EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 28.7.2021.
COM(2021) 427 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE
EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU I REVIZORSKOM SUDU
O UPRAVLJANJU JAMSTVENIM FONDOM EUROPSKOG FONDA ZA STRATEŠKA ULAGANJA ZA 2020.
{SWD(2021) 209 final}
Sadržaj
1. Uvod
2. Operativni kontekst
3. Financijski izvještaji i znatne proračunske transakcije 2020.
3.1. Financijski izvještaji Jamstvenog fonda EFSU-a na dan 31. prosinca 2020.
3.2. Operacije EFSU-a u okviru jamstva EU-a
3.3. Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda EFSU-a
3.4. Aktivacije i upotreba jamstva EU-a
4. Upravljanje Jamstvenim fondom EFSU-a 2020.
4.1. Financijsko upravljanje
4.2. Kretanja na tržištu 2020.
4.3. Sastav i ključne značajke rizika za portfelj
4.4. Uspješnost
5. Procjena primjerenosti ciljnog iznosa i razine Jamstvenog fonda EFSU-a
1.Uvod
Uredbom (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (Uredba o EFSU-u) osnovan je jamstveni fond EFSU-a, a njegovim sredstvima upravlja Komisija 1 .
Uredbom (EU) 2017/2396 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2017. dodatno je izmijenjena Uredba o EFSU-u radi produljenja trajanja Europskog fonda za strateška ulaganja i uvođenja tehničkih poboljšanja za taj fond i Europski savjetodavni centar za ulaganja 2 („Izmjena EFSU-a 2.0”). Izmjenama EFSU-a 2.0 povećana je, među ostalim, veličina jamstva EU-a i prilagođen je ciljni iznos izdvajanja rezervacija Jamstvenog fonda EFSU-a. Europska komisija i Europska investicijska banka (EIB) potpisale su 22. srpnja 2015. sporazum o upravljanju EFSU-om i odobravanju jamstva EU-a (Sporazum o EFSU-u) 3 .
Člankom 16. stavkom 6. Uredbe o EFSU-u propisuje se da Komisija svake godine do 31. svibnja podnosi Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu godišnje izvješće 4 o upravljanju Jamstvenim fondom EFSU-a u prethodnoj kalendarskoj godini, uključujući procjenu primjerenosti ciljnog iznosa i razine Jamstvenog fonda EFSU-a i moguće potrebe za njegovim dopunjavanjem. U ovom godišnjem izvješću prikazani su financijsko stanje Jamstvenog fonda EFSU-a na kraju prethodne kalendarske godine, financijski tokovi tijekom prethodne kalendarske godine kao i popis važnih transakcija i sve relevantne informacije o financijskim izvještajima. Izvješće uključuje i informacije o financijskom upravljanju, uspješnosti i rizicima Jamstvenog fonda EFSU-a na kraju prethodne kalendarske godine.
Financijskom uredbom 2018/1046 5 uspostavljen je zajednički fond za rezervacije za držanje rezervacija namijenjenih pokrivanju financijskih obveza koje proizlaze iz proračunskih jamstava i programa financijske pomoći od datuma početka primjene višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021.–2027. nadalje. 6 Te su odredbe stupile na snagu 1. siječnja 2021., a Jamstveni fond EFSU-a od tog datuma čini zaseban odjeljak u okviru zajedničkog fonda za rezervacije.
2.Operativni kontekst
Jamstvom EU-a 7 obuhvaćene su operacije financiranja i ulaganja koje je potpisao:
-EIB u okviru glavnog dijela za infrastrukturu i inovacije i
-Europski investicijski fond (EIF) u okviru dijela za MSP-ove te odjeljka dijela za infrastrukturu i inovacije koji se odnosi na financiranje ulaganja u mala i srednja poduzeća/srednje kapitalizirana poduzeća.
Dio ukupnih operacija EFSU-a pokriva se jamstvom EU-a, dok dio pokriva EIB na vlastiti rizik 8 .
