Izvjestiteljica:

Violeta JELIĆ

Suizvjestitelj:

Gaetano STELLA

Savjetnik/ica:	Vladimíra DRBALOVÁ (za izvjestiteljicu, Skupina I.) Alessio D’AMATO (za suizvjestitelja, Skupina III.)
Odluka Plenarne skupštine:	18.1.2024.
Pravna osnova:	pravilo 52. stavak 2. Poslovnika
Nadležna stručna skupina:	Savjetodavno povjerenstvo za industrijske promjene
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	5.11.2024.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	4.12.2024.
Plenarno zasjedanje br.:	592
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	197/0/5

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO pozdravlja činjenicu da se Europska komisija u novim političkim smjernicama za razdoblje 2024. – 2029. obvezala na izradu plana za održivo blagostanje i konkurentnost Europe na temelju novog plana za čistu industriju i funkcionalnog jedinstvenog tržišta EU-a, koji su od vitalne važnosti za neometanu zelenu i digitalnu tranziciju.

1.2.

EGSO prepoznaje ključnu ulogu profesionalnih usluga u zelenoj tranziciji, koja je uključena u plan za čistu industriju i predstavlja potencijalni izvor prilika i izazova, posebno u pogledu potreba za vještinama.

1.3.

EGSO poziva institucije EU-a da uspostave mjere za prilagodbu poduzeća promjenama koje donosi složeni proces zelene tranzicije kako bi poduzeća ostala u Europi i kako bi se mogla suočiti sa zahtjevnim ciljevima održivosti u EU-u. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti obiteljskim poduzećima, mikropoduzećima i malim i srednjim poduzećima, kao i postizanju ciljeva konkurentnosti.

1.4.

EGSO je zabrinut zbog toga što bi se proces ozelenjivanja mogao usporiti zbog nedostatka radne snage i vještina, neusklađenosti vještina i povećanja regulatornog, administrativnog i troškovnog opterećenja, kao i novih izazova koje donose brze promjene u lancima opskrbe.

1.5.

Potrebno je ostvariti novu viziju za Uniju vještina i provesti dosljedne reforme u obrazovnim sustavima u cilju prilagodbe kurikuluma promjenama u svijetu rada, pružanja potpore svim relevantnim obrazovnim programima (uključujući STEM), provedbe nove strategije za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (SOO) te pružanja potpore nastavnicima i nastavnicama i poboljšanja koordinacije na razini EU-a.

1.6.

Institucije EU-a i države članice trebale bi prepoznati ključnu ulogu profesionalnih usluga, bilo da su regulirane ili neregulirane, u ambicioznom povratku blagostanju u Europi. Međutim, taj povratak mora biti u skladu s ciljevima zaštite okoliša i održivosti te podupirati razvoj vještina u sinergiji s gospodarskim sektorima, pri čemu treba izričito uzimati u obzir promjene struktura lanaca vrijednosti.

1.7.

EGSO prepoznaje i potrebu za poticanjem obrazovnih inicijativa na razini EU-a i država članica. To bi moglo uključivati specifične financijske poticaje za programe strukovnog obrazovanja i osposobljavanja usmjerene na ozelenjivanje profesionalnih usluga, kao i uspostavu studijskih programa na razini EU-a za uključivanje novih stručnjaka ili osposobljavanje postojećih stručnjaka u području ciljeva održivosti te promicanje prilagodbe i poboljšanja postojećih vještina i radnih mjesta (programi usavršavanja i prekvalifikacije). Tim bi se inicijativama mogle stvoriti i nove vještine za zelenu i digitalnu tranziciju.

1.8.

EGSO predlaže da politike budu usmjerene na potporu umrežavanju profesionalnih usluga kako bi se poboljšao opseg poslovanja povezanih aktivnosti, uzimajući u obzir posebne značajke svake države članice.

1.9.

Problem nedostatka vještina mogao bi se riješiti postupanjem u skladu s navedenim prijedlozima i osposobljavanjem kvalificiranih stručnjaka u Europi ili privlačenjem stručnjaka izvan EU-a politikama i inicijativama (npr. inicijativa za bazu talenata, koja bi mogla pridonijeti privlačenju stručnjaka iz trećih zemalja i pritom proširiti tržište za stručnjake iz EU-a).

1.10.

