|
Službeni list |
HR Serija C |
|
C/2026/3230 |
2.7.2026 |
Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Komunikacija Komisije – Strategija Battery Booster
(C(2025) 8950 final)
(C/2026/3230)
Izvjestitelj:
Jason DEGUARA (MT, GRII)Suizvjestitelj:
Marco MENSINK (NL, Cat. 1)|
Savjetnik/ica: |
HÜRTGEN Stefanie (savjetnica izvjestitelja, Skupina II.) KAPANTAIDAKIS George (savjetnik suizvjestitelja, Cat.1) |
|
Zahtjev za savjetovanje: |
Europska komisija, 24.2.2026. C(2025) 8950 final |
|
Odluka Plenarne skupštine: |
22.10.2025. |
|
Pravna osnova: |
pravilo 52. stavak 2. Poslovnika |
|
Pravna osnova: |
članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije |
|
Nadležna stručna skupina: |
Savjetodavno povjerenstvo za industrijske promjene |
|
Datum usvajanja u Stručnoj skupini: |
10.3.2026. |
|
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju: |
18.3.2026. |
|
Plenarno zasjedanje br.: |
604 |
|
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani): |
196/0/0 |
1. Zaključci i preporuke
|
1.1. |
EGSO podržava nastojanja da se ojača ekonomska opravdanost europske proizvodnje baterija i izgradi bolji vrijednosni lanac baterija u potpunosti proizvedenih u Europi i smatra da strategija Battery Booster (u daljnjem tekstu: „Strategija”) dolazi u pravom trenutku. Odbor smatra da su za to potrebni vjerodostojniji i dugoročniji plan financiranja, jasnije određivanje prioriteta, veća usmjerenost na vrste baterija koje se ne koriste isključivo za električna vozila, snažniji provedbeni alati i cjelovitiji pristup. |
|
1.2. |
EGSO naglašava da inicijativa „Made in Europe” mora biti sinonim za visokokvalitetne proizvode i snažne socijalne i ekološke standarde. U svrhu ostvarenja toga cilja u sektoru baterija, moraju se u suradnji s relevantnim dionicima, uključujući socijalne partnere, razviti posebne mjere. |
|
1.3. |
Odbor pozdravlja snažnu usmjerenost na mobilizaciju financijske potpore za jačanje europskog ekosustava proizvodnje baterija, ali naglašava da se, ako se žele postići stvarni poticajni učinci, strategija mora poduprijeti znatno izdašnijim i usmjerenijim financijskim sredstvima EU-a. Države članice i Komisija trebale bi povećati financiranje Strategije, među ostalim u sklopu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira. |
|
1.4. |
EGSO naglašava da se u strategiji moraju kombinirati razmjerni i praktični uvjeti, pravodobno financiranje, jednako postupanje i jednake mjere provedbe za proizvode i komponente iz EU-a i iz trećih zemalja koji se plasiraju na tržište EU-a. Usklađivanje alata za financiranje, izdavanje dozvola i pristup tržištu, kao i njihove provedbe, pomoći će u pretvaranju projekata u konkurentnu proizvodnju u ogromnim razmjerima, jačanju strateške autonomije i očuvanju visokokvalitetnih industrijskih radnih mjesta. |
|
1.5. |
EGSO naglašava da treba podupirati mala i srednja poduzeća, dobavljače i subjekte koji se bave recikliranjem, kao i velika proizvodna postrojenja kako bi se intenzivirala njihova integracija u baterijski sustav EU-a. Takav uključiv pristup može ojačati industrijske ekosustave, potaknuti inovacije i proširiti mogućnosti zapošljavanja. |
|
1.6. |
EGSO smatra da bi se zahvaljujući Strategiji mogao otvoriti znatan broj radnih mjesta u cijelom vrijednosnom lancu baterija, među ostalim u proizvodnji, istraživanju, recikliranju i povezanim uslugama. Njezin uspjeh ovisit će o sposobnosti Europe da inovacije u industriji primjenjuje na način koji je gospodarski održiv, društveno odgovoran i siguran za radnike. Sva javna financijska potpora mora biti uvjetovana kvalitetnim radnim mjestima i potpunom usklađenošću sa standardima EU-a i ciljevima europskog stupa socijalnih prava. |
