<!DOCTYPE html PUBLIC "yes" "xhtml1-strict.dtd">
<html xmlns="http://www.w3.org/1999/xhtml">
  <head>
    <title>2017-10-201710C125201506500-00-TRA-DOC-HR-CONCL-C-0650-15-201704591-07_00</title>
    <meta content="" name="Gendoc_DGTGeneratedDate"/>
    <meta content="hr-HR" name="Gendoc_Lang"/>
    <meta content="21/05/2017" name="CustomProvisoryEditionDate"/>
    <meta content="" name="Gendoc_GenerationDate"/>
    <meta content="" name="IsFlattened"/>
    <meta content="1" name="NumProc"/>
    <meta content="Final" name="Gendoc_EditionType"/>
    <meta content="0001" name="Gendoc_CaseNumberSuite"/>
    <meta content="21/09/2017 17:09:46" name="Gendoc_LastVerificationDate"/>
    <meta content="" name="Gendoc_ProcedureNumber"/>
    <meta content="hr" name="Gendoc_LangCode"/>
    <meta content="CNC" name="TypeDoc"/>
    <meta content="qQmPWF0FJ+h6NAV5M9fLjFe2Xi8steblgV1/tNLx6jemGAaCi4Y7wO96Q61NZFD4PwhPoKQ54D92/rZ1JzR7P5YtnRbTvux5VFCGYIvFWEIy8zM32usEO1Wk5rZ5imLnW9pnHBYyFd+1/R37WOha/pX1+ZjK3hB/+uBKREJYFW0=" name="GenDocUID"/>
    <meta content="P" name="TypeProc"/>
    <meta content="" name="CreateCustomParts"/>
    <meta content="OK" name="ReadyToPublish"/>
    <meta content="pkat" name="Gendoc_User"/>
    <meta content="" name="EP_Mode"/>
    <meta content="" name="Gendoc_DGTGenerated"/>
    <meta content="" name="Gendoc_Vademecum"/>
    <meta content="0650" name="NumeroOrdre"/>
    <meta content="2015" name="Annee"/>
    <meta content="P" name="Gendoc_ProcedureType"/>
    <meta content="" name="EP_Version"/>
    <meta content="HR" name="Langue"/>
    <meta content="" name="Gendoc_DGTGeneratedUser"/>
    <meta content="FAST_document_go_green" name="Gendoc_LastVerificationStatus"/>
    <meta content="CNC_C" name="Gendoc_GendocTemplateType"/>
    <meta content="TRUE" name="WithoutAuthorBlockFlatP"/>
    <meta content="GenDoc 13/01/2017 17:25:14" name="Created"/>
    <meta content="" name="Canevas3_Vademecum"/>
    <meta content="" name="Gendoc_CaseYear"/>
    <meta content="TRUE" name="WithoutAuthorBlock"/>
    <meta content="C" name="Juridiction"/>
    <meta content="eb41add937ad49b2ad342fbab920f31a" name="DocumentIdentifier"/>
    <meta content="0650" name="Gendoc_CaseNumber"/>
    <meta content="PV" name="NatureAff"/>
    <meta content="PV" name="Gendoc_CaseNature"/>
    <meta content="0001" name="NumSuite"/>
    <meta content="C" name="Gendoc_Juridiction"/>
  </head>
  <body>
    <div style="header">
      <div id="rId26" style="first"/>
      <div id="rId22" style="even">MIŠLJENJE E. SHARPSTON – PREDMET C650/15 P</div>
      <div id="rId23" style="default">PPG I SNF/ECHA</div>
    </div>
    <p class="C36Centre" id="para-1" title="page-1">
      MIŠLJENJE NEZAVISNE ODVJETNICE
    </p>
    <p class="C36Centre" id="para-2" title="page-1">
      ELEANOR SHARPSTON
    </p>
    <p class="C36Centre" id="para-3" title="page-1">
      od 6. srpnja 2017. (<span class="note">
<a id="c-1" href="#t-1">1</a>
</span>)
      
    </p>
    <p class="C38Centregrasgrandespacement" id="para-4" title="page-1">
      Predmet C650/15 P
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-5" title="page-1">
      Polyelectrolyte Producers Group GEIE (PPG)
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-6" title="page-1">
      SNF SAS
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-7" title="page-1">
      protiv
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-8" title="page-1">
      Europske agencije za kemikalije
    </p>
    <p class="C71Indicateur" id="para-9" title="page-1">
      „Žalba – Uredba (EZ) br. 1907/2006 (Uredba REACH) – Posebno zabrinjavajuće tvari – Utvrđivanje popisa tvari predloženih za uvrštenje u Prilog XIV. (popis tvari koje podliježu autorizaciji) – Odluka kojom je akrilamid identificiran kao tvar koja ispunjava kriterije za uvrštenje na popis – Članak 2. stavak 8. točka (b) – Izuzeće – Pojam ‚intermedijer’ – Obveza obrazlaganja – Načelo proporcionalnosti”
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-10" title="page-1">
      
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">1.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ovo je žalba podnesena protiv presude Općeg suda od 25. rujna 2015., PPG i SNF/ECHA (<span class="note">
<a id="c-2" href="#t-2">2</a>
</span>) (u daljnjem tekstu: pobijana presuda). Opći je sud tom presudom odbio tužbu koju su podnijeli Polyelectrolyte Producers Group GEIE (u daljnjem tekstu: PPG) i SNF SAS (u daljnjem tekstu: SNF) tražeći poništenje odluke Europske agencije za kemikalije (u daljnjem tekstu: ECHA ili Agencija) (ED/68/2009) kojom je akrilamid (EC br. 201173-7) identificiran kao posebno zabrinjavajuća tvar (u daljnjem tekstu: PZT) koja ispunjava kriterije iz članka 57. Uredbe REACH (<span class="note">
<a id="c-3" href="#t-3">3</a>
</span>) te je stavljen na popis tvari predloženih za uvrštenje u Prilog XIV. toj uredbi (u daljnjem tekstu: sporna odluka).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">2.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ova žalba pruža Sudu priliku da protumači točku (b) stavka 8. članka 2. Uredbe REACH, kojom su interni i prevezeni izolirani intermedijeri izuzeti od odredaba glave VII. te uredbe. Ta se glava odnosi na PZTove te predviđa pravila i postupke koji se primjenjuju, kao prvo, na njihovu identifikaciju i možebitno uvrštenje na popis tvari koje podliježu autorizaciji te, kao drugo, na njihovu autorizaciju nakon što se uvrste na taj popis. Sud će za provedbu takve analize morati definirati pojam „intermedijer” i utvrditi treba li intermedijernu uporabu tvari uzeti u obzir prilikom identifikacije PZTa.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Uredba REACH</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">3.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Svrha Uredbe REACH je osiguravanje visoke razine zaštite zdravlja ljudi i okoliša. To uključuje poticanje razvoja alternativnih metoda procjene opasnosti tvari i njihovo slobodno kretanje na unutarnjem tržištu, uz istovremeno povećavanje konkurentnosti i inovativnosti (<span class="note">
<a id="c-4" href="#t-4">4</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">4.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U uvodnoj izjavi 12. navedeno je da se Uredbom REACH nastoji „potaknuti, a u pojedinim slučajevima i osigurati, da se tamo gdje su raspoložive prikladne i ekonomski i tehnički održive alternative, [PZTovi] postupno zamijene manje opasnim tvarima i tehnologijama”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">5.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U uvodnoj izjavi 22. istaknuto je da bi odredbe o autorizaciji „trebale […] osigurati dobro funkcioniranje unutarnjega tržišta i odgovarajuću kontrolu rizika [od PZTova]”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">6.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s uvodnom izjavom 41., „[s] obzirom na specifičnu prirodu intermedijera, za njih bi u interesu provedivosti trebalo utvrditi posebne zahtjeve registracije”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">7.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U članku 2. utvrđena su izuzeća od područja primjene Uredbe REACH. U članku 2. stavku 1. točki (c) predviđeno je da se uredba ne primjenjuje na neizolirane intermedijere. U članku 2. stavku 8. predviđeno je da se „[i]nterni izolirani intermedijeri i prevezeni izolirani intermedijeri izuzimaju […] od odredaba:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-19" title="page-2">
      (a) glave II. poglavlja 1., osim članaka 8. i 9.; i
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-20" title="page-2">
      (b) glave VII.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">8.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 3. sadržava sljedeće definicije:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-22" title="page-2">
      „1. tvar je kemijski element i njegovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom, uključujući i dodatke (aditive) koji su nužni za održavanje stabilnosti te nečistoće koje proizlaze iz primijenjenog postupka, ali isključujući otapala koja se mogu izdvojiti bez utjecaja na stabilnost tvari i promjene njezinog sastava;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-23" title="page-2">
      […]
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-24" title="page-2">
      15. intermedijer je tvar koja se proizvodi da bi se u kemijskoj preradi utrošila ili upotrijebila za pretvorbu u drugu tvar (dalje u tekstu: ‚sinteza’):
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-25" title="page-2">
      (a) neizolirani intermedijer je intermedijer koji se tijekom sinteze ne uklanja namjerno iz opreme u kojoj se odvija sinteza (osim u slučaju uzorkovanja). Ova oprema uključuje reakcijsku posudu i pripadajuću opremu kao i svu opremu kroz koju tvar(i) prolazi(-e) tijekom kontinuiranog protoka ili šaržnog postupka, uključujući cijevi koje se koriste za premještanje iz jedne posude u drugu radi podvrgavanja sljedećoj fazi reakcije, isključujući spremnike i druge posude u kojima se tvar(i) čuva(ju) nakon proizvodnje;
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-26" title="page-2">
      (b) interni izolirani intermedijer je intermedijer koji ne ispunjava kriterije neizoliranog intermedijera i čija se proizvodnja odvija na istoj lokaciji – koju koristi jedna ili više pravnih osoba – kao sinteza druge/ih tvari iz tog intermedijera;
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-27" title="page-2">
      (c) prevezeni izolirani intermedijer je intermedijer koji ne ispunjava kriterije neizoliranog intermedijera i koji se prevozi između lokacija ili isporučuje na druge lokacije;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-28" title="page-2">
      16. lokacija je mjesto gdje se, u slučaju kad više proizvođača proizvodi tvar(i), određena infrastruktura i oprema koristi zajednički;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-29" title="page-2">
      […]”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">9.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Glava VII. odnosi se na postupak autorizacije. U skladu s člankom 55., cilj je te glave „osigurati dobro funkcioniranje unutarnjega tržišta i istovremeno osigurati primjerenu kontrolu rizika posebno [od PZTova] te njihovu postupnu zamjenu prikladnim alternativnim tvarima ili tehnologijama, ako su one ekonomski i tehnički održive”. U članku 56. stavku 1. točki (a) predviđeno je opće načelo u skladu s kojim proizvođači, uvoznici ili daljnji korisnici ne mogu tvar iz Priloga XIV. (naslova „Popis tvari koje podliježu autorizaciji”) bez autorizacije staviti na tržište za određenu uporabu ili je sami koristiti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">10.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s člankom 57., tvari koje se mogu uvrstiti u Prilog XIV. su sljedeće:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-32" title="page-2">
      „(a) tvari koje ispunjavaju kriterije prema kojima se tvari razvrstavaju kao karcinogene tvari 1. ili 2. kategorije u skladu s Direktivom 67/548/EEZ[ (<span class="note">
<a id="c-5" href="#t-5">5</a>
</span>)];
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-33" title="page-2">
