe i prethodno navedenoj uvodnoj izjavi 200., godišnji ugovori opće su tržišno očekivanje koje potiču društva na kraju proizvodnog lanca, počevši od supermarketa, prema višim razinama u lancu vrijednosti. Veliki trgovci na malo žele predvidljivost pri određivanju cijena tijekom cijele godine. Istodobno, aktivnosti punionica limenki za hranu uvelike ovise o vremenu i količini godišnje berbe. Stoga je punionicama limenki za hranu zbog same prirode njihova poslovanja potrebna predvidljivost u pogledu količine i vremena isporuke praznih limenki koje im trebaju u određenoj godini kako bi na vrijeme napunile limenke hranom nakon berbe. To znači i da proizvođači limenki trebaju jednako predvidljivu opskrbu proizvodima od pokositrenog (bijelog) lima kako bi mogli na vrijeme proizvesti limenke. Zbog takve specifičnosti tržišta preferira se predvidljivost isporuka i usmjeravanje većine narudžbi na lokalne, manje disruptivne lance opskrbe s kraćim rokovima isporuke. To naravno stvara opći tržišni pritisak na proizvođače iz Unije da sklapaju godišnje ugovore s većinom svojih kupaca koji proizvode limenke za hranu. |
|
(206) |
Budući da je tako većina opskrbe osigurana u smislu količine i cijena, proizvođači mogu odlučiti i da će određene količine proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima nabavljati po nižim cijenama iz Kine i ostalih trećih zemalja na promptnom tržištu. Stoga su specifične potrebe poduzeća na kraju proizvodnog lanca i njihovo racionalno gospodarsko ponašanje u tom vrijednosnom lancu razlog zašto tržište daje prednost godišnjim ugovorima s proizvođačima iz Unije, ali tolerira promptnu prodaju iz Kine. |
|
(207) |
Komisija je nadalje istaknula da argument društva Steelforce upućuje i na to da proizvođači iz Unije iz nekog razloga prihvaćaju trgovinske uvjete zbog kojih posluju s gubitkom. Komisija nije vidjela zašto bi proizvođači iz Unije, kao razumni gospodarski subjekti, odlučili poslovati na takav način, a društvo Steelforce to nije objasnilo. |
|
(208) |
Čak i ako se argument CISA-e prihvati, Komisija ističe da je manjak profitabilnosti samo jedan od elemenata u analizi uzročno-posljedične veze. Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 350. do 354. privremene uredbe, zaključak o uzročno-posljedičnoj vezi temelji se na gubitku tržišnog udjela, sniženju cijena, sprečavanju rasta cijena i padu cijena. |
|
(209) |
Kako je prethodno prikazano, proizvođači iz Unije izgubili su tržišni udio zbog kineskog uvoza, koji se prodavao po cijenama nižima od cijena industrije Unije i prouzročio sprečavanje rasta cijena i pad cijena u gotovo svim godinama razmatranog razdoblja. |
|
(210) |
Naposljetku, strukturni položaj industrije Unije u lancu opskrbe sam po sebi ne bi bio problem. Da nije došlo do povećanja količine kineskog uvoza po dampinškim cijenama, industrija Unije mogla je u svojim ugovorima dogovoriti bolje uvjete. Kao što pokazuju tablice 3 i 4 privremene uredbe, uvoz iz Kine povećao se u smislu količine i tržišnog udjela 2022., 2023. i u razdoblju ispitnog postupka, a cijene su se smanjivale 2023. i u razdoblju ispitnog postupka. Kako bi se mogla natjecati s tim uvozom po nepoštenim cijenama i ostati na tržištu, industrija Unije morala je prihvatiti nepovoljnije uvjete. |
|
(211) |
Kako je objašnjeno, među ostalim, u uvodnim izjavama od 274. do 279. privremene uredbe, takav uvoz uzrokovao je sprečavanje rasta cijena za industriju Unije, zbog čega je bila prisiljena na prodaju uz gubitke. To je jasno vidljivo iz činjenice da je industrija Unije, nakon što je 2022. mogla prodati više od svojih troškova proizvodnje, smanjila cijene 2023. i u razdoblju ispitnog postupka, iako su 2023. troškovi proizvodnje nastavili rasti (tablica 8 privremene uredbe). |
|
(212) |
Stoga je argument CISA-e odbačen kao nepotkrijepljen. |
5.3. Zaključak o uzročno-posljedičnoj vezi
|
(213) |
Kako je objašnjeno u odjeljcima 5.1. i 5.2., Komisija je analizirala sve primjedbe koje su zainteresirane strane dostavile o Komisijinoj analizi uzročno-posljedične veze iz privremene uredbe. Nisu izneseni novi dokazi ili argumenti koji bi opravdavali poništenje zaključaka Komisije o tome. |
|
(214) |
Stoga je Komisija potvrdila svoje nalaze iz uvodnih izjava od 350. do 354. privremene uredbe i ostala pri svojem zaključku da je dampinški uvoz iz predmetne zemlje nanio materijalnu štetu industriji Unije i da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, ne umanjuju uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete. |
|
(215) |
U svojim primjedbama na konačnu objavu CISA se nije složila s nalazima Komisije o uzročno-posljedičnoj vezi, konkretno s njezinim zaključcima o smanjenju količine prodanih proizvoda industrije Unije i učinku rasta ulaganja. CISA je tvrdila da, iako je uvoz iz Kine možda vršio određeni konkurentski pritisak, dostupni dokazi ne podupiru zaključak da je on prevladavajući ili materijalni uzrok štete koju je pretrpjela industrija Unije. |
|
(216) |
Budući da CISA nije dostavila nove dokaze ili argumente u prilog tom zaključku, Komisija je odbacila tu tvrdnju kao neutemeljenu i ostala pri svojem zaključku iz uvodne izjave 214. |
6. RAZINA MJERA
|
(217) |
Budući da nije bilo primjedbi, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodne izjave 355. privremene uredbe. |
6.1. Marža štete
|
(218) |
Budući da nije bilo primjedbi, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 356. do 361. privremene uredbe. |
|
(219) |
Marže štete ponovno su izračunane uzimajući u obzir pristojbe koje je trebalo platiti. Razina uklanjanja štete za „ostala društva koja surađuju” i za „sav ostali uvoz iz Narodne Republike Kine” određena je na isti način kao i dampinška marža za ta društva (vidjeti uvodne izjave od 220. do 227. privremene uredbe).