|
1.7. |
EGSO naglašava da EU, ako želi osigurati taj prijenos i unaprijediti lokalno stručno znanje, mora uspostaviti odgovarajuće okvire u kojima se državne potpore, subvencije i javna nabava vežu uz uvjete za prijenos tehnologije i udio lokalnog sadržaja. |
|
1.8. |
EGSO ističe da poticanje proizvodnje baterija mora pokriti hitnu potrebu za poboljšanim kapacitetima za rastavljanje i recikliranje kako bi se moglo upravljati budućim tokovima otpada i proizvoditi visokokvalitetne sekundarne materijale. Stoga treba ulagati u proširenje infrastrukture za recikliranje ciljanim financiranjem tehnologija recikliranja sljedeće generacije, jačanjem i provedbom sustava prikupljanja, uključujući usklađivanje u svim državama članicama, i mjerama za povećanje ekonomske privlačnosti recikliranja. |
|
1.9. |
U programima istraživanja i inovacija (Batt4EU, plan SET, Obzor Europa) prednost bi trebalo davati pilotnim ili potpuno novim proizvodnim linijama ključnih kemikalija za baterije (sinteza/premaz prekursora, proizvodnja elektrolita, oporaba otapala, kemijska svojstva recikliranja) i strojevima proizvedenima u EU-u. U peti stup trebalo bi uključiti i natrijeve baterije, a financiranje u sklopu Strategije proširiti kako bi se obuhvatili i nelitijski kemijski spojevi. |
|
1.10. |
EGSO preporučuje uvođenje namjenskih radnih postupaka za provjeru sigurnosti materijala za baterije, kao što su ispitivanje širenja topline u baterijskom sklopu i zapaljivosti elektrolita, kako bi se utvrdili jasni standardi nabave i sukladnosti. Suradnja s industrijom, uključujući socijalne partnere, i usklađivanje s pravilima EU-a i međunarodnim pravilima poboljšali bi sigurnost, smanjili fragmentaciju tržišta i poduprli učinkovitu proizvodnju. |
|
1.11. |
EGSO smatra da bi brzo povećanje proizvodnje baterija predviđeno u okviru Strategije povećalo potrebu za pouzdanim sustavima upravljanja zdravljem i sigurnošću. Usporedno s proširenjem proizvodnih kapaciteta mora se osigurati adekvatno osoblje, osposobljavanje i ulaganje u preventivne mjere, a posebnu pozornost treba posvetiti radnicima migrantima i mobilnim radnicima. Za povećanje znanja i sprečavanje nesreća ključni su odgovarajući priručnici i informacije o opasnim materijalima i treba ih kombinirati s odgovarajućim inspekcijama rada kako bi se osigurala usklađenost. |
|
1.12. |
EGSO ističe ključnu ulogu radnika i njihovih predstavnika u sprečavanju profesionalnih rizika. Socijalni dijalog i sudjelovanje radnika presudni su za utvrđivanje opasnosti, posebno pri uvođenju novih tehnologija, materijala i metoda proizvodnje. |
2. Opće napomene
|
2.1. |
Strategijom Battery Booster, koju je Europska komisija predstavila u okviru Akcijskog plana za automobilski sektor, nastoji se ojačati konkurentnost, otpornost i održivost europskog vrijednosnog lanca baterija kao ključnog elementa strateške autonomije Europe i europske proizvodnje. Strategija se zasniva na šest međusobno povezanih stupova koji čine sveobuhvatan okvir za jačanje europskog baterijskog ekosustava jer u vidu potpore održivom industrijskom razvoju povezuju ulaganja, otpornost lanca opskrbe, inovacije i stvaranje potražnje. |
|
2.2. |
