EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 30.7.2025.
COM(2025) 430 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) 2022/1031 o primjeni te uredbe i o napretku ostvarenom u međunarodnim pregovorima u pogledu pristupa gospodarskih subjekata Unije tržištu javne nabave trećih zemalja ili tržištu koncesija trećih zemalja, pokrenutima na temelju ove Uredbe
Uredba (EU) 2022/1031 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. lipnja 2022. o pristupu gospodarskih subjekata, robe i usluga iz trećih zemalja tržištu javne nabave Unije i tržištu koncesija Unije i o postupcima kojima se podupiru pregovori o pristupu gospodarskih subjekata, robe i usluga iz Unije tržištu javne nabave trećih zemalja i tržištu koncesija trećih zemalja (Instrument za međunarodnu nabavu – IMN) 1 („Uredba o IMN-u”) objavljena je u Službenom listu Europske unije 30. lipnja 2022., a stupila je na snagu 29. kolovoza 2022.
U članku 13. Uredbe o IMN-u propisano je da Europska komisija („Komisija”) do 30. kolovoza 2025. i najmanje svake dvije godine nakon tog datuma podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni te uredbe i o napretku ostvarenom u međunarodnim pregovorima u pogledu pristupa gospodarskih subjekata Unije tržištu javne nabave trećih zemalja ili tržištu koncesija trećih zemalja, pokrenutima u okviru te uredbe. Komisija objavljuje to izvješće.
Uredbom o IMN-u Komisiju se ovlašćuje i za uspostavu određenih alata radi lakše primjene Uredbe. Komisija je ispunila te zahtjeve i u odjeljku 1. navedene su odgovarajuće mjere koje je poduzela. Od stupanja na snagu Uredbe o IMN-u Komisija je pokrenula i zaključila jednu istragu u skladu s IMN-om u vezi s mjerama i praksama Narodne Republike Kine („NRK”) na tržištu javne nabave medicinskih proizvoda. 2 Ta istraga u skladu s IMN-om prikazana je u odjeljku 2. Naposljetku, u odjeljku 3. u nastavku navedeni su zaključci Komisije na temelju njezina iskustva u primjeni Uredbe o IMN-u do datuma ovog izvješća.
1.Alati za olakšavanje primjene Uredbe o IMN-u
Komisija je svim relevantnim dionicima stavila na raspolaganje niz alata kojima se olakšava primjena Uredbe o IMN-u, primjerice operativne smjernice, smjernice i dva internetska alata: alat za podnošenje pritužbi namijenjen subjektima na koje bi mogla utjecati ograničenja javne nabave u inozemstvu i alat čija je svrha javnim naručiteljima iz Unije objasniti i olakšati provedbu mjera IMN-a.
1.1. Komisijine smjernice javnim naručiteljima, naručiteljima i gospodarskim subjektima za lakšu primjenu Uredbe o IMN-u
Člankom 12. Uredbe o IMN-u propisano je da Komisija u roku od šest mjeseci od njezina stupanja na snagu izdaje operativne smjernice kako bi javnim naručiteljima i naručiteljima te gospodarskim subjektima olakšala primjenu te uredbe. Komisija je taj zahtjev ispunila objavom tih smjernica 21. veljače 2023. („Smjernice”). 3
U Smjernicama se javnim naručiteljima i naručiteljima daju upute za utvrđivanje podrijetla gospodarskih subjekata, robe i usluga. Kriterij za gospodarske subjekte je mjesto osnivanja, a u Smjernicama se objašnjava pojam „znatnih poslovnih aktivnosti”, koji je uveden da bi se spriječilo izbjegavanje primjene Uredbe o IMN-u poslovanjem preko fiktivnih poduzeća. Kad je riječ o robi, podrijetlo se utvrđuje u skladu s pravilima o nepovlaštenom podrijetlu iz Carinskog zakonika Unije. 4 Kad je riječ o uslugama, podrijetlo se određuje na temelju podrijetla pružatelja usluga.