|
6.2. Ispitivanje marže prikladne za uklanjanje štete nanesene industriji Unije
|
(220) |
Kako je objašnjeno u Obavijesti o pokretanju postupka, podnositelj pritužbe Komisiji je dostavio dovoljno dokaza da u pogledu proizvoda iz ispitnog postupka u predmetnoj zemlji postoje poremećaji povezani sa sirovinama. Stoga je u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe ovim ispitnim postupkom ocijenjeno je li za navodne poremećaje, ako je relevantno, pristojba manja od dampinške marže dovoljna da se ukloni šteta. |
|
(221) |
Međutim, čak i uz revidirane marže, marže dostatne za uklanjanje štete ostale su više od dampinških marži. Komisija je stoga smatrala da nije bilo potrebno razmotriti taj aspekt. |
6.3. Zaključak o razini mjera
|
(222) |
Iz prethodne ocjene proizlazi da bi konačne antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe:
|
7. INTERES UNIJE
|
(223) |
Nekoliko zainteresiranih strana u svojim je primjedbama na privremenu uredbu osporilo zaključke Komisije o interesu Unije. |
7.1. Interes industrije Unije
|
(224) |
U svojim primjedbama na privremenu uredbu društvo Steelforce tvrdilo je da će antidampinške pristojbe dovesti do zatvaranja postrojenja za proizvodnju limenki u Uniji. To bi uništilo glavno tržište proizvođača iz Unije, što znači da su antidampinške pristojbe protiv interesa same industrije Unije. |
|
(225) |
Taj argument temelji se na pretpostavci da bi učinak pristojbi na korisnike bio štetan u tolikoj mjeri da bi doveo do raspada proizvodnje limenki u Uniji. Međutim, kako pokazuje analiza iz odjeljka 7.3. u nastavku, nije dokazano da će se taj scenarij vjerojatno ostvariti. |
|
(226) |
S obzirom na to i budući da nije bilo drugih primjedbi, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 368. do 370. privremene uredbe. |
7.2. Interes nepovezanih uvoznika i trgovaca
|
(227) |
Nakon privremene objave društvo Steelforce tvrdilo je da je Komisija pogriješila u procjeni interesa uvoznika. Komisija je zaključila da je uvoz proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima činio mali dio prometa grupe Steelforce Group, dok je subjekt koji je odgovorio na upitnik bilo društvo Steelforce Packaging BV, zasebni subjekt, na koji bi taj uvoz mnogo ozbiljnije utjecao. |
|
(228) |
Komisija je pojasnila da je Steelforce Packaging BV doista tek jedno društvo unutar grupe Steelforce Group, dok su se zaključci Komisije iz uvodnih izjava od 373. do 374. privremene uredbe odnosili na cijelu grupu Steelforce Group. |
|
(229) |
Međutim, to ne poništava zaključke iz tih uvodnih izjava. Komisija je u svojim upitnicima zatražila podatke (osobito o prometu i profitabilnosti) na razini ukupnog poslovanja u Uniji upravo kako bi dobila točnu predodžbu o utjecaju na ukupni položaj uvoznika u Uniji. |
|
(230) |
S obzirom na prethodno navedeno i budući da se nijedan drugi uvoznik ili trgovac nije usprotivio pristojbama, Komisija je ostala pri svojem zaključku da nije vjerojatno da će pristojbe imati znatan negativan učinak na položaj uvoznika i trgovaca u Uniji. |
|
(231) |
U svojim primjedbama na konačnu objavu društvo Steelforce tvrdilo je da bi, ako Komisija namjerava donijeti zaključke o tome kako bi antidampinške pristojbe mogle utjecati na uvoznike na temelju podataka prikupljenih od društva Steelforce, te zaključke trebalo donijeti na osnovi ukupnog poslovanja u Uniji društva Steelforce Packaging BV, koji je subjekt grupe Steelforce Group koji uvozi proizvode od pokositrenog (bijelog) lima, a ne cijele grupe Steelforce Group. |
|
(232) |
CISA je slično tvrdila da Komisija ne bi trebala procjenjivati učinak pristojbi na razini grupe, nego na razini subjekta. |
|
(233) |
Međutim, Komisija na temelju podataka prikupljenih od društva Steelforce nije donijela zaključke o učinku pristojbi na ostale uvoznike. Zaključci iz uvodnih izjava od 371. do 374. privremene uredbe i prethodno navedenih uvodnih izjava od 227. do 230. odnosili su se samo na društvo Steelforce. Ta analiza, koja se doista odnosi na rezultate cijelog društva Steelforce, kako je navedeno u odgovoru na upitnik, nije upućivala na to da će pristojbe znatno utjecati na njega. |
|
(234) |
Stoga Komisija nije utvrdila valjan razlog zbog kojeg bi preispitala svoj pristup i uzela u obzir samo rezultate društva Steelforce Packaging BV. Kako jasno proizlazi iz odgovora na upitnik i dokaza prikupljenih tijekom posjeta na licu mjesta, nekoliko subjekata iz grupe Steelforce Group u Uniji u određenoj je mjeri bilo uključeno u uvoz i preprodaju proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima, a relevantni podaci konsolidirani su na razini grupe. Izdvajanje samo jednog društva iz grupe kako bi se procijenio učinak samo na njega bilo bi u suprotnosti s činjenicama utvrđenima u ispitnom postupku. |
|
(235) |
Kad je riječ o uvoznicima općenito, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 375. privremene uredbe i prethodno navedenoj uvodnoj izjavi 231., Komisija je samo mogla zaključiti da pristojbe ne bi imale znatan učinak na njih jer se nijedan drugi uvoznik osim društva Steelforce nije usprotivio pristojbama niti su izneseni argumenti o tome kako bi ponovna uspostava ravnopravnih uvjeta negativno utjecala na konkurentski položaj uvoznika. |
7.3. Interes korisnika, potrošača i dobavljača
7.3.1. Tvrdnje o dostupnosti i pouzdanosti opskrbe
|
(236) |
Nakon privremene objave društvo Steelforce i MPE ponovili su svoje tvrdnje da industrija Unije nije pouzdan izvor opskrbe jer korisnici često imaju poteškoća zbog kašnjenja u isporuci od proizvođača iz Unije. Društvo Steelforce uputilo je na e-poruke koje je dostavilo u ranijem podnesku u kojima se ukazuje na slučajeve znatnih kašnjenja isporuka od proizvođača iz Unije i primijetilo je da je društvo Masilly tvrdilo da proizvođači proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima iz Unije imaju ograničen kapacitet i vrlo strogu politiku predviđanja koja zabranjuje bilo kakvo odstupanje od količina i više cijene. MPE je kao dokaz dostavio nekoliko e-poruka svojih članova. Ponovio je i da će pristojbe dovesti do nedostatne opskrbe proizvodima od pokositrenog (bijelog) lima u Uniji. CISA je podržala te primjedbe. |
|
(237) |
Nadalje, društvo Steelforce tvrdilo je da industrija na kraju proizvodnog lanca za održavanje rasporeda proizvodnje ovisi o uvozu od Kine. MPE je tvrdio da se industrija ambalaže na kraju proizvodnog lanca ne bi mogla prebaciti na opskrbu iz ostalih trećih zemalja jer je Kina daleko najveći izvor opskrbe osim industrije Unije. |