U skladu s člankom 12. Uredbe o EFSU-u, Jamstveni fond EFSU-a rezerva je likvidnosti iz koje se EIB-u isplaćuju sredstva u slučaju aktiviranja jamstva EU-a. U skladu sa Sporazumom o EFSU-u između EU-a i EIB-a aktivirana jamstva isplaćuju se iz Jamstvenog fonda EFSU-a ako su iznosi za koje su aktivirana jamstva veći od iznosa sredstava koji je EIB-u na raspolaganju na računu Europskog fonda za strateška ulaganja. Račun EFSU-a, kojim upravlja EIB, uveden je radi naplate prihoda EU-a i vraćenih iznosa od operacija EFSU-a pokrivenih jamstvom EU-a te, ovisno o raspoloživom saldu, za plaćanje aktiviranog jamstva EU-a.
Jamstvenom fondu EFSU-a postupno se dodjeljuju sredstva, ali izdvajanje sredstava prestat će 2022. U skladu s člankom 12. stavkom 4., sredstvima Jamstvenog fonda EFSU-a izravno upravlja Komisija i ona se ulažu u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja i primjerenim bonitetnim zahtjevima.
Europska investicijska banka i Europski investicijski fond zaduženi su za procjenu i praćenje rizika pojedinačnih operacija uz potporu jamstva EU-a te za izvješćivanje Komisiji, u skladu s člankom 16. Uredbe o EFSU-u. Komisija na temelju njihovih izvješća te koherentnih i razboritih pretpostavki o budućim aktivnostima osigurava odgovarajući ciljni iznos i razinu Jamstvenog fonda EFSU-a koji je predmet revizije.
Osim toga, u skladu s člankom 16. stavkom 2. Uredbe o EFSU-u EIB podnosi godišnje izvješće Europskom parlamentu i Vijeću koje sadržava konkretne informacije o ukupnom riziku povezanom s operacijama financiranja i ulaganja provedenima u okviru EFSU-a te o aktivacijama jamstava.
3.Financijski izvještaji i znatne proračunske transakcije 2020.
Financijske informacije o EFSU-u navedene su u nastavku i raščlanjene na četiri odjeljka:
1. financijsko stanje Jamstvenog fonda EFSU-a na dan 31. prosinca 2020.;
2. operacije EFSU-a obuhvaćene jamstvom EU-a koje je izvršila Grupa EIB-a na dan 31. prosinca 2020.;
3. izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda EFSU-a i
4. aktivacije i upotreba jamstva EU-a.
3.1. Financijski izvještaji Jamstvenog fonda EFSU-a na dan 31. prosinca 2020.
Na dan 31. prosinca 2020. ukupna imovina Jamstvenog fonda EFSU-a 9 iznosila je 8 028 milijuna EUR. Ta je imovina obuhvaćala ulagački portfelj klasificiran kao raspoloživ za prodaju (7 526 milijarde EUR), valutne unaprijedne ugovore o prodaji USD koji se temelje na pozitivnoj neto sadašnjoj vrijednosti i klasificirani su kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak (6 milijuna EUR) i novčane ekvivalente (496 milijuna EUR).
Kad je riječ o izjavi o financijskim rezultatima za 2020. 10 , Jamstveni fond EFSU-a završio je godinu s gospodarskim rezultatom od 21,6 milijuna EUR. Glavni je doprinos rezultat pozitivnih neto prihoda od kamata u iznosu od 17,0 milijuna EUR i neto dobiti od prodaje vrijednosnih papira raspoloživih za prodaju 11 (11,1 milijun EUR). To je prebijeno negativnim rezultatom revalorizacije strane valute u iznosu od –5,7 milijun EUR 12 . Preostali neto rashodi u iznosu od -0,8 milijuna EUR uglavnom su obuhvaćali naknade za skrbnike.