U Smjernicama se pojašnjavaju i pravila za javne naručitelje i naručitelje o primjeni mjera IMN-a, uključujući pravila za procjenu vrijednosti kako bi se utvrdilo je li vrijednost ugovora ispod ili iznad pragova za primjenu mjera IMN-a iz članka 6. Uredbe o IMN-u. U njima se utvrđuju zahtjevi u pogledu transparentnosti u postupcima javne nabave za primjenu mjera IMN-a (mjere za prilagodbu bodova i isključenja) i objašnjavaju pravila o primjeni mjera IMN-a na posebne ugovore kao što su okvirni ugovori.
1.2. Mrežni alat za pritužbe
Člankom 5. stavkom 1. drugim podstavkom Uredbe o IMN-u propisano je da Komisija na svojim internetskim stranicama stavlja na raspolaganje mrežni alat kako bi zainteresirane strane iz Unije i države članice mogle službeno podnijeti obrazloženu pritužbu, na temelju koje Komisija može pokrenuti istragu o navodnoj mjeri ili praksi treće zemlje. Komisija je tu obvezu ispunila stavljanjem na raspolaganje mrežnog alata za pritužbe. 5 Taj alat sadržava obvezna polja kao što su identitet podnositelja pritužbe, informacije o pritužbi, činjenični opis mjere i/ili prakse treće zemlje te neobvezna polja (npr. gospodarski ili sistemski učinak mjere, iskustvo u nadmetanju i već poduzete ili planirane mjere). Komisija je uvela snažne zaštitne mjere kako bi osigurala vrlo visok standard povjerljivosti i anonimnosti u rješavanju pritužbi. Komisija dosad nije zaprimila nijednu obrazloženu pritužbu putem posebnog alata za pritužbe, ali je drugim kanalima zaprimila niz neformalnih pritužbi o preprekama u javnoj nabavi u trećim zemljama.
1.3. Smjernice za zainteresirane strane o pružanju informacija u skladu s člankom 5. stavkom 1. Uredbe o IMN-u
U skladu s člankom 5. stavkom 1. Uredbe o IMN-u, u obavijesti o pokretanju istrage u skladu s IMN-om pozivaju se zainteresirane strane i države članice da Komisiji dostave relevantne informacije u određenom roku. Da bi zainteresiranim stranama objasnila kako mogu stupiti u kontakt i strukturirano prikupljala informacije od zainteresiranih strana i država članica, Komisija je objavila smjernice za zainteresirane strane o pružanju informacija. 6
1.4. Internetski alat „Procurement4Buyers”
Iako to nije propisano Uredbom o IMN-u, Komisija je na svojim internetskim stranicama objavila alat za nabavu kojim se, među ostalim, javni naručitelji i naručitelji obavješćuju kada moraju ograničiti sudjelovanje stranih ponuditelja u skladu s mjerama IMN-a. Kako bi brzo i pouzdano provjerili koji ponuditelji iz trećih zemalja imaju zakonski zajamčen pristup ponudama za predviđenu nabavu, javni naručitelji i naručitelji mogu se koristiti alatom „Procurement4Buyers” 7 koji je dostupan na internetskoj stranici „Acces2Markets” Glavne uprave za trgovinu. Dovoljno je navesti identitet naručitelja, predmet i procijenjenu vrijednost planirane nabave (CPV oznaka 8 ) i, prema potrebi, odgovoriti na neka dodatna pitanja. Alat će korisniku zatim prikazati pozitivan popis zemalja čiji ponuditelji imaju pravo sudjelovati u nabavi te negativan popis zemalja čija su poduzeća isključena iz podnošenja ponuda. Potonji popis odražavat će ishode postupaka donošenja odluka u okviru IMN-a. 9
2.Istraga u skladu s IMN-om o mjerama i praksama NRK-a na tržištu javne nabave medicinskih proizvoda
Komisija je 24. travnja 2024. na temelju članka 5. stavka 1. Uredbe o IMN-u na vlastitu inicijativu započela istragu o mjerama i praksama NRK-a koje ozbiljno i opetovano narušavaju pristup gospodarskih subjekata, robe i usluga iz Unije tržištu javne nabave medicinskih proizvoda u NRK-u. U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe o IMN-u savjetovanja s NRK-om održana su od 24. do 26. srpnja 2024. u Pekingu. Savjetovanja nisu dovela do zadovoljavajućeg rješenja u pogledu ograničenja javne nabave utvrđenih tijekom istrage.