      (b) tvari koje ispunjavaju kriterije prema kojima se tvari razvrstavaju kao mutagene tvari 1. ili 2. kategorije u skladu s Direktivom 67/548/EEZ;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-34" title="page-2">
      (c) tvari koje ispunjavaju kriterije prema kojima se tvari razvrstavaju kao reproduktivno toksične tvari 1. ili 2. kategorije u skladu s Direktivom 67/548/EEZ;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-35" title="page-2">
      (d) tvari koje su postojane, bioakumulativne i toksične u skladu s kriterijima iz Priloga XIII. ovoj Uredbi;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-36" title="page-2">
      (e) tvari koje su vrlo postojane i vrlo bioakumulativne u skladu s kriterijima iz Priloga XIII. ovoj Uredbi;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-37" title="page-2">
      (f) tvari – kao što su tvari koje imaju svojstva endokrine disrupcije ili tvari koje imaju postojana, bioakumulativna i toksična svojstva ili vrlo postojana i vrlo bioakumulativna svojstva, a ne ispunjavaju kriterije iz točaka (d) i (e) – kod kojih postoje znanstveni dokazi o vjerojatnim ozbiljnim učincima na zdravlje ljudi ili okoliš koji su jednako zabrinjavajući kao učinci drugih tvari iz točaka od (a) do (e), i koje se određuju od slučaja do slučaja u skladu s postupkom iz članka 59.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">11.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U članku 59. stavcima 2. do 10. predviđen je postupak za identifikaciju tvari iz članka 57. i utvrđivanje popisa tvari predloženih za uvrštenje u Prilog XIV.:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-39" title="page-3">
      „2. [Europska komisija] može zatražiti da Agencija izradi dosje u skladu s odgovarajućim odjeljcima Priloga XV. za tvari koje prema njezinom mišljenju ispunjavaju kriterije iz članka 57. Dosje se tamo gdje je to primjereno može ograničiti na upućivanje na unos iz dijela 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008. Agencija stavlja dosje na raspolaganje državama članicama.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-40" title="page-3">
      3. Svaka država članica može izraditi dosje u skladu s Prilogom XV. za tvari koje prema njezinom mišljenju ispunjavaju kriterije iz članka 57. i poslati je Agenciji. Dosje se tamo gdje je to primjereno može ograničiti na upućivanje na unos iz dijela 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008. Agencija taj dosje stavlja na raspolaganje ostalim državama članicama u roku od 30 dana od primitka.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-41" title="page-3">
      4. Agencija na svojim internetskim stranicama objavljuje obavijest da je za tvar izrađen dosje u skladu s Prilogom XV. Agencija poziva sve zainteresirane strane da dostave očitovanja u zadanom roku.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-42" title="page-3">
      5. Ostale države članice i Agencija mogu u roku od 60 dana od dostave iznijeti svoje očitovanje na određivanje tvari prema kriterijima iz članka 57. u dosjeu dostavljenom Agenciji.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-43" title="page-3">
      6. Ako se Agencija ne očituje odnosno ako ne primi očitovanja, uvrštava tvar u popis iz stavka 1. Agencija tu tvar može uključiti u svoje preporuke na temelju članka 58. stavka 3.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-44" title="page-3">
      7. Ako se Agencija očituje odnosno ako primi očitovanja, upućuje dosje Odboru država članica u roku od 15 dana nakon isteka roka od 60 dana navedenog u stavku 5.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-45" title="page-3">
      8. Ako se u roku od 30 dana u Odboru država članica postigne jednoglasni sporazum u pogledu identifikacije tvari, Agencija uvrštava tvar u popis iz stavka 1. Agencija tu tvar može uključiti u svoje preporuke na temelju članka 58. stavka 3.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-46" title="page-3">
      9. Ako se unutar Odbora država članica ne postigne jednoglasni sporazum, Komisija izrađuje nacrt prijedloga za identifikaciju tvari u roku od tri mjeseca od primitka mišljenja Odbora država članica. Konačna odluka o određivanju tvari donosi se u skladu s postupkom iz članka 133. stavka 3.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-47" title="page-3">
      10. Agencija na svojim internetskim stranicama bez odlaganja objavljuje i ažurira popis iz stavka 1. čim se donese odluka o uvrštenju tvari.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pozadina spora</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sporna odluka</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">12.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">PPG je europsko gospodarsko interesno udruženje koje predstavlja interese društava koja proizvode ili uvoze polielektrolite, poliakrilamide ili druge polimere koji sadržavaju akrilamid. Jedan od njegovih članova je društvo SNF.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">13.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Akrilamid je monomerna tvar koja se koristi za proizvodnju poliakrilamida putem polimerizacije (<span class="note">
<a id="c-6" href="#t-6">6</a>
</span>). Poliakrilamid se najčešće koristi za obradu voda, u industriji papira, rudarskoj industriji, naftnoj industriji, poljoprivredi, kao dodatak tekstilima te u sektoru kozmetičkih proizvoda i proizvoda za njegu tijela.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">14.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Dana 25. kolovoza 2009., Kraljevina Nizozemska podnijela je ECHAi dosje u vezi s identifikacijom akrilamida kao karcinogene i mutagene tvari koja ispunjava kriterije iz članka 57. točaka (a) i (b) Uredbe REACH, kako bi se ta tvar stavila na popis tvari predloženih za uvrštenje u Prilog XIV. toj uredbi (u daljnjem tekstu: popis predloženih tvari). Dana 31. kolovoza 2009., ECHA je na svojoj internetskoj stranici objavila obavijest kojom je sve zainteresirane strane pozvala da iznesu očitovanja o tom dosjeu. Također je pozvala nadležna tijela ostalih država članica da se očituju o odnosnoj problematici.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">15.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Dana 27. studenoga 2009., Odbor država članica, kojemu je dosje upućen u skladu s člankom 59. stavkom 7. Uredbe REACH, jednoglasno se složio da se akrilamid identificira kao PZT jer ispunjava kriterije iz članka 57. točaka (a) i (b) te uredbe.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">16.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Izvršni direktor ECHAe je 22. prosinca 2009. usvojio spornu odluku. Dana 30. ožujka 2010., ECHA je objavila popis predloženih tvari koji je sadržavao akrilamid.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Postupak pred Općim sudom i Sudom</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">17.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">PPG i SNF su 10. lipnja 2010. tajništvu Općeg suda podnijeli tužbu za poništenje sporne odluke.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">18.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Opći je sud rješenjem od 21. rujna 2011., PPG i SNF/ECHA (<span class="note">
<a id="c-7" href="#t-7">7</a>
</span>), tu tužbu odbio kao nedopuštenu.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">19.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sud je presudom od 26. rujna 2013., PPG i SNF/ECHA (<span class="note">
<a id="c-8" href="#t-8">8</a>
</span>), ukinuo to rješenje, vratio predmet na odlučivanje Općem sudu te odredio da će se o troškovima odlučiti naknadno.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pobijana presuda</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">20.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Opći je sud nakon presude Suda odbio prigovor nedopuštenosti koji je ECHA istaknula te je razmotrio meritum predmeta (<span class="note">
<a id="c-9" href="#t-9">9</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">21.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">PPG i SNF su svojim prvim tužbenim razlogom navodili da su spornom odlukom povrijeđeni članak 2. stavak 8. točka (b) i članak 59. Uredbe REACH. Tvrdili su da je akrilamid intermedijer koji ne može biti identificiran kao PZT na temelju članka 59. Opći je sud odbio tu tvrdnju. Zaključio je da klasifikacija tvari kao intermedijera, u skladu s definicijom intermedijera iz članka 3. točke 15., ovisi o namjeravanoj svrsi njezine proizvodnje ili uporabe. Činjenica da tvar u pojedinačnom slučaju ima status intermedijera ne znači da treba biti izuzeta od postupka identifikacije predviđenog u članku 59.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">22.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Svojim drugim tužbenim razlogom, PPG i SNF isticali su da je ECHA počinila očitu pogrešku u ocjeni prihvativši da ne predstavljaju sve uporabe akrilamida intermedijernu uporabu. Opći je sud zaključio da ECHA ima široku diskrecijsku ovlast pri ocjenjivanju iznimno složenih i tehničkih činjenica. U dosjeu koji je Kraljevina Nizozemska izradila u skladu s Prilogom XV. Uredbi REACH navedeno je da se 99 % akrilamida u Europskoj uniji koristilo kao intermedijer u proizvodnji poliakrilamida za različite namjene; da se može koristiti kao agent u proizvodima za brtvljenje i za pripremu na licu mjesta gelova na bazi poliakrilamida; te da se ne može zaključiti da su sve uporabe akrilamida koje Kraljevina Nizozemska navodi u svojem dosjeu intermedijerne po svojoj naravi.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">23.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U pogledu trećeg tužbenog razloga (navodna povreda načela proporcionalnosti), Opći je sud zaključio da (i.) nedjelovanje; (ii.) usvajanje ograničenja na temelju glave VIII. Uredbe REACH; i (iii.) propise o zaštiti radnika nije moguće smatrati primjerenim i/ili manje otegotnim mjerama u usporedbi s identifikacijom akrilamida kao PZTa.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">24.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Svojim četvrtim tužbenim razlogom, PPG i SNF navodili su da je ECHA povrijedila načelo jednakog postupanja time što je prema akrilamidu postupala manje povoljno nego prema drugim tvarima u identičnoj situaciji, koje nisu identificirane kao PZTovi. Opći je sud zaključio da su, u skladu s člankom 59. stavcima 2. i 3., Komisija i države članice bile te koje su birale tvari koje treba uvrstiti u Prilog XIV. ECHA bez prekoračenja svojih ovlasti nije mogla identificirati tvari bez dosjea koji je država članica izradila ili Komisija zatražila. Iz toga slijedi da ECHA nije povrijedila načelo jednakog postupanja time što je akrilamid, ali ne i druge navodno usporedive tvari, identificirala kao PZT. U tom pogledu nije bilo potrebno dodatno obrazloženje.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">25.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga je Opći sud presudom od 25. rujna 2015. u cijelosti odbio tužbu.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Žalba pred Sudom i zahtjevi stranaka</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">26.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">PPG i SNF žalbom koju su tajništvu Suda podnijeli 4. prosinca 2015. od Suda zahtijevaju da ukine pobijanu presudu, donese konačnu presudu i poništi spornu odluku ili da, podredno, vrati predmet Općem sudu na ponovno odlučivanje. Također od Suda zahtijevaju da naloži ECHAi snošenje troškova postupka, uključujući troškove postupka pred Općim sudom.