European flag

Službeni list
Europske unije

HR

Serija L


2024/3130

20.12.2024

SMJERNICA (EU) 2024/3130 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 13. kolovoza 2024.

o izmjeni Smjernice (EU) 2015/510 o provedbi okvira monetarne politike Eurosustava (ESB/2014/60) (ESB/2024/23)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno prvu alineju njegova članka 127. stavka 2.,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno prvu alineju njegova članka 3. stavka 1., članak 9. stavak 2., članak 12. stavak 1., članak 14. stavak 3. i članak 18. stavak 2. te prvi stavak članka 20.,

budući da:

(1)

Ostvarenje jedinstvene monetarne politike iziskuje određivanje sredstava, instrumenata i postupaka koje koristi Eurosustav, koji se sastoji od Europske središnja banka (ESB) i nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro (dalje u tekstu: „nacionalne središnje banke”), radi provedbe te politike na jedinstven način u državama članicama čija je valuta euro.

(2)

Kako bi se poboljšala operativna učinkovitost i transparentnost postupaka Eurosustava u vezi s mobilizacijom i upravljanjem kolateralom, nacionalne središnje banke trebale bi upravljati kolateralom koji su mobilizirale druge ugovorne strane u kreditnim operacijama Eurosustava na usklađen način, to jest putem standardiziranih i operativno ujednačenih postupaka, bez obzira na to gdje se nalazi kolateral ili druga ugovorna strana.

(3)

U tu je svrhu Eurosustav razvio sustav upravljanja kolateralom Eurosustava (ECMS) kao jedinstvenu platformu Eurosustava koja nacionalnim središnjim bankama omogućuje upravljanje prihvatljivom imovinom i novcem koje su njihove druge ugovorne strane mobilizirale kao kolateral. Stoga je ESB donio Smjernicu (EU) 2024/3129 Europske središnje banke (ESB/2024/22) (1). Smjernica (EU) 2024/3129 (ESB/2024/22) dopunjuje provedbeni okvir monetarne politike utvrđen u Smjernici (EU) 2015/510 Europske središnje banke (ESB/2014/60) (2) i zamjenjuje odredbe o upravljanju kolateralom sadržane u toj Smjernici. Smjernicom (EU) 2024/3129 (ESB/2024/22) posebno se utvrđuju usklađena pravila i aranžmani za nacionalne središnje banke za upravljanje kolateralom koji su mobilizirale druge ugovorne strane na domaćoj i prekograničnoj osnovi u svrhu osiguranja kreditnih operacija Eurosustava i u određene druge svrhe.

(4)

Uzimajući u obzir donošenje Smjernice (EU) 2024/3129 (ESB/2024/22) te u interesu jasnoće i pravne sigurnosti, određene odredbe Smjernice (EU) 2015/510 (ESB/2014/60) koje se odnose na mobilizaciju i upravljanje kolateralom zastarjele su i trebalo bi ih brisati ili izmijeniti.

(5)

Posebno, nakon donošenja Smjernice (EU) 2024/3129 (ESB/2024/22) i operacionalizacije sustava upravljanja kolateralom Eurosustava, (a) domaći sustavi sa skupom kolaterala i sustavi za namjenu kolaterala koje nacionalne središnje banke upotrebljavaju za upravljanje kolateralom obustavit će se, a povezana pravila treba brisati; (b) postupke namire i pravila kojima se uređuje prekogranična mobilizacija kolaterala treba prilagoditi; (c) kriterije prihvatljivosti za uporabu i. sustava namire vrijednosnih papira; ii. veza između sustava namire vrijednosnih papira; te iii. agenata treće strane treba izmijeniti; (d) dužnički instrumenti trebaju imati količinu izraženu u nominalnom iznosu (engl. face amount, FAMT) da bi bili prihvatljivi kao kolateral i usklađeni s tržišnim standardima denominacije vrijednosnih papira.

(6)

Nakon isteka primjenjivog prijelaznog razdoblja, utrživi dužnički instrumenti koje izdaju ili za koje jamče nefinancijska društva za koje nije dostupna odgovarajuća kreditna procjena ne bi se smjeli više prihvaćati kao kolateral Eurosustava.