Nakon završetka istrage i savjetovanja s NRK-om Komisija je 14. siječnja 2025. objavila izvješće u skladu s člankom 5. stavkom 4. Uredbe o IMN-u s nalazima istrage i prijedlogom djelovanja 10 („izvješće o istrazi”). Komisija je odvojeno 29. siječnja 2025. te 30. siječnja 2025. predstavila Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o istrazi na temelju članka 5. stavka 4. Uredbe o IMN-u.
Ta je istraga bila posebno zahtjevna zbog netransparentnosti kineskog tržišta javne nabave. Diskriminacija stranih dobavljača ne proizlazi samo iz zakonskih odredaba, nego i iz brojnih administrativnih mjera, internih smjernica i uputa izdanih na različitim razinama vlasti. Znatna je poteškoća bilo prikupljanje velikog uzorka ugovora o javnoj nabavi iz NRK-a u obliku koji je omogućio smislenu procjenu postojanja restriktivnih mjera u popratnoj dokumentaciji i uvjetima natječaja koje utječu na poduzeća iz Unije. Te su prepreke iziskivale korištenje iznimno velikih resursa. Komisija je zahvaljujući znatnim analitičkim naporima i suradnjom s dionicima u konačnici uspjela riješiti te probleme i izraditi detaljan pregled postojećih sustavnih prepreka.
U izvješću o istrazi Komisija je zaključila da je NRK uspostavio sveobuhvatan sustav kojim se sustavno daje prednost domaćim medicinskim proizvodima u odnosu na strane na temelju pravno obvezujućih odredaba koje javnim subjektima nalažu da daju prednost domaćim proizvodima kad god je dostupna lokalna alternativa, što je dodatno pogoršano kompliciranim postupcima odobrenja za uvezenu robu i sektorskim mjerama te ciljanim kvotama za bolnice za kupnju domaćih proizvoda. Taj sveobuhvatni diskriminirajući sustav primjenjuje se na sve kategorije medicinskih proizvoda i na cijelom državnom području NRK-a, neovisno o vrijednosti predmetnih ugovora o javnoj nabavi. Osim toga, Komisija je utvrdila da organizacija javne nabave na temelju količine u NRK-u potiče dobavljače da ponude iznimno niske cijene da bi dobili velike ugovore i de facto isključuje poduzeća usmjerena na dobit koja ne primaju državne subvencije. Komisija je pronašla dokaze o praksama diskriminacije i isključivanja u 87 % ugovora o javnoj nabavi koje je ispitala. Zaključila je da te mjere i prakse dovode do ozbiljnog i opetovanog narušavanja pristupa gospodarskih subjekata Unije i medicinskih proizvoda proizvedenih u Uniji tržištu javne nabave medicinskih proizvoda u NRK-u. Stoga je riječ o mjerama ili praksama trećih zemalja u smislu članka 2. stavka 1. točke (i) Uredbe o IMN-u. Kad je riječ o ishodu savjetovanja, u izvješću o istrazi navodi se da je kineska vlada izjavila da neće jednostrano otvoriti svoje tržište javne nabave medicinskih proizvoda i da nije predložila konkretne korektivne mjere za ispravljanje tog ozbiljnog i opetovanog narušavanja pristupa.
Na temelju toga Komisija je procijenila uvjete utvrđene u članku 6. Uredbe o IMN-u u cilju donošenja mjere IMN-a kako je definirana u članku 2. stavku 1. točki (j) Uredbe o IMN-u. Komisijina procjena bila je usmjerena na i. razmjernost i primjerenost moguće mjere IMN-a s obzirom na utvrđene mjere i prakse; ii. dostupnost alternativnih izvora nabave i iii. interes Unije (gospodarski interes proizvođača iz Unije; mogući učinak na javne naručitelje i naručitelje iz Unije te ukupne učinke mjere IMN-a na gospodarstvo Unije).