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">27.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">PPG i SNF iznose šest žalbenih razloga. Prvim žalbenim razlogom navode pogrešku koja se tiče prava u tumačenju definicije „intermedijera” iz članka 3. točke 15. Uredbe REACH. Drugim žalbenim razlogom navode da je Opći sud povrijedio svoju obvezu obrazlaganja jer se nije osvrnuo na tvrdnju da članak 2. stavak 8. točka (b) u potpunosti izuzima interne i prevezene izolirane intermedijere od odredaba glave VII. Trećim žalbenim razlogom prigovaraju da je Opći sud počinio pogrešku koja se tiče prava zaključivši da intermedijeri nisu izuzeti od članka 59. Uredbe REACH. Četvrtim žalbenim razlogom navode da je Opći sud počinio pogrešku koja se tiče prava zaključivši da ECHA nije počinila očitu pogrešku u ocjeni time što nije uzela u obzir informacije iz Priloga XV. Petim žalbenim razlogom prigovaraju na pogrešku u ocjeni proporcionalnosti sporne odluke. Šestim žalbenim razlogom navode povredu obveze obrazlaganja jer se Opći sud nije osvrnuo na manje otegotne mjere koje su PPG i SNF naveli.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">28.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">ECHA od Suda zahtijeva da odbije žalbu kao neosnovanu, potvrdi pobijanu presudu i naloži PPGu i SNFu snošenje troškova postupka, uključujući troškove postupka pred Općim sudom. Europska komisija od Suda zahtijeva da odbije žalbene razloge. Nizozemska u žalbenom postupku podupire ECHAu.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">29.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">PPG i SNF, ECHA i Europska komisija iznijeli su usmena očitovanja na raspravi održanoj 11. siječnja 2017.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Uvodna zapažanja</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">30.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ova se žalba u biti odnosi na opseg izuzeća izoliranih intermedijera od postupka autorizacije PZTova uređenog glavom VII. Uredbe REACH.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">31.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Uredbom REACH uveden je integrirani sustav kontrole kemijskih tvari koji uključuje njihovu registraciju, evaluaciju i autorizaciju (<span class="note">
<a id="c-10" href="#t-10">10</a>
</span>). U skladu s Komisijinim prijedlogom uredbe, (i.) registracijom se „gospodarske subjekte obvezuje da pribave podatke o svojim tvarima i da te podatke koriste kako bi sigurno postupali s tvarima”; (ii.) evaluacijom se „pruža sigurnost da gospodarski subjekti ispunjavaju svoje obveze […]”; (iii.) autorizacija se odnosi na PZTove čiji se „rizici povezani s njihovim uporabama […] ispituju te se za uporabe daje autorizacija ako ih se adekvatno nadzire ili ako je društvenogospodarska korist značajnija od rizika te ne postoje prikladne zamjenske tvari ili tehnologije”; a (iv.) ograničenja predstavljaju „sigurnosnu mrežu za upravljanje rizicima koji nisu adekvatno pokriveni drugim dijelovima sustava REACH” [neslužbeni prijevod] (<span class="note">
<a id="c-11" href="#t-11">11</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">32.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Uredba REACH temelji se na načelu predostrožnosti kako je predviđeno člankom 191. UFEUa (<span class="note">
<a id="c-12" href="#t-12">12</a>
</span>). U skladu s tim načelom i kako bi se osigurala dovoljno visoka razina zaštite zdravlja ljudi i okoliša, PZTovima se mora posvetiti posebna pozornost (<span class="note">
<a id="c-13" href="#t-13">13</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">33.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U glavi VII. Uredbe REACH predviđen je postupak autorizacije PZTova.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">34.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prva se faza sastoji u identifikaciji PZTova u skladu s člankom 57. PZTovi su tvari navedene ili u točkama (a) do (e) članka 57. zbog svojih karcinogenih, mutagenih ili reproduktivno toksičnih svojstava, ili zato što su postojane, bioakumulativne i toksične ili vrlo postojane i vrlo bioakumulativne, ili u točki (f) članka 57., koja obuhvaća sve druge tvari „kod kojih postoje znanstveni dokazi o vjerojatnim ozbiljnim učincima na zdravlje ljudi ili okoliš koji su jednako zabrinjavajući kao učinci drugih tvari iz točaka od (a) do (e)” (<span class="note">
<a id="c-14" href="#t-14">14</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">35.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Člankom 59. uređen je postupak identifikacije tih tvari.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">36.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao prvo, dosje u skladu s Prilogom XV. izrađuje država članica ili ECHA (ECHA to čini na zahtjev Komisije). Taj dosje mora sadržavati identitet dotične tvari, obrazloženje predložene klasifikacije te tvari i raspoložive informacije o uporabi i izloženosti kao i informacije o alternativnim tvarima i tehnikama. ECHA taj dosje stavlja na raspolaganje državama članicama (<span class="note">
<a id="c-15" href="#t-15">15</a>
</span>). Kao drugo, ECHA na svojoj internetskoj stranici objavljuje obavijest da je izrađen dosje u skladu s Prilogom XV. te poziva sve zainteresirane strane da dostave očitovanja u roku koji predvidi (<span class="note">
<a id="c-16" href="#t-16">16</a>
</span>). Ako ne bude očitovanja, treći je korak uvrštenje tvari na popis predloženih tvari, u skladu s člankom 59. stavkom 6. Ako primi očitovanja, ECHA mora dosje uputiti Odboru država članica. ECHA tvar uvrštava na popis predloženih tvari samo ako Odbor postigne jednoglasan sporazum ili ako Komisija izradi nacrt prijedloga te se donese konačna odluka u skladu s postupkom komitologije iz članka 133. stavka 3. (<span class="note">
<a id="c-17" href="#t-17">17</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">37.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz članka 59. stavka 1. Uredbe REACH jasno proizlazi da je cilj prve faze identificirati PZTove i odrediti popis tvari predloženih za uvrštenje u Prilog XIV.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">38.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U drugoj fazi postupka, određene predložene tvari uvrštavaju se u Prilog XIV., koji nosi naslov „Popis tvari koje podliježu autorizaciji”. Kao prvo, ECHA preporučuje PZTove koje treba prioritetno uvrstiti u Prilog XIV. (<span class="note">
<a id="c-18" href="#t-18">18</a>
</span>). Potom, na temelju ECHAinih preporuka, Komisija može tvar s popisa predloženih tvari odlučiti uvrstiti na popis tvari koje podliježu autorizaciji iz Priloga XIV. Tu odluku donosi na temelju postupka predviđenog u članku 5.a stavcima 1. do 4. i članku 7. Odluke 1999/468/EZ (<span class="note">
<a id="c-19" href="#t-19">19</a>
</span>). U njoj se za svaku tvar moraju odrediti njezin identitet, njezino unutarnje svojstvo ili svojstva koja opravdavaju njezinu identifikaciju u skladu s člankom 57., prijelazna rješenja koja se možebitno primjenjuju, razdoblja preispitivanja za određene uporabe (prema potrebi), i bilo koje uporabe ili kategorije uporabe koje su izuzete od zahtjeva za autorizaciju kao i uvjeti za primjenu tih izuzeća (<span class="note">
<a id="c-20" href="#t-20">20</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">39.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U trećoj fazi postupka autorizacije daju se autorizacije za tvari uvrštene u Prilog XIV. Zahtjeve za davanje autorizacije ECHAi mogu podnijeti proizvođač(i), uvoznik(-ci) i/ili daljnji korisnik(-ci) tvari (<span class="note">
<a id="c-21" href="#t-21">21</a>
</span>). Komisija je ta koja donosi odluke o autorizaciji, na temelju postupka predviđenog u članku 64.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">40.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Proizvođači, uvoznici ili daljnji korisnici ne smiju PZTove koji su uvršteni u Prilog XIV. stavljati na tržište za određenu uporabu niti ih smiju sami koristiti ako za njih nije dana autorizacija ili ako ne spadaju u određene ograničene kategorije iz uredbe (<span class="note">
<a id="c-22" href="#t-22">22</a>
</span>). Međutim, lijekovi, hrana ili hrana za životinje te interni i prevezeni izolirani intermedijeri su na temelju članka 2. stavaka 5. do 8. Uredbe REACH izuzeti od odredaba njezine glave VII.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">41.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U središtu ove žalbe upravo je odnos između prve faze postupka identifikacije, opisane u gornjim točkama 35. do 37., i izuzeća izoliranih intermedijera od autorizacije predviđenog člankom 2. stavkom 8. točkom (b) Uredbe REACH.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">42.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sada ću s obzirom na navedeno razmotriti predmetnu žalbu. Čini mi se da prvo treba razmotriti prvi i treći žalbeni razlog jer se odnose na opseg izuzeća intermedijera od odredaba glave VII. Uredbe REACH.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prvi žalbeni razlog: pogreška koja se tiče prava u tumačenju definicije „intermedijera”</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sažetak relevantnih dijelova pobijane presude</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">43.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Opći je sud utvrdio da činjenica da tvar može imati status intermedijera ne znači da je ona izuzeta od identifikacije kao posebno zabrinjavajuća u skladu s postupkom predviđenim u članku 59. Uredbe REACH (<span class="note">
<a id="c-23" href="#t-23">23</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">44.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Opći je sud razmatrao uporabu akrilamida kao agenta za brtvljenje putem polimerizacije i njegovu uporabu za pripremu na licu mjesta gelova za elektroforezu na bazi poliakrilamida. U pogledu brtvljenja zaključio je da uporaba akrilamida nije intermedijerna, nego krajnja uporaba tvari (<span class="note">
<a id="c-24" href="#t-24">24</a>
</span>). Odjeljci 2. i 4. „definicije intermedijera kako su je utvrdile Komisija, države članice i ECHA 4. svibnja 2010.” (<span class="note">
<a id="c-25" href="#t-25">25</a>
</span>) potvrđuju taj zaključak (<span class="note">
<a id="c-26" href="#t-26">26</a>
</span>). Što se tiče pripreme gelova za elektroforezu na bazi poliakrilamida, namjera iza izrade ručnih kalupa, jedne od etapa postupka elektroforeze, nije proizvodnja poliakrilamida kao takvog, nego analitičko odvajanje molekula elektroforezom (<span class="note">
<a id="c-27" href="#t-27">27</a>
</span>). U svakom slučaju, činjenica da je u svim trima registracijskim dosjeima o akrilamidu koje se nalaze u ECHAinoj bazi podataka o registriranim tvarima ta tvar identificirana kao intermedijer ne znači da se koristila isključivo kao intermedijer (<span class="note">
<a id="c-28" href="#t-28">28</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">45.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Opći je sud istaknuo da tvar, u skladu s Uredbom REACH, definiraju njezina unutarnja svojstva, dok pojam intermedijera definira namjeravana svrha proizvodnje ili uporabe tvari (<span class="note">