(7)

Potrebno je osigurati bolju jasnoću okvira za kreditnu procjenu Eurosustava (engl. Eurosystem credit assessment framework, ECAF) u pogledu prihvaćanja rejtinga za domaću i stranu valutu vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika (VIPKR).

(8)

U skladu s opredjeljenjem Eurosustava da smanji svoje oslanjanje na vanjske rejtinge, prednost se daje rejtinzima internih sustava za kreditnu procjenu nacionalnih središnjih banaka, ako su dostupni, u odnosu na rejtinge iz drugih sustava za kreditnu procjenu radi utvrđivanja prihvatljivosti dužnika i jamaca kreditnih potraživanja te primjenjivih korektivnih faktora.

(9)

Kako bi se osigurala pravna sigurnost, potrebno je uskladiti datum primjene ove Smjernice sa Smjernicom (EU) 2024/3129 (ECB/2024/22). Ova se Smjernica stoga treba primjenjivati od 18. studenoga 2024.

(10)

Smjernicu (EU) 2015/510 (ESB/2014/60) potrebno je stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU SMJERNICU:

Članak 1.

Izmjene

Smjernica (EU) 2015/510 (ESB/2014/60) mijenja se kako slijedi:

1.

u članku 1. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.

Ova Smjernica utvrđuje jedinstvena pravila za provođenje jedinstvene monetarne politike od strane Eurosustava u državama članicama čija je valuta euro. Pravila o mobilizaciji i upravljanju kolateralom utvrđena su u Smjernici (EU) 2024/3129 Europske središnje banke (ESB/2024/22) (*1).

(*1)  Smjernica (EU) 2024/3129 Europske središnje banke od 13. kolovoza 2024. o upravljanju kolateralom u kreditnim operacijama Eurosustava (ESB/2024/22) (SL L, 2024/3129, 20.12.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/guideline/2024/3129/oj).”;"

2.

članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

u točki 16. briše se točka (d);

(b)

točka 18. briše se;

(c)

točka 20. briše se;

(d)

točka 22.a briše se;

(e)

u točki 23. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

hipotekarni dužnički instrumenti (engl. retail mortgage-backed debt instrument, RMBD) izdani od strane subjekata osnovanih u državi članici u kojoj se nalazi matični NSB;”;

(f)

točka 24. briše se;

(g)

točka 25.a zamjenjuje se sljedećim:

„25.a

‚prihvatljiva veza’ znači prihvatljiva veza kako je definirana u članku 2. točki 26. Smjernice (EU) 2024/3129 (ESB/2024/22);”;

(h)

točka 25.b zamjenjuje se sljedećim:

„25.b

‚prihvatljivi sustav namire vrijednosnih papira’ (prihvatljivi engl. securities settlement systems, SSS) znači prihvatljivi sustav namire vrijednosnih papira kako je definiran u članku 2. točki 27. Smjernice (EU) 2024/3129 (ESB/2024/22);”;

(i)

točka 54. zamjenjuje se sljedećim:

„54.

‚maržni poziv’ znači postupak koji se odnosi na primjenu dodatne marže, što podrazumijeva da će Eurosustav, ako vrijednost imovine koju je druga ugovorna strana mobilizirala kao kolateral, a koja se redovno mjeri, padne ispod određene razine (nedostatna kolateralizacija), zahtijevati od druge ugovorne strane da dostavi dodatnu prihvatljivu imovinu ili novac;”;

(j)

umeće se sljedeća točka 72.a:

„72.a

‚objedinjavanje u skup’ (engl. pooling) znači objedinjavanje kako je definirano u članku 2. točki 44. Smjernice (EU) 2024/3129 (ESB/2024/22);”;

(k)

točka 73. briše se;

(l)

točka 76.a briše se;

(m)

točka 81. briše se;

(n)

točka 95. briše se;

3.

u članku 15. stavku 1. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

ako je primjenjivo, vezano za točku (b), osiguravaju odgovarajuću kolateralizaciju putem odgovarajućih maržnih poziva pomoću dovoljno prihvatljive imovine ili novca. Mobilizaciju novca kao kolaterala može inicirati i NSB u skladu s člankom 11. Smjernice (EU) 2024/3129 (ESB/2024/22).”;

4.

u članku 20. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Dospijeće kredita odobrenog temeljem mogućnosti dobivanja kredita na kraju dana jest preko noći. Kredit se otplaćuje sljedećeg dana kada radi sustav TARGET.”