|
(238) |
EUROFER je odgovorio na te tvrdnje tvrdeći da izuzev kapaciteta u Uniji i Kini postoji globalni proizvodni kapacitet od [8 – 13] milijuna tona koji bi se mogao preusmjeriti na tržište Unije. |
|
(239) |
Društvo Steelforce tvrdilo je da u tom kapacitetu nije uzeta u obzir potražnja u trećim zemljama ili njihovim trgovinskim partnerima te se on stoga ne može preusmjeriti u Uniju. |
|
(240) |
MPE je tvrdio i da će kombinirani učinak zaštitnih mjera i antidampinških mjera prouzročiti znatne probleme industriji metalne ambalaže u Uniji i u smislu dostupnosti opskrbe i u smislu povećanja troškova proizvodnje. |
|
(241) |
Svrha antidampinških mjera nije zaustaviti uvoz iz predmetne zemlje, nego osigurati da ti proizvodi ulaze na tržište Unije po poštenim cijenama. Učinak pristojbi na korisnike mora se ocijeniti upravo iz te perspektive. |
|
(242) |
Komisija stoga nije mogla prihvatiti argumente da će uvođenje pristojbi dovesti do nedostatka opskrbe u Uniji. Osim toga, kako je opisano u uvodnoj izjavi 383. privremene uredbe (i podrobnije razmotreno u prethodno navedenoj uvodnoj izjavi 145.), čak i u iznimno malo vjerojatnom scenariju potpunog izostanka uvoza u Uniju, Unija ima dovoljan kapacitet da zadovolji ukupnu potražnju u Uniji. Nadalje, postoje brojni drugi izvori opskrbe iz trećih zemalja. |
|
(243) |
Osim toga, iako je MPE pokazao da bi neki njegovi članovi imali poteškoća zbog kašnjenja u isporuci od proizvođača iz Unije, Komisija ne može prihvatiti argument da se to može ispraviti samo uvozom iz Kine. Komisija je u ovom ispitnom postupku utvrdila da je vrijeme isporuke iz Unije mnogo kraće od vremena isporuke iz Kine, dok su, s druge strane, neki korisnici istaknuli visoku pouzdanost proizvođača iz Unije. |
|
(244) |
Kad je riječ o MPE-ovu argumentu iz uvodne izjave 240., Komisija je podsjetila da su zaštitne mjere privremeni mehanizam (24) i da se nijedna pristojba koju bi trebalo platiti u sklopu zaštitnog mehanizma neće zbrajati s antidampinškim pristojbama koje proizađu iz ovog ispitnog postupka. Stoga je taj argument bespredmetan. |
|
(245) |
U svojim primjedbama na konačnu objavu CISA je svoje argumente o dostupnosti proizvodnih kapaciteta društava Liberty i Acciaierie, koji su već analizirani u uvodnim izjavama od 147. do 150., proširila na analizu interesa Unije. CISA je tvrdila da nije realno očekivati da bi ti kapaciteti mogli brzo ponovno postati operativni i da stoga postoji rizik od nestašice u opskrbi. |
|
(246) |
Steelforce i MPE ponovili su svoje primjedbe o navodnom nepostojanju pravodobne i redovite opskrbe u Uniji. MPE je podsjetio na dokaze svojih članova koji pokazuju da je došlo do kašnjenja u isporuci od proizvođača iz Unije te je prigovorio tome što Komisija navodno daje veću važnost mišljenju drugih korisnika koji su istaknuli pouzdanost proizvođača iz Unije. Društvo Steelforce postavilo je retoričko pitanje zašto se višak raspoloživog kapaciteta Unije ne upotrebljava za pouzdane isporuke korisnicima iz Unije te je uputilo na dokaze MPE-a o sve duljim rokovima isporuke koji upućuju na pogoršanje tog trenda od 2022. nadalje. |
|
(247) |
Kako je istaknuto u uvodnim izjavama 149. i 145., čak i ako se čeličane poduzetnika Liberty i Acciaierie izostave iz podataka o proizvodnom kapacitetu Unije, ukupni proizvodni kapacitet Unije i dalje premašuje ukupnu potražnju u Uniji u svim godinama razmatranog razdoblja. Komisija je stoga odbacila argument CISA-e kao bespredmetan. |
|
(248) |
U vezi s primjedbama MPE-a Komisija je pojasnila da nije odlučila dati veći kredibilitet stajalištima određenih korisnika u odnosu na stajališta članova MPE-a. Štoviše, Komisija je u uvodnoj izjavi 243. zaključila da neki problemi u opskrbi koje su dokazali neki članovi MPE-a, posebno kad su drugi korisnici isticali pouzdanost industrije Unije, ne upućuju na zaključak da industrija Unije u načelu ne bi mogla pravodobno i na odgovarajući način isporučivati proizvode od pokositrenog (bijelog) lima na svim razinama. |
|
(249) |
Čak i da je tomu tako, kao što je već istaknuto u uvodnoj izjavi 243., Komisija nije vidjela kako bi neuvođenje antidampinških pristojbi na kineski uvoz, kod kojeg je vrijeme isporuke još dulje, doprinijelo rješavanju tog problema. |
|
(250) |
Naposljetku, kad je riječ o argumentu društva Steelforce, Komisija je istaknula da su 2022. potražnja u Uniji te količina proizvodnje i prodaje proizvođača iz Unije bile veće nego 2023. i u razdoblju ispitnog postupka. Međutim, podaci MPE-a koje je navelo društvo Steelforce pokazali su da je 2022. bilo i najvjerojatnije da će industrija Unije izvršiti isporuke na vrijeme i u cijelosti („isporuke izvršene na vrijeme i u cijelosti”). Broj isporuka izvršenih na vrijeme i u cijelosti počelo se smanjivati tek 2023. i u razdoblju ispitnog postupka jer je dampinški uvoz počeo prodirati na tržište Unije u sve većim količinama te je uzeo tržišni udio industrije Unije stavivši je u sve nesigurniji financijski položaj. To ne podupire tvrdnju da industrija Unije ne bi mogla pravodobno opskrbljivati svoje kupce u slučaju standardnih (viših) razina potražnje. |
7.3.2. Tvrdnje o učinku antidampinških pristojbi na industrije na kraju proizvodnog lanca
|
(251) |
Društva Steelforce, Massilly i Trivium te MPE i CISA nisu se složili s procjenom Komisije o tome kako će pristojbe utjecati na industrije na kraju proizvodnog lanca. |
|
(252) |
MPE je tvrdio da se zaključci Komisije o tome kako će antidampinške pristojbe utjecati na troškove proizvodnje društava Trivium i Massily ne mogu primijeniti na sve korisnike jer su ta dva društva iz Kine nabavljala relativno malen dio svojih ukupnih proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima. MPE je napomenuo da bi opća slika bila točnija kad bi se ti izračuni izvršavali pod pretpostavkom da proizvođači metalne ambalaže iz Kine nabavljaju prosječno 23,4 % svojih proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima, što je u skladu s tržišnim udjelom kineskog uvoza u razdoblju ispitnog postupka. Pod pretpostavkom i da proizvodi od pokositrenog (bijelog) lima čine 50 % korisnikovih troškova proizvodnje, taj izračun dovodi do povećanja ukupnih troškova proizvodnje za 5 – 6 %. |
|
(253) |
Slično tomu, tijekom provjere na licu mjesta društvo Masilly pokazalo je da će pristojbe uglavnom utjecati samo na njegova određena postrojenja, ali u mnogo većoj mjeri nego što je Komisija zaključila u uvodnim izjavama od 384. do 387. privremene uredbe. |
|
(254) |