<a id="c-29" href="#t-29">29</a>
</span>). Stoga, činjenica da određena tvar ima status intermedijera ne znači da je izuzeta od identifikacije kao posebno zabrinjavajuća tvar u skladu s postupkom iz članka 59. Uredbe REACH (<span class="note">
<a id="c-30" href="#t-30">30</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Očitovanja stranaka</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">46.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">PPG i SNF svojim prvim žalbenim razlogom ističu da je Opći sud počinio pogrešku koja se tiče prava u svojem tumačenju definicije „intermedijera”, kako je utvrđena u članku 3. točki 15. Uredbe REACH. Taj je žalbeni razlog podijeljen na tri dijela.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">47.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao prvo, PPG i SNF tvrde da je tumačenje intermedijera koje je Opći sud pružio suprotno jasnom tekstu odredaba o intermedijerima iz Uredbe REACH. Akrilamid zadovoljava definiciju intermedijera jer se proizvodi da bi se u kemijskoj preradi utrošio ili upotrijebio s namjerom pretvorbe u poliakrilamid. Stoga se njegova uporaba za proizvodnju poliakrilamida koji se kasnije koristi kao agent za brtvljenje ili za pripremu gelova za elektroforezu ne bi trebala izuzeti od te defincije. Krajnja uporaba sintetizirane tvari ili kemijski proces nakon sinteze nisu relevantni za definiciju intermedijera.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">48.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao drugo, tumačenje intermedijera koje je Opći sud pružio suprotno je svrsi odredaba o intermedijerima iz Uredbe REACH. Intermedijeri su posebna kategorija tvari na koje se primjenjuju izuzeća predviđena člankom 2. stavkom 8. Uredbe REACH jer ne predstavljaju istu razinu rizika kao tvari kojima postoji značajno izlaganje.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">49.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao treće, PPG i SNF tvrde da je Opći sud počinio pogrešku koja se tiče prava kada se u prilog svojem tumačenju definicije „intermedijera” pozvao na dodatak 4. ECHAinim smjernicama o intermedijerima.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">50.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">ECHA odgovara da je definiciju „intermedijera” potrebno usko tumačiti jer ona predstavlja polaznu točku za izuzimanje tih tvari od područja primjene određenih odredbi Uredbe REACH. Kako bi tvar bila intermedijer u smislu članka 3. točke 15., glavni cilj pretvorbe te tvari mora biti da se doprinese strukturi druge tvari koju se namjerava proizvesti. Nadalje, za intermedijere vrijede blaži zahtjevi u pogledu registracije kada se koriste pod strogo kontroliranim uvjetima na „lokaciji”, kako je definirana u članku 3. točki 16. Stoga, ako se tvar koristi za specifičnu krajnju uporabu, na mjestu na kojem do te krajnje uporabe treba doći (primjerice, uporaba akrilamida za brtvljenje), ta uporaba nije intermedijerna. Nadalje, Opći je sud ECHAine smjernice o intermedijerima koristio samo kao potvrdu svojih zaključaka.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">51.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Komisija smatra da puka činjenica pretvorbe jedne tvari u drugu nije dovoljna da je se klasificira kao intermedijer. Ne implicirajući da postoji subjektivni kriterij, Komisija tvrdi da se u ocjeni predstavlja li neka tvar intermedijer u obzir treba uzeti svrha proizvodnje i uporabe tvari kao i cilj kemijskog procesa. Dodaje da uporaba tvari kao intermedijera nije relevantna za njezinu identifikaciju kao PZTa u skladu s člankom 59. Uredbe REACH. Nadalje, tvrdnje PPGa i SNFa u pogledu načina na koji je Opći sud koristio ECHAine smjernice nisu točne.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ocjena</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">52.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prvi žalbeni razlog u biti otvara pitanje definicije „intermedijera” na temelju Uredbe REACH i odnosa tog pojma s „tvarima”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">53.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">„Tvar” je glavni pojam koji se koristi za određivanje područja primjene Uredbe REACH. U uvodnoj izjavi 1. navodi se da su ciljevi uredbe osigurati „visoku razinu zaštite zdravlja ljudi i okoliša kao i slobodu kretanja tvari pojedinačno […] uz istovremeno povećavanje konkurentnosti i inovativnosti”. I visoka razina zaštite zdravlja ljudi i učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta tvari trebaju se postići usklađivanjem propisa o tvarima (<span class="note">
<a id="c-31" href="#t-31">31</a>
</span>). Bit definicije „tvari” iz članka 3. točke 1. („kemijski element i njegovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom”) nije se mijenjala od ranijih tekstova koji su izmijenjeni ili stavljeni izvan snage tom uredbom (<span class="note">
<a id="c-32" href="#t-32">32</a>
</span>) i od prve direktive o opasnim tvarima (<span class="note">
<a id="c-33" href="#t-33">33</a>
</span>). Ta je definicija „kamen temeljac Uredbe REACH jer su tvari glavni predmet odredaba te uredbe” [neslužbeni prijevod] (<span class="note">
<a id="c-34" href="#t-34">34</a>
</span>). Nadalje, definicije većine pojmova u Uredbi REACH, kao što su „polimer”, „monomer” i „intermedijer”, izravno se temelje na pojmu „tvar”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">54.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kada se za tvar smatra da je posebno zabrinjavajuća, što znači da je osobito opasna zbog svojih unutarnjih svojstava, može je se uvrstiti u Prilog XIV. Uredbi REACH, „Popis tvari koje podliježu autorizaciji”, u skladu s postupkom opisanim u gornjim točkama 33. do 38. Za identifikaciju PZTova u smislu članka 57. nisu bitne namjeravane uporabe tvari, nego samo njihova unutarnja svojstva.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">55.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">„Intermedijer” je definiran u članku 3. točki 15. Iz teksta te odredbe jasno proizlazi da je intermedijer (i.) tvar; (ii.) koja se proizvodi za kemijsku preradu; (iii.) koja se troši ili koristi u kemijskoj preradi; (iv.) kako bi se pretvorila u drugu tvar. U pogledu izoliranih intermedijera, kao što je akrilamid u predmetnom slučaju, postoji još jedan uvjet za klasifikaciju tvari kao intermedijera u skladu s Uredbom REACH: postupak se mora odvijati na „lokaciji”, kako je taj pojam definiran u članku 3. točki 16., ili se tvar mora prevesti između lokacija ili isporučiti na druge „lokacije”. Smisao je takve odredbe izbjegavanje rizika za zdravlje ljudi i okoliš osiguravajući da se intermedijeri koriste samo pod kontroliranim uvjetima.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">56.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Razlika između pojma tvari i pojma intermedijera je da se potonji proizvode za kemijsku preradu te se koriste za proizvodnju druge tvari. Potonja definicija tako obuhvaća i (i.) svrhu proizvodnje intermedijera kao i svrhu njihova trošenja i uporabe, a to je kemijska prerada, i (ii.) svrhu kemijske prerade, a to je proizvodnja druge tvari. Definicija izoliranih intermedijera obuhvaća i pojam „lokacija”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">57.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Analiza koju je ovdje je potrebno provesti obuhvaća dva pitanja: (i.) postoji li tvar ili ne i (ii.) zadovoljavaju li svrha i uvjeti proizvodnje, uporabe i kemijske prerade te tvari definiciju intermedijera iz Uredbe REACH. Kako su PPG i SNF prihvatili na raspravi, polazna točka analize mora biti pojam „tvar”; kao prvo, tvar treba identificirati, a potom treba proučiti načine njezine uporabe kako bi se provjerilo zadovoljava li definiciju „intermedijera”. Ovdje ću upotrijebiti silogizam: svi intermedijeri su uporabe tvari, ali samo neke uporabe tvari su intermedijerne; stoga, tvar može imati i intermedijerne i neintermedijerne uporabe.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">58.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz gorenavedenog proizlazi da se definicija intermedijera iz Uredbe REACH temelji na svrsi proizvodnje i uporabe dotične tvari. To se odražava i u tekstu i u svrsi uredbe.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">59.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tako je u članku 3. točki 15. „intermedijer” definiran uporabom izraza „koji se proizvodi za” i „za”. Svrha odredbi o intermedijerima u okviru postupka autorizacije je da se određene uporabe tvari izuzmu od zahtjeva u pogledu autorizacije kako bi se naglasak stavio na uporabe koje predstavljaju najveći rizik (<span class="note">
<a id="c-35" href="#t-35">35</a>
</span>). Ta se svrha treba tumačiti u skladu s općim ciljem Uredbe REACH i postupka autorizacije, a to je kontrola rizika od PZTova u okviru osiguravanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi i okoliša (<span class="note">
<a id="c-36" href="#t-36">36</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">60.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga, smatram da je Opći sud u točki 67. pobijane presude pravilno zaključio da je „intermedijer” u Uredbi REACH definiran „prema [namjeravanoj svrsi proizvodnje i uporabe tvari]”. Taj je pristup u skladu i s tekstom i sa svrhom te uredbe.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">61.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">PPG i SNF također tvrde da je Opći sud počinio pogrešku koja se tiče prava kada je uporabu akrilamida za brtvljenje i pripremu gelova za elektroforezu kategorizirao kao krajnju uporabu, a ne kao intermedijernu uporabu akrilamida.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">62.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Opći sud u obrazloženju u vezi brtvljenja i pripreme gelova za elektroforezu (točke 54. do 58. pobijane presude) odbija tvrdnju da su te uporabe intermedijerne. Taj se zaključak temelji na argumentu da glavna svrha kemijske prerade nije proizvodnja poliakrilamida, nego brtvljenje ili analitičko odvajanje molekula elektroforezom.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">63.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pobijanu presudu tumačim na način da Opći sud nije proširio područje primjene definicije iz članka 3. točke 15. niti je nepostojanje krajnje uporabe sintetizirane tvari uveo kao dodatan kriterij u definiciju intermedijera, kako PPG i SNF tvrde. Naprotiv, Opći je sud doslovno primijenio definiciju intermedijera, uzimajući u obzir namjeravanu svrhu proizvodnje i uporabe tvari. Doista, kako je Opći sud pravilno istaknuo, svrha uporabe akrilamida u tim dvama primjerima nije proizvodnja poliakrilamida, nego brtvljenje ili elektroforeza. Stoga, Opći je sud kao činjenicu utvrdio da te dvije uporabe nisu intermedijerne, nego krajnje.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">64.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Točno je da se zbog terminoloških varijacija u pobijanoj presudi, kao što je uporaba riječi „namjera”, „[namjeravana svrha]” ili „namjeravani cilj”, može pomisliti da je Sud u definiciju „intermedijera” htio uvesti subjektivan element ocjenjivanja namjere. Međutim, po mojemu mišljenju, sveobuhvatno tumačenje spornih dijelova presude pokazuje da to nije slučaj. Stoga, povremeno korištenje tih riječi ne opovrgava zaključke Općeg suda.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">65.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pitanje jesu li brtvljenje i priprema gelova za elektroforezu uporabe akrilamida i, ako jesu, kakve su to uporabe, predstavlja činjenično pitanje. Moglo bi se smatrati da žalitelji u ovom predmetu traže od Suda da drugačije utvrdi činjenično stanje. Međutim, utvrđenja Općeg suda u vezi s činjeničnim stanjem ne mogu se osporavati u žalbi, osim ako se radilo o iskrivljavanju činjenica (što se ne navodi). Čak i kada bi se zauzelo za žalitelje povoljnije stajalište u skladu s kojim oni zapravo osporavaju, s jedne strane, način na koji je Opći sud pravno okarakterizirao te činjenice i, s druge strane, zaključke koje je na temelju njih donio, iz analize koju sam upravo iznijela proizlazi da smatram da je Opći sud pravilno primijenio pravo (<span class="note">