;

5.

u članku 49. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Nalozi za plaćanje koji se odnose na sudjelovanje u operacijama na otvorenom tržištu za pružanje likvidnosti ili na korištenje mogućnosti dobivanja kredita na kraju dana namiruju se nakon konačnog prijenosa prihvatljive imovine kao kolaterala za operaciju.”

;

6.

u članku 50. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Eurosustav nastoji namiriti transakcije koje se odnose na operacije na otvorenom tržištu u isto vrijeme u svim državama članicama čija je valuta euro, sa svim drugim ugovornim stranama koje su osigurale dovoljno prihvatljive imovine kao kolaterala u skladu s postupcima namire kako je određeno u članku 9. Smjernice (EU) 2024/3129 (ESB/2024/22). Međutim, zbog operativnih ograničenja i tehničkih značajki (npr. sustava namire vrijednosnih papira), vrijeme unutar dana kada se namiruju operacije na otvorenom tržištu može se razlikovati u državama članicama čija je valuta euro.”

;

7.

u članku 51. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Eurosustav nastoji namiriti operacije na otvorenom tržištu koje se provode na standardnim aukcijama prvog dana nakon dana trgovanja kada je otvoren sustav TARGET.”

;

8.

članak 53. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Ne dovodeći u pitanje zahtjeve utvrđene u ovom poglavlju i Smjernici (EU) 2024/3129 (ESB/2024/22), za određene instrumente monetarne politike mogu se ugovorima ili propisima koje primjenjuju nacionalne središnje banke ili ESB, utvrditi dodatne odredbe u vezi s namirom.”

;

(b)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Postupci na kraju dana navedeni su u dokumentaciji koja se odnosi na okvir sustava TARGET i u Smjernici (EU) 2024/3129 (ESB/2024/22).”

;

9.

članak 58. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Eurosustav primjenjuje jedinstveni okvir za prihvatljivu imovinu, koji je zajednički za sve kreditne operacije Eurosustava, kako je utvrđeno u ovoj Smjernici te upravlja takvom imovinom u skladu sa Smjernicom (EU) 2024/3129 (ESB/2024/22).”

;

(b)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Kada druge ugovorne strane daju prihvatljivu imovinu kao kolateral, matični NSB upotrebljava objedinjavanje u skup za držanje te imovine u skladu s člankom 3. Smjernice (EU) 2024/3129 (ESB/2024/22).”

;

10.

u članku 61. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   ESB objavljuje ažurirani popis prihvatljive utržive imovine na svojim mrežnim stranicama, u skladu s tamo navedenim metodologijama, te ažurira taj popis svakog dana kada je otvoren sustav TARGET. Utrživa imovina uključena na popis prihvatljive utržive imovine postaje prihvatljiva za upotrebu u kreditnim operacijama Eurosustava nakon što bude objavljena na popisu. Iznimno od navedenog, u pojedinom slučaju dužničkih instrumenata s istim danom namire, Eurosustav može dodijeliti prihvatljivost od datuma izdanja.”

;

11.

u članku 62. dodaje se sljedeći stavak 4.:

„4.   Da bi bili prihvatljivi, dužnički instrumenti imaju izraženu količinu u nominalnom iznosu (engl. face amount, FAMT).”

;

12.

Članak 66. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Da bi bili prihvatljivi, dužnički instrumenti izdaju se u EGP-u kod središnjeg depozitorija vrijednosnih papira koji upravlja i. prihvatljivim sustavom namire vrijednosnih papira; ili ii. sustavom namire vrijednosnih papira s prihvatljivom vezom s prihvatljivim sustavom namire vrijednosnih papira.”

