|
Službeni list |
HR Serija C |
|
C/2025/3194 |
2.7.2025 |
Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Preporuke EGSO-a o prijedlozima za reforme i ulaganja u okviru ciklusa europskog semestra 2024. – 2025.
(samoinicijativno mišljenje)
(C/2025/3194)
Izvjestitelji: Konstantinos DIAMANTOUROS
Javier DOZ ORRIT
Luca JAHIER
|
Savjetnik/ica: |
Olivier Cédric VAUZELLE (za izvjestitelja) |
|
Odluka Plenarne skupštine: |
11.7.2024. |
|
Pravna osnova: |
pravilo 52. stavak 2. Poslovnika |
|
Datum usvajanja u Stručnoj skupini: |
15.4.2025. |
|
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju: |
30.4.2025. |
|
Plenarno zasjedanje br.: |
596 |
|
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani): |
152/0/2 |
1. Zaključci i preporuke
EU se mora istodobno suočavati s golemim geopolitičkim izazovima u području vanjske, sigurnosne i obrambene politike, kao što su ruska agresija na Ukrajinu, izjave i djelovanja nove vlade SAD-a u vezi s trgovinom, NATO-om, teritorijalnim ambicijama i drugim područjima te aktualni sukobi na Bliskom istoku. Pritom mora znatno poboljšati produktivnost i konkurentnost svojeg gospodarstva, postići ciljeve zelenog plana i ojačati socijalnu koheziju putem europskog stupa socijalnih prava. Za prevladavanje tih izazova potrebna je snažna politička i građanska potpora, aktivno sudjelovanje organiziranog civilnog društva, dobro upravljanje, veće jedinstvo i integracija te dosljedna obrana demokratskih vrijednosti i ljudskih prava unutar i izvan naših granica. EGSO smatra da je za postizanje jasno definiranih ciljeva u svim tim područjima potrebno mobilizirati najveća moguća financijska sredstva – i javna i privatna, kao i nacionalna i europska. To uključuje davanje prednosti europskim javnim dobrima i jačanje svih dostupnih proračunskih i financijskih instrumenata ili, prema potrebi, stvaranje novih.
1.1. Mjere u području reformi i ulaganja u državama članicama, osobito mjere koje se temelje na preporukama za pojedine zemlje za 2024.
EGSO:
|
1.1.1. |
uviđa da preporuke za pojedine zemlje nemaju jednaku relevantnost u svim državama članicama kad je riječ o prevladavanju nacionalnih izazova i poziva Europsku komisiju da sastavi prilagođenije preporuke u pogledu dobrih fiskalnih politika za financijsku stabilnost, dugoročni održivi rast i konkurentnost, za javnu potrošnju na ključne javne usluge, usluge od općeg interesa i socijalne politike, kao i za digitalnu i zelenu tranziciju. Poziva i vlade da djelotvornije provode predložena ulaganja i reforme; |
|
1.1.2. |
poziva Komisiju i države članice da pri prenošenju prijedloga za ulaganja i reforme u konkretne aktivnosti i mjere povećaju sustavnu komunikaciju i informiranje javnosti o ciljevima održivog razvoja navedenima u preporukama za pojedine zemlje; |
|
1.1.3. |
ponavlja svoj poziv na donošenje zakona o strukturiranom postupku savjetovanja na europskoj razini, čime bi se postupci savjetovanja formalizirali i postali usklađeniji i transparentniji; |
|
1.1.4. |
naglašava da bi Komisija trebala nastaviti svoj strukturni dijalog s nacionalnim socijalnim partnerima i organizacijama civilnog društva i da bi od država članica trebala zahtijevati da dostave sažetak savjetovanja s dionicima; |
|
1.1.5. |
poziva na uključivanje reformiranog načela partnerstva u europski semestar (1). |
1.2. Srednjoročni fiskalno-strukturni planovi i novi okvir gospodarskog upravljanja EU-a
|
1.2.1. |
EGSO stoga poziva Komisiju da sastavi uredbu EU-a s jasnim i usklađenim smjernicama za države članice o tome kako uključiti dionike na obvezan, sustavan, strukturiran i smislen način. Tim bi se smjernicama omogućilo naknadno reguliranje službenog postupka savjetovanja na nacionalnoj razini. Komisija bi kvalitetu sudjelovanja dionika trebala odrediti kao kriterij za odobravanje nacionalnog plana. |
|
1.2.2. |
Metodu evaluacije srednjoročnih fiskalno-strukturnih planova država članica koju provodi Europska komisija trebalo bi dodatno ocijeniti, posebno u pogledu usklađenosti s potrebnim novim ulaganjima i reformama kada države članice zatraže produljenje razdoblja prilagodbe s četiri na sedam godina. |
1.3. Provedba reformi i ulaganja predviđenih u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost
EGSO:
|
1.3.1. |
smatra da Mehanizam za oporavak i otpornost trenutačno ima ključnu ulogu u poticanju ulaganja i reformi. Međutim, prije obustave tog mehanizma treba riješiti nekoliko pitanja povezanih s njegovom provedbom; |
|
1.3.2. |