<a id="c-37" href="#t-37">37</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">66.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga, odbijam tvrdnje PPGa i SNFa.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">67.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U pogledu upućivanja u točki 55. pobijane presude na dodatak 4. ECHAinim smjernicama o intermedijerima, PPG i SNF tvrde da je Opći sud trebao zasebno ocijeniti pravnu valjanost tog dokumenta te ističu da se oslanjao samo na njegove dijelove koji nisu relevantni za predmetni slučaj.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">68.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Smatram da ovu tvrdnju treba odbiti. Po mojemu mišljenju, tumačenje intermedijera koje je Opći sud pružio je točno, a činjenica da se u prilog svojim zaključcima u vezi s uporabom akrilamida za brtvljenje poziva na izvadak ECHAinih smjernica o intermedijerima nema posljedica za izreku pobijane presude. Stoga je nije moguće ukinuti na temelju te tvrdnje (<span class="note">
<a id="c-38" href="#t-38">38</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">69.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Zato odbijam tu tvrdnju i prvi žalbeni razlog</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Treći žalbeni razlog: pogreška koja se tiče prava u tumačenju izuzeća intermedijera od članka 59. Uredbe REACH</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sažetak relevantnih dijelova pobijane presude</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">70.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Opći je sud zaključio da akrilamid, kao „tvar” u smislu članka 3. točke 1. Uredbe REACH, može biti predmet postupka identifikacije iz članka 59. (<span class="note">
<a id="c-39" href="#t-39">39</a>
</span>). Iako su člankom 2. stavkom 8. točkom (b) te uredbe interni izolirani i prevezeni intermedijeri izuzeti od odredaba glave VII., činjenica da tvar može imati status intermedijera ne znači da je ona izuzeta od postupka identifikacije (<span class="note">
<a id="c-40" href="#t-40">40</a>
</span>). Činjenica da se u dosjeu koji je Nizozemska podnijela u vezi s identifikacijom akrilamida kao karcinogene i mutagene tvare spominju samo primjeri uporabe te tvari kao intermedijera nije relevantna za potrebe identifikacije te tvari kao PZTa koji ispunjava kriterije iz članka 57. Međutim, ta činjenica može biti relevantna kasnije, u postupku autorizacije (<span class="note">
<a id="c-41" href="#t-41">41</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Očitovanja stranaka</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">71.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">PPG i SNF svojim trećim žalbenim razlogom ističu da je Opći sud počinio pogrešku koja se tiče prava u svojem tumačenju izuzeća intermedijera od odredaba glave VII. Uredbe REACH o autorizaciji. Taj se žalbeni razlog sastoji od tri dijela.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">72.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao prvo, PPG i SNF ističu da je zaključak Općeg suda da intermedijeri nisu izuzeti od članka 59. suprotan jasnoj namjeri zakonodavca i izričitom tekstu točke (b) stavka 8. članka 2. u kojoj su intermedijeri u potpunosti izuzeti od odredaba glave VII.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">73.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao drugo, tvrde da je Opći sud pogriješio u tumačenju članka 59. jer opći izraz „tvari” iz tog članka ne može onemogućiti primjenu posebnih izuzeća za intermedijere. Budući da je Opći sud priznao da intermedijeri ne podliježu autorizaciji, počinio je pogrešku koja se tiče prava time što, sukladno tomu, nije zaključio da ni intermedijerne uporabe ne podliježu članku 59. Nadalje, pitanje je li određena tvar izuzeta od određenih odredaba mora se provjeriti prije, a ne nakon što se te odredbe na nju primijene. Žalitelji također tvrde da namjena postupka iz članka 59. nije samo identifikacija tvari koje imaju svojstva navedena u članku 57., nego je to i utvrđivanje popisa tvari predloženih za uvrštenje u Prilog XIV.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">74.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao treće, PPG i SNF navode da je Opći sud počinio pogrešku koja se tiče prava zaključivši da intermedijeri nisu izuzeti od članka 57. Činjenica da tvar ima unutarnja svojstva navedena u članku 57. ne znači da je moguće zanemariti izričito izuzeće predviđeno člankom 2. stavkom 8. točkom (b). Nadalje, svrha identifikacije tvari koje imaju unutarnja svojstva navedena u članku 57. nije da se identificiraju sve takve tvari, nego samo one koje treba uvrstiti u Prilog XIV.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">75.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">ECHA tvrdi da je Opći sud pravilno zaključio da je članak 2. stavak 8. točka (b) Uredbe REACH ne može spriječiti u tome da akrilamid identificira kao PZT. To stajalište podupiru zakonodavna pozadina, značenje i primjena tog članka u praksi. Osim toga, članak 2. stavak 8. točka (b) iznimka je od uvjeta u pogledu podnošenja zahtjeva za autorizaciju te se, stoga, treba usko tumačiti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">76.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U pogledu članaka 57. i 59., ECHA ističe da je Opći sud pravilno zaključio da je akrilamid tvar koja može biti predmet postupka identifikacije, neovisno o tome koristi li se samo kao intermedijer. Nadalje, tekst tih članaka upućuje na to da identifikacija i stavljanje tvari na popis predloženih tvari ne rezultira nužno uvrštenjem u Prilog XIV.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">77.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Komisija ističe da se izuzeće predviđeno člankom 2. stavkom 8. točkom (b) Uredbe REACH mora smatrati izuzećem od svih odredaba glave VII. koje se odnose na uporabu tvari kao intermedijera. Dodaje da su druge uporabe, kao što je uporaba u lijekovima te u hrani i hrani za životinje, od odredaba glave VII. izuzete na temelju članka 2. stavka 5., ali one ne sprečavaju da se tvar identificira i stavi na popis predloženih tvari. Komisija smatra da PPG i SNF nisu objasnili na koji bi način, ako bi se prihvatilo njihovo tumačenje članka 2. stavka 8. točke (b), trebalo postupati prema tvari koja se koristi i kao intermedijer i kao neintermedijer.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ocjena</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">78.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Treći žalbeni razlog odnosi se na opseg i učinak izuzeća predviđenog u članku 2. stavku 8. točki (b) Uredbe REACH. Sva tri dijela trećeg žalbenog razloga u biti se odnose na to pitanje pa ću ih stoga zajedno razmotriti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">79.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao prvo, treba imati na umu da se iznimke od načela moraju, u skladu s ustaljenom sudskom praksom, tumačiti usko (<span class="note">
<a id="c-42" href="#t-42">42</a>
</span>). Taj zaključak osobito vrijedi kada načelo ima zaštitnu narav. U predmetnom slučaju, cilj postupka autorizacije je kontrola rizika koji PZTovi predstavljaju za zdravlje ljudi i okoliš. U tom je kontekstu posebno relevantno načelo predostrožnosti na kojem se temelji Uredba REACH.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">80.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao drugo, izuzeće predviđeno člankom 2. stavkom 8. točkom (b) je djelomično izuzeće. Njime su od odredaba poglavlja 1. glave II. (osim članaka 8. i 9.) i od odredaba glave VII. Uredbe REACH izuzeti samo interni izolirani intermedijeri i prevezeni izolirani intermedijeri. Ono se stoga razlikuje od općih izuzeća od područja primjene te uredbe koja, u skladu s člankom 2. stavcima 1. i 2., vrijede za radioaktivne tvari, tvari, pripravke i proizvode koji podliježu carinskom nadzoru, neizolirane intermedijere, prijevoz opasnih tvari i otpad.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">81.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao treće, smatram da se izuzeće predviđeno člankom 2. stavkom 8. točkama (a) i (b) odnosi na posebne uporabe tvari, zbog sljedećih razloga.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">82.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kako sam već objasnila, definicija intermedijera iz Uredbe REACH mora se tumačiti s obzirom na svrhu proizvodnje i uporabe dotične tvari (<span class="note">
<a id="c-43" href="#t-43">43</a>
</span>). Iz toga proizlazi da izuzeće (internih izoliranih i prevezenih izoliranih) intermedijera od odredaba glave VII. treba tumačiti na isti način. Ono je povezano s uporabom te ga treba tumačiti na način da se odnosi na intermedijerne uporabe tvari.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">83.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U prilog tomu ide zakonodavna povijest tog izuzeća. Tako se u odjeljku 2.3. bijele knjige koja je pripremljena pred proglašenje Uredbe REACH, a koji nosi naslov „ključni elementi predložene strategije”, navodi da uporabe koje nisu zabrinjavajuće mogu biti predmet općih izuzeća od postupka autorizacije PZTova (<span class="note">
<a id="c-44" href="#t-44">44</a>
</span>). U Komisijinu prijedlogu Uredbe REACH to je načelo ponovljeno te se navodi da je „određene uporabe moguće izuzeti od zahtjeva u pogledu autorizacije” kako bi se „postupci autorizacije mogli usredotočiti na uporabe tvari koje vjerojatno predstavljaju najveći rizik” [neslužbeni prijevod] (<span class="note">
<a id="c-45" href="#t-45">45</a>
</span>). U obama je dokumentima izričito navedeno da se izuzeća od autorizacije odnose na uporabe tvari.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">84.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nadalje, izuzeće intermedijera od autorizacije se u prvotnom nacrtu Uredbe REACH nalazilo u glavi VII. U članku 53. stavku 5. točki (g) predložene uredbe bilo je predviđeno da se (samo) prva dva stavka tog članka, u vezi s autorizacijom, ne primjenjuju na „uporabe kao interni izolirani intermedijer ili prevezeni izolirani intermedijer” [neslužbeni prijevod] (<span class="note">
<a id="c-46" href="#t-46">46</a>