3.2. Operacije EFSU-a u okviru jamstva EU-a
Izloženost jamstva EU-a u odnosu na isplaćene nepodmirene operacije EFSU-a koje je provodila Grupa EIB-a iznosila je 18,9 milijardi EUR na dan 31. prosinca 2020., od neto dostupne zakonske obveze 13 od 25,8 milijardi EUR 14 jamstva EU-a. Iznos od 18,6 milijardi EUR zabilježen je kao nepredviđena obveza u bilješkama uz financijske izvještaje EU-a za 2020., dok je rezerviranje priznato za preostali iznos od 0,1 milijardu EUR.
Operacijama EFSU-a u okviru dijela za infrastrukturu i inovacije u 2020. ostvaren je neto prihod za EU u iznosu od 243,4 milijuna EUR. 15 U financijskim izvještajima EU-a za 2020. od tog su iznosa na dan 31. prosinca 2019. zabilježena neto potraživanja Komisije prema EIB-u u iznosu od 76,8 milijuna EUR.
Za operacije EFSU-a u okviru dijela za MSP-ove neto troškovi EU-a u 2020. iznosili su 295,2 milijuna EUR 16 .
3.3.Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda EFSU-a
U 2020. ukupno je odobreno 301 milijun EUR odobrenih proračunskih sredstava koja se odnose na izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda EFSU-a. Od tog su iznosa odobrena proračunska sredstva u iznosu od 153 milijuna EUR u skladu s Odlukom Komisije C(2020) 451. Dodatna odobrena sredstva za preuzimanje obveza u iznosu od 148 milijuna EUR preuzeta su kao namjenski prihodi 17 .
Tijekom godine u Jamstveni fond EFSU-a uplaćen je ukupni iznos od 1 249 milijuna EUR. Najveći dio tog iznosa potjecao je od odobrenih sredstava za plaćanje iz općeg proračuna EU-a, a iznos od 156 milijuna EUR vraćen je kao namjenski prihod od EFSU-a, dok je iznos od 5 milijuna EUR prenesen kao dodatna odobrena sredstva za plaćanje na kraju proračunske godine.
3.4.Aktivacije i upotreba jamstva EU-a
U 2020. nije bilo aktiviranja jamstva zbog nepodmirenih operacija. Međutim, jamstvo EU-a aktivirano je kako slijedi:
·33,1 milijun EUR za vrijednosna usklađenja 18 u okviru dijela za infrastrukturu i inovacije;
·2,3 milijun EUR za troškove financiranja EIB-a 19 u okviru dijela za infrastrukturu i inovacije;
·2,1 milijun EUR za troškove povrata 20 u okviru dijela za infrastrukturu i inovacije;
·37,5 milijuna EUR za zaštitu od valutnog rizika za valute osim eura u okviru dijela za MSP-ove.
Svi pozivi isplaćeni su iz sredstava dostupnih na računu EFSU-a, osim jednog poziva u okviru dijela za MSP-ove, koji je djelomično plaćen iz Jamstvenog fonda EFSU-a (0,5 milijuna EUR).
4.Upravljanje Jamstvenim fondom EFSU-a 2020.
4.1.Financijsko upravljanje
Ulagački portfelj Jamstvenog fonda EFSU-a ulaže se u skladu s načelima upravljanja propisanima u Odluci Komisije C(2016) 165 od 21. siječnja 2016. kojom se odobravaju smjernice za upravljanje imovinom Jamstvenog fonda EFSU-a.
U tim smjernicama predviđa se da će se imovinom iz ulagačkog portfelja osigurati dovoljna likvidnost za moguća aktiviranja jamstva i istodobno nastojati postići optimalna razina povrata i rizika koja je u skladu s održavanjem visokog stupnja sigurnosti i stabilnosti.
Donesene su strategije ulaganja i upravljanja rizikom utemeljene na ciljevima ulaganja i tržišnim izgledima. Ulagačkim pristupom nastojala se postići veća diversifikacija među različitim razredima imovine s fiksnim prinosom.