poziva na bolju koordinaciju, planiranje i raspodjelu resursa kako bi se izbjegla kašnjenja i na pojednostavljenje postupaka. Poziva i države članice da administrativnom osoblju omoguće pristup osposobljavanju i izgradnji kapaciteta radi poboljšanja upravljanja projektima i administrativnih postupaka. Osim toga, EGSO (2) je istaknuo potrebu za boljim, pravodobnim i dosljednim informacijama o napretku nacionalnih planova za oporavak i otpornost; |
|
1.3.3. |
ustraje na potrebi za transparentnošću u pogledu krajnjih primatelja sredstava i poziva Komisiju i nacionalne vlade da pojednostave postupke, smanje birokraciju i pruže potporu kako bi se osiguralo djelotvorno i pravodobno izvršenje planova (3); |
|
1.3.4. |
poziva na to da se u sljedeće godišnje izvješće o Mehanizmu za oporavak i otpornost uključi tematska analiza sudjelovanja socijalnih partnera, organizacija civilnog društva, nacionalnih parlamenata te lokalnih i regionalnih vlasti (4); |
|
1.3.5. |
poziva na produljenje roka za potrošnju sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, barem do sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira 2028., ako postane jasno da bi u suprotnom došlo do gubitka sredstava (5); |
|
1.3.6. |
ističe da je potrebno pojasniti definiciju ključnih etapa i ciljnih vrijednosti i zajamčiti pouzdanost informacija koje dostavljaju države članice (6). Odbor naglašava da se treba više usredotočiti na osmišljavanje prekograničnih projekata. |
1.4. Potrebe za ulaganjima radi odgovora na sadašnje i buduće izazove
|
1.4.1. |
EGSO smatra da bi za jačanje kapaciteta EU-a za financiranje, kako je predloženo u Draghijevu izvješću, trebalo mnogo više od postojećeg fiskalnog prostora u svakoj državi članici i opsega i strukture trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira. Ponovno ističe potrebu za osnivanjem Europskog fonda za strateška ulaganja (7), koji bi po veličini bio jednak Mehanizmu za oporavak i otpornost i koji bi davao prednost financiranju europskih zajedničkih dobara i nacionalnih ulaganja u skladu s ključnim prioritetima europske politike. Novoosnovana inicijativa InvestAI i najavljeni budući Fond za konkurentnost, kao dio snažnijeg i dosljednijeg višegodišnjeg financijskog okvira, predstavljaju napredak u tom području. EGSO istodobno naglašava da dovršetkom unije tržišta kapitala, koja je nedavno preimenovana u europsku uniju za štednju i ulaganja, treba brzo povećati masovnu mobilizaciju privatne štednje i financijski kapacitet EIB-a. |
1.5. Revidirani i snažniji europski semestar
|
1.5.1. |
Europski semestar postao je čvrst i dobro uhodan instrument za gospodarsko upravljanje EU-a i koordinaciju s državama članicama te se i dalje razvija. Neki od znakova dodatnog napretka u tom području su stupanje na snagu revidiranog okvira gospodarskog upravljanja EU-a, već najavljena povezanost alata za koordinaciju konkurentnosti i semestra, kao i početni prijedlog moguće povezanosti semestra s budućim korištenjem sredstava iz sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira i barem dijela budućeg Kohezijskog fonda. Svi oni ukazuju na potrebu za temeljitim ažuriranjem tog procesa, kao što je vidljivo iz otkazivanja godišnje strategije održivog rasta za 2025. u prosincu 2024. |
|
1.5.2. |
EGSO poziva Komisiju da hitno preispita strukturu i vremenski okvir semestra da bi se osigurala buduća povezanost s alatom za koordinaciju konkurentnosti, u interesu transparentnosti i kako bi se svim uključenim akterima (institucijama EU-a, nacionalnim vladama, parlamentima, lokalnim vlastima, socijalnim partnerima i organizacijama civilnog društva) omogućilo da budu spremni u potpunosti ispuniti svoju ulogu u postupku europskog semestra. |
|
1.5.3. |
EGSO predlaže da Europska komisija u okviru europskog semestra primijeni pokazatelje svojstvene pristupu koji se temelji na ekonomiji dobrobiti kako bi se ocijenilo stanje svake države članice i pružila sveobuhvatnija slika. |
2. Uvod
|
2.1.1. |
Ovo samoinicijativno mišljenje dio je paketa koji uključuje i informativno izvješće i nastavlja se na rad EGSO-ove Skupine za europski semestar koja provodi savjetovanja s nacionalnim gospodarskim i socijalnim vijećima, socijalnim partnerima i organizacijama civilnog društva iz država članica EU-a o ključnim temama europskog semestra. Ovo mišljenje dopunjuje informativno izvješće, u kojem su prikupljena stajališta socijalnih partnera i organizacija civilnog društva u državama članicama o prijedlozima za nacionalne reforme i ulaganja i njihovoj provedbi (ciklus europskog semestra 2024. – 2025.), time što uključuje zaključke, prijedloge i preporuke o politikama EGSO-a na temelju rezultata savjetovanja s dionicima navedenih u izvješću. |
|
2.1.2. |