</span>). Europski je parlament bio taj koji je – s namjerom da radi jasnoće sva izuzeća koja utječu na područje primjene Uredbe REACH grupira u jedan članak na početku dokumenta – izuzeće u vezi s intermedijerom pridružio ostalim izuzećima od područja primjene te uredbe koja su bila predviđena u članku 2. (<span class="note">
<a id="c-47" href="#t-47">47</a>
</span>). S druge strane, članci 57. i 59. nisu se mijenjali od prvotnog nacrta predložene uredbe (<span class="note">
<a id="c-48" href="#t-48">48</a>
</span>). Oni se odnose na tvari, kako su definirane u članku 3. točki 1.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">85.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz toga proizlazi da zajedničko tumačenje članka 2. stavka 8. točke (b), članka 3. točke 1. i članka 3. točke 15. podtočaka (b) i (c) i glave VII. Uredbe REACH vodi do zaključka da izuzeće internih i prevezenih izoliranih intermedijera od odredaba glave VII. predstavlja izuzeće povezano s uporabom koje obuhvaća konkretnu namjeravanu uporabu tvari.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">86.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga, kada je riječ o primjeni izuzeća predviđenog u članku 2. stavku 8. točki (b), zaključak treba biti sljedeći: (i.) postupak autorizacije odnosi se na tvari; (ii.) primjena tog postupka pretpostavlja da su već ispunjeni kriteriji za identifikaciju predviđeni člankom 57. (<span class="note">
<a id="c-49" href="#t-49">49</a>
</span>); (iii.) da identifikacija ovisi samo o unutarnjim svojstvima tvari, a ne o njihovoj namjeravanoj uporabi; (iv.) nakon što je tvar identificirana kao PZT, ona podliježe autorizaciji, iako se njezino formalno uvrštenje u popis tvari koje podliježu autorizaciji može odgoditi ovisno o stupnju prioriteta koji odredi ECHA (<span class="note">
<a id="c-50" href="#t-50">50</a>
</span>); međutim, (v.) kada identificirani PZTovi imaju intermedijarne uporabe, te su uporabe izuzete od područja primjene glave VII. te uredbe; te naposljetku, (vi.) ako tvar ima više uporaba od kojih je samo jedna izuzeta, izuzeće se samo primjenjuje na količinu te tvari koja je namjeravana za izuzetu uporabu (<span class="note">
<a id="c-51" href="#t-51">51</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">87.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz svega navedenog slijedi da se članci 57. i 59. Uredbe REACH odnose na tvari s određenim unutarnjim svojstvima, a ne na uporabe tvari. Nasuprot tomu, člankom 2. stavkom 8. točkom (b) od odredaba glave VII. izuzete su samo određene uporabe tvari (uporaba kao izolirani intermedijer). Učinak tog izuzeća ne može biti veći od njegova opsega. Stoga se na temelju članka 2. stavka 8. točke (b) intermedijeri mogu izuzeti samo od onih članaka te glave koji se odnose na uporabe tvari, ne i od članaka koji se odnose na unutarnja svojstva tvari.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">88.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga, zaključujem da Opći sud nije počinio pogrešku koja se tiče prava zaključivši da činjenica da tvar može imati status intermedijera u pogledu određenih uporaba ne znači da je ta tvar izuzeta od identifikacije kao PZTa u skladu s postupkom predviđenim u članku 59. (<span class="note">
<a id="c-52" href="#t-52">52</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">89.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Zato smatram da treći žalbeni razlog treba odbiti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Drugi žalbeni razlog: povreda obveze obrazlaganja</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sažetak relevantnih dijelova pobijane presude</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">90.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Opći je sud u točki 64. pobijane presude podsjetio da su interni izolirani intermedijeri i prevezeni izolirani intermedijeri na temelju članka 2. stavka 8. točke (b) izuzeti od odredaba glave VII. Zato je nakon toga razmatrao je li sporna odluka zakonita s obzirom na to izuzeće jer je njome akrilamid identificiran kao PZT (<span class="note">
<a id="c-53" href="#t-53">53</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">91.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Opći je sud zaključio da tvar nije moguće od postupka identifikacije predviđenog u članku 59. izuzeti na temelju činjenice da u pojedinačnom slučaju ima status intermedijera (<span class="note">
<a id="c-54" href="#t-54">54</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Očitovanja stranaka</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">92.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">PPG i SNF u prilog svojem drugom žalbenom razlogu tvrde da je Opći sud povrijedio svoju obvezu obrazlaganja jer nije razmotrio njihove argumente u vezi s člankom 2. stavkom 8. točkom (b) Uredbe REACH. Tvrde da u pobijanoj presudi nije navedeno zašto jasnim i nedvosmislenim izuzećem internih izoliranih intermedijera i prevezenih izoliranih intermedijera od odredaba glave VII. nije isključena i primjena članka 59.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">93.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">ECHA ističe da je obrazloženje Općeg suda jasno i da omogućuje žaliteljima da se upoznaju s razlozima odbijanja njihovih tvrdnji. U tom pogledu upućuje na točke 65. do 70. pobijane presude.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">94.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Komisija smatra da je Opći sud dostatno objasnio zašto se tvar koja se koristi kao intermedijer svejedno može identificirati na temelju članka 59. Uredbe REACH.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ocjena</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">95.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Obveza obrazlaganja presude proizlazi iz članka 36. Statuta Suda Europske unije, koji se na Opći sud primjenjuje na temelju prvog stavka članka 53. tog statuta. Više je puta zaključeno da obrazloženje presude Općeg suda mora jasno i nedvosmisleno odražavati zaključke tog suda na način koji zainteresiranim osobama omogućuje da se upoznaju s razlozima donošenja odluke, a Sudu da provede svoju ovlast nadzora (<span class="note">
<a id="c-55" href="#t-55">55</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">96.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Po mojemu shvaćanju pobijane presude, Opći se sud izravno osvrnuo na opseg izuzeća predviđenog u članku 2. stavku 8. točki (b) Uredbe REACH.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">97.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Opći je sud u točkama 65. do 70. pobijane presude jasno objasnio svoje zaključke. Utvrdio je da je akrilamid tvar u smislu članka 3. točke 1. Uredbe REACH i da ga činjenica da u pojedinačnom slučaju ima status intermedijera ne može izuzeti od postupka identifikacije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">98.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Smatram da je obrazloženje Općeg suda jasno i dovoljno detaljno da PPGu i SNFu omogući podnošenje žalbe, a Sudu donošenje odluke o žalbi.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">99.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga, zaključujem da je Opći sud dostatno obrazložio svoju odluku i da je drugi žalbeni razlog neosnovan.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Četvrti žalbeni razlog: pogreška koja se tiče prava u ocjeni ECHAine obveze da razmotri informacije u dosjeu izrađenom u skladu s Prilogom XV.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sažetak relevantnih dijelova pobijane presude</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">100.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Četvrti žalbeni razlog odnosi se na činjenicu da je Opći sud odbio tvrdnju žalitelja da se, sukladno članku 59., identifikacija akrilamida trebala temeljiti na svim informacijama sadržanima u dosjeu koji je Nizozemska izradila u skladu s Prilogom XV., uključujući na informacijama o uporabi i izloženosti. Opći je sud zaključio da to, čak i da su se u tom dosjeu spominjali samo primjeri uporabe akrilamida kao intermedijera, nije relevantno za identifikaciju akrilamida kao PZTa, s obzirom na to da se te informacije nisu odnosile na unutarnja svojstva akrilamida. Informacije o uporabi akrilamida mogu biti relevantne u kasnijim fazama postupka, odnosno u postupku davanja autorizacije za posebne uporabe. U svakom slučaju, ne može se zaključiti da su sve uporabe akrilamida spomenute u tom dosjeu intermedijerne po naravi.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Očitovanja stranaka</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">101.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">PPG i SNF tvrde da se zaključak Općeg suda temelji na pogrešci koja se tiče prava. Informacije o uporabi tvari su regulatorni zahtjev u pogledu dosjea izrađenog u skladu s Prilogom XV. te je ECHA obvezna te informacije uzeti u obzir. Informacije su u odnosu na akrilamid pokazivale da se ta tvar koristila samo kao intermedijer, a ta je činjenica relevantna za primjenu izuzeća predviđenog člankom 2. stavkom 8. točkom (b) Uredbe REACH.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">102.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">ECHA ističe da je Opći sud pravilno zaključio da tijekom prve faze postupka autorizacije, koja se odnosi na identifikaciju tvari, nije potrebno razmatrati informacije o uporabi tvari. U svakom slučaju, u dosjeu izrađenom u skladu s Prilogom XV. istaknuto je da postoje dvije uporabe akrilamida koje nisu intermedijerne.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ocjena</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">103.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Izrada dosjea u skladu s Prilogom XV. predstavlja formalni zahtjev postupka iz članka 59. Uredbe REACH. Svrha tog postupka je identificirati tvari koje imaju unutarnja svojstva navedena u članku 57. i koje, stoga, mogu podlijegati autorizaciji.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">104.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Obvezni sadržaj dosjea izrađenog u skladu s Prilogom XV. utvrđen je u samoj Uredbi REACH. Sastoji se od tri dijela: (i.) prijedloga; (ii.) obrazloženja i (iii.) informacija o uporabi, izloženosti, alternativnim tvarima i rizicima. Prijedlog je osnovni dio dosjea jer sadržava identitet odnosne tvari i njezinu predloženu identifikaciju u skladu s kriterijima iz članka 57. Obrazloženje je također ključno jer se u njemu navode razlozi za identifikaciju tvari.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">105.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Informacije o uporabi, izloženosti, alternativnim tvarima i rizicima također su obvezne, ali mi se čini da je njihova uloga dopunska. Kao prvo, moraju se pružiti samo „raspoložive” informacije o uporabi i izloženosti (<span class="note">
<a id="c-56" href="#t-56">56</a>
</span>). Za izradu dosjea u skladu s Prilogom XV. nije potrebno provesti istraživanja kako bi se pribavile druge informacije pored raspoloživih. Kao drugo, u toj se uredbi nekoliko puta koristi pojam „kategorija uporabe i izloženosti”, definiran u članku 3. točki 38. (<span class="note">
<a id="c-57" href="#t-57">57</a>