4.2. Kretanja na tržištu 2020.
U kretanjima na tržištu 2020. dominirala je bolest izazvana virusom COVID-19, njezin razoran učinak na javno zdravlje i globalno gospodarstvo te brz i snažan politički odgovor vlada i središnjih banaka.
Tržišta s fiksnim prihodima započela su godinu optimistično, zahvaljujući napretku u trgovinskom odnosu između SAD-a i Kine te općenito pozitivnom gospodarskom raspoloženju. Prinos na njemačke državne obveznice s dospijećem od 10 godina (Bund) dosegnuo je sredinom siječnja najvišu razinu od –0,16 %, što je bila najviša razina u cijeloj godini.
Oko ožujka, kada je opasnost od virusa postala sve izvjesnija, mjere ograničenja kretanja primjenjivale su se na više od polovice svjetskog stanovništva. To je izazvalo globalni udar i na ponudu i potražnju, posebno u pogledu usluga koje se pružaju osobno.
Financijska tržišta u cijelom svijetu pretrpjela su iznenadni šok, koji je pratio nagli porast nesklonosti riziku i volatilnosti. „Navala na gotovinu” koja je uslijedila dovela je do prodaje imovine po vrlo niskim cijenama, što je uzrokovalo poremećaje i ugrozilo stabilnost financijskih tržišta.
Tržišta vlasničkih instrumenata naglo su pala, a ulagatelji su se okrenuli sigurnoj imovini, kao što je Bund, čiji je prinos do sredine ožujka brzo pao na najnižu godišnju razinu (–0,86 %). Prinosi na američke državne obveznice dodatno su pali, a potaknuli su ih i dva hitna smanjenja stope koje je početkom ožujka provela Središnja banka Sjedinjenih Američkih Država (ukupno 150 baznih bodova). Zatim su se prinosi sigurnih ulaganja preokrenuli i, zajedno s ostalim instrumentima s fiksnim prinosom, počeli rasti u okruženju obilježenom nesigurnošću na tržištu i ograničenom likvidnosti. Bund se vratio na –0,20 % deset dana nakon što je dosegnuo najnižu godišnju razinu. Rasponi državnih obveznica ostalih država članica znatno su se povećali u odnosu na Bund, kao i rasponi za sve ostale kategorije imovine s fiksnim prinosom.
Kako bi vratile povjerenje, vlade su pokrenule pakete pomoći, a središnje banke osigurale su monetarnu prilagodbu (npr. smanjenja kamatne stope monetarne politike i/ili kupnju vrijednosnih papira) u dotad nezabilježenim razmjerima. To je pridonijelo smirivanju tržišta i općem porastu vrijednosti imovine. Nakon nestabilnog ožujka, prinosi su se od travnja nadalje stabilizirali i općenito se smanjuju. Najava nezabilježenih paketa fiskalnih mjera u cijelom svijetu i u Europi, a posebno instrumenta Next Generation EU, vrijednog 750 milijardi EUR, potaknula je u lipnju blagi rast ukupne razine prinosa, a središnje banke su i dalje pružale povoljne uvjete financiranja u kontekstu dugotrajnih negativnih rizika. Ukupno gledano, u ostatku godine prinosi i rasponi u europodručju postupno su se smanjivali, a povjerenje ulagača nastavilo se poboljšavati zahvaljujući napretku na području cijepljenja i izgledima za dodatni poticaj nakon američkih izbora u studenome. Prinos Bunda na kraju godine bio je –0,57%.
Općenito su tržišta s fiksnim prihodima, iako obilježena vrlo visokom volatilnošću, pružila privlačne mogućnosti ulaganja, što je pridonijelo pozitivnom povratu Jamstvenog fonda EFSU-a na kraju godine.
4.3. Sastav i ključne značajke rizika za portfelj
Podaci na kraju godine za portfelj Jamstvenog fonda EFSU-a pokazuju da je portfelj dobro diversificiran u pogledu kategorija imovine i kategorija rejtinga. Osim toga, postoji i diversifikacija vrijednosnih papira koji nisu denominirani u eurima (USD) u obliku američkih državnih obveznica i obveznica drugih izdavatelja iz SAD-a (npr. državna tijela, nadnacionalna tijela i agencije) i novca u vrijednosti od oko 6 % portfelja. Postoji zaštita od valutnog rizika.