S druge strane, društvo Steelforce tvrdilo je da je čak i povećanje troškova proizvođača limenki za 2 % znatno za tako cjenovno osjetljivu industriju i da će utjecati na njegovu konkurentnost. Ponovilo je tvrdnju društva Masilly iz privremene faze da će pristojbe pogoditi cijeli lanac vrijednosti na nižim razinama, uključujući prehrambenu industriju. Steelforce je napomenuo da, iako je u industriji Unije zaposleno od 5 000 do 6 000 radnika u ekvivalentu punog radnog vremena („EPRV”), samo je MPE prijavio više od 66 000 izravnih zaposlenika u svojim društvima članovima koja proizvode limenke u Uniji, što uvelike utječe na interes Unije. Naime, kupci proizvođača limenki za hranu još će se brže prebaciti s limenki na druge vrste ambalažnog materijala (PET ili plastiku), dok će uvoz limenki već punjenih hranom dodatno pojačati pritisak na lanac vrijednosti na nižim razinama. CISA je podržala te primjedbe. |
|
(255) |
Društvo Steelforce tvrdilo je da je antidampinški ispitni postupak koji se odnosi na ECSS zorni primjer slučaja u kojem se, nakon što je Komisija uvela konačne antidampinške pristojbe (25), tržište na kraju proizvodnog lanca (proizvođači)slomilo pod pritiskom konkurenata iz inozemstva te se potražnja za ECCS-om smanjila. |
|
(256) |
MPE je u konačnici tvrdio da bi cijeli kraj proizvodnog lanca trebao biti zaštićen jer bi u suprotnom pristojbe ugrozile konkurentnost industrije ambalaže, osobito s obzirom na stalno rastući uvoz praznih limenki i dijelova limenki u Uniju. |
|
(257) |
Kad je riječ o tvrdnji MPE-a iz uvodne izjave 252., Komisija je podsjetila da se pri donošenju zaključaka oslonila na dokaze iz dokumentacije. Komisijine procjene i zaključci u tom pogledu iz uvodne izjave 386. privremene uredbe doista se temelje na sveobuhvatnim, detaljnim podacima navedenima u odgovorima na upitnike društava Trivium i Masilly, pri čemu je odgovor potonjeg društva naknadno provjeren. |
|
(258) |
S druge strane, čak i ako su MPE-ovi izračuni bili točni, MPE nije dostavio dokaze ili konkretne primjere korisnika koji istodobno imaju tako velik udio proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima u svojim troškovima proizvodnje i uvoze tako velik dio tih proizvoda iz Kine. Nije dokazano ni da korisnici u svojim portfeljima ne bi imali druge proizvode osim limenki, u kojem bi slučaju učinak pristojbi na njihovo sveukupno poslovanje bio manje izražen. Dapače, oba korisnika koja su dostavila odgovore na upitnik u svojem portfelju imaju druge proizvode. |
|
(259) |
Naposljetku, da su postojali korisnici s mnogo većim udjelom proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima u svojim troškovima proizvodnje koji ujedno i nabavljaju mnogo veći udio tih proizvoda iz Kine, pa bi pristojbe stoga imale znatniji učinak na njih, pretpostavlja se da bi se ti korisnici javili i surađivali u ispitnom postupku kako bi Komisiji dokazali da će pristojbe doista imati toliko štetan učinak na njihovo poslovanje. Međutim, to nije bio slučaj. |
|
(260) |
Kad je riječ o tvrdnji društva Massilly iz uvodne izjave 253., ono je doista dokazalo da bi pristojbe neke dijelove njegova poslovanja pogodile više od drugih, no to ne dovodi u pitanje zaključke Komisije u pogledu tog korisnika. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 229., Komisija je procijenila učinak pristojbi na razini ukupnog poslovanja u Uniji kako bi dobila predodžbu o utjecaju na ukupni položaj korisnika u Uniji, a ne samo na dio njegova poslovanja. |
|
(261) |
Kad je riječ o argumentima o pritisku konkurencije na industrije na kraju proizvodnog lanca, Komisija je kao dokaz koji podupire te tvrdnje primila prezentaciju s osjetljivim i neprovjerenim podacima. U prezentaciji je upućeno na kretanje razlike cijena različitih vrsta ambalažnih materijala (uključujući lim i plastiku) i na promjene udjela ambalažnog tržišta koji pripada vrstama ambalažnih materijala (uključujući lim i plastiku) od 2020. U prezentaciji su navedeni i podaci Eurostata koji pokazuju kretanje uvoza limenki i njihovih komponenata (gornjih dijelova, poklopaca i sl.). Naposljetku, prezentacija je sadržavala nepotvrđene dokaze o premještanju operacija punjenja limenki u inozemstvo. |
|
(262) |
Kretanja prikazana u prezentaciji nisu upućivala na to da bi posljedica uvođenja pristojbi bila slom lanca vrijednosti na nižim razinama. Osim toga, kako je prikazano u tablicama 4, 8 i 12 privremene uredbe, od svih godina razmatranog razdoblja cijene pokositrenog (bijelog) lima bile su najviše 2022. |
|
(263) |
Slično tomu, iako je društvo Steelforce tvrdilo da je poznato da su tržišta na kraju proizvodnog lanca nakon ispitnog postupka koji se odnosio na ECCS bila pod nepremostivim pritiskom zbog konkurentskih proizvoda iz inozemstva, o tome nisu dostavljeni smisleni dokazi. Steelforce je dostavio reference na javno dostupne izvještaje talijanskog proizvođača hrane, društva Del Monte, koje je otvorilo novo postrojenje u Indiji (26). Taj primjer, u kojem nisu prikazani ni razlozi otvaranja tog postrojenja, nije se mogao smatrati dovoljnim da se zaključi da je ispitni postupak koji se odnosio na ECCS doveo do nepremostivog pritiska zbog konkurentskih proizvoda iz inozemstva. |
|
(264) |
Naposljetku, kad je riječ o MPE-ovim tvrdnjama da bi cijeli lanac vrijednosti na nižim razinama trebao biti zaštićen, Komisija je napomenula da su podaci Eurostata doista pokazali da se uvoz limenki i njihovih komponenata (gornji dijelovi, poklopci i sl.) u Uniju povećavao. |
|
(265) |
Iako se uvoz praznih limenki iz Kine povećava, ti su proizvodi tek treći u smislu količine (nakon Ujedinjene Kraljevine i Turske). Nadalje, cjelokupna količina uvoza ostala je uglavnom ista od 2020. do 2024. (jer se uvoz iz Ujedinjene Kraljevine podjednako znatno smanjivao), pa se ne može zaključiti je li taj uvoz imao štetan učinak na tržišni udio korisnika iz Unije, tj. proizvođača limenki. |
|
(266) |
S druge strane, uvoz komponenata limenki iz Kine znatno se povećava i čini najveći udio uvoza od 2020. (a sljedeća su dva najveća izvora uvoza Turska i Ujedinjena Kraljevina). |
|
(267) |
U svakom slučaju, čini se da su ta kretanja povećanja započela već prije nekoliko godina i stoga ne ovise o ispitnom postupku koji je u tijeku. Nema naznaka da bi ih neuvođenje antidampinških pristojbi na proizvode od pokositrenog (bijelog) lima zaustavilo ili preokrenulo. Osim toga, limenke i komponente limenki nisu uključene u opseg proizvoda iz ispitnog postupka koji je u tijeku i Komisija stoga u sklopu tog postupka ne može uvesti pristojbe na proizvode na kraju proizvodnog lanca, kako je navelo društvo MPE. |