Strategija predstavlja odgovor na sve veću globalnu konkurenciju, sve veće troškove proizvodnje i postojeću stratešku ovisnost, a istodobno podupire prelazak na čistu mobilnost i postizanje klimatske neutralnosti. Strategijom je predviđen namjenski mehanizam kojem je iz Inovacijskog fonda dodijeljeno 1,5 milijardi eura za potporu europskim proizvođačima baterijskih ćelija tijekom kritične faze povećanja proizvodnje, uz dodatnih 300 milijuna eura za povećanje proizvodnje kritičnih sirovina radi poticanja lanca opskrbe. |
|
2.3. |
EGSO podržava namjeru Komisije da ojača vrijednosni lanac baterija u EU-u, ali poziva na vjerodostojniji i dugoročniji plan financiranja, jasnije određivanje prioriteta, snažnije provedbene alate i cjelovitiji pristup. Treba se više fokusirati na baterije koje nisu namijenjene isključivo za električna vozila. Sustav za skladištenje energije sa stacionarnom baterijom (BESS) je segment potražnje koji rapidno raste i od strateške je važnosti za energetsku sigurnost i stabilnost mreže s obzirom na povećanje obnovljivih kapaciteta, te bi stoga trebao biti dio Strategije. |
|
2.4. |
Strategija dolazi u pravom trenutku. Europska industrija baterija ključna je za nastojanja EU-a da ostvari svoje industrijske i klimatske ciljeve i poveća svoju gospodarsku otpornost, energetsku sigurnost i pripravnost. U vrijeme kada se globalni geopolitički i gospodarski poredak utemeljen na pravilima sve više dovodi u pitanje, a trgovina koristi kao oružje, EU mora smanjiti vanjsku ovisnost i povećati svoje proizvodne kapacitete. |
|
2.5. |
Nastojanja EU-a da ostvari veću stratešku autonomiju u proizvodnji baterija neće samo povećati njegovu opću sigurnost već bi trebali donijeti i gospodarske koristi posredstvom novih greenfield ulaganja zahvaljujući kojima bi se mogla otvoriti kvalitetna radna mjesta i osigurati usklađenost proizvodnje sa strogim okolišnim standardima. |
3. Financijska potpora, zelena radna mjesta i ulaganja
|
3.1. |
U Strategiji se snažan naglasak stavlja na mobilizaciju financijske potpore za jačanje europskog ekosustava proizvodnje baterija. Odbor smatra da za postizanje stvarnih poticajnih učinaka treba osigurati znatno snažnije i usmjerenije financiranje EU-a. |
|
3.2. |
Trenutačni paket od 1,5 milijardi eura, u okviru kojeg se sredstva uglavnom dodjeljuju u obliku beskamatnih zajmova, i dalje je skroman u usporedbi s velikim početnim ulaganjima potrebnima za ubrzano uvođenje gigatvornica, skraćivanje vremena za tržišni plasman i uklanjanje razlika u troškovima u odnosu na globalne konkurente. Za istinsko poticanje potrebni su programi EU-a kojima se mogu brzo i predvidljivo podupirati velika industrijska ulaganja, čime bi se stvorili pouzdani signali potražnje u cijelom vrijednosnom lancu baterija, uključujući sirovine, kemijske komponente, ćelije i recikliranje. EGSO poziva države članice i Komisiju da povećaju financiranje Strategije, među ostalim u sklopu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira. |
|
3.3. |
Da bi ostvario stratešku neovisnost i dodanu vrijednost u Europi, EU treba dati prioritet strateškim projektima iz Europskog akta o kritičnim sirovinama i financiranju postrojenja za kemijsko rafiniranje i prekursore relevantnih za materijale za baterije (litij, nikal, kobalt, mangan, grafit) iz programa RESourceEU. Mehanizam za sirovine trebao bi objediniti potražnju i smanjiti rizik otkupa ne samo sirovina dobivenih rudarenjem nego i kemijskih međuproizvoda. Ujedno bi se objavljivanjem smjernica za obračun masene bilance materijala za baterije do drugog tromjesečja 2026. omogućila „kružna kemija” pogodna za ulaganja (uključujući oporabu otapala, regeneraciju soli i ponovnu uporabu prekursora), a provedba Uredbe o baterijama uskladila bi se s predstojećim aktom o kružnom gospodarstvu. Tim bi se mjerama ubrzalo održivo širenje u cijelom EU-u i istodobno osigurala dosljedna i razmjerna primjena na uvezene proizvode i komponente. |