EGSO time nastavlja svoj rad na promicanju participativnijeg europskog semestra i okvira gospodarskog upravljanja, uz veće preuzimanje odgovornosti na nacionalnoj razini i uključivanje organiziranog civilnog društva. Širokim sudjelovanjem podupire se donošenje odluka na temelju činjenica, kao i demokratski legitimitet, a ujedno se povećava podrška javnosti za transformativne politike i sustavne promjene. |
3. Kontekst mišljenja
|
3.1.1. |
Ovo samoinicijativno mišljenje ponajprije je usmjereno na mjere država članica u području reformi i ulaganja, posebno one koje se temelje na preporukama za pojedine zemlje za 2024., i na njihovu provedbu. U okviru proljetnog paketa europskog semestra 2024. Komisija je u lipnju predložila nacrt preporuka za pojedine zemlje za 2024., koje je Vijeće uz manje izmjene donijelo u srpnju 2024. Te preporuke za pojedine zemlje obuhvaćaju: i. preporuku o fiskalnoj politici (preporuka 1.); ii. preporuku o provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost i programâ kohezijske politike (8) (preporuka 2.); iii. preporuke 3. i 4., u kojima je riječ o drugim neriješenim prioritetima politika ili specifičnostima država članica. Oko dvije trećine preporuka izdanih u okviru preporuka 3. i 4. odnosilo se na politike za jačanje tržišta rada obrazovanjem i ulaganjem u vještine, promicanje zelene tranzicije i drugih politika povezanih s energijom te rješavanje neriješenih pitanja konkurentnosti. Zatim, ovo samoinicijativno mišljenje usredotočeno je na srednjoročne fiskalno-strukturne planove, koji su okosnica novog okvira gospodarskog upravljanja (9). U tim planovima države članice utvrđuju svoje fiskalne ciljeve, prioritetne reforme i ulaganja (10) te mjere za prevladavanje svih mogućih makroekonomskih neravnoteža tijekom razdoblja fiskalne prilagodbe. |
|
3.1.2. |
U tom pogledu EGSO poziva na uspostavu trajnih i strukturiranih postupaka savjetovanja sa socijalnim partnerima i organizacijama civilnog društva pri izradi nacionalnih planova (11). Nadalje, člankom 11. Uredbe o novom okviru gospodarskog upravljanja (12) potiče se države članice da se pri izradi planova savjetuju sa socijalnim partnerima, regionalnim tijelima, organizacijama civilnog društva i drugim relevantnim nacionalnim dionicima, u skladu s nacionalnim pravnim okvirima. S obzirom na kratak rok za pripremu prvog skupa nacionalnih srednjoročnih fiskalno-strukturnih planova, države članice mogle su, ali nisu bile obvezne, provesti takva savjetovanja za ciklus europskog semestra 2025. U izradi svih budućih planova morat će se savjetovati s nacionalnim dionicima, iako za ta savjetovanja nisu utvrđeni nikakvi kriteriji kvalitete. Naposljetku, u ovom samoinicijativnom mišljenju analizira se napredak postignut u provedbi reformi i ulaganja predviđenih nacionalnim planovima za oporavak i otpornost (13). |
4. Opće napomene
4.1. Mjere u području reformi i ulaganja u državama članicama, osobito mjere koje se temelje na preporukama za pojedine zemlje za 2024., i provedba tih mjera
|
4.1.1. |
Preporuke za pojedine zemlje nemaju jednaku relevantnost u svim državama članicama kad je riječ o prevladavanju nacionalnih izazova. EGSO stoga poziva Komisiju da posebnu pozornost posveti prilagođenim preporukama koje se odnose na dobre fiskalne politike za financijsku stabilnost i dugoročni rast, javnu potrošnju, održivost javnih usluga i usluga od općeg interesa, bolju institucijsku koordinaciju, poboljšanje socijalnih politika (posebno u područjima kao što su zdravstvena skrb, razvoj vještina, nejednakosti i uključenost) te digitalnu i zelenu tranziciju (posebno integriranjem okolišnih ciljeva u javne politike). Kako bi se poduprle te reforme i tranzicije, trebalo bi se usredotočiti i na oporezivanje. EGSO poziva na davanje prednosti trenutačnim gospodarskim izazovima poput stanovanja, socijalne zaštite, troškova života i troškova energije, kao i strukturnim pitanjima koja ugrožavaju konkurentnost EU-a, kao što su prekomjerna regulacija i dugotrajni postupci izdavanja dozvola. EGSO poziva i nacionalne vlade da putem dugoročnog strateškog planiranja učinkovitije i sustavnije provedu ulaganja i reforme predložene u tim preporukama. |
|
4.1.2. |
EGSO primjećuje razlike među državama članicama u načinu na koji su ciljevi održivog razvoja uključeni u preporuke za pojedine zemlje, stoga poziva Komisiju i države članice da pri prenošenju prijedloga za ulaganja i reforme u konkretne aktivnosti i mjere povećaju sustavnu komunikaciju i informiranje javnosti o tim ciljevima. Tim boljim razumijevanjem ciljeva održivog razvoja u javnosti povećale bi se mogućnosti za sveobuhvatan pristup održivom razvoju. EGSO naglašava potrebu za reformom europskog semestra kako bi se bolje usmjerila i podržala provedba ciljeva i ciljnih vrijednosti EU-a utvrđenih, primjerice, u europskom zelenom planu, europskom stupu socijalnih prava i Paktu UN-a za budućnost, donesenima u rujnu 2024. (14), i kako bi se povećala trenutačna niska razina konkurentnosti EU-a. EGSO se slaže da bi sveobuhvatne, jasne i ambiciozne ciljne vrijednosti za provedbu ciljeva održivog razvoja omogućili da se u kontekstu europskog semestra ocijeni jesu li postojeće politike i ulaganja učinkoviti i dovode li do napretka u pravom smjeru ili su potrebne daljnje reforme i ulaganja, koje se nadalje mogu preporučiti u okviru tog postupka (15). EGSO stoga smatra i da je potrebno preispitati trenutačni pristup analizi nedostataka koji se primjenjuje na europski semestar. |