EGSO naglašava važnu ulogu socijalnih partnera, strukovnih organizacija i drugih relevantnih organizacija civilnog društva u uspješnim i pravednim procesima zelene tranzicije.

1.11.

EGSO ističe i druge izazove u širem kontekstu pružanja profesionalnih usluga, uključujući prepreke priznavanju kvalifikacija, koje će biti potrebno ukloniti kako bi se povećala profesionalna mobilnost i riješio problem nedostatka vještina. EGSO preporučuje stalne napore u tom području, među ostalim putem popratnih mišljenja o tim pitanjima.

2.   Politički kontekst

2.1.

Na izvanrednom sastanku Vijeća EU-a 17. i 18. travnja 2024. čelnici i čelnice EU-a obvezali su se na novi sporazum o europskoj konkurentnosti utemeljen na potpuno integriranom jedinstvenom tržištu. Taj sporazum mora biti usmjeren na jačanje europske gospodarske, proizvodne, industrijske i tehnološke baze, čime bi se Uniji osigurali gospodarska otpornost i industrijska obnova, globalna konkurentnost, tehnološko vodstvo i privlačnost kao mjesta poslovanja. Konkretne mjere sada su dio novih političkih smjernica predsjednice Europske komisije za razdoblje 2024. – 2029., a dugoročni ciljevi EU-a jasno su istaknuti u nedavnom izvješću Marija Draghija (1).

2.2.

Iako je zelena tranzicija u tijeku, u nekoliko sektora tek treba poduzeti ključne korake. Dokazi doista upućuju na to da se neki učinci europskih aktivnosti na okoliš s vremenom smanjuju, kao što je vidljivo iz statističkih podataka o emisijama CO2 i učinkovitosti materijala. Međutim, za stabilnu tranziciju potrebni su dodatni koraci (2).

2.3.

Glavni naglasak trebao bi biti na provedbi postojećeg pravnog okvira za 2030. na najjednostavniji, najpravedniji i najisplativiji način. Međutim, najavljeni plan za čistu industriju, popraćen aktom o ubrzavanju industrijske dekarbonizacije za potporu industriji i poduzećima tijekom prijelaznog razdoblja, donosi i nekoliko izazova i prilika.

2.4.

Industriju treba zadržati u Europi (3) jer će ona pružiti klimatska rješenja koja su Europi potrebna. Čelnici i čelnice EU-a predani su suradnji s dionicima na razvoju i provedbi djelotvorne industrijske politike (4) kojom bi se naša industrija dekarbonizirala na konkurentan način (uz smanjenje administrativnog i regulatornog opterećenja), razvila konkurentska prednost Unije u području digitalnih i čistih tehnologija, diversificirali i osigurali strateški lanci opskrbe, preusmjerili lanci vrijednosti i ojačala tehnološka i industrijska baza Europe.

2.5.

Zelena tranzicija podrazumijeva i sektorske promjene i sve veću važnost sektora ekoloških dobara i usluga. Dokazi upućuju na to da zaposlenost i dodana vrijednost u sektoru ekoloških dobara i usluga rastu brže od cjelokupnog gospodarstva EU-a (5), čime se otvara put novim profesionalnim uslugama (npr. zelene revizije).

2.6.

Prije svega, europski zeleni plan mora biti pravedan i uzeti u obzir moguće rizike i troškove klimatske i energetske tranzicije. Pravednu zelenu tranziciju možemo osigurati samo uz snažnu industrijsku strukturu i ojačan i strukturiran trajni socijalni dijalog između socijalnih partnera (poslodavaca i radnika) na svim razinama. Proces tranzicije mora uključivati organizacije i udruženja koja zastupaju profesije ključne za postizanje ciljeva zelene i digitalne tranzicije.

3.   Slab napredak u strukturnim reformama uslužnog sektora

3.1.

Dosad nezabilježen šok za gospodarstvo EU-a prouzročen pandemijom bolesti COVID-19 zahtijeva odgovor u svim područjima kako bi se ostvario uspješan gospodarski oporavak. Uz druge mjere, djelotvorne i utjecajne strukturne reforme u uslužnom sektoru mogle bi potaknuti gospodarski oporavak i pridonijeti njegovoj održivosti. Usluge su važne u gospodarstvu EU-a u smislu njihova izravnog doprinosa dodanoj vrijednosti i zapošljavanju, ali i u smislu njihove uloge poveznicâ u lancima vrijednosti te ključne uloge u industrijskim ekosustavima (6) i razvoju inovativnih zelenih rješenja.