;

(b)

stavak 2. briše se;

(c)

u stavku 3. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

Međunarodni dužnički instrumenti izdani u globalnom obliku na donositelja (engl. global bearer form) izdaju se u obliku novih globalnih zapisa (engl. new global notes) i deponiraju se kod zajedničkog skrbnika koji je međunarodni središnji depozitorij vrijednosnih papira ili središnji depozitorij vrijednosnih papira koji djeluje kao i. prihvatljivi sustav namire vrijednosnih papira; ili ii. sustav namire vrijednosnih papira s prihvatljivom vezom s prihvatljivim sustavom namire vrijednosnih papira. Ovaj se zahtjev ne primjenjuje na međunarodne dužničke instrumente izdane u globalnom obliku na donositelja u obliku klasičnih globalnih zapisa prije 1. siječnja 2007. i zamjenjiva dodatna izdanja takvih zapisa izdana pod istom oznakom ISIN, neovisno o datumu izdanja.”;

13.

članak 67. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Postupci namire koji se primjenjuju na mobilizaciju utržive imovine kao kolaterala određeni su u Smjernici (EU) 2024/3129 (ECB/2024/22). Da bi bili prihvatljivi, dužnički instrumenti moraju biti prenosivi putem elektroničkog upisa i namireni prema zakonu države članice čija je valuta euro, tako da su zasnivanje i realizacija kolaterala podvrgnuti pravu države članice čija je valuta euro.”

;

(b)

stavak 1.a briše se;

(c)

stavak 2. briše se;

14.

članak 70. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   Da bi bili prihvatljivi, dužničke instrumente mora izdati izdavatelj osnovan u EGP-u ili u državi skupine G10 izvan EGP-a, uz primjenu izuzeća iz stavaka od 3.a do 6. ovog članka i stavka 4. članka 81.a. Za utrživu imovinu više od jednog izdavatelja, ovaj se zahtjev primjenjuje na svakog izdavatelja.”;

2.   Da bi bili prihvatljivi, jamci dužničkih instrumenata moraju biti osnovani u EGP-u osim ako jamstvo nije potrebno za ispunjavanje usklađenosti tog dužničkog instrumenta sa zahtjevima kreditne kvalitete za određene dužničke instrumente, uz primjenu izuzeća utvrđenih u stavcima 3.a i 4. Mogućnost korištenja rejtinga jamca kojeg dodjeljuje VIKP za utvrđivanje usklađenosti s relevantnim zahtjevima kreditne kvalitete za određeni dužnički instrument utvrđena je u članku 84.”

;

(b)

stavak 3. briše se;

15.

članak 86. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 86.

Rejtinzi za domaću i stranu valutu

Za potrebe rejtinga izdavatelja i jamca koje dodjeljuje VIKP, rejtinzi za stranu valutu uvijek su prihvatljivi. Ako je imovina nominirana u domaćoj valuti izdavatelja, prihvatljivi su i rejtinzi izdavatelja za domaću valutu. Ako je imovina nominirana u domaćoj valuti jamca, prihvatljivi su i rejtinzi jamca za domaću valutu.”;

16.

članak 87. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Ako ne postoji odgovarajuća kreditna procjena izdanja, izdavatelja ili jamca koju dodjeljuje prihvaćeni VIKP, kao što bi bilo primjenjivo u skladu s člankom 84. točkom (a) ili točkom (b), Eurosustav izvodi implicitnu kreditnu procjenu utržive imovine (osim vrijednosnih papira osiguranih imovinom) u skladu s pravilima utvrđenima u stavku 2. Implicitna kreditna procjena mora udovoljavati zahtjevima kreditne kvalitete Eurosustava.”

(b)

stavak 3. briše se;

17.

članak 98. zamjenjuje se sljedećim:

„ Članak 98.

Postupci upravljanja

S kreditnim potraživanjima postupa se u skladu s postupcima Eurosustava utvrđenima u odgovarajućoj nacionalnoj dokumentaciji nacionalnih središnjih banaka, ako je primjenjivo, u skladu sa Smjernicom (EU) 2024/3129 (ESB/2024/22).”;

18.