|
(268) |
CISA je u svojim primjedbama na konačnu objavu tvrdila da zaključci Komisije doneseni na temelju informacija samo dvaju društava, Trivium i Massilly, možda nisu reprezentativni za širi sektor, posebno s obzirom na veličinu tih dvaju korisnika. CISA je općenito tvrdila da je Komisijina analiza učinka koji bi pristojbe imale na korisnike bila neadekvatna u smislu učinka na troškove proizvodnje i konkurentske pritiske u Uniji i na izvoznim tržištima. |
|
(269) |
S druge strane, MPE je ponovio svoje tvrdnje o konkurentskim pritiscima na korisnike u vrijednosnom lancu prehrambene ambalaže zbog i. jeftinog uvoza polugotove metalne ambalaže te napunjenih limenki za hranu i aerosola podrijetlom uglavnom iz Kine i ii. alternativnih ambalažnih materijala (kao što je plastika). To dovodi do cjenovne osjetljivosti sektora metalne ambalaže, što ga sprečava da apsorbira ili prenese na potrošače bilo kakvo povećanje troškova proizvodnje koje proizlazi iz uvođenja antidampinških pristojbi. |
|
(270) |
MPE je nadalje tvrdio da se zaključci Komisije iz uvodnih izjava 258. i 259. temelje na špekulativnim argumentima; čak i ako bi neki korisnici u svojim portfeljima imali druge proizvode, MPE smatra da to za ovaj ispitni postupak nije relevantno. Slično tome, MPE je tvrdio da korisnici slabo sudjeluju u antidampinškim ispitnim postupcima općenito i u ovom predmetu jer Komisija ne vodi dovoljno računa o pitanjima koja ih zabrinjavaju. |
|
(271) |
No CISA nije dostavila argumente o tome kako bi Komisijina analiza bila adekvatnija da su upotrijebljene neke druge analitičke metode niti je iznijela nove dokaze kojima bi osporila prethodne zaključke Komisije. |
|
(272) |
Isto tako, MPE nije dostavio nove dokaze u prilog svojim prethodnim tvrdnjama. Međutim, Komisija je istaknula da je pažljivo razmotrila sve dokaze i argumente koje su dostavile sve zainteresirane strane, uključujući uvoznike i korisnike. |
|
(273) |
Ispitnim postupkom utvrđeno je postojanje dampinga, štete i uzročno-posljedične veze između njih. Komisija je u tom kontekstu analizirala sve informacije i dokaze u pogledu interesa Unije koje su joj dostavile druge zainteresirane strane, uključujući MPE, korisnike i uvoznike. To je uključivalo sveobuhvatne odgovore na upitnik dvaju korisnika, društava Massily i Trivium. Na temelju njihovih sveobuhvatnih i, u slučaju društva Massily, provjerenih podataka, Komisija je zaključila da pristojbe neće imati znatan negativni učinak na te korisnike. |
|
(274) |
Komisija je ispitala sve informacije koje su joj dostavljene, no nije primila provjerljive dokaze ni od jednog pojedinačnog korisnika koji bi pokazali da je u velikoj mjeri izložen uvozu iz Kine i, slijedom toga, nerazmjernom učinku uvođenja antidampinških pristojbi. Zaključci o razlozima za nepostojanje takve suradnje ne mogu se upotrijebiti kao argument da će korisnici stvarno biti vrlo negativno pogođeni, a kamoli zamijeniti stvarne sveobuhvatne dokaze korisnika potrebne za dokazivanje takvih učinaka. |
|
(275) |
Kako je već objašnjeno, dokazi kojima je Komisija raspolagala (o posljedicama predmeta o ECCS-u ili situaciji u sektoru ambalaže u razmatranom razdoblju) nisu upućivali na to da bi uvođenje pristojbi vjerojatno vrlo negativno utjecalo na industrije na kraju proizvodnog lanca, čak i ako bi se time povećale cijene proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima u Uniji. Kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 262., cijene proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima bile su najviše 2022. Nijedan od dokaza dostavljenih Komisiji nije upućivao na znatno pogoršanje položaja na tržištu ili rezultata industrija korisnika proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima. |
|
(276) |
Stoga, na temelju svih dostavljenih dokaza svih zainteresiranih strana aktivnih u ovom predmetu, Komisija nije mogla zaključiti da bi mjere imale takav negativan učinak na industrije na kraju proizvodnog lanca koji bi nadmašio potrebu za zaštitom proizvođača iz Unije od štetnog dampinga. |
7.3.3. Tvrdnje o učinku pristojbi na politike Unije u području zaštite okoliša
|
(277) |
Društvo Steelforce tvrdilo je da Komisija nije u dovoljnoj mjeri uzela u obzir učinak pristojbi na politike Unije u području zaštite okoliša. Osporilo je zaključak iz uvodne izjave 389. privremene uredbe da Komisija nije imala dovoljno dokaza na temelju kojih može zaključiti da bi uvođenje pristojbi negativno utjecalo na politike Unije u području zaštite okoliša. Steelforce je tvrdio da je dostavljeno dovoljno dokaza i da je Komisija bila obvezna dodatno istražiti to pitanje. |
|
(278) |
Komisija se nije složila s tom procjenom jer su sve zainteresirane strane tek tvrdile da bi uvođenje pristojbi dovelo do dramatičnog prelaska s limene ambalaže na druge vrste ambalaže (koja je manje pogodna za okoliš), što bi ugrozilo Unijine okolišne ciljeve. |
|
(279) |
Međutim, kako je procijenjeno u odjeljku 7.3.2., nisu predočeni uvjerljivi dokazi da bi uvođenje antidampinških pristojbi imalo takav učinak. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju. |
|
(280) |
U primjedbama na konačnu objavu CISA, MPE i Steelforce ponovili su svoje prethodne tvrdnje o neusklađenosti antidampinških pristojbi na uvoz proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima iz Kine s politikama Unije u području zaštite okoliša. |
|
(281) |
No ti se ponovljeni argumenti temelje na pretpostavci da će Komisija utvrditi da bi uvođenje pristojbi dovelo do znatne zamjene proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima drugim materijalima u sektoru ambalaže. Budući da nije promijenila svoje prethodne zaključke o tom pitanju (vidjeti pododjeljak 7.3.2.), Komisija je te ponovljene tvrdnje smatrala bespredmetnima. |
7.4. Zaključak o interesu Unije
|
(282) |
Komisija je podsjetila, kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 391. privremene uredbe, da je stanje u Unijinoj industriji proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima nestabilno. U većem dijelu razmatranog razdoblja industrija Unije bilježila je gubitke, dok su, s druge strane, i uvoznik koji surađuje i oba korisnika koji su dostavili odgovore na upitnik bili profitabilni. |
|
(283) |
S obzirom na navedeno Komisija je ostala pri svojem stajalištu da nisu postojali uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima podrijetlom iz Kine nije bilo u interesu Unije. |