Komisija je nakon te procjene predvidjela uvođenje mjere IMN-a u obliku isključenja ponuda koje podnose svi gospodarski subjekti podrijetlom iz Narodne Republike Kine u svim postupcima javne nabave u Uniji čiji je predmet nabava medicinskih proizvoda obuhvaćenih Jedinstvenim rječnikom javne nabave („CPV oznake” od 33100000-1 do 33199000-1 kako su definirane Uredbom (EZ) br. 2195/2002 11 ) i čija je procijenjena vrijednost bez PDV-a najmanje 5 000 000 EUR. Riječ je o najopsežnijoj mjeri koju Unija može uvesti u sektoru medicinskih proizvoda na temelju Uredbe o IMN-u, kojom se ne dopuštaju mjere koje bi se primjenjivale na postupke nabave s manjom procijenjenom vrijednošću. Međutim, njezino područje primjene i dalje je uže od područja primjene diskriminirajućih mjera i praksi utvrđenih u NRK-u. Iako se kineski sustav općenito primjenjuje na sve ugovore o javnoj nabavi, neovisno o vrijednosti, mjera IMN-a usmjerena je samo na ugovore čija je procijenjena vrijednost veća od 5 milijuna eura. Nadalje, mjera IMN-a omogućuje uspješnim ponuditeljima da nabavljaju do 50 % medicinskih proizvoda koji se upotrebljavaju za ispunjavanje ugovora iz NRK-a, čime se i dalje omogućuje znatna prisutnost medicinskih proizvoda kineskog podrijetla na tržištima javne nabave u Uniji. Ta su ograničenja izravna posljedica pragova i uvjeta ugrađenih u samu Uredbu o IMN-u.
Komisija je 19. lipnja 2025. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2025/1197 od 19. lipnja 2025. 12 donijela mjeru IMN-a u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 11. stavka 2. Uredbe o IMN-u u Odboru za trgovinske prepreke. Mjera je stupila na snagu deset dana nakon objave u Službenom listu na razdoblje od pet godina. Kineska vlada donijela je 6. srpnja 2025. mjere odmazde u pogledu poduzeća, robe i usluga iz EU-a.
Unatoč nastojanjima Komisije da poboljša pristup tržištu javne nabave medicinskih proizvoda u NRK-u za gospodarske subjekte Unije i medicinske proizvode proizvedene u Uniji te unatoč brojnim razmjenama informacija s kineskom vladom, taj postupak IMN-a još nije naveo kinesku vladu da ukloni utvrđene mjere i prakse. Međutim, savjetovanja s kineskom vladom bila su korisna za bolje razumijevanje restriktivnih mjera i praksi u NRK-u te za utvrđivanje mjera potrebnih za njihovo potpuno ukidanje. Komisija je i dalje predana kontinuiranoj suradnji s kineskom vladom, koja se može nastaviti dok se ne uklone utvrđene mjere i prakse. U tom smislu člankom 6. stavkom 10. Uredbe o IMN-u propisana je mogućnost da Komisija suspendira ili povuče mjeru IMN-a ako predmetna treća zemlja poduzme zadovoljavajuće korektivne mjere kako bi uklonila ili ispravila narušavanje pristupa gospodarskih subjekata, robe ili usluga Unije tržištu javne nabave ili tržištu koncesija te treće zemlje, i na taj način poboljša taj pristup. Komisija će se pobrinuti za pomno praćenje primjene mjera IMN-a među javnim naručiteljima i naručiteljima iz EU-a, uključujući iznimke od primjene mjere IMN-a. U tom smislu Komisija zadržava mogućnost da od država članica zatraži informacije u skladu s člankom 13. stavkom 1. Uredbe o IMN-u.
3.Iskustva stečena primjenom Uredbe o IMN-u
Komisija je tijekom razdoblja preispitivanja prikupila informacije o navodnim restriktivnim mjerama i praksama u trećim zemljama koristeći se vlastitim istražnim resursima i kontaktima s predstavnicima različitih sektora industrije Unije. Utvrđena ograničenja obično se kreću od isključivanja gospodarskih subjekata i/ili robe i/ili usluga Unije iz postupaka nabave do zahtjeva za lokalizaciju i domaćih preferencija kao što su kompenzacije, što često dovodi do de facto isključenja.
Komisija je prikupila informacije koje upućuju na to da bi neke od tih mjera i praksi mogle znatno narušiti pristup industrije Unije tržištima javne nabave trećih zemalja i dovesti do gubitka prilika za gospodarske subjekte Unije.