|
3.4. |
Da bi se obnovila konkurentnost u području kemikalija kritičnih za baterije i osigurala usklađenost u svim lancima vrijednosti, EU bi se trebao hitno pozabaviti vrlo visokim troškovima energije koji utječu na industriju EU-a, u popis sektora prihvatljivih za nadoknadu neizravnih troškova u okviru ETS-a ponovno uključiti sektor NACE 20.14 i, po potrebi, NACE 20.16, a energetski intenzivnim kemijskim postrojenjima olakšati pristup ugovorima o kupnji energije i ugovorima za kompenzaciju razlike. Ciljanu i razmjernu potporu, usklađenu s poštenim tržišnim natjecanjem i jednakovrijednim zahtjevima za uvoz iz trećih zemalja, trebalo bi proširiti i na kemijske aktivnosti na početku proizvodnog lanca baterija kao što su kemijski prekursori katodnih i anodnih aktivnih materijala, elektroliti, oporaba otapala, veziva, separatori, soli i rafiniranje crne mase. |
|
3.5. |
EGSO naglašava važnost okvira politika koji osigurava koristi na lokalnoj razini i jača europsko stručno znanje, i zahtijeva da strana ulaganja u stratešku proizvodnju baterija, uključujući u kemijska postrojenja, slijede mjere u pogledu upravljanja, razmjene tehnologije, vještina radne snage i integracije lanca opskrbe. Komisija bi trebala ojačati Uredbu o stranim subvencijama i povezane instrumente kako bi se riješio problem narušavanja tržišnog natjecanja i osiguralo pošteno tržišno natjecanje na cijelom jedinstvenom tržištu, kao i jednako postupanje prema subjektima iz EU-a i izvan njega. Namjenski alati financiranja EU-a, uključujući Inovacijski fond, trebali bi se koristiti za smanjenje rizika ulaganja u proizvodnju baterijskih ćelija i komponenti. |
|
3.6. |
EGSO naglašava da mala i srednja poduzeća, koja čine znatan dio sektora i prvenstveno služe kao ključni dobavljači strojeva, robotike, komponenti i rješenja za recikliranje, moraju dobiti ciljanu potporu kako bi se intenzivirala njihova integracija u baterijski ekosustav EU-a i osigurala otpornost u cijelom lancu vrijednosti, a ne samo u segmentu proizvodnje ćelija velikih razmjera. Takav uključiv pristup može ojačati industrijske ekosustave, potaknuti inovacije i proširiti mogućnosti zapošljavanja. |
|
3.7. |
EGSO podupire napore Komisije da proizvodnju baterija u Europi učini ekonomski isplativijom i izgradi vrijednosni lanac baterija u EU-u, ali naglašava da inicijativa „Made in Europe” mora biti sinonim za visokokvalitetne proizvode i snažne socijalne i okolišne standarde. Plan za provedbu inicijative „Made in Europe” u sektoru baterija mora se razviti u suradnji s relevantnim dionicima, uključujući socijalne partnere. Napori za smanjenje troškova proizvodnje i administrativnog opterećenja ne smiju oslabiti radne, socijalne i sigurnosne standarde, a sve mjere pojednostavnjenja iziskuju stroge mehanizme provedbe i praćenja. |
|
3.8. |
Strategija bi mogla doprinijeti otvaranju znatnog broja radnih mjesta u cijelom vrijednosnom lancu baterija, među ostalim u proizvodnji, istraživanju, recikliranju i povezanim uslugama. Sva javna financijska potpora mora biti uvjetovana kvalitetnim radnim mjestima i potpunom usklađenošću sa standardima EU-a i ciljevima europskog stupa socijalnih prava. EGSO poziva na transparentno praćenje učinaka mjera financijske potpore na društvo i zapošljavanje, među ostalim i na kvalitetu radnih mjesta, zahtjeve u pogledu vještina i radne uvjete. |
|
3.9. |