</span>). Primjerice, relevantan je za glavu II. – koja se odnosi na registraciju tvari – kada je riječ o informacijama koje je potrebno dostaviti za potrebe registracije općenito (članak 10.; također vidjeti Prilog VI.), i za Prilog I., koji sadržava opće odredbe za procjenjivanje tvari i izradu izvješća o kemijskoj sigurnosti. Po mojemu mišljenju, iz dopunske naravi tih informacija te iz činjenice da nisu predviđene da budu iscrpne proizlazi da se njihova uloga u Prilogu XV. uzima u obzir samo u fazi razmatranja izuzeća određenih uporaba. One ne igraju nikakvu ulogu u (prethodnoj) ocjeni treba li određenu tvar identificirati kao PZT.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">106.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga, smatram da Opći sud nije počinio pogrešku koja se tiče prava zaključivši da čak i ako dosje „spominje samo primjere uporabe te tvari kao intermedijera, to ne bi bilo relevantno u cilju identifikacije akrilamida kao [PZTa] […], s obzirom na to da se te informacije ne odnose na [unutarnja] svojstva akrilamida” (<span class="note">
<a id="c-58" href="#t-58">58</a>
</span>). Naime, i članak 57. i Prilog XV. jasni su u vezi s tim pitanjem: tvari se identificiraju kao posebno zabrinjavajuće kada imaju svojstva navedena u članku 57. (<span class="note">
<a id="c-59" href="#t-59">59</a>
</span>). U toj se odredbi ne spominju uporabe tvari u cilju identifikacije. Naprotiv, uporabe tvari razmatraju se u drugim odredbama, prije svega u članku 56. u kojem je predviđeno opće načelo da se tvari uvrštene u Prilog XV. ne smiju staviti na tržište niti ih se smije koristiti, te su predviđene i iznimke od tog načela. Ta se faza odnosi na uvrštenje tvari u Prilog XIV. (članak 58.) ili u poglavlje 2. glave VII., koji se odnosi na davanje autorizacije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">107.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga, smatram da četvrti žalbeni razlog treba odbiti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Peti i šesti žalbeni razlog: pogreška koja se tiče prava i povreda obveze obrazlaganja u ocjeni proporcionalnosti sporne odluke</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sažetak relevantnih dijelova pobijane presude</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">108.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Opći je sud odbio tvrdnju PPGa i SNFa da je spornom odlukom povrijeđeno načelo proporcionalnosti. Kao prvo, zaključio je da identifikacija akrilamida kao PZTa nije bila očito neprikladna u odnosu na cilj zaštite zdravlja ljudi i okoliša. Kao drugo, zaključio je da spornom odlukom nije prijeđena granica onoga što je nužno za ostvarenje tih ciljeva. Osobito, izuzeće intermedijernih uporaba od identifikacije nije manje otegotna mjera kojom se mogu ostvariti isti ciljevi. Umjesto toga, zakonodavac je u članku 2. stavku 1. točki (c) i članku 2. stavku 8. točki (b) Uredbe REACH predvidio posebna pravila o intermedijerima.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Očitovanja stranaka</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">109.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U prilog svojem četvrtom žalbenom razlogu, koji podredno ističu, PPG i SNF tvrde da je Opći sud u ocjeni načela proporcionalnosti počinio pogrešku koja se tiče prava. Manje otegotna mjera bila bi da se u spornom aktu izričito navelo da „identifikacija i uvrštenje na popis predloženih tvari nemaju nikakav utjecaj na uporabu intermedijera” jer je prednost tog rješenja ta da se izuzeće intermedijera na temelju članka 2. stavka 8. točke (b) pomiruje s postupkom identifikacije iz članka 59.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">110.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">PPG i SNF također ističu, svojim šestim žalbenim razlogom, da im ocjena koju je Opći sud pružio u točki 93. pobijane presude ne omogućuje da shvate zašto ta mjera nije manje otegotna mjera koju je ECHA, stoga, trebala usvojiti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">111.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">ECHA ističe da Opći sud nije počinio pogrešku koja se tiče prava u primjeni načela proporcionalnosti. ECHAi se mora priznati široka diskrecijska ovlast u području koje podrazumijeva izbore političke, ekonomske i socijalne naravi i u kojem mora provoditi složene ocjene. Nadalje, Opći je sud u tom pogledu ispunio svoju obvezu obrazlaganja. Upućivanja u točki 93. pobijane presude na posebna pravila za intermedijere koja je zakonodavac Unije predvidio, to jest na članak 2. stavak 1. točku (c) i članak 2. stavak 8. točku (b), te na točku 48. te presude, bila su dovoljna.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">112.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Komisija tvrdi da je Opći sud u potpunosti ispitao ECHAinu navodnu povredu načela proporcionalnosti. Nadalje, podredni dio koji su PPG i SNF iznijeli suvišan je jer posljedica koju u njemu ističu proizlazi izravno iz samog članka 2. stavka 8. točke (b) Uredbe REACH. Preformulacija onoga što je već predviđeno u propisu nije „mjera” niti je „manje otegotna”, s obzirom na to da predloženi dodatak nema nikakav pravni ili praktični učinak.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ocjena</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">113.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Opći je sud u točkama 81. do 94. pobijane presude razmatrao tužbeni razlog PPGa i SNFa o navodnoj povredi načela proporcionalnosti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">114.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Opći je sud prvo pravilno definirao to načelo i ograničenja sudskog nadzora koja proizlaze iz diskrecijske ovlasti koju ECHA ima u tom području (<span class="note">
<a id="c-60" href="#t-60">60</a>
</span>). Opći se sud potom osvrnuo na tvrdnje da sporna odluka nije prikladna za ostvarenje ciljeva Uredbe REACH (<span class="note">
<a id="c-61" href="#t-61">61</a>
</span>). Naposljetku je razmatrao prelazi li sporna odluka granice onoga što je nužno za postizanje željenih ciljeva te je analizirao i manje otegotne alternativne mjere koje su PPG i SNF predložili (<span class="note">
<a id="c-62" href="#t-62">62</a>
</span>). Zaključio je da spornom odlukom nije povrijeđeno načelo proporcionalnosti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">115.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Peti žalbeni razlog PPGa i SNFa odnosi se na ocjenu Općeg suda u pogledu jedne od navodno manje otegotnih mjera koja bi svejedno, kako oni tvrde, omogućila ostvarenje ciljeva Uredbe REACH.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">116.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Opći je sud u pobijanoj presudi odbio tu tvrdnju iz razloga što je izuzeće intermedijera izričito uređeno člankom 2. stavkom 8. točkom (b) Uredbe REACH. Slažem se i s Općim sudom i s Komisijom da navodna „alternativna mjera”, s obzirom na to da je već pravno predviđena, ne bi imala nikakav praktični ili pravni učinak. Stoga bi bila bespredmetna u kontekstu ocjene proporcionalnosti. Ukratko, bila bi potpuno besmislena.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">117.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz toga slijedi da peti žalbeni razlog nije osnovan.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">118.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Svojim šestim žalbenim razlogom, PPG i SNF tvrde da je Opći sud povrijedio svoju obvezu obrazlaganja. Osobito ističu da im druga rečenica točke 93. pobijane presude ne omogućuje da shvate zašto mjera koju predlažu nije manje otegotna mjera koju je ECHA trebala primijeniti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">119.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ne prihvaćam tu tvrdnju.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">120.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kako sam već navela, Opći sud jest obrazložio zašto je odbio tužbeni razlog PPGa i SNFa. Točno je da to obrazloženje ima samo jednu rečenicu. Međutim, ističem da je argument na koji je Opći sud odgovarao također bio formuliran jednom rečenicom u točki 92. tužbe za poništenje. Iz ustaljene sudske prakse proizlazi da se „obveza Općeg suda da obrazloži svoje odluke ne može tumačiti na način da je taj sud obvezan pružiti detaljan odgovor na svaki argument koji je istaknuo tužitelj” (<span class="note">
<a id="c-63" href="#t-63">63</a>
</span>). Pristup Općeg suda omogućio je zainteresiranim osobama da utvrde razloge donošenja odluke, čime je Sudu omogućio da provede svoju ovlast nadzora, kako zahtijeva sudska praksa Suda (<span class="note">
<a id="c-64" href="#t-64">64</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">121.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s tim, šesti žalbeni razlog treba odbiti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">122.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga, zaključujem da žalbu treba u cijelosti odbiti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Troškovi</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">123.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s člancima 137., 138., 140. i 184. Poslovnika Suda, tumačenima zajedno, PPGu i SNFu treba naložiti snošenje troškova postupka jer nisu uspjeli ni u jednom žalbenom razlogu.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Zaključak</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">124.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S obzirom na sva navedena razmatranja, smatram da Sud treba:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">odbiti žalbu;</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">naložiti udruženju Polyelectrolyte Producers Group GEIE i društvu SNF SAS snošenje vlastitih troškova i plaćanje troškova Europske agencije za kemikalije;</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">naložiti Kraljevini Nizozemskoj i Europskoj komisiji snošenje vlastitih troškova.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <div/>
  <hr class="note"/>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-1" href="#c-1">1</a>
</span>)Izvorni jezik: engleski</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-2" href="#c-2">2</a>
</span>) –T268/10 RENV, EU:T:2015:698</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-3" href="#c-3">3</a>
</span>)–Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL 2006., L 396, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 23., str. 3.). Za činjenično stanje iz glavnog postupka relevantna je verzija Uredbe REACH koja je posljednji put izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 552/2009 od 22. lipnja 2009. (SL 2009., L 164, str. 7.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 24., str. 263.) i upravo ću na tu verziju upućivati u nastavku.</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-4" href="#c-4">4</a>
</span>)–Uvodna izjava 1. i članak 1.</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-5" href="#c-5">5</a>
</span>)–Direktiva Vijeća od 27. lipnja 1967. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na razvrstavanje, pakiranje i označivanje opasnih tvari (SL, posebno englesko izdanje, 1967(I), str. 324.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 21., str. 3.). Ta je direktiva u međuvremenu stavljena izvan snage Uredbom (EZ) br. 1272/2008 o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (SL 2008., L 353, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 20., str. 3.).</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-6" href="#c-6">6</a>