Unatoč naznaci znatne gospodarske štete, industrija Unije nije iskoristila mogućnost podnošenja službene pritužbe u vezi s IMN-om u skladu s člankom 5. stavkom 1. Uredbe o IMN-u u vezi s bilo kojom od utvrđenih mjera ili praksi. Stoga je jedina istraga IMN-a tijekom izvještajnog razdoblja pokrenuta po službenoj dužnosti. Komisija smatra da se izostanak službenih pritužbi u vezi s IMN-om može objasniti većim brojem čimbenika.
Prvo, na tržištima javne nabave aktivni gospodarski subjekti (ponuditelji) često su jako ovisni o kupcu (javnom tijelu). Iako je Komisija uspostavila strogu politiku povjerljivosti koja se temelji na najvišim standardima zaštite povjerljivih informacija pri rješavanju pritužbi, gospodarski subjekti iz različitih sektora koji djeluju na različitim tržištima trećih zemalja navode bojazan da bi, ako podnesu službenu pritužbu, u predmetnoj trećoj zemlji bili izloženi ciljanoj odmazdi i nepovoljnom postupanju.
Drugo, poduzeća iz EU-a koja su trenutačno aktivna na tržištima javne nabave trećih zemalja u nekim su slučajevima imala ograničen interes za zatvaranje tržišta Unije kako bi ojačala svoju poziciju i započela pregovore s predmetnom zemljom. Procjena općeg interesa pri odlučivanju o pokretanju istrage mora biti dobro kalibrirana i uzeti u obzir gospodarski interes svih društava iz Unije.
Kako bi pridonijela učinkovitoj primjeni Uredbe o IMN-u, Komisija je izradila alate i smjernice kako bi dionicima u svim sektorima olakšala njezinu primjenu, prema potrebi.
Istraga u vezi s mjerama i praksama NRK-a na tržištu javne nabave medicinskih proizvoda temeljila se na čvrstim dokazima. Međutim, istaknuo je određene nedostatke u vezi s dostupnim podacima o međunarodnim tokovima javne nabave. Ti se nedostaci odnose na poteškoće u pristupu podacima o ugovorima o javnoj nabavi koji su potrebni za procjenu sudjelovanja ponuditelja iz Unije u javnoj nabavi trećih zemalja, kao i na učinak postojećih prepreka u javnoj nabavi u trećim zemljama na ponuditelje iz Unije. I na tržištu javne nabave Unije postoje određeni nedostaci u podacima zbog kojih je procjena učinka potencijalnih mjera IMN-a u Uniji prilično teška. Na primjer, u trenutačnim podacima o ugovorima o javnoj nabavi dostupnima na platformi TED („Tender Electronic Daily”) navodi se podrijetlo uspješnog ponuditelja, ali ne i informacije o podrijetlu nabavljene robe i usluga. Osim toga, nema puno informacija o podugovaranju s operaterima iz trećih zemalja i stvarnom vlasništvu uspješnih ponuditelja. Uvrštavanjem takvih informacija u bazu podataka TED-a, a posebno o podrijetlu nabavljene robe i usluga, olakšala bi se provedba istraga u skladu s IMN-om te provedba i ex post praćenje mjera IMN-a.
4.Zaključci
U skladu s pravnim zahtjevima iz Uredbe o IMN-u Komisija je izradila alate koji gospodarskim subjektima te javnim naručiteljima i naručiteljima olakšavaju primjenu Uredbe o IMN-u. Izvješće o primjeni Uredbe o IMN-u temelji se i na iskustvu Komisije u dosad jedinoj istrazi u skladu s IMN-om u pogledu mjera i praksi NRK-a na tržištu javne nabave medicinskih proizvoda.
Kad je riječ o dugoročnijem učinku te prve istrage i prvih mjera IMN-a, prerano je donositi zaključke o tome u kojoj je mjeri tim instrumentom ostvaren cilj otvaranja tržišta javne nabave u trećim zemljama. Mjere IMN-a Uniji služe kao poticaj za takvo otvaranje. Naime, iako tijekom postupka savjetovanja s kineskom vladom nije pronađeno zadovoljavajuće rješenje, Komisija ostaje otvorena za razgovore čak i nakon uvođenja mjere IMN-a, koja se može suspendirati ili povući ako NRK ukloni utvrđene mjere i prakse.