Strategija nudi i prilike za potporu zelenim radnim mjestima povezanima s recikliranjem, ponovnom uporabom i rješenjima kružnog gospodarstva, čime se može smanjiti strateška ovisnost i istodobno otvoriti kvalificirana radna mjesta u segmentima koji se nalaze niže u lancu vrijednosti. |
|
3.10. |
Javna ulaganja trebala bi doprinijeti i očuvanju vodećeg položaja europske industrije i osigurati održivi industrijski razvoj i regionalnu koheziju. EGSO poziva na uravnoteženu geografsku raspodjelu podržanih projekata od koje bi koristi imale sve države članice i regije i koja bi ojačala postojeće industrijske ekosustave u okviru sveobuhvatne europske industrijske politike. |
4. Inovacije i tehnologija
|
4.1. |
EGSO smatra da su inovacije temelj Strategije i jedan od ključnih pokretača konkurentnosti u europskom sektoru baterija. Kontinuirani tehnološki napredak ključan je za poboljšanje radnog učinka, održivosti i troškovne učinkovitosti baterija. |
|
4.2. |
U programima istraživanja i inovacija (Batt4EU, plan SET, Obzor Europa) prednost bi trebalo davati pilotnim ili potpuno novim proizvodnim linijama ključnih kemikalija za baterije (sinteza/premaz prekursora, proizvodnja elektrolita, oporaba otapala, kemijska svojstva recikliranja) i strojevima proizvedenima u EU-u. Istraživanje i inovacije u području sigurnosti i održivosti materijala (npr. polimeri i formulacije elektrolita s visokom učinkovitošću u pogledu požara i mogućnošću recikliranja), uz normizaciju i praktične smjernice te razmjerno osposobljavanje o sigurnosti procesa u akademijama za industriju s nultom neto stopom emisija omogućit će sigurno i učinkovito širenje u cijeloj Europi. |
|
4.3. |
EGSO je istaknuo prednosti razvijanja sektora za proizvodnju natrijevih baterija kao strateške dopune litijskim baterijama (1). U peti stup trebalo bi uključiti natrijeve baterije, a financiranje u sklopu Strategije proširiti na nelitijske kemijske spojeve. |
|
4.4. |
Digitalizacija i napredne proizvodne tehnologije nude znatne mogućnosti za optimizaciju učinkovitosti i kvalitete proizvodnje. Odbor naglašava da se istodobno s njihovim uvođenjem mora osigurati odgovarajuće osposobljavanje i prilagoditi organizacija rada. |
|
4.5. |
Razvoj vještina ključan je pokretač inovacija. EGSO naglašava potrebu za kontinuiranim osposobljavanjem i prekvalifikacijom kako bi se ispunili tehnološki zahtjevi koji se mijenjaju i osiguralo sigurno odvijanje novih procesa i funkcioniranje opreme. |
|
4.6. |
Inovacijske politike trebale bi poticati prijenos znanja i ubrzavati masovno uvođenje novih tehnologija u industriji i tako promicati suradnju između industrije, istraživačkih institucija i pružatelja osposobljavanja. |
|
4.7. |
Normizacija i usklađivanje kriterija održivosti i uspješnosti mogu dodatno poduprijeti inovacije stvaranjem predvidljivih tržišnih uvjeta i poticanjem ulaganja u visokokvalitetne tehnologije. EGSO preporučuje uvođenje namjenskih radnih postupaka za provjeru sigurnosti materijala za baterije, kao što su ispitivanje širenja topline u baterijskom sklopu i zapaljivosti elektrolita, kako bi se utvrdili jasni standardi nabave i sukladnosti. Suradnja s industrijom, uključujući socijalne partnere, i usklađivanje s pravilima EU-a i međunarodnim pravilima poboljšali bi sigurnost, smanjili fragmentaciju tržišta i poduprli učinkovitu proizvodnju. |
|
4.8. |