članak 109. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Eurosustav procjenjuje kreditnu kvalitetu kreditnih potraživanja na temelju kreditne kvalitete dužnika ili jamaca koju dodjeljuju sustavi za kreditnu procjenu ili izvori utvrđeni u skladu s člankom 110.”

;

(b)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Druge ugovorne strane odgovorne su za osiguravanje upotrebe najnovijih procjena kreditne kvalitete, koje su dostupne kod izabranih sustava kreditne procjene ili izvora utvrđenih u skladu s člankom 110., za dužnike ili za jamce kreditnih potraživanja koja su mobilizirana kao kolateral.”

;

19.

članak 110. mijenja se kako slijedi:

(a)

naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Određivanje sustava ili izvora za kreditnu procjenu” ;

(b)

umeće se sljedeći stavak -1.:

„-1.   Interni sustavi nacionalnih središnjih banaka za kreditnu procjenu koje je prihvatio Eurosustav u skladu s općim kriterijima prihvatljivosti iz glave V. dijela četvrtog upotrebljavaju se kao primarni izvor kreditne procjene za procjenu kreditne kvalitete dužnika i jamaca kreditnih potraživanja mobiliziranih kao kolateral kada je dostupna kreditna procjena prihvaćenog internog sustava nacionalnih središnjih banaka za kreditnu procjenu, od strane matičnog NSB-a ili bilo kojeg drugog NSB-a.”

;

(c)

stavci od 1. do 3. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   Druge ugovorne strane koje mobiliziraju kreditna potraživanja kao kolateral, mogu odabrati jedan dodatni sustav ili izvor za kreditnu procjenu iz jednog od ostalih izvora za kreditnu procjenu koji je prihvatio Eurosustav u skladu s općim kriterijima prihvatljivosti iz glave V. dijela četvrtog. Sustav za kreditnu procjenu ili izvor odabran u skladu s ovim stavkom naziva se sekundarnim sustavom ili izvorom za kreditnu procjenu druge ugovorne strane. Sekundarni sustav ili izvor za kreditnu procjenu može se upotrebljavati samo ako nije dostupna kreditna procjena odgovarajućeg dužnika odnosno jamca od strane prihvaćenog internog sustava nacionalne središnje banke za kreditnu procjenu.

2.   Matični NSB može dopustiti svojim drugim ugovornim stranama upotrebu više od dvaju sustava ili izvora za kreditnu procjenu nakon podnošenja obrazloženog zahtjeva matičnom NSB-u potkrijepljenog odgovarajućim poslovnim razlogom koji se temelji na nedostatku dostatnog obuhvata primarnih ili sekundarnih izvora ili sustava za kreditnu procjenu.

3.   U slučajevima kada je drugoj ugovornoj strani dopuštena upotreba više od dvaju sustava za kreditnu procjenu ili izvora za kreditnu procjenu u skladu sa stavkom 2., očekuje se da je sekundarni sustav ili izvor za kreditnu procjenu druge ugovorne strane onaj od sustava ili izvora za kreditnu procjenu koje je uz primarni izvor za kreditnu procjenu odabrala druga ugovorna strana u skladu sa stavcima 1. i 2. koji pruža procjenu kreditne kvalitete najvećeg broja dužnika iz kreditnih potraživanja mobiliziranih kao kolateral. Ako postoje kreditne procjene iz više sustava ili izvora za kreditnu procjenu koji su prihvaćeni za drugu ugovornu stranu, kreditna procjena koja se koristi za utvrđivanje prihvatljivosti dužnika odnosno jamca i korektivnih faktora primjenjivih na relevantno kreditno potraživanje, u skladu sa stavcima od 1. do 3., jesu: (a) primarni izvor za kreditnu procjenu ili, ako on ne postoji, (b) sekundarni sustav ili izvor za kreditnu procjenu ako ga je odabrala druga ugovorna strana ili, ako on ne postoji, (c) dodatni sustavi ili izvori za kreditnu procjenu iz stavka 2. ako ih je odabrala druga ugovorna strana.”