|
4.1.3. |
Opći je cilj savjetovanja sa socijalnim partnerima i organizacijama civilnog društva u nadolazećim godinama donositi odluke o smjeru socijalne i gospodarske politike. Teme o kojima se raspravlja u okviru europskog semestra općenito su one koje su najrelevantnije za organizacije civilnog društva. S jedne strane, nacionalni dionici mogu doprinijeti svojim stručnim znanjem, a s druge strane mogu predložiti i važne mjere. Iako trenutačno postoje mnogi mehanizmi za sudjelovanje, oni ne podrazumijevaju stvaran dijalog i često ne odgovaraju na postavljena pitanja, što dovodi do frustracije. EGSO ponavlja svoj poziv na donošenje zakona o strukturiranom postupku savjetovanja na europskoj razini, čime bi se postupci savjetovanja formalizirali i postali usklađeniji i transparentniji. Cilj je tog postupka osigurati da socijalni partneri i organizacije civilnog društva sudjeluju u donošenja odluka na sustavan, brži, značajniji i djelotvorniji način. Njime bi trebalo zajamčiti i savjetovanje s dionicima o tome kako su njihovi doprinosi upotrijebljeni i zašto su određene odluke donesene. |
|
4.1.4. |
Komisija bi istodobno trebala nastaviti svoj strukturni dijalog s nacionalnim socijalnim partnerima i organizacijama civilnog društva. Od država članica trebala bi zahtijevati da dostave detaljan sažetak savjetovanja s dionicima. Naposljetku, EGSO poziva na uključivanje reformiranog načela partnerstva u europski semestar (16). |
4.2. Srednjoročni fiskalno-strukturni planovi i novi okvir gospodarskog upravljanja EU-a
|
4.2.1. |
Kad je riječ o sadržaju postojećih planova, i dalje se općenito sumnja jesu li predložene mjere dovoljne za prevladavanje izazova s kojima se suočavaju države članice, kao što su dvostruka tranzicija, inovacije i održiva konkurentnost, kao i geopolitički i strukturni izazovi u pogledu sigurnosti i obrane, strateške autonomije, demografije, energetike, infrastrukture, socijalne zaštite, socijalne kohezije i usluga skrbi. Osim toga, EGSO smatra da bi učinak glavnih zaključaka iz izvješćâ Lette (17) i Draghija na novi program rada Komisije trebao dovesti do mogućnosti određenih izmjena sadržaja nacionalnih fiskalnih i strukturnih planova, pod uvjetom da se poštuju makroekonomski parametri koji jamče srednjoročnu i dugoročnu održivost javnih financija. |
|
4.2.2. |
EGSO je primijetio da, unatoč svojem pozivu da predstavnici organiziranog civilnog društva imaju zajamčenu ulogu u osmišljavanju i provedbi gospodarskih i socijalnih politika te politika zapošljavanja koje treba uključiti u srednjoročne fiskalno-strukturne planove (18), u mnogim državama članicama dionici nisu imali pristup sadržaju nacionalnog plana prije nego što je podnesen Komisiji ili prije nego što je Komisija poslala svoju ocjenu tih planova. I to unatoč činjenici da su ti planovi temelj gospodarskih i fiskalnih politika država članica, kao i prioritetnih reformi i ulaganja za sljedeće četiri do sedam godina. Nacionalni dionici mogu doprinijeti svojim stručnim znanjem i predložiti odgovarajuće mjere koje odražavaju stvarno stanje na terenu. Situacija je tim gora s obzirom na to da se nacionalna odgovornost za obveze preuzete u planovima, što je jedan od čimbenika koji će najvjerojatnije osigurati njihovu provedbu, može postići samo ako politički i društveni akteri sudjeluju u njihovoj izradi putem formalnih postupaka savjetovanja. To bi trebalo osigurati i u slučaju aktivacije opće klauzule o odstupanju. |
|
4.2.3. |
Spomenuti dionici i EGSO stoga ponovno pozivaju Komisiju da sastavi uredbu EU-a o tome kako uključiti socijalne partnere i organizacije civilnog društva u postupak europskog semestra i okvir gospodarskog upravljanja EU-a. Tom bi se uredbom definirala osnovna načela i značajke procesa sudjelovanja koje bi trebalo poštovati u postupcima država članica (19). |
4.3. Provedba reformi i ulaganja predviđenih u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost
|
4.3.1. |