EGSO napominje da, za razliku od Kine i SAD-a, u kojima postoje strogi uvjeti za razvoj radne snage, prijenos intelektualnog vlasništva i lokalno istraživanje i razvoj, EU trenutačno nema ni propise ni zahtjeve za prijenos tehnologije, udio lokalnog sadržaja i razvoj vještina u zajedničkim pothvatima i stranim ulaganjima. Da bi se osigurao taj prijenos i unaprijedilo lokalno stručno znanje, EU mora uspostaviti odgovarajuće okvire u kojima se državne potpore, subvencije i javna nabava vežu uz uvjete za prijenos tehnologije i udio lokalnog sadržaja. Na taj bi način Unija mogla izbjeći rizik da postane puka lokacija za montažu umjesto predvodnika u tehnologiji za baterije. |
|
4.9. |
EGSO naglašava važnost inovacija kojima se poboljšavaju održivost i sigurnost bez dodatnog administrativnog opterećenja. Inovacije moraju biti usklađene sa širim industrijskim i socijalnim ciljevima kako bi tehnološki napredak doprinosio dostojanstvenom radu, zaštiti okoliša i dugoročnoj konkurentnosti. Naglašava da bi se financiranjem inovacija trebali podupirati projekti koji uključuju pitanja zdravlja i sigurnosti na radu, kao što su ergonomski dizajn radnog mjesta i smanjenje izloženosti opasnim materijalima. |
|
4.10. |
Za europske okolišne ciljeve i stratešku autonomiju Europe esencijalno je recikliranje. EGSO napominje da EU nema ni dovoljno postrojenja ni potrebnu tehnologiju za recikliranje baterija, posebno s obzirom na predviđenu količinu baterija iz otpadnih električnih vozila do 2030. Europski revizorski sud upozorio je i na to da „većina ciljnih vrijednosti EU-a za recikliranje nije poticajna za recikliranje pojedinačnih sirovina ni upotrebu recikliranih sirovina” i istaknuo uska grla koja ometaju konkurentnost industrije recikliranja u EU-u (2). EGSO poziva na zauzimanje cjelovitog pristupa poticanju proizvodnje baterija i uviđa da hitno treba prilagoditi zahtjeve kako bi se moglo upravljati budućim tokovima otpada i proizvoditi visokokvalitetne sekundarne materijale. |
|
4.11. |
EGSO naglašava da će klasifikacija otpadnih litij-ionskih baterija i crne mase kao opasnog otpada od prosinca 2026., kao i zabrana izvoza u zemlje koje nisu članice OECD-a, biti učinkovita samo ako EU osigura učinkovito kretanje tih tokova unutar jedinstvenog tržišta. U suprotnom bi, usprkos zabrani izvoza, moglo doći do stvaranja unutarnjih uskih grla zbog stvaranja zaliha, kašnjenja u obradi i neprimjerenih poticaja, uključujući nezakonite tokove. |
|
4.12. |
EGSO poziva na donošenje mjera kojima bi se olakšalo slanje usklađenih pošiljki u odobrena postrojenja unutar EU-a. Te bi mjere obuhvaćale cijeli lanac, počevši od skupljanja i kretanja otpadnih baterija do mjesta prethodne obrade (rastavljanje, dijagnostika, sigurno skladištenje) pa sve do kretanja crne mase prema postrojenjima za rafiniranje i oporabu. |
|
4.13. |
U konačnici EGSO smatra da će uspjeh Strategije ovisiti o sposobnosti Europe da inovacije u industriji primjenjuje na način koji je gospodarski održiv, društveno odgovoran i siguran za radnike. |
5. Zdravlje i sigurnost
|
5.1. |
Zdravlje i sigurnost na radu moraju biti jedan od temeljnih stupova Strategije i razvoja europskog vrijednosnog lanca baterija. Iako aktivnosti povezane s baterijama, uključujući proizvodnju, sastavljanje, recikliranje i preradu sirovina, podliježu postojećem zakonodavstvu o sigurnosti na radu, EGSO napominje da je brzo širenje gigatvornica baterija u nekim državama članicama dovelo do znatnog povećanja profesionalnih rizika (3), uključujući nesreće. Naglašava da će naglo povećanje proizvodnje baterija predviđeno u okviru Strategije povećati potrebu za pouzdanim sustavima upravljanja zdravljem i sigurnošću. Uz proširenje proizvodnih kapaciteta stoga treba zaposliti i odgovarajuće osoblje, provesti osposobljavanje i ulagati u preventivne mjere, pri čemu posebno treba u obzir uzeti mobilne radnike i radnike migrante, i osigurati odgovarajuće priručnike i informacije o opasnim materijalima kako bi se povećalo znanje i spriječile nesreće. |