;

(d)

stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.   U određenim slučajevima, a posebno kad druga ugovorna strana postepeno uvodi svoj IRB sustav ili se počinje koristiti kreditnim potraživanjima kao kolateralom, nakon podnošenja obrazloženog zahtjeva, matični NSB može drugoj ugovornoj strani iznimno odobriti odstupanje u odnosu na razdoblje ograničavanja od najmanje 12 mjeseci iz stavka 4. i dozvoliti drugoj ugovornoj strani promjenu njezinog odabranog sustava ili izvora za kreditnu procjenu unutar tog razdoblja.”

;

(e)

stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.   Ako je druga ugovorna strana odabrala VIKP kao izvor za kreditnu procjenu, može se upotrijebiti rejting dužnika ili jamca koji je dodijelio VIKP. Ako su za isto kreditno potraživanje na raspolaganju višestruki rejtinzi dužnika i/ili jamca od strane VIKP-a, tada se koristi najbolja raspoloživa kreditna procjena VIKP-a među svim prihvaćenim VIKP-ovima, u skladu sa stavcima od 1. do 3.”

;

20.

članak 111. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

Ako postoji kreditna procjena iz sustava ili izvora određenih u skladu s člankom 110., Eurosustav upotrebljava tu kreditnu procjenu kako bi utvrdio zadovoljava li subjekt javnog sektora koji djeluje u svojstvu dužnika ili jamca zahtjeve kreditne kvalitete Eurosustava za neutrživu imovinu utvrđene člankom 108.”;

(b)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Eurosustav procjenjuje kreditnu kvalitetu kreditnih potraživanja čiji su dužnici ili jamci nefinancijska društva, kako slijedi: procjena kreditne kvalitete dobivena iz sustava ili izvora za kreditnu procjenu, kako je utvrđeno u skladu s člankom 110., mora ispuniti zahtjeve kreditne kvalitete Eurosustava za neutrživu imovinu utvrđene člankom 108.”

;

21.

u članku 112.a stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   Neutrživi dužnički instrumenti osigurani prihvatljivim kreditnim potraživanjima ne moraju biti procijenjeni od strane jednog od izvora za kreditnu procjenu kojeg je prihvatio Eurosustav u skladu s općim kriterijima za prihvaćanje iz glave V. dijela četvrtog.

2.   Svako temeljno kreditno potraživanje u skupu za pokriće neutrživih dužničkih instrumenata osiguranih prihvatljivim kreditnim potraživanjima mora imati kreditnu procjenu jednog izvora za kreditnu procjenu kojeg je prihvatio Eurosustav u skladu s općim kriterijima za prihvaćanje iz glave V. dijela četvrtog. Pored toga, korišteni sustav ili izvor za kreditnu procjenu mora biti onaj sustav ili izvor kojeg je odabrao inicijator u skladu s člankom 110. Na temeljna kreditna potraživanja se primjenjuju pravila o zahtjevima kreditne kvalitete Eurosustava iz odjeljka 1.”

;

22.

u članku 118. stavku 1. točka (b) briše se;

23.

u članku 128. stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

pozivi na uplatu dodatne marže (iskazivanje po tržišnoj vrijednosti):

 

Zahtjev je Eurosustava da se tržišna vrijednost prihvatljive imovine koja se koristi u njegovim obratnim transakcijama za puštanje likvidnosti, usklađena za korektivni faktor, održava tijekom vremena. Ako vrijednost prihvatljive imovine, koja se procjenjuje na dnevnoj osnovi, padne ispod određene razine (nedostatna kolateralizacija), matični NSB tražit će od druge ugovorne strane da dostavi dodatnu imovinu ili novac upućivanjem maržnog poziva u skladu s člankom 136. Slično tome, ako vrijednost prihvatljive imovine premaši određenu razinu nakon njezine ponovne procjene, NSB će vratiti višak novca;”;

24.

u članku 134. briše se točka (d);

25.