Udio obveznica koje ispunjavaju okolišne, socijalne i upravljačke kriterije iznosio je krajem 2020. 9,5 %, a krajem 2019. 6,9 %. Trajanje portfelja 21 na kraju 2020. iznosilo je 3,19 godina, a njegov je prosječan kreditni rejting BBB+.
Oko 33 % portfelja sastojalo se od obveznica s dospijećem kraćim od jedne godine, obveznica s promjenjivom kamatnom stopom i kratkoročnih instrumenata tržišta novca koji osiguravaju dodatni zaštitni sloj likvidnosti za portfelj.
Profil portfelja, u pogledu trajanja, kreditnog rizika i likvidnosti, kalibriran je u skladu s predviđenim novčanim tokovima koji proizlaze iz operacija EFSU-a u okviru jamstva EU-a (npr. predviđene aktivacije, prihodi).
4.4. Uspješnost
Godišnja uspješnost izračunana je na vremenski ponderiranoj osnovi kako na nju ne bi utjecala veličina portfelja, koji se tijekom godine nastavio povećavati.
U tržišnom okruženju koje su obilježile nestabilnost povezana sa zdravljem i povijesno niski prinosi Fond je u 2020. ostvario godišnju apsolutnu uspješnost od 1,246 %. Taj je povrat u skladu s godišnjom uspješnošću referentne vrijednosti EFSU-a (1,23 %). Međutim, uspješnost referentne vrijednosti i portfelja za 2020. uglavnom je potaknuta pozitivnim nagibom krivulje prinosa. S obzirom na povijesno niske razine prinosa u EU-u i SAD-u, na portfelj i referentnu vrijednost u narednim bi godinama mogla negativno utjecati suprotna kretanja krivulja (tj. veći prinosi).
5.Procjena primjerenosti ciljnog iznosa i razine Jamstvenog fonda EFSU-a
Na dan 31. prosinca 2020. ukupni je broj zaključenih operacija u okviru EFSU-a, kojima su bile obuhvaćene sve države članice, iznosio 82,7 milijardi EUR, od čega je dio za infrastrukturu i inovacije potpisao 57,2 milijarde EUR (629 operacije), a dio za mala i srednja poduzeća (MSP) 25,5 milijardi EUR (792 operacija). To je ukupno znatno povećanje u odnosu na 31. prosinca 2019. kada su ukupne potpisane operacije iznosile 68,7 milijardi EUR. Navedene su brojke ukupni iznosi operacija koje je Grupa EIB-a potpisala od osnivanja EFSU-a, dok je nepodmirena izloženost samo djelomično pokrivena jamstvom EU-a u okviru EFSU-a. Potonje je detaljnije opisano u nastavku ovog odjeljka, kao i u prethodnom odjeljku 3. Na dan 31. prosinca 2020. ukupna nepodmirena isplaćena izloženost pokrivena jamstvom EU-a iznosila je 18,9 milijardi EUR (16,5 milijardi za dio za infrastrukturu i inovacije i 2,4 milijardi za dio za MSP-ove), u odnosu na 18,4 milijardi EUR 2019.
Izloženost proračuna EU-a mogućim budućim plaćanjima u okviru jamstva EU-a u pogledu potpisanih operacija (isplaćenih i neisplaćenih) iznosila je 24,1 milijardi EUR (18,5 milijarde za dio za infrastrukturu i inovacije i 5,6 milijardi za dio za MSP-ove).
U dijelu za infrastrukturu i inovacije izloženost zbog nepodmirenih već isplaćenih iznosa pokrivenih jamstvom EU-a iznosila je 16,5 milijardi EUR, od čega se 15,2 milijardi EUR odnosilo na operacije dužničkim instrumentima, a 1,3 milijardu EUR na operacije vlasničkim instrumentima.