|
5.2. |
Odbor naglašava da treba dosljedno primjenjivati i provoditi propise EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu. Ističe da zahtjevi moraju biti jasni i da se mora osigurati pravedno postupanje prema svim proizvodima i subjektima, uključujući uvezene baterije i komponente koje se prodaju u EU-u, kao bi se osiguralo da budu u skladu sa standardima EU-a. Da bi se spriječila fragmentacija tržišta i promicala pravednost, tijekom provedbe bi pozornost trebalo posvećivati praktičnim smjernicama i uzajamnom priznavanju jednakovrijednih standarda. |
|
5.3. |
Procjena rizika, među ostalim i novih rizika, jedan je od temelja prevencije. EGSO podržava prakse procjene rizika koje odražavaju tehnološki napredak i razvoj materijala i pritom izbjegavaju dvostruke postupke. Smjernicama bi se trebalo promicati učinkovito dokumentiranje i priznavanje jednakovrijednih pristupa, čime bi se osigurala usklađenost i konkurentnost za proizvođače iz EU-a, a isto bi se trebalo očekivati i od proizvođača izvan EU-a čija roba ulazi na jedinstveno tržište. |
|
5.4. |
Pitanje kemijske sigurnosti i dalje se rješava u okviru postojećeg zakonodavstva EU-a (npr. Uredba REACH, Uredba CLP i propisi o zaštiti radnika). Provedba bi trebala ostati razmjerna i zasnivati se na procjeni rizika, s naglaskom na sigurnom rukovanju (posebno opasnim kemikalijama), skladištenju i praćenju, a ako je to tehnički izvedivo i primjereno za učinkovitost, trebala bi se poticati supstitucija. EGSO se zalaže za to da se sredstva predviđena za inovacije ulažu u projekte koji uključuju ergonomski dizajn i smanjenu izloženost opasnim materijalima, kao i za to da se digitalni alati u većoj mjeri koriste za praćenje rizika u stvarnom vremenu i za prediktivne sigurnosne sustave. |
|
5.5. |
EGSO naglašava važnost jednake provedbe za sve sudionike na tržištu, što uključuje uvezene baterije i komponente, kako bi se spriječilo narušavanje tržišnog natjecanja i održali visoki standardi bez nametanja dodatnih posebnih opterećenja EU-a. |
|
5.6. |
EGSO ističe ključnu ulogu radnika i njihovih predstavnika u sprečavanju profesionalnih rizika. Socijalni dijalog, uključujući kolektivno pregovaranje, i sudjelovanje radnika presudni su za utvrđivanje opasnosti, posebno pri uvođenju novih tehnologija, materijala i metoda proizvodnje. Radnici moraju pohađati adekvatno početno i trajno osposobljavanje prilagođeno njihovim specifičnim zadaćama. |
|
5.7. |
EGSO naglašava važnost izvršenja, za što su potrebni odgovarajući resursi za inspektorate rada i tijela nadležna za poštovanje propisa u području sigurnosti i zdravlja na radu, osobito u novim i brzo rastućim industrijskim sektorima. |
Bruxelles, 18. ožujka 2026.
Predsjednik
Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Séamus BOLAND
(1) Mišljenje EGSO-a „Jačanje strateške autonomije EU-a i razvijanje zelenijeg i plavijeg gospodarstva: potencijal sektora proizvodnje natrijevih baterija” (SL C, C/2026/2542, 22.5.2026., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2026/2542/oj).
(2) Tematsko izvješće 04/2026: Kritične sirovine za energetsku tranziciju – Politika kojoj nedostaje čvrstoće.
(3) Na primjer, izloženost kemikalijama (npr. NMP), prašina, para, električne opasnosti, rizici od požara i fizički zahtjevni zadaci.
ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2026/3230/oj
ISSN 1977-1088 (electronic edition)