Mnogi dionici sumnjaju u to da će nacionalne vlade do 31. kolovoza 2026. moći u potpunosti i ispravno iskoristiti sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Postoji rizik od neučinkovitog korištenja odgovarajućih sredstava na štetu kvalitete i djelotvornosti projekata i operacija koje se provode uz potporu iz tog mehanizma. Ako vlade ne pojačaju provedbu reformi i ulaganja predviđenih u planovima za oporavak i otpornost, može doći do gubitka znatnih sredstava. Iako je ostvaren napredak u iskorištavanju sredstava i provedbi planova za oporavak i otpornost, i dalje postoji hitna potreba da se taj proces ubrza. To je prije svega posljedica nedovoljnih administrativnih kapaciteta na nacionalnoj i lokalnoj razini, neučinkovitosti, problema s transparentnošću i s upravljanjem te nedostatka planiranja i odgovarajućih resursa u provedbi plana za oporavak i otpornost. Utvrđeni su i drugi razlozi za kašnjenja u provedbi, kao što su nedostatak inicijative privatnog sektora, nerealni rokovi i fragmentirana koordinacija među vladinim agencijama, nemogućnost prikupljanja dostatnih sredstava za male projekte, manjak resursa i strogi rokovi koji dovode do kašnjenja zbog birokratskih postupaka, neodgovarajuća priprema reformi, nedostatak savjetovanja s dionicima, što dovodi do nedovoljne pripreme reformi, nepostojanje vremenskih okvira za provedbu projekata te kašnjenja zbog dugotrajne pripreme zakonodavnih prijedloga i postupaka javne nabave. |
|
4.3.2. |
Stoga je ključno savjetovati se sa svim socijalnim i gospodarskim partnerima, saslušati ih i zajamčiti potpuno informiranje javnosti i odgovarajuću komunikaciju. EGSO poziva na bolju koordinaciju, planiranje i raspodjelu resursa kako bi se izbjegla kašnjenja, na pojednostavljenje postupaka, uključujući smanjenje nepotrebne dokumentacije, i na usvajanje digitalnih rješenja. Odbor također poziva države članice da administrativnom osoblju omoguće pristup osposobljavanju i izgradnji kapaciteta radi poboljšanja upravljanja projektima i administrativnih postupaka. Osim toga, EGSO (20) je istaknuo potrebu za boljim, pravodobnim i dosljednim informacijama o napretku nacionalnih planova za oporavak i otpornost. |
|
4.3.3. |
EGSO ustraje na potrebi za transparentnošću u pogledu krajnjih primatelja sredstava i poziva Komisiju i nacionalne vlade da pojednostave postupke, smanje birokraciju i pruže potporu kako bi se osigurala učinkovita i pravodobna provedba planova. Poziva na veću transparentnost u pogledu krajnjih primatelja u budućnosti (21). Države članice objavile su više od 100 glavnih primatelja, a u nekim je slučajevima prvih deset iz javnog sektora (22). S većom transparentnošću bio bi poznat potpuni popis primatelja sredstava iz plana za oporavak i otpornost. Komisija bi trebala promijeniti definiciju krajnjih korisnika, koja se ne nalazi u uredbi nego u smjernicama (23). Protok sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost mora biti transparentan i sljediv kako bi se osigurala djelotvorna upotreba tih sredstava. Trebali bismo uskladiti informacije prilikom postupanja s javnim novcem. |
|
4.3.4. |
EGSO poziva na to da se u sljedeće godišnje izvješće o Mehanizmu za oporavak i otpornost uključi tematska analiza sudjelovanja socijalnih partnera, organizacija civilnog društva, nacionalnih parlamenata te lokalnih i regionalnih vlasti (24). |
|
4.3.5. |
Odbor poziva na produljenje roka za potrošnju sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost ako postane jasno da bi u suprotnom došlo do gubitka sredstava (25). Potrebna je veća fleksibilnost u provedbi nacionalnih planova. Postoji vremenski razmak između pregovora o višegodišnjem financijskom okviru i službenog završetka Mehanizma za oporavak i otpornost. U idealnom bi slučaju kraj Mehanizma za oporavak i otpornost trebao biti usklađen s novim višegodišnjim financijskim okvirom, čime bi se državama članicama dalo više vremena za provedbu planiranih ulaganja i reformi. Osim toga, EGSO je primijetio da se u nekoliko država članica organizirano civilno društvo zalaže za to da se pristup temeljen na uspješnosti iz Mehanizma za oporavak i otpornost primijeni na višegodišnji financijski okvir, što bi bilo prihvatljivo rješenje za problem nedovoljnog napretka u ostvarivanju naših zajedničkih ciljeva. Međutim, taj bi pristup, da bi istodobno bio privlačan i izvršiv, trebao zajamčiti fleksibilnost u pogledu njegove provedbe i obvezujuća pravila kako bi se osiguralo da ih države članice poštuju. U svakom slučaju, EGSO preporučuje da se izbjegnu nepotrebna centralizacija i dodatna opterećenja za sve programe, a da se očuva posebna metodologija koja je doprinijela uspješnosti glavnih programa EU-a (kao što su programi kohezijske politike) i načelo partnerstva kojim se osigurava odgovarajuća uključenost relevantnih dionika. |