članak 136. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Imovinu koja je mobilizirana kao kolateral za kreditne operacije Eurosustava vrednuju nacionalne središnje banke svakog dana, u skladu s pravilima vrednovanja koja su utvrđena u člancima 134. i 135.”

;

(b)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Ako nakon vrednovanja i primjene korektivnih faktora, mobilizirana imovina ne odgovara zahtjevima izračunatim na taj dan, provode se maržni pozivi u skladu s postupcima utvrđenima u članku 11. Smjernice (EU) 2024/3129 (ESB/2024/22). Ako vrijednost prihvatljive imovine, koju je druga ugovorna strana mobilizirala kao kolateral, nakon njezine ponovne procjene prelazi iznos koji druga ugovorna strana duguje, uvećano, ako je primjenjivo, za dodatne marže, NSB će vratiti višak novca koji je druga ugovorna strana dala za maržni poziv.”

;

(c)

stavak 3. briše se;

26.

članak 144.a mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Nacionalne središnje banke osiguravaju da druga ugovorna strana ostane odgovorna za pravovremeno plaćanje bilo kojeg iznosa negativnog novčanog toka povezanog s prihvatljivom imovinom koju je druga ugovorna strana dostavila ili upotrijebila kao kolateral te kojom se upravlja u skladu sa Smjernicom (EU) 2024/3129 (ESB/2024/22).”

;

(b)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Ako druga ugovorna strana pravovremeno ne izvrši plaćanje u skladu sa stavkom 1., Eurosustav može, ali nije obvezan, izvršiti odgovarajuće plaćanje.”

;

(c)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Svaki iznos koji Eurosustav plati na temelju stavka 2. smatra se kreditom Eurosustava, na koji se primjenjuje sankcija u skladu s člankom 154.”

;

27.

članak 148. zamjenjuje se sljedećim:

„ Članak 148.

Prekogranična mobilizacija prihvatljive imovine

Druge ugovorne strane mogu koristiti prihvatljivu imovinu na prekograničnoj osnovi u cijelom europodručju za sve vrste kreditnih operacija Eurosustava u skladu s postupcima koji se primjenjuju na mobilizaciju prihvatljive imovine kao kolaterala, a koji su navedeni u Smjernici (EU) 2024/3129 (ESB/2024/22).”;

28.

članak 149. briše se;

29.

članak 150. briše se;

30.

članak 151. briše se;

31.

članak 152. briše se;

32.

Prilog VI. briše se;

33.

Prilog VI.a briše se;

34.

Prilog XII. mijenja se kako slijedi:

(a)

u „Popisu primjera” briše se „Primjer 6. Mjere za kontrolu rizika”;

(b)

Odjeljak VI., naslovljen „PRIMJER 6: MJERE ZA KONTROLU RIZIKA” briše se.

Članak 2.

Stupanje na snagu i provedba

1.   Ova Smjernica stupa na snagu na dan kada su o njoj obaviještene nacionalne središnje banke.

2.   Nacionalne središnje banke poduzimaju potrebne mjere radi usklađivanja s ovom Smjernicom i primjenjuju ih od 18. studenoga 2024. Nacionalne središnje banke izvješćuju ESB o propisima i sredstvima u vezi tih mjera najkasnije do 11. listopada 2024.

Članak 3.

Adresati

Ova Smjernica upućena je svim središnjim bankama Eurosustava.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni, 13. kolovoza 2024.

Za Upravno vijeće ESB-a

Predsjednica ESB-a

Christine LAGARDE


(1)  Smjernica (EU) 2024/3129 Europske središnje banke od 13. kolovoza 2024. o upravljanju kolateralom u kreditnim operacijama Eurosustava (ESB/2024/22) (SL L, 2024/3129, 20.12.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/guideline/2024/3129/oj).

(2)  Smjernica (EU) 2015/510 Europske središnje banke od 19. prosinca 2014. o provedbi okvira monetarne politike Eurosustava (Smjernica o Općoj dokumentaciji) (ESB/2014/60) (SL L 91, 2.4.2015., str. 3.).


ELI: http://data.europa.eu/eli/guideline/2024/3130/oj

ISSN 1977-0847 (electronic edition)