Naposljetku, važno je napomenuti da Komisija prikuplja opsežne informacije o preprekama u javnoj nabavi u trećim zemljama, ali odluku o pokretanju istrage potrebno je pažljivo razmotriti zbog svojstvenih poteškoća povezanih sa sudjelovanjem u stranim sustavima nabave. Te poteškoće uključuju tumačenje složenih pravnih okvira, utvrđivanje diskriminirajućih praksi koje ne proizlaze iz pravnih odredaba nego iz administrativnih mjera i praksi te razumijevanje načina na koji se takvi sustavi primjenjuju u praksi. To često uključuje pregledavanje velikog broja ugovora o javnoj nabavi, koji često nisu javno dostupni ili im nedostaje potrebna dokumentacija za pravilnu procjenu. Stoga je od ključne važnosti bliska suradnja s industrijom na terenu. Održavanje komunikacijskih kanala otvorenima i osiguravanje potpune povjerljivosti komunikacije od ključne su važnosti, što je Komisija već osigurala i što ostaje njezin prioritet.
SL L 173, 30.6.2022., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2022/1031/oj .
Obavijest o pokretanju istrage u skladu s Instrumentom za međunarodnu nabavu o mjerama i praksama Narodne Republike Kine na tržištu javne nabave medicinskih proizvoda (C/2024/2343), SL C, C/2024/2973, 24.4.2024.,
ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/2973/ojhttp://data.europa.eu/eli/C/2024/2973/oj .
Komunikacija Komisije „Smjernice javnim naručiteljima, naručiteljima i gospodarskim subjektima za primjenu Uredbe o Instrumentu za međunarodnu nabavu” (2023/C 64/04), SL C 64, str. 7., 21.2.2023., https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52023XC0221(02) .
4 Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).
https://trade.ec.europa.eu/access-to-markets/en/contact-form?type=COMPL_IPI .
https://trade.ec.europa.eu/access-to-markets/en/form-assets/IPI_interested_parties_guidance.pdf .
https://trade.ec.europa.eu/access-to-markets/en/contact-form?type=COMPL_IPI .
Uredba (EZ) br. 2195/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. studenog 2002. o Jedinstvenom rječniku javne nabave (CPV) (SL L 340, 16.12.2002., str. 1.; ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2002/2195/2022-07-10http://data.europa.eu/eli/reg/2002/2195/2022-07-10 ).
https://webgate.ec.europa.eu/procurementbuyers/#/procumementlocation .
„Izvješće Komisije u skladu s člankom 5. stavkom 4. Uredbe (EU) 2022/1031 o istrazi u okviru Instrumenta za međunarodnu nabavu o mjerama i praksama NRK-a na tržištu javne nabave medicinskih proizvoda”, COM(2025) 5 i Radni dokument službi Komisije „Činjenični nalazi istrage u okviru IMN-a o tržištu nabave medicinskih proizvoda u Narodnoj Republici Kini” priložen dokumentu „Izvješće Komisije u skladu s člankom 5. stavkom 4. Uredbe (EU) 2022/1031 o istrazi u okviru Instrumenta za međunarodnu nabavu o mjerama i praksama NRK-a na tržištu javne nabave medicinskih proizvoda”, SWD(2025) 2 („radni dokument službi”).
Uredba (EZ) br. 2195/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. studenog 2002. o Jedinstvenom rječniku javne nabave (CPV) (SL L 340, 16.12.2002., str. 1.; ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2002/2195/2022-07-10http://data.europa.eu/eli/reg/2002/2195/2022-07-10 ).
Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/1197 оd 19. lipnja 2025. o uvođenju mjere Instrumenta za međunarodnu nabavu kojom se gospodarskim subjektima i medicinskim proizvodima podrijetlom iz Narodne Republike Kine ograničava pristup tržištu javne nabave medicinskih proizvoda Europske unije na temelju Uredbe (EU) 2022/1031 Europskog parlamenta i Vijeća. http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/1197/oj .