|
4.3.6. |
EGSO naglašava potrebu da se pojasne definicije ključnih etapa i ciljnih vrijednosti, bolje definiraju evaluacijski alati i parametri i zajamči pouzdanost informacija koje pružaju države članice (26). Odbor naglašava i da se trebamo više usredotočiti na osmišljavanje prekograničnih projekata. |
|
4.3.7. |
Naposljetku, ustraje u tome da Mehanizam za oporavak i otpornost mora biti uspješan. Organizirano civilno društvo ističe nekoliko pouka izvučenih iz Mehanizma za oporavak i otpornost koje bi se mogle primijeniti na druge financijske instrumente EU-a. Te se pouke odnose na razne teme kao što su birokracija i pojednostavljeni postupci, uključenost nacionalnih socijalnih partnera i organizacija civilnog društva, fleksibilnost u vezi s provedbom instrumenta, potreba za boljom koordinacijom te planiranje i praćenje takvog instrumenta. |
4.4. Potrebe za ulaganjima radi odgovora na sadašnje i buduće izazove
|
4.4.1. |
EGSO se slaže s analizom i zaključcima Draghijeva izvješća (27) o tome da bi EU na trenutačne višestruke izazove (28) trebao odgovoriti tako da stane na kraj ozbiljnom manjku ulaganja u europsko gospodarstvo posljednjih desetljeća i potiče održivu konkurentnost. Međutim, to je tim teže postići jer mnoge države članice moraju smanjiti svoje razine javnog deficita i duga putem nacionalnih fiskalnih i strukturnih planova utvrđenih u novom okviru EU-a za makroekonomsko upravljanje. Postoji samo jedan način da se ti ciljevi i politike usklade i da se osigura njihovo odgovarajuće financiranje, a sastoji se od dvaju elemenata. Prvo, moramo bolje koordinirati nacionalna ulaganja i ojačati ih europskim političkim smjernicama. Za to je potrebno ojačati europski semestar i poboljšati njegovo funkcioniranje. Drugo, moramo ojačati kapacitet EU-a za financiranje znatnim restrukturiranjem i povećanjem u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru, i pritom uzeti u obzir osnivanje Europskog fonda za strateška ulaganja, koji bi davao prednost financiranju europskih zajedničkih dobara i nacionalnih ulaganja koja su u skladu s glavnim europskim političkim prioritetima. Također bismo trebali povećati kapacitet financiranja EIB-a putem nove, poboljšane verzije posebnih programa InvestEU (kao što su inicijativa InvestAI i najavljeni Europski fond za konkurentnost). |
|
4.4.2. |
Proturječje između potrebe da se istodobno s naglim povećanjem ulaganja smanji razina duga, a da se pritom ne utječe negativno na politike socijalne kohezije, zahtijeva i mjere u području poreznih prihoda. EGSO smatra da bi europska gospodarska politika trebala uključivati smjernice za promicanje odgovarajućeg, pravednog i usklađenijeg oporezivanja na razini EU-a koje doprinosi poticanju gospodarskog rasta, što pak može dovesti do održivog povećanja javnih prihoda. Nadalje, te bi porezne smjernice trebale biti prilagođene svakoj državi članici, uzimajući u obzir strukturu njihova gospodarstva i njihov porezni sustav, i promicati jednaku raspodjelu dohotka i bogatstva. |
|
4.4.3. |
U Draghijevu izvješću istaknuto je da se štednja na razini EU-a, koja je 50 % veća nego u SAD-u, ne usmjerava adekvatno u ulaganja. Više se ne mogu odgađati mjere potrebne za dovršetak unije tržišta kapitala, odnosno za prevladavanje prepreka koje tome već dugi niz godina stoje na putu. EU istodobno mora preispitati i prilagoditi sve politike kojima se potiče i promiče usmjeravanje kapitala prema prioritetnim ciljevima ulaganja EU-a. |
|
4.4.4. |
Koordinirane nacionalne reforme i ulaganja također će biti ključna sastavnica novog Kompasa konkurentnosti za EU. Komisija je najavila stvaranje novog alata za koordinaciju konkurentnosti koji će se primjenjivati zajedno s mjerama koje države članice poduzimaju da bi ispunile zajedničke prioritete u pogledu konkurentnosti. Navela je da će se pomoću alata za koordinaciju konkurentnosti pristup kombiniranja reformi i ulaganja radi provedbe prioriteta EU-a na nacionalnoj razini, uveden u okviru europskog semestra i instrumenta NextGenerationEU, dopuniti koordiniranim prekograničnim mjerama i mjerama na razini EU-a. Tim će se alatom nastojati uskladiti industrijske i istraživačke politike i ulaganja na razini EU-a i na nacionalnoj razini, a djelovat će zajedno s pojednostavljenim europskim semestrom usmjerenim na reforme i ulaganja za konkurentnost na nacionalnoj razini. Osim toga, u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira provedbu alata za koordinaciju konkurentnosti poduprijet će novi Fond za konkurentnost. EGSO poziva na dodatno pojašnjenje povezanosti tih alata s europskim semestrom kako bi se izbjegla bilo kakva daljnja i nepotrebna birokracija. |
Bruxelles, 30. travnja 2025.