Nastanu li zbog tih operacija dijela za infrastrukturu i inovacije ikakvi gubitci, oni će se pokriti jamstvom EU-a u skladu s odredbama Sporazuma o EFSU-u. Konkretno, jamstvo EU-a u okviru dijela za infrastrukturu i inovacije dodjeljuje se u obliku portfelja s tranšom prvog gubitka za pokriće operacija u okviru dužničkih portfelja dijela za infrastrukturu i inovacije te portfelja vlasničkih ulaganja nacionalne razvojne banke dijela za infrastrukturu i inovacije. U okviru standardnog portfelja vlasničkih ulaganja dijela za infrastrukturu i inovacije jamstvo EU-a u obliku je potpunog jamstva pod uvjetom da EIB na vlastiti rizik uloži isti iznos sredstava na osnovi pari passu.
Na dan 31. prosinca 2020. na temelju okvira za MSP-ove, ukupna nepodmirena isplaćena izloženost pokrivena jamstvom EU-a bila je 2,4 milijardi EUR, od čega je 1,7 milijarde EUR bilo namijenjeno za jamstvene operacije, a 0,7 milijarde EUR za vlasničke operacije 22 .
Nastanu li zbog jamstvenih operacija dijela za MSP-ove ikakvi gubitci, oni će se pokriti prvenstveno doprinosima iz instrumenta za davanje jamstava MSP-ovima InnovFin, iz instrumenta kreditnog jamstva COSME, instrumenta jamstva za kulturne i kreativne sektore i jamstvenog financijskog instrumenta Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI). EFSU-ov dio za MSP-ove pruža nadređeno pokriće za gubitke iznad doprinosa EU-a. U okviru kombiniranog proizvoda EFSU-a, EFSU pokriva tranšu drugog gubitka u operacijama nakon države članice ili upravljačkog tijela, dok EIF osigurava dopunsko nadređeno pokriće rizika. U okviru proizvoda za vještine i obrazovanje u dijelu za MSP-ove, EFSU pruža jamstvo do 80 % iznosa svake potpisane operacije.
Kad je riječ o odjeljku dijela za vlasničke proizvode u okviru dijela za MSP-ove, svi gubici proporcionalno bi se pokrili jamstvom EU-a u okviru EFSU-a i jamstvom EIF-a, ovisno o njihovim doprinosima iz Sporazuma o jamstvu EFSU-a. Kad je riječ o odjeljku 2 dijela za vlasničke proizvode, vlasničkim financijskim instrumentom InnovFin pokrit će se prvi gubitak. Kad je riječ o proizvodu privatnog kreditiranja u okviru dijela za MSP-ove, EFSU osigurava pokrivenost tranši prvog gubitka, a mjerom za rast temeljen na rizičnom kapitalu u okviru dijela za MSP-ove pruža se potpuno jamstvo.
Ciljni iznos Jamstvenog fonda EFSU-a utvrđen je iznosom od 35 % ukupnih obveza jamstva EU-a 23 . Procjena rizika različitih proizvoda koji se tom ciljnom stopom podupiru iz Jamstva EU-a pokazuje da bi ukupni proračun Unije bio primjereno zaštićen od mogućih aktivacija u okviru jamstva EU-a, uzimajući u obzir povrate, prihode i priljeve iz operacija EIB-a. Stoga se ciljna stopa od 35 % smatra primjerenom.
Budući da je Jamstveni fond EFSU-a, koji je od siječnja 2021. dio odjeljka za zajednički fond za rezervacije, još uvijek u fazi prikupljanja sredstava do 2022., potreba za dopunjavanjem ocjenjivat će se tek u kasnijoj fazi.
O izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja (Uredba o EFSU-u). SL L 169, 1.7.2015., str. 1.
SL L 345, 27.12.2017, str. 34.
