Bruxelles, 8.7.2025.

COM(2025) 382 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE

o evaluaciji u sredini provedbenog razdoblja Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom



2021. – 2027.

{SWD(2025) 180 final}


Kontekst

Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF) osnovan je u razdoblju 2007. – 2013. kako bi se pokazala solidarnost i pružila potpora radnicima koji su otpušteni zbog velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine uzrokovanih globalizacijom. Područje primjene prvotne uredbe 1 prošireno je 2009. 2 kako bi se obuhvatila otpuštanja koja su posljedica svjetske financijske i gospodarske krize. Za razdoblje 2014. – 2020. područje primjene dodatno je prošireno 3 kako bi se obuhvatila otpuštanja uzrokovana bilo kojom novom globalnom financijskom i gospodarskom krizom. U razdoblju 2014. – 2020. iz EGF-a je sufinancirano do 60 % 4 mjera koje su države članice provele kako bi pomogle otpuštenim radnicima da se brzo ponovno uključe na tržište rada. Kako bi odgovorila na posljedice pandemije bolesti COVID-19, Komisija je utvrdila plan oporavka gospodarstva 5 , koji je uključivao EGF kao instrument za hitne slučajeve za pomoć osobama koje su izgubile posao zbog globalne financijske i gospodarske krize. U okviru Europskog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) 6 do kraja 2022. mobilizirana su znatna financijska sredstva za borbu protiv negativnih gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije bolesti COVID-19. 

Za razdoblje 2021. – 2027. 7 fond je preimenovan u Europski fond za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom (EGF). Uvedene su velike promjene 8 , kao što su proširenje opsega prihvatljivosti za potporu radnicima koji su proglašeni viškom bez obzira na uzrok restrukturiranja, smanjenje praga s 500 na 200 radnika koji su proglašeni viškom, pojednostavnjenje i ubrzavanje postupaka te usklađivanje stope sufinanciranja s Europskim socijalnim fondom plus (ESF+) 9 . Komisija je 1. travnja 2025. 10 predložila izmjenu Uredbe o EGF-u kako bi se obuhvatili i radnici kojima prijeti neposredan gubitak radnih mjesta u poduzećima koja su u postupku restrukturiranja. Ta je izmjena ukratko predstavljena na kraju ovog dokumenta.

Opseg evaluacije u sredini programskog razdoblja

U skladu s člankom 22. Uredbe o EGF-u Komisija je provela evaluaciju u sredini programskog razdoblja kako bi procijenila kako je i u kojoj mjeri EGF na dobrom putu da ostvari svoje ciljeve u razdoblju 2021. – 2027. U okviru evaluacije ocijenjene su djelotvornost, učinkovitost, usklađenost, relevantnost i dodana vrijednost EU-a za EGF. Sadržava i neke pouke za provedbu i osmišljavanje EGF-a.

Najveća se pozornost posvetila promjenama uvedenima za razdoblje 2021. – 2027. kako bi se procijenilo u kojoj su mjeri te promjene dovele do predviđenih ishoda. S obzirom na to da broj podnesenih zahtjeva za doprinos iz fonda bio relativno malen i da su dostupni dokazi bili ograničeni 11 , u evaluaciji su ispitani i razlozi za slabu iskorištenost EGF-a unatoč pojednostavnjenim pravilima za podnošenje zahtjeva koja su uvedena Uredbom o EGF-u za razdoblje 2021. – 2027. Svrha je utvrditi pruža li EGF, u skladu s postojećim pravilima, i dalje učinkovitu potporu radnicima pogođenima globalnim gospodarskim transformacijama te je li stoga u skladu s općim ciljevima socijalne politike EU-a.

Unatoč mjerama koje je Komisija poduzela da evaluacija i savjetovanje budu što sveobuhvatniji, rezultate evaluacije treba oprezno tumačiti jer je količina dostupnih podataka bila ograničena. U ranoj fazi evaluacije EGF-a u sredini programskog razdoblja bilo je dostupno manje informacija, dokaza i iskustava iz tekućeg razdoblja. Oporavak gospodarstva bio je razlog manjeg broja zahtjeva za doprinos iz EGF-a, zbog čega je u tom trenutku količina dostupnih podataka bila ograničena. Ostali problemi u evaluaciji bili su nepostojanje pokazatelja uspješnosti, nedovoljno odgovarajućih komparatora za usporedbu s podacima iz prvog programskog razdoblja i ograničeni resursi za tu evaluaciju.

Evaluacija se temelji na savjetovanju s dionicima, ciljanim intervjuima i savjetovanjima s nacionalnim dionicima i dionicima EU-a koji su sudjelovali u provedbi EGF-a.

Evaluacijom je obuhvaćeno 18 predmeta u okviru EGF-a (tj. odobreni zahtjevi) zaprimljenih od stupanja na snagu Uredbe o EGF-u 3. svibnja 2021. do 31. prosinca 2024. Od toga se 11 zahtjeva razmatra bez analize rezultata, koja će biti dostupna tek u razdoblju od 2025. do 2027. s obzirom na to da su predmeti još u tijeku. Predmeti koji se odnose na sedam država članica (Belgija, Danska, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija i Španjolska) obuhvaćaju 13 gospodarskih sektora, posebno automobilski sektor, skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu, trgovinu na veliko, zračni prijevoz i osnovne metale.