Predsjednik
Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Oliver RÖPKE
(1) Potpora iz Europskog socijalnog fonda socijalnim partnerima u razdoblju 2007. – 2013., Uredba (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (SL L 231, 30.6.2021., str. 159.), razmatračko mišljenje EGSO-a „Jačanje usmjerenosti kohezijske politike nakon 2027. na rezultate – izazovi, rizici i prilike” (SL C, C/2025/2018, 30.4.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/2018/oj) i evaluacijsko izvješće „Evaluacija provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost sredinom provedbenog razdoblja” o kodeksu ponašanja i raspravama s dionicima na konferenciji Vijeća europskih općina i regija (CEMR) održanoj 2. prosinca 2024. prilikom objave njegova dokumenta Top level decision – Local consequences: The European Semester explained (Odluke na visokoj razini – posljedice na lokalnoj razini: sve o europskom semestru).
(2) Evaluacijsko izvješće EGSO-a „Evaluacija provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost sredinom provedbenog razdoblja”.
(3) Revizorski sud – razrješnica Komisije za 2023.: Savjetovanje s povjerenicima Valdisom Dombrovskisom i Paolom Gentilonijem o Mehanizmu za oporavak i otpornost (Odbor za proračunski nadzor – Europski parlament, 12. studenoga 2024.)[1], Europski parlament – The 100 largest recipients of Recovery and Resilience Facility (Sto najvećih primatelja sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost).
(4) U skladu s mišljenjem Europskog odbora regija ECON-VII/037 „Preispitivanje sredinom provedbenog razdoblja europskog plana oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19 (Mehanizam za oporavak i otpornost)” (doneseno u listopadu 2024.) (SL C, C/2024/7057, 4.12.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/7057/oj).
(5) U skladu s mišljenjem Europskog odbora regija ECON-VII/037 „Preispitivanje sredinom provedbenog razdoblja europskog plana oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19 (Mehanizam za oporavak i otpornost)” (doneseno u listopadu 2024.) (SL C, C/2024/7057, 4.12.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/7057/oj).
(6) Revizorski sud – razrješnica Komisije za 2023.: Savjetovanje s povjerenicima Valdisom Dombrovskisom i Paolom Gentilonijem o Mehanizmu za oporavak i otpornost (Odbor za proračunski nadzor – Europski parlament, 12. studenoga 2024.)[1], Europski parlament – The 100 largest recipients of Recovery and Resilience Facility (Sto najvećih primatelja sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost).
(7) Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora – Investicijski fond EU-a za gospodarsku otpornost i održivu konkurentnost (samoinicijativno mišljenje) (SL C, C/2024/6862, 28.11.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/6862/oj).
(8) Inforegio – Nova kohezijska politika.
(9) Komunikacija Europske komisije „Europski semestar 2025.: novi okvir gospodarskog upravljanja u primjeni” (26. studenoga 2024.).
(10) Reforme i ulaganja kojima se rješavaju i glavni izazovi utvrđeni u kontekstu europskog semestra i zajednički prioriteti EU-a.
(11) Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o djelotvornoj koordinaciji ekonomskih politika i multilateralnom proračunskom nadzoru i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 (COM(2023) 240 final – 2023/0138 (COD)), Prijedlogu Uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita (COM(2023) 241 final – 2023/0137 (CNS)) i Prijedlogu Direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica (COM(2023) 242 final – 2023/0136 (NLE)) (SL C, C/2023/880, 8.12.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2023/880/oj).
(12) Uredba (EU) 2024/1263 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2024. o djelotvornoj koordinaciji ekonomskih politika i multilateralnom proračunskom nadzoru te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 (SL L, 2024/1263, 30.4.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1263/oj).