8. KONAČNE ANTIDAMPINŠKE MJERE
8.1. Konačne mjere
|
(284) |
S obzirom na donesene zaključke o dampingu, šteti, uzročno-posljedičnoj vezi, razini mjera i interesu Unije te u skladu s člankom 9. stavkom 4. osnovne uredbe, trebalo bi uvesti konačne antidampinške mjere kako bi se spriječilo nanošenje daljnje štete industriji Unije dampinškim uvozom predmetnog proizvoda. |
8.2. Oblik mjera
|
(285) |
U svojim primjedbama na privremenu uredbu MPE je zatražio da se oblik pristojbi izmijeni ili na fiksne pristojbe ili na najnižu uvoznu cijenu kako bi se smanjio učinak pristojbi na korisnike. |
|
(286) |
EUROFER se protivio tom prijedlogu te je tvrdio da uvođenje mjera u obliku fiksnih pristojbi ili najniže uvozne cijene povećava rizik od potpune neučinkovitosti mjera s obzirom na opću nestabilnost troškova energije i sirovina, koje su posebno pogoršale aktualne političke okolnosti mogućeg trgovinskog rata sa Sjedinjenim Američkim Državama i tekućim sukobima u Ukrajini i na Bliskom istoku. S druge strane, EUROFER je tvrdio da bi fiksna pristojba ili najniža uvozna cijena mogla biti štetnija korisnicima jer su cijene u razdoblju ispitnog postupka bile relativno visoke. |
|
(287) |
Komisija je u tom pogledu napomenula da MPE nije obrazložio kako bi promjena oblika pristojbi na fiksne pristojbe ili najnižu uvodnu cijenu smanjila učinak pristojbi na korisnike. Komisija je primijetila da su se uvozne cijene doista smanjivale nakon razdoblja ispitnog postupka. To upućuje na to da bi, barem kratkoročno, promjena oblika pristojbi s ad valorem na fiksne pristojbe ili na najnižu uvoznu cijenu, izračunanu na temelju prevladavajućih vrijednosti iz ispitnog postupka, uvoz učinila još skupljim nego pristojbe ad valorem. |
|
(288) |
Komisija je stoga u ovom slučaju smatrala pristojbe ad valorem najprikladnijim oblikom mjera jer postižu optimalnu ravnotežu između interesa korisnika i potrebe industrije Unije za zaštitom od dampinškog uvoza. |
|
(289) |
Na temelju prethodno navedenog stope konačne antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi kako slijedi:
|
|
(290) |
Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te se stope pristojbe stoga primjenjuju isključivo na uvoz proizvoda iz ispitnog postupka podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, ne mogu se primjenjivati te stope te bi na njega trebalo primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine”. |
|
(291) |
Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (27). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije. |
|
(292) |
Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava pravilna primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi primjenjiva je samo uz predočenje valjanog trgovačkog računa carinskim tijelima država članica. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi trebalo primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine”. |
|
(293) |
Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element koji carinska tijela trebaju uzeti u obzir. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i osigurala opravdanost daljnje primjene stope pristojbe, u skladu s carinskim propisima. |
|
(294) |
Ako se količina izvoza jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća, osobito nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje količine moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U takvim se okolnostima može pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera ako su za to ispunjeni uvjeti. Tim ispitnim postupkom može se ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe na razini zemlje. |
|
(295) |
Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sav ostali uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji tijekom razdoblja ispitnog postupka nisu izvozili u Uniju. |
|
(296) |
Proizvođači izvoznici koji tijekom razdoblja ispitnog postupka nisu izvozili predmetni proizvod u Uniju trebali bi imati mogućnost od Komisije zatražiti da se na njih primijeni stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, ali nisu uključena u uzorak. Komisija bi taj zahtjev trebala odobriti ako su ispunjena tri uvjeta. Novi proizvođač izvoznik morao bi dokazati: i. da tijekom razdoblja ispitnog postupka nije izvozio predmetni proizvod u Uniju, ii. da nije povezan s proizvođačem izvoznikom koji je to činio i iii. da je nakon razdoblja ispitnog postupka izvozio predmetni proizvod ili je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda. |
|
(297) |
Nakon konačne objave EUROFER je u vezi s uvodnom izjavom 294. zatražio od Komisije da izjavi da će po službenoj dužnosti pokrenuti takav postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera jer ima pristup svim relevantnim podacima navedenima u toj uvodnoj izjavi. |
|
(298) |
S druge strane, MPE je ponovio svoj zahtjev da Komisija prilagodi oblik pristojbi kako bi se utjecaj na korisnike sveo na najmanju moguću mjeru. |
|
(299) |
U vezi sa zahtjevom EUROFER-a Komisija je navela da ne može pretpostaviti pokretanje ikakvog budućeg ispitnog postupka u okviru ispitnog postupka koji je u tijeku. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 294., ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera može se pokrenuti samo ako su ispunjeni svi uvjeti iz članka 13. osnovne uredbe. Suprotno tvrdnji EUROFER-a, Komisija ne prikuplja podatke ni dokaze o praksi, obradi ili radu za koje ne postoji dostatni valjani uzrok ili ekonomska opravdanost osim uvođenja pristojbe, kako je propisano člankom 13. Svaki potencijalni ispitni postupak pokrenut će se zasebno. Stoga je zahtjev EUROFER-a odbijen. |
|
(300) |
Kad je riječ o ponovljenom zahtjevu MPE-a za prilagodbu oblika pristojbi, Komisija je nastojala postići odgovarajuću ravnotežu između interesa europskih industrija, no nije dokazano da bi prilagodba oblika pristojbi u ovom slučaju pomogla korisnicima. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 287., uvozne cijene smanjuju se nakon razdoblja ispitnog postupka. Promjenom pristojbi iz ad valorem u fiksne pristojbe ili najnižu uvoznu cijenu uvoz bi, barem kratkoročno, bio još skuplji od pristojbi ad valorem. |
8.3. Konačna naplata privremenih pristojbi
|
(301) |
S obzirom na utvrđene dampinške marže i razinu štete nanesene industriji Unije, iznosi osigurani privremenim antidampinškim pristojbama uvedenima privremenom uredbom trebali bi se konačno naplatiti do iznosa utvrđenih na temelju ove Uredbe. |
8.4. Retroaktivnost
|
(302) |