</span>)–U skladu s ECHAinom višejezičnom bazom kemijske terminologije, polimerizacija je stvaranje polimera iz jednostavnijih (monomernih) molekula putem adicije.</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-7" href="#c-7">7</a>
</span>) –T268/10, EU:T:2011:508</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-8" href="#c-8">8</a>
</span>) –C625/11 P, EU:C:2013:594</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-9" href="#c-9">9</a>
</span>)–Analiza Općeg suda o pitanju dopuštenosti sadržana je u točkama 29. do 61. pobijane presude.</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-10" href="#c-10">10</a>
</span>) –Presuda od 10. rujna 2015., FCD i FMB, C106/14, EU:C:2015:576, t. 32.</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-11" href="#c-11">11</a>
</span>)–Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničenju kemikalija (Reach), osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i Uredbe (EZ) [o postojanim onečišćujućim organskim tvarima] [neslužbeni prijevod], COM(2003) 644 final, str. 12. (u daljnjem tekstu: Komisijin prijedlog uredbe)</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-12" href="#c-12">12</a>
</span>)–Članak 1. stavak 3. Uredbe REACH</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-13" href="#c-13">13</a>
</span>)–Uvodna izjava 69. Uredbe REACH</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-14" href="#c-14">14</a>
</span>)–Presuda od 10. rujna 2015., FCD i FMB, C106/14, EU:C:2015:576, t. 35.</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-15" href="#c-15">15</a>
</span>)–Članak 59. stavci 2. i 3. i Prilog XV. Uredbe REACH. Ostale države članice ili ECHA mogu u roku od 60 dana od dostave dosjea iznijeti svoje očitovanje na određivanje tvari (članak 59. stavak 5.).</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-16" href="#c-16">16</a>
</span>)–Članak 59. stavak 4. Uredbe REACH</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-17" href="#c-17">17</a>
</span>)–Članak 59. stavci 7. do 9. Uredbe REACH</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-18" href="#c-18">18</a>
</span>)–Članak 58. stavak 3. Uredbe REACH</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-19" href="#c-19">19</a>
</span>)–Odluka Vijeća od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL 1999., L 184, str. 23.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 1., svezak 17., str. 36.). Vidjeti članak 58. stavak 1. i članak 133. stavak 4. Uredbe REACH. Članak 5.a Odluke 1999/468/EZ unesen je Odlukom Vijeća 2006/512 od 17. srpnja 2006. o izmjeni Odluke 1999/468/EZ o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL 2006., L 200, str. 11.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 1., svezak 17., str. 91.).</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-20" href="#c-20">20</a>
</span>)–Članak 58. stavci 1. i 2. Uredbe REACH</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-21" href="#c-21">21</a>
</span>)–Članak 62. Uredbe REACH</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-22" href="#c-22">22</a>
</span>)–Članak 56. stavak 1. točke (b) do (e) i članak 56. stavci 2. do 5. Uredbe REACH</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-23" href="#c-23">23</a>
</span>)–Točka 66. pobijane presude</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-24" href="#c-24">24</a>
</span>)–Točka 54. pobijane presude</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-25" href="#c-25">25</a>
</span>)–Dodatak 4. ECHAinim smjernicama o intermedijerima, 2010., ECHA-2010-G-17-EN (u daljnjem tekstu: ECHAine smjernice o intermedijerima)</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-26" href="#c-26">26</a>
</span>)–Točka 55. pobijane presude</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-27" href="#c-27">27</a>
</span>)–Točka 58. pobijane presude</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-28" href="#c-28">28</a>
</span>)–Točka 59. pobijane presude</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-29" href="#c-29">29</a>
</span>)–Točke 66. i 67. pobijane presude</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-30" href="#c-30">30</a>
</span>)–Točka 66. pobijane presude</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-31" href="#c-31">31</a>
</span>)–Uvodne izjave 2. i 3.</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-32" href="#c-32">32</a>
</span>)–Članak 1. stavak 3. točka (a) Direktive Vijeća 76/769/EEZ od 27. srpnja 1976. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u odnosu na ograničenja stavljanja na tržište i uporabe određenih opasnih tvari i pripravaka [neslužbeni prijevod] (SL 1976., L 262, str. 201.); članak 2. točka (a) Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 od 23. ožujka 1993. o evaluaciji i kontroli rizika od postojećih tvari [neslužbeni prijevod] (SL 1993., L 84, str. 1.); članak 2. stavak 1. točka (a) Direktive 1999/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 1999. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u odnosu na razvrstavanje, pakiranje i označivanje opasnih pripravaka (SL 1999., L 200, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 12., str. 145.).</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-33" href="#c-33">33</a>
</span>)–Članak 2. stavak 1. točka (a) Direktive 67/548/EEZ</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-34" href="#c-34">34</a>
</span>)–Radni dokument službi Komisije, Opće izvješće o Uredbi REACH, SWD(2013) 25 final, str. 17.</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-35" href="#c-35">35</a>
</span>)–U tom pogledu, vidjeti Komisijin prijedlog uredbe, str. 33.</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-36" href="#c-36">36</a>
</span>)–Članci 1. i 55. Uredbe REACH</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-37" href="#c-37">37</a>
</span>)–Opći je sud isključivo nadležan, kao prvo, utvrđivati činjenice, osim ako sadržajna netočnost njegovih utvrđenja proizlazi iz dokumenata koji su mu podneseni, te, kao drugo, ocjenjivati te činjenice. Kada je Opći sud utvrdio i ocijenio činjenice, Sud može na temelju članka 256. ispitivati, s jedne strane, način na koji je Opći sud pravno okarakterizirao te činjenice i, s druge strane, zaključke koje je na temelju njih donio (vidjeti presudu od 1. lipnja 1994., Komisija/Brazzelli Lualdi i dr., C136/92 P, EU:C:1994:211, t. 48. i 49., i presudu od 19. srpnja 2012., Alliance One International i Standard Commercial Tobacco/Komisija i Komisija/Alliance One International i dr., C628/10 P i C14/11 P, EU:C:2012:479, t. 84.).</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-38" href="#c-38">38</a>
</span>)–U tom pogledu, vidjeti presudu od 29. travnja 2004., Komisija/CAS Succhi di Frutta, C496/99 P, EU:C:2004:236, t. 68. i navedenu sudsku praksu.</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-39" href="#c-39">39</a>
</span>)–Točka 65. pobijane presude</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-40" href="#c-40">40</a>
</span>)–Točke 66. i 67. pobijane presude</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-41" href="#c-41">41</a>
</span>)–Točka 69. pobijane presude</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-42" href="#c-42">42</a>
</span>)–Presude od 10. studenoga 2016., Baštová, C432/15, EU:C:2016:855, t. 59. i navedena sudska praksa, i od 29. ožujka 2012., Komisija/Poljska, C185/10, EU:C:2012:181, t. 31. i navedena sudska praksa.</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-43" href="#c-43">43</a>
</span>)–Vidjeti gornje točke 55. i 58.</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-44" href="#c-44">44</a>
</span>)–Komisija Europskih zajednica, Strategija za buduću politiku kemikalija [neslužbeni prijevod], COM(2001) 88 final, str. 8. i 19.</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-45" href="#c-45">45</a>
</span>)–Vidjeti Komisijin prijedlog uredbe, str. 33.</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-46" href="#c-46">46</a>
</span>)–Vidjeti Komisijin prijedlog uredbe, str. 108.</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-47" href="#c-47">47</a>
</span>)–Vidjeti Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i Uredbe (EZ) o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (2003/0256(COD)), A6-0315/2005, str. 523. i 524.</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-48" href="#c-48">48</a>
</span>)–Vidjeti članke 54. i 56. Komisijina prijedloga uredbe.</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-49" href="#c-49">49</a>
</span>)–Presuda od 15. ožujka 2017., Hitachi Chemical Europe i Polynt/ECHA, C324/15 P, EU:C:2017:208, t. 35.</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-50" href="#c-50">50</a>
</span>)–Presuda od 15. ožujka 2017., Hitachi Chemical Europe i Polynt/ECHA, C324/15 P, EU:C:2017:208, t. 35.</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-51" href="#c-51">51</a>
</span>)–Vidjeti Bergkamp, L., „Key concepts and scope”, The European Union REACH Regulation for chemicals, Oxford University Press, 2013., str. 59. Doista, PPG i SNF su na raspravi prihvatili da kada tvar ima i intermedijerne i neintermedijerne uporabe, „primjerice, 50 % jednih i 50 % drugih uporaba”, samo su intermedijerne uporabe izuzete na temelju članka 2. stavka 8. točke (b).</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-52" href="#c-52">52</a>
</span>)–Točka 66. pobijane presude</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-53" href="#c-53">53</a>
</span>)–Točka 64. pobijane presude</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-54" href="#c-54">54</a>
</span>)–Točka 66. pobijane presude</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-55" href="#c-55">55</a>
</span>)–Vidjeti, među ostalim, presudu od 11. travnja 2013., Mindo/Komisija, C652/11 P, EU:C:2013:229, t. 29.</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-56" href="#c-56">56</a>
</span>)–U tom pogledu, vidjeti rješenje od 4. rujna 2014., Cindu Chemicals i dr./ECHA, C289/13 P, neobjavljeno, EU:C:2014:2175, t. 51.</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-57" href="#c-57">57</a>
</span>)–Članak 3. točka 24. sadržava zasebnu definiciju pojma „uporaba”, a članak 3. točka 37. pojma „scenarij izloženosti”.</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-58" href="#c-58">58</a>
</span>)–Točka 69. pobijane presude</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-59" href="#c-59">59</a>
</span>)–Vidjeti gornju točku 34.</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-60" href="#c-60">60</a>
</span>)–Točke 81. i 82. pobijane presude. Također vidjeti presudu od 21. srpnja 2011., Etimine, C15/10, EU:C:2011:504, t. 60., 124. i 125.</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-61" href="#c-61">61</a>
</span>)–Točke 84. do 87. pobijane presude</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-62" href="#c-62">62</a>
</span>)–Točke 88. do 93. pobijane presude</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-63" href="#c-63">63</a>
</span>)–Presuda od 9. rujna 2008., FIAMM i dr./Vijeće i Komisija, C120/06 P i C121/06 P, EU:C:2008:476, t. 91. i navedena sudska praksa</p>
<p class="note">(<span class="note">
<a id="t-64" href="#c-64">64</a>
</span>)–Presuda od 11. travnja 2013., Mindo/Komisija, C652/11 P, EU:C:2013:229, t. 29.</p>
</body>
</html>