Sporazum o EFSU-u naknadno je izmijenjen i preinačen, točnije 21. srpnja 2016., 21. studenoga 2017., 9. ožujka 2018., 20. prosinca 2018., 27. ožujka 2020. i 27. travnja 2020.
Ovo je šesto izvješće o Jamstvenom fondu EFSU-a. Za prošla izvješća vidjeti COM(2016) 353 final, COM(2017) 326 final, COM(2018) 345 final, COM(2019)244 final i COM(2020) 385 final.
Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, SL L 193, 30.7.2018., str. 1. (Financijska uredba).
Uredba Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027., SL L 433I, 22.12.2020.
Izmjenama EFSU-a 2.0 veličina jamstva EU-a povećana je sa 16 milijardi EUR na 26 milijardi EUR.
Izmjenom EFSU-a 2.0 iznos jamstva Grupe EIB-a povećan je s 5 milijardi EUR na 7,5 milijardi EUR.
Revidirani financijski izvještaji Jamstvenog fonda EFSU-a objavljeni su u Radnom dokumentu službi Komisije uz izvješće o Jamstvenom fondu EFSU-a
Vidjeti odjeljak 3. „FINANCIJSKI IZVEŠTAJI JAMSTVENOG FONDA EFSU-A” radnog dokumenta službi Komisije uz izvješće o Jamstvenom fondu EFSU-a.
Neto iznos sastoji se od dobitaka u iznosu od 12,7 milijuna EUR i gubitaka u iznosu od 1,6 milijuna EUR.
Nakon zaštite od valutnog rizika dijela portfelja denominiranog u USD, iskazanog po fer vrijednosti
promjene izvedenica u financijskim izvještajima.
U skladu s člankom 11. Izmjena EFSU-a 2.0, jamstvo EU-a niti u jednom trenutku ne premašuje 26 milijardi EUR Aktivacije i upotrebe jamstva EU-a i odredbe za proizvode portfeljnog jamstva u okviru dijela za mala i srednja poduzeća odbijaju se od maksimalnog iznosa jamstva EU-a.
U bilješkama uz godišnju računovodstvenu dokumentaciju EU-a za 2020. ta je brojka iskazana bez financijskih rezervacija u iznosu od 0,3 milijarde.
Taj iznos uključuje 18,5 milijuna EUR neostvarenih prihoda koji proizlaze iz povećanja fer vrijednosti portfelja vlasničkih ulaganja u dijelu za infrastrukturu i inovacije na dan 31. prosinca 2020. u odnosu na 31. prosinca 2019.
Taj iznos uključuje 216,5 milijuna EUR financijskih rezervacija u pogledu dužničkih portfelja dijela za MSP-ove te 23,4 milijuna EUR neostvarenih rashoda koji proizlaze iz povećanja fer vrijednosti portfelja vlasničkih ulaganja u dijelu za MSP-ove na dan 31. prosinca 2020. u odnosu na 31. prosinca 2019.
Namjenski prihodi ovdje se odnose na uobičajene „priljeve”. Oni se, primjerice, sastoje od naknada EFSU-a, dividendi, kapitalnih dobitaka ili godišnjih otplata, uključujući otplate kapitala, vraćena jamstva i otplate glavnice zajmova koje je EIB naplatio.
Vidjeti članak 8. stavak 1. točku (b) Sporazuma o EFSU-u.
Vidjeti članak 8. stavak 1. točku (d) Sporazuma o EFSU-u.
Vidjeti članak 8. stavak 1. točku (d) i članak 11. stavak 7. Sporazuma o EFSU-u.
Podaci o trajanju odnose se na „izmijenjeno trajanje” kojim se mjeri cjenovna osjetljivost obveznice na promjene kamatnih stopa. Podatak se temelji na pretpostavci da su cijena vrijednosnog papira i kamate u obrnutom odnosu.
Kao što je vidljivo iz financijskih izvještaja EU-a na dan 31. prosinca 2020., ne uključujući ugovore o jamstvu koji postaju dostupni 2021.
Vidjeti članak 12. stavak 5. Uredbe o EFSU-u .