Za mali broj zahtjeva u razdoblju 2021. – 2024. postoji nekoliko razloga. Jedan od razloga koji je istaknut u prethodnim evaluacijama jest činjenica da je broj zahtjeva za doprinos iz EGF-a uvijek bio ciklički i povezan s općim trendom zapošljavanja i gospodarskim stanjem u državama članicama. Pandemija bolesti COVID-19 uzrokovala je veći broj zatvaranja poduzeća i gubitka radnih mjesta u cijeloj Europi 2021. Međutim, europska gospodarstva uspješno su prevladala tu krizu, djelomično zahvaljujući programima skraćenog radnog vremena uspostavljenima na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Zbog toga je bilo manje velikih restrukturiranja, a države članice lakše su se nosile s tim situacijama.

Međutim, podaci iz baze podataka Eurofoundova Europskog centra za praćenje restrukturiranja (ERM) 12 za 2024. pokazuju da se broj restrukturiranja s 200 ili više otpuštenih radnika od 2023. do 2024. 13 naglo povećao za 50 % i da je 2024. bio najveći u razdoblju 2021. – 2024. Osim toga, 2024. je ukupan broj otpuštanja prvi put od 2020. bio veći od broja otvorenih radnih mjesta tijekom velikih restrukturiranja, osobito u najpogođenijim sektorima proizvodnje, prijevoza/skladištenja i maloprodaje 14 . To pokazuje gospodarski pad koji bi s određenom odgodom (ovisno o trajanju i veličini restrukturiranja) mogao dovesti do podnošenja većeg broja zahtjeva za doprinos iz EGF-a u budućnosti.

Evaluacija u sredini programskog razdoblja predstavljena je kao radni dokument službi Komisije (SWD). Radni dokument službi izradila je Komisijina Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje na temelju analize dokumentacije i terenskog istraživanja, povratnih informacija dionika, analize zahtjeva za doprinos iz EGF-a i završnih izvješća koja su podnijele države članice. Ostali izvori uključivali su prethodna izvješća i evaluacije EGF-a te rezultate savjetovanja s relevantnim dionicima EGF-a iz svih država članica. Dodatni dokazi prikupljeni su i analizirani na temelju iskustva nekoliko članova osoblja Komisije koji upravljaju EGF-om i iz Komisijine interne baze podataka o EGF-u koja sadržava podatke o svim predmetima u okviru EGF-a u razdoblju od 2007. do 2024. Rezultati te evaluacije uzimaju se u obzir pri provedbi EGF-a. 

O tim se rezultatima obavješćuju institucije i tijela EU-a te socijalni partneri 15 .

Glavni nalazi prema evaluacijskom kriteriju

Pomoć iz EGF-a uvijek se nudi retroaktivno, nakon otpuštanja. Pomoć se pruža kao dopuna mjerama država članica na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini samo kad iznenadni postupci kolektivnog otpuštanja predstavljaju izniman pritisak za javne službe za zapošljavanje i kad država članica odluči podnijeti zahtjev za financiranje u okviru EGF-a.

U okviru EGF-a korisnicima se pruža ciljana, prilagođena i individualizirana potpora 16 zbog koje se oni lakše vraćaju na tržište rada od osoba koje nisu primile potporu iz EGF-a 17 . Mjere u okviru EGF-a odgovaraju na pojedinačne potrebe i želje korisnika. Sredstvima iz EGF-a uklanjaju se prepreke sudjelovanju i osigurava jednako postupanje prema svim korisnicima 18 , a prioritet su ranjive skupine, kao što su korisnici u nepovoljnom položaju, uključujući mlade i starije nezaposlene osobe i osobe izložene riziku od siromaštva. Potpora iz EGF-a omogućuje ljudima da unaprijede svoje znanje i vještine ili da iskoriste druge prikladne mjere (npr. naknade za mobilnost, doplatak za skrb o djeci ili skrb za starije osobe). 

EGF državama članicama omogućuje da eksperimentiraju s inovativnim aktivnim mjerama na tržištu rada koje možda nisu široko dostupne radnicima koji su proglašeni viškom. Ako su se te inovativne mjere pokazale uspješnima, države članice, kao što su Belgija, Njemačka i Španjolska 19 , naknadno su ih uključile u svoje standardne mjere pomoći.

Djelotvornost EGF-a

Kriterijem djelotvornosti procjenjuje se koliko je EGF bio djelotvoran u postizanju svojeg cilja na razini instrumenta i na razini predmeta. Cilj je EGF-a: i. pokazati solidarnost prema radnicima koji su proglašeni viškom i ii. da u svakom predmetu u okviru EGF-a najveći mogući broj korisnika što je prije moguće pronađe održivo zaposlenje. Rezultati te procjene prikazani su u nastavku.

Zbog proširenog područja primjene, izmijenjenih intervencijskih kriterija, pojednostavnjenih postupaka podnošenja zahtjeva (uklanjanje potrebe za dokazivanjem povezanosti s uzrokom otpuštanja) i kraćih postupovnih rokova za Komisiju i države članice EGF je postao pravedniji, uključiviji i dostupniji. Osim toga, usklađivanje stope sufinanciranja iz EGF-a s onom iz fonda ESF+ (uz zadržavanje minimuma od 60 %) smatralo se poticajnim čimbenikom za podnošenje zahtjeva za financijski doprinos iz EGF-a.

EGF-om se podupiru svi prihvatljivi korisnici na prilagođeniji i intenzivniji način nego što je to slučaj za nacionalne mjere i druge instrumente EU-a. Iznimno se cijeni fleksibilnost EGF-a u smislu prihvatljivosti različitih vrsta mjera. Neke države članice željele bi iskoristiti veći postotak od 35 % za naknade 20 , kao što su naknade za traženje posla, naknade za osposobljavanje, dnevnice i naknade za mobilnost.

Mjerama u okviru EGF-a potiču se