Kako je navedeno u odjeljku 1.2., Komisija je uvela obvezno evidentiranje uvoza proizvoda iz ispitnog postupka. |
|
(303) |
U konačnoj fazi ispitnog postupka Komisija je analizirala jesu li ispunjeni kriteriji za retroaktivnu naplatu konačnih pristojbi na temelju članka 10. stavka 4. osnovne uredbe. |
|
(304) |
Komisija je na temelju podataka iz baze podataka Surveillance analizirala je li došlo do dodatnog znatnog povećanja uvoza povrh razine uvoza koja je nanijela štetu u razdoblju ispitnog postupka, u smislu članka 10. stavka 4. točke (d) osnovne uredbe. U toj analizi Komisija je usporedila:
|
|
(305) |
Nijedna od četiri navedene usporedbe nije pokazala dodatno znatno povećanje uvoza povrh razine uvoza koja je nanijela štetu u razdoblju ispitnog postupka. |
|
(306) |
U skladu s tim Komisija je zaključila da nisu ispunjeni uvjeti za retroaktivnu naplatu pristojbi. |
9. ZAVRŠNA ODREDBA
|
(307) |
Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/159 (28) Komisija je uvela zaštitnu mjeru za određene proizvode od čelika na razdoblje od tri godine. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2024/1782 (29) ta je zaštitna mjera produljena do 30. lipnja 2026. Predmetni proizvod pripada jednoj od kategorija proizvoda koje obuhvaća zaštitna mjera. Prema tome, nakon što se prekorače carinske kvote utvrđene na temelju zaštitne mjere na isti uvoz plaćala bi se carinska pristojba iznad kvote i antidampinška pristojba. Budući da takva kumulacija antidampinških mjera sa zaštitnim mjerama može imati veći učinak na trgovinu nego što je poželjno, Komisija je odlučila spriječiti istodobnu primjenu antidampinške pristojbe i carinske pristojbe iznad kvote na predmetni proizvod tijekom trajanja primjene zaštitne pristojbe. |
|
(308) |
To znači da, ako se carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Provedbene uredbe (EU) 2019/159 počne primjenjivati na predmetni proizvod i premašuje razinu antidampinške pristojbe na temelju ove Uredbe, naplaćuju se samo carinske pristojbe iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Provedbene uredbe (EU) 2019/159. Tijekom razdoblja istodobne primjene zaštitne i antidampinške pristojbe suspendira se naplata pristojbi uvedenih u skladu s ovom Uredbom. Ako carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Provedbene uredbe (EU) 2019/159 postane primjenjiva na predmetni proizvod, a određena je na razini nižoj od razine antidampinške pristojbe u ovoj Uredbi, carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Provedbene uredbe (EU) 2019/159 naplaćuje se povrh razlike između te pristojbe i više razine antidampinške pristojbe na temelju ove Uredbe. Suspendira se dio iznosa antidampinške pristojbe koja nije naplaćena. |
|
(309) |
Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća (30), kad se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, koja se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca. |
|
(310) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. osnovne uredbe, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
1. Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz plosnatih valjanih proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima, od željeza ili nelegiranog čelika, prevučenih kositrom, neovisno jesu li prevučeni plastičnim materijalom i/ili lakirani ili ne, trenutačno razvrstanih u oznake KN 7210 11 00 , 7210 12 , ex 7210 70 , 7210 90 40 , ex 7210 90 80 , 7212 10 i ex 7212 40 (oznake TARIC 7210 70 10 15, 7210 70 80 20, 7210 70 80 92, 7210 90 80 20, 7212 40 20 10, 7212 40 80 12, 7212 40 80 30, 7212 40 80 80 i 7212 40 80 85) i podrijetlom iz Narodne Republike Kine.
2. Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku, jest sljedeća:
|
Društvo |
Konačna antidampinška pristojba |
Dodatna oznaka TARIC |
||||
|
Baosteel Group:
|
13,1 % |
89LB |
||||
|
Shougang Jingtang United Iron & Steel Co., Ltd. |
46,8 % |
89LC |
||||
|
Ostala društva koja surađuju s popisa iz Priloga |
24,6 % |
|
||||
|
Sav ostali uvoz iz Kine |
62,3 % |
8999 |
3. Uvjet za primjenu pojedinačnih stopa pristojbe utvrđenih za društva navedena u stavku 2. predočenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz navođenje imena i funkcije, koja glasi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je tone proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima iz ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv i adresa društva) (dodatna oznaka TARIC) u Narodnoj Republici Kini. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.” Dok se takav račun ne predoči, primjenjuje se pristojba koja se primjenjuje na sav ostali uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine.
4. Ako nije drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.
Članak 2.
Konačno se naplaćuju iznosi osigurani privremenom antidampinškom pristojbom na temelju Provedbene uredbe (EU) 2025/81 o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz plosnatih valjanih proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima, od željeza ili nelegiranog čelika, prevučenih kositrom, neovisno jesu li prevučeni plastičnim materijalom i/ili lakirani ili ne podrijetlom iz Narodne Republike Kine. Oslobađaju se osigurani iznosi koji premašuju iznos konačnih stopa antidampinške pristojbe.
Članak 3.
Članak 1. stavak 2. može se izmijeniti kako bi se dodali novi proizvođači izvoznici iz Narodne Republike Kine i kako bi se na njih primjenjivala odgovarajuća ponderirana prosječna stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, ali nisu uključena u uzorak. Novi proizvođač izvoznik mora dostaviti dokaze:
|
(a) |
da tijekom razdoblja ispitnog postupka (od 1. travnja 2023. do 31. ožujka 2024.) nije izvozio proizvode opisane u članku 1. stavku 1.; |
|
(b) |
da nije povezan s izvoznicima ili proizvođačima na koje se primjenjuju mjere uvedene ovom Uredbom, a koji su možda surađivali u početnom ispitnom postupku; i |
|
(c) |
da je doista izvozio predmetni proizvod ili da je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda u Uniju nakon razdoblja ispitnog postupka. |
Članak 4.
1. Ako se carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Provedbene uredbe (EU) 2019/159 počne primjenjivati na plosnate valjane proizvode od pokositrenog (bijelog) lima, od željeza ili nelegiranog čelika, prevučene kositrom, neovisno jesu li prevučeni plastičnim materijalom i/ili lakirani ili ne iz članka 1. stavka 1. i ako ona premašuje antidampinšku pristojbu iz članka 1. stavka 2., naplaćuje se samo carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Provedbene uredbe (EU) 2019/159.