3.2.

Deklaracija iz Antwerpena (7) o europskom industrijskom planu novi je poticaj profesionalnim uslugama. Postoji hitna potreba za jasnoćom, predvidljivošću i povjerenjem u Europu i njezinu industrijsku politiku. Potpisnici i potpisnice pozivaju na donošenje sveobuhvatnog akcijskog plana kako bi se povećala konkurentnost kao strateški prioritet i stvorili uvjeti za snažniji poslovni model u Europi.

3.3.

Profesionalne usluge imaju ključnu ulogu u energetskoj i zelenoj tranziciji jer osiguravaju specijalizirane vještine i visoke standarde sigurnosti i kvalitete u razvoju i provedbi održivih tehnologija. Njihove etičke vrijednosti, stručnost i predanost kontinuiranom osposobljavanju ključni su za osmišljavanje i izgradnju učinkovitih infrastruktura s malim učinkom na okoliš, čime se promiču inovacije i integritet u proizvodnim procesima i pomaže poduzećima (posebno mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima) da se nose s regulatornim i administrativnim izazovima koji proizlaze iz novih definicija održivih gospodarskih aktivnosti, te za utvrđivanje dostupnih mogućnosti financiranja za te aktivnosti.

4.   Ključna uloga uslužnog sektora u postizanju zelenih lanaca opskrbe i preusmjeravanju lanaca vrijednosti

4.1.

U trenutačnom europskom gospodarskom okruženju vidljive su znatne promjene u dinamici proizvodnih lanaca opskrbe. Očekuje se da će te promjene pridonijeti preusmjeravanju lanaca vrijednosti i potaknuti vraćanje u matičnu zemlju, pri čemu mnoga poduzeća razmatraju vraćanje proizvodnje i usluga koje su prethodno preseljene u zemlje izvan EU-a. Profesionalne usluge (8) poduzećima pružaju potporu potrebnu za suočavanje s tim izazovima.

4.2.

Nadalje, transformacija koja je u tijeku može biti posebno važna za mikropoduzeća i mala i srednja poduzeća, koja zbog izazova zelene tranzicije, uključujući poštovanje obveza utvrđenih imajući prije svega u vidu veća poduzeća, moraju graditi kapacitete za rješavanje zelenih pitanja i pitanja održivosti. Ta interakcija između MSP-ova i stručnjaka poduzećima može omogućiti da postanu konkurentnija, inovativnija i otpornija. Dostupnost izvora financiranja, financijski poticaji / bespovratna sredstva, pomoć u utvrđivanju potencijalnih tržišta te potpora u razvoju novih proizvoda, usluga ili procesa i stavljanju na tržište ili distribuciji ključni su za tranziciju prema budućnosti u kojoj se resursi učinkovito iskorištavaju (9). Te usluge zelenog savjetovanja, koje se temelje na stručnom znanju i koje MSP-ovima pružaju važno tržište za nove profesionalne usluge, potrebno je razvijati i poticati.

4.3.

Postizanje napretka u području usluga stoga donosi i znatne pozitivne učinke prelijevanja na industriju EU-a (10). Oko 38 % ukupne dodane vrijednosti ugrađene u potražnju proizvodnih industrija u EU-u proizlazi iz usluga (11). Tim se uslugama trguje i unutar i izvan EU-a (12), što može utjecati na zapošljavanje i gubitak radnih mjesta. Potrebno je uzeti u obzir i posebnosti svake države članice jer je za mala poduzeća i mikropoduzeća blizina pružatelja profesionalnih usluga ključan čimbenik u određivanju potražnje. Zbog toga je potreba za usavršavanjem i prekvalifikacijom za manje pružatelje profesionalnih usluga još hitnija.

4.4.

Dostavljeni dokazi upućuju na to da su stručnjacima u tehničkom i pravno-ekonomskom području dostupne znatne mogućnosti za poboljšanje rasta i konkurentnosti održivih lanaca opskrbe. To je dio potencijalne (nematerijalne) dodane vrijednosti profesija za zelenu tranziciju. Sektor profesionalnih usluga također može izravno doprinijeti smanjenju emisija. Emisije se mogu umanjiti za oko 10 % smanjenjem poslovnih putovanja, za 30 – 40 % korištenjem energije iz obnovljivih izvora za struju i grijanje u uredima i za dodatnih 15 % odabirom zelenijih načina prijevoza (obnovljiva goriva, električna vozila itd.) (13).

5.   Razvoj vještina za zelenu i digitalnu tranziciju

5.1.

Dimenzije ozelenjivanja gospodarstva koje se odnose na zapošljavanje i vještine zajedničke su svim dubinskim transformacijama. Te tranzicije stvaraju potrebu za promatranjem, predviđanjem, podizanjem svijesti, prilagodbom ponude osposobljavanja, olakšavanjem tranzicija i lokalnim djelovanjem.

5.2.

Ambiciozni europski ciljevi zaštite okoliša i održivosti stvorit će nova zanimanja i promijeniti postojeća. Taj će postupak svakako utjecati na uvjete za daljnji razvoj profesionalnih usluga. Usavršavanje i prekvalifikacija, cjeloživotno učenje te meke i multidisciplinarne vještine ključni su da bi se osiguralo da poduzeća imaju dovoljno kvalificiranu radnu snagu kako bi odgovorila na promjenjive potrebe. Treba razmotriti uloge postojećih stručnjaka i razvoj potrebnih vještina. Revizija europske klasifikacije zanimanja, vještina i kompetencija (ESCO) uključuje 571 koncept zelenih vještina, transverzalnih vještina i znanja, koji su u skladu s definicijom zelenih vještina koju pruža Cedefop (14). Potrebne su ciljane mjere za postizanje podudarnosti između postojećih zahtjeva u pogledu održivosti te stručnih vještina i radnih mjesta, a to neće biti jednostavno.

5.3.

Digitalizacija može dovesti do proširenja postojećih profesionalnih profila i jače interdisciplinarne suradnje s drugim profesijama te, na temelju kriterija navedenih u Rimskom manifestu (15), pogodovati nastanku novih profesija u duhu sustava u stalnom razvoju. Usto će se digitalizacijom povećati kontinuirana komercijalizacija profesionalnih usluga i transformirati tradicionalni profesionalni profili. Što je najvažnije, digitalna i zelena tranzicija mogu se smatrati „usporednom tranzicijom” jer su usko povezane i mogu se međusobno jačati.

5.4.

Djelotvornije i koordinirano korištenje sredstava EU-a i ulaganje u obrazovanje i vještine na nacionalnoj razini (16) (na primjer za potporu mjerama u okviru Pakta EU-a za vještine, akademija za vještine s nultom neto stopom emisija i velikih partnerstava za vještine) mogu pridonijeti usklađivanju obrazovanja i osposobljavanja s potražnjom za vještinama. Važno je nastaviti jačati ulogu i profil strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kako bi se u ranoj fazi osposobilo osobe za osnovne, upravljačke i međusektorske vještine te vještine u području STEM-a. Osim toga, strukovno obrazovanje i osposobljavanje trebalo bi imati bolji položaj i biti prepoznato kao pokretač produktivnosti i inovacija.

5.5.

Poticanje partnerstava može dovesti do ekonomije razmjera koja bi povećala konkurentnost pružatelja profesionalnih usluga. Očekuje se da će to biti posebno važno u kontekstima u kojima posluju MSP-ovi, obiteljska poduzeća i mikropoduzeća te u kojima automatizacija određenih radnih mjesta može ometati razvoj određenih vještina. Socijalni partneri i strukovne organizacije (posebno poslodavci) ključni su u osmišljavanju i provedbi strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Osim toga, među mladima, a posebno među ženama, djevojkama i djevojčicama, trebalo bi promicati karijere i discipline u području STEM-a i poduzetništva. Općenito, nacionalni oblikovatelji politika na svim razinama trebali bi pridavati važnost ulaganjima u učinkovito profesionalno usmjeravanje. Instrumenti na razini EU-a, kao što su zajednički okviri osposobljavanja, također bi mogli biti vrlo korisni za određene profesije i područja, kao što je inženjerstvo.

5.6.

Ključno je redefinirati sveučilišne programe osposobljavanja usmjerene na stjecanje stručnih kvalifikacija kako bi se poboljšala veza između stručnih vještina i nastavnih programa. Uključivanjem stručnjaka u definiranje sadržaja programa osposobljavanja programi bi postali interdisciplinarniji i otvoreniji u pogledu društvene i tržišne dinamike. Nadalje, ključno je promicati primijenjeno istraživanje, primjerice putem doktorata u industriji, kako bi se stvorili visokospecijalizirani profili radnih mjesta. Usklađivanjem sveučilišnih obrazovnih programa u državama članicama i njihovom koordinacijom na europskoj razini moglo bi se doprinijeti poboljšanju znanja, obrazovanja i kvalifikacija mladih stručnjaka, jednako kao i inicijativama Europske komisije predstavljenima u ožujku 2024. (17) Tome bi mogao doprinijeti i razvoj europske mreže sveučilišta. Posebnu pozornost, s posebnim naglaskom na jednakim mogućnostima, trebalo bi posvetiti i osobama s invaliditetom i posebnim potrebama kako nitko ne bi bio zapostavljen.

6.   Suočavanje s nedostatkom vještina

6.1.

Preoblikovanje vještina za zelenu tranziciju sistemski je izazov. Dokazi (18) upućuju na to da će zelena tranzicija podrazumijevati znatnu prekvalifikaciju, bez obzira na tehnološke značajke uključenih sektora. Općenito, to je povezano s potrebom za jasnim utvrđivanjem „zelenih” profesija i obrazovanjem na različitim razinama (npr. visokoškolsko obrazovanje, osposobljavanje na radnom mjestu, cjeloživotno učenje) kako bi se riješio problem nedostatka vještina i omogućilo povećanje ponude (razina EU-a ili lokalna profesionalna partnerstva) i potražnje (npr. mala poduzeća, mreža ili regionalna partnerstva). Očekuje se da će u nekim vrstama profesija, uključujući profesije u području STEM-a, dimenzija rodne ravnopravnosti biti posebno važna u oblikovanju politika. Zelena tranzicija uključuje i stvaranje novih zanimanja (računovođe ugljika, stručnjaci za hvatanje, upotrebu i skladištenje ugljika, odvjetnici specijalizirani za pitanja klime, stručnjaci za okolišne, socijalne i upravljačke certifikate i reviziju itd.). Obrazovni sektor mora odražavati potražnju za tim novim zanimanjima i treba ga poticati na stvaranje novih ili ažuriranje postojećih kurikuluma kako bi se zadovoljila ta potražnja. Općenito, nedostatak vještina trebalo bi rješavati posebno osmišljenim politikama, a ne općenitim univerzalnim rješenjima.

6.2.

Europa mora biti privlačna i otvorena za talente i pružatelje profesionalnih usluga iz Europe i iz trećih zemalja. Komisijin Prijedlog uredbe o uspostavi baze talenata EU-a (19) (za stvaranje prve zajedničke informatičke platforme za poslodavce i tražitelje zaposlenja iz trećih zemalja) također može biti koristan instrument za privlačenje pružatelja profesionalnih usluga iz trećih zemalja. Međutim, kako bi se zadovoljila sve veća potražnja za prekvalificiranim radnicima i „novim” vještinama, potrebno je razmotriti kvalitetu osposobljavanja i obrazovanja te preoblikovanje strateških lanaca vrijednosti, u skladu sa zelenom tranzicijom.

6.3.

Tranzicija koja je u tijeku donosi i druge izazove, koji mogu uključivati i postojeće probleme u kontekstu pružanja profesionalnih usluga. To uključuje prepreke priznavanju kvalifikacija koje je potrebno ukloniti kako bi se povećala profesionalna mobilnost i riješio problem nedostatka vještina (20). To se pitanje razmatra u reviziji Direktive o priznavanju stručnih kvalifikacija iz 2013. (21) i u tematskom izvješću Europskog revizorskog suda o priznavanju stručnih kvalifikacija (2024.) (22). Time se otvaraju dodatna pitanja koja je potrebno riješiti u kontekstu zelene tranzicije.

7.   Poveznice s drugim mišljenjima u izradi

Ovo mišljenje izrađeno je u bliskoj koordinaciji s mišljenjem TEN/836 „Nedostatak radne snage i vještina u području prometa, energije i infrastukture te u digitalnom sektoru”. Ta se dva mišljenja međusobno nadopunjuju, posebno u zajedničkim ciljevima da se da potpora odnosno doprinese provedbi akcijskog plana o nedostatku radne snage na tržištu rada (23) te rješavanju problema neusklađenosti vještina u procesima dvostruke tranzicije.

---

(1)  Draghi, M., 2024., The future of European competitiveness (Budućnost europske konkurentnosti).

(2)  Vidjeti podatke dostupne na: https://ec.europa.eu/eurostat/web/sdi.

(3)   Potpisnici Deklaracije iz Antwerpena. Hoćete li nam se pridružiti?

(4)  Zaključci Europskog vijeća, 18.4.2024.: https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-12-2024-INIT/hr/pdf.

(5)  Podaci Eurostata za razdoblje 2000. – 2021.: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Environmental_economy_%E2%80%93_statistics_on_employment_and_growth.

(6)   COM(2021) 385 final o procjeni stanja i ažuriranju preporuka za reformu regulative u području profesionalnih usluga.

(7)  Industrijski samit EU-a, 20.2.2024.: https://antwerp-declaration.eu/pdf/declaration.pdf.

(8)  Među njima su zanimanja u području zdravstva, ekonomije, prava, zatim tehnička zanimanja te međusektorska zanimanja.

(9)  Istraživanje Flash Eurobarometar br. 498, ožujak 2022.: https://europa.eu/eurobarometer/surveys/detail/2287.

(10)   COM(2021) 385 final o procjeni stanja i ažuriranju preporuka za reformu regulative u području profesionalnih usluga iz 2017.

(11)   RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE – Godišnje izvješće o jedinstvenom tržištu za 2023.: 30 godina jedinstvenog tržišta.

(12)  Izvor za trgovinu izvan EU-a: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=EU_international_trade_in_other_business_services. Izvor podataka o trgovini unutar EU-a: na temelju baze podataka Eurostata o međunarodnoj trgovini robom. Razmatrane su sljedeće kategorije: „Usluge: Financijske usluge”; „Usluge: Usluge stručnog savjetovanja i savjetovanja u vezi s upravljanjem”; „Usluge: Tehničke usluge, usluge povezane s trgovinom i ostale poslovne usluge”, dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat/web/international-trade-in-goods/database.

(13)  Svjetski gospodarski forum, Net-Zero Challenge: The Supply Chain Opportunity (Izazov nulte neto stope emisija: Mogućnosti lanca opskrbe) siječanj 2021., str. 39., dostupno na: https://www.weforum.org/publications/net-zero-challenge-the-supply-chain-opportunity/.

(14)  Cedefop (2012.), Green skills and environmental awareness in vocational education and training („Zelene vještine i osviještenost u pogledu okoliša u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju”), Ured za publikacije Europske unije, Luksemburg: https://www.cedefop.europa.eu/files/5524_en.pdf. Zelene vještine mogu se definirati kao „znanje, sposobnosti, vrijednosti i stavovi potrebni za život, razvoj i podupiranje društva koje smanjuje utjecaj ljudske aktivnosti na okoliš”. Zelene vještine uključuju vještine energetskog pregleda (u kontekstu informacijskih vještina) i vještine povezane s osposobljavanjem osoblja o programima recikliranja ili opasnom otpadu (u kontekstu komunikacije, suradnje i kreativnosti). Zeleno znanje uključuje održive materijale za ugradnju i standarde emisija (u kontekstu inženjerstva, proizvodnje i građevinarstva). Vidjeti (također za metodologiju klasifikacije): https://esco.ec.europa.eu/en/about-esco/publications/publication/green-skills-and-knowledge-concepts-labelling-esco.

(15)  Nova vizija za Europu: https://www.romemanifesto.eu/.

(16)   Godišnje izvješće o jedinstvenom tržištu i konkurentnosti za 2024.

(17)  Paket za sveučilišta: https://education.ec.europa.eu/news/commission-presents-a-blueprint-for-a-european-degree.

(18)   https://op.europa.eu/hr/publication-detail/-/publication/2f2543c2-c4b5-11ee-95d9-01aa75ed71a1/language-en/format-PDF/source-304842685.

(19)  Prijedlog uredbe o uspostavi baze talenata EU-a: https://home-affairs.ec.europa.eu/regulation-establishing-eu-talent-pool_en.

(20)   Govor predsjednice Komisije Ursule von der Leyen o stanju Unije 2022.

(21)   SL L 354, 28.12.2013., str. 132., https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=OJ:L:2013:354:TOC Directive 2013/55/EU.

(22)   https://www.eca.europa.eu/ECAPublications/SR-2024-10/SR-2024-10_hr.pdf.

(23)   Komisija utvrđuje mjere za rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina – Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje – Europska komisija.