(13) Mehanizam za oporavak i otpornost – Europska komisija.
(14) https://www.un.org/en/summit-of-the-future/pact-for-the-future.
(15) A European Agenda To Navigate Uncertain Times – How to steer the EU towards wellbeing for all now and in the future (Europski program za snalaženje u neizvjesnim vremenima – Kako usmjeriti EU prema dobrobiti za sve, sada i u budućnosti) – MERGE (mergeproject.eu).
(16) Potpora iz Europskog socijalnog fonda socijalnim partnerima u razdoblju 2007. – 2013., Uredba 2021/1060, razmatračko mišljenje EGSO-a „Jačanje usmjerenosti kohezijske politike nakon 2027. na rezultate – izazovi, rizici i prilike” (SL C, C/2025/2018, 30.4.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/2018/oj) i evaluacijsko izvješće „Evaluacija provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost sredinom provedbenog razdoblja” o kodeksu ponašanja i raspravama s dionicima na konferenciji Vijeća europskih općina i regija (CEMR) održanoj 2. prosinca 2024. prilikom objave njegova dokumenta Top level decision – Local consequences: The European Semester explained (Odluke na visokoj razini – posljedice na lokalnoj razini: sve o europskom semestru).
(17) Enrico Letta, Much more than a market (Više od tržišta), travanj 2024.
(18) Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o djelotvornoj koordinaciji ekonomskih politika i multilateralnom proračunskom nadzoru i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 (COM(2023) 240 final – 2023/0138 (COD)), Prijedlogu Uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita (COM(2023) 241 final – 2023/0137 (CNS)) i Prijedlogu Direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica (COM(2023) 242 final – 2023/0136 (NLE)) (SL C, C/2023/880, 8.12.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2023/880/oj).
(19) Mišljenja EGSO-a „Mišljenje organiziranog civilnog društva o prijedlozima za reforme i ulaganja i njihovoj provedbi u državama članicama (ciklus europskog semestra 2023. – 2024.)” (SL C, C/2024/4054, 12.7.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/4054/oj), „Preporuke EGSO-a za temeljitu reformu europskog semestra” ( SL C 228, 29.6.2023., str. 1.) i „Nova pravila gospodarskog upravljanja primjerena budućnosti” (SL C, C/2023/880, 8.12.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2023/880/oj).
(20) Evaluacijsko izvješće „Evaluacija provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost sredinom provedbenog razdoblja”.
(21) Revizorski sud – razrješnica Komisije za 2023.: Savjetovanje s povjerenicima Valdisom Dombrovskisom i Paolom Gentilonijem o Mehanizmu za oporavak i otpornost (Odbor za proračunski nadzor – Europski parlament, 12. studenoga 2024.)[1], Europski parlament – The 100 largest recipients of Recovery and Resilience Facility (Sto najvećih primatelja sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost).
(22) Europski parlament – The 100 largest recipients of Recovery and Resilience Facility (Sto najvećih primatelja sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost).
(23) Revizorski sud – Tematsko izvješće 13/2024 (rujan 2024.): „ Preporuka 1. – Potrebno je zajamčiti dosljednu primjenu definicije ‚krajnjeg primatelja’. Komisija bi trebala zajamčiti da države članice imaju jednako poimanje termina ‚krajnji primatelj’ i da ga dosljedno primjenjuju.”
(24) U skladu s mišljenjem Europskog odbora regija ECON-VII/037 „Preispitivanje sredinom provedbenog razdoblja europskog plana oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19 (Mehanizam za oporavak i otpornost)” (doneseno u listopadu 2024.) (SL C, C/2024/7057, 4.12.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/7057/oj).
(25) U skladu s mišljenjem Europskog odbora regija ECON-VII/037 „Preispitivanje sredinom provedbenog razdoblja europskog plana oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19 (Mehanizam za oporavak i otpornost)” (doneseno u listopadu 2024.) (SL C, C/2024/7057, 4.12.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/7057/oj).
(26) Revizorski sud – razrješnica Komisije za 2023.: Savjetovanje s povjerenicima Valdisom Dombrovskisom i Paolom Gentilonijem o Mehanizmu za oporavak i otpornost (Odbor za proračunski nadzor – Europski parlament, 12. studenoga 2024.)[1], Europski parlament – The 100 largest recipients of Recovery and Resilience Facility (Sto najvećih primatelja sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost).
(27) Konkurentnost EU-a: pogled u budućnost – Europska komisija.
(28) Ti izazovi uključuju istodoban odgovor na potrebu za povećanjem produktivnosti i konkurentnosti gospodarstava, velike geopolitičke izazove, primjenu koncepta otvorene strateške autonomije na područja kao što su sigurnosna i obrambena, industrijska i trgovinska politika, napredak u ostvarivanju ciljeva zelene i digitalne tranzicije, jačanje socijalne kohezije i provedbu europskog stupa socijalnih prava.
ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/3194/oj
ISSN 1977-1088 (electronic edition)