2. U razdoblju primjene stavka 1. suspendira se naplata pristojbi uvedenih na temelju ove Uredbe.
3. Ako se carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Provedbene uredbe (EU) 2019/159 počne primjenjivati na plosnate valjane proizvode od pokositrenog (bijelog) lima, od željeza ili nelegiranog čelika, prevučene kositrom, neovisno jesu li prevučeni plastičnim materijalom i/ili lakirani ili ne iz članka 1. stavka 1. i ako je utvrđena na razini nižoj od antidampinške pristojbe iz članka 1. stavka 2., carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Provedbene uredbe (EU) 2019/159 naplaćuje se povrh razlike između te pristojbe i više antidampinške pristojbe iz članka 1. stavka 2.
4. Suspendira se dio iznosa antidampinških pristojbi koje nisu naplaćene u skladu sa stavkom 3.
5. Suspenzije iz stavaka 2. i 4. vremenski su ograničene na razdoblje primjene carinske pristojbe iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Provedbene uredbe (EU) 2019/159.
Članak 5.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 27. svibnja 2025.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 176, 30.6.2016., str. 21.
(2) SL C, C/2024/3112, 16.5.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/3112/oj.
(3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/2731 оd 24. listopada 2024. o uvođenju obveznog evidentiranja uvoza plosnatih valjanih proizvoda od željeza ili nelegiranog čelika, prevučenih kositrom, podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L, 2024/2731, 25.10.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2024/2731/oj).
(4) Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/81 od 13. siječnja 2025. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz plosnatih valjanih proizvoda od željeza ili nelegiranog čelika prevučenih kositrom podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L, 2025/81, 14.1.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/81/oj).
(5) SAD – Antidampinške i kompenzacijske pristojbe (Kina), Izvješće Žalbenog tijela, t. 354.
(6) http://www.cmr-co.com/ (posljednji pristup 28. veljače 2025.).
(7) https://gmk.center/en/news/chinas-new-state-owned-company-has-begun-negotiations-with-major-iron-ore-suppliers/#:~:text=China%20Mineral%20Resources%20Group%20(CMRG,materials%20for%20the%20next%20year (posljednji pristup 28. veljače 2025.).
(8) http://www.sasac.gov.cn/n2588030/n2588924/c25601477/content.html (posljednji pristup 28. veljače 2025.).
(9) http://www.cmr-co.com/whoWeAre (posljednji pristup 28. veljače 2025.).
(10) Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/2247 od 15. studenog 2022. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz proizvoda od čelika elektrolitički prevučenih kromom podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Brazila (SL L 295, 16.11.2022., str. 7.), uvodne izjave 61. i 62.
(11) Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/58 оd 14. siječnja 2022. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih plosnato valjanih proizvoda od silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima podrijetlom iz Narodne Republike Kine, Japana, Republike Koreje, Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 10, 17.1.2022., str. 17.), uvodne izjave od 138. do 141.
(12) Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/802 оd 20. svibnja 2022. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz proizvoda od čelika elektrolitički prevučenih kromom podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Brazila (SL L 143, 23.5.2022., str. 11.), tablica 2.
(13) https://leadersteel.my/wp-content/uploads/2024/05/LEAS02-Annual-Report-2023.pdf.
(14) Izvješće Žalbenog tijela, Sjedinjene Američke Države – Antidampinške mjere za određene toplovaljane proizvode od čelika iz Japana, WT/DS184/AB/R, doneseno 24. srpnja 2001., t. 204.–207.
(15) Ibid., t. 204.
(16) Vidjeti: https://libertysteelgroup.com/liberty-triggers-strategic-review-of-western-european-downstream-businesses/ (posljednji pristup 10. ožujka 2025.).
(17) Vidjeti: https://www.steelradar.com/en/haber/acciaierie-ditalia-produced-3-million-steels-in-2023/ (posljednji pristup 10. ožujka 2025.).
(18) SL C, C/2024/3112, 16.5.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/3112/oj.
(19) Iako noviji tekstovi ukazuju na to da Acciairie planira povećati proizvodnju 2025., vidjeti https://eurometal.net/acciaierie-ditalia-to-increase-taranto-production-this-year/ (posljednji pristup 10. ožujka 2025.).
(20) Vidjeti, među ostalim, uvodne izjave 265., 266. i 311. privremene uredbe.
(21) Vidjeti, među ostalim, uvodne izjave 235., 300. i 323. privremene uredbe.
(22) Vidjeti uvodnu izjavu 329. privremene uredbe.
(23) Vidjeti, među ostalim, uvodne izjave 248., 249., 298. i 371. i cijeli odjeljak 5.2.4. privremene uredbe.
(24) Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/1782 оd 24. lipnja 2024. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2019/159, uključujući produljenje zaštitne mjere protiv uvoza određenih proizvoda od čelika, C/2024/4200 (SL L, 2024/1782, 25.6.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2024/1782/oj).
(25) Provedbena uredba (EU) 2022/2247.
(26) https://www.delmontefoods.in/our-culture (Posljednji pristup 11. ožujka 2025.).
(27) E-adresa: TRADE-TDI-NAME-CHANGE-REQUESTS@ec.europa.eu; European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate G, Wetstraat 170 Rue de la Loi, 1040 Bruxelles/Brussel, BELGIQUE/BELGIË.
(28) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/159 оd 31. siječnja 2019. o uvođenju konačnih zaštitnih mjera protiv uvoza određenih proizvoda od čelika (SL L 31, 1.2.2019., str. 27.).
(29) Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/1782 оd 24. lipnja 2024. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2019/159, uključujući produljenje zaštitne mjere protiv uvoza određenih proizvoda od čelika (SL L, 2024/1782, 25.6.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2024/1782/oj).
(30) Uredba (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2024. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (preinaka) (SL L, 2024/2509, 26.9.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/2509/oj).
PRILOG
Kineski proizvođači izvoznici koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak
|
Naziv društva |
Dodatna oznaka TARIC |
|
Jiangsu Youfu Sheet Technology Co., Ltd. |
89LD |
|
Hesteel Group Hengshui Strip Processing Co.,Ltd. i Handan Steel Group Hengshui Cold Rolling Steel Co.,Ltd. |
89LE |
|
Handan Jintai Packing Material Co., Ltd. |
89LF |
|
Jiangsu Suxun New Material Co.,Ltd. |
89LG |
|
Jiangyin Comat Metal Products Co., Ltd. |
89LH |
|
GDH Zhongyue (Qinhuangdao) Tinplate Industrial Co.,Ltd. i GDH Zhongyue (Zhongshan) Tinplate Industry Co., Ltd. |
89LI |
ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/1042/oj
ISSN 1977-0847 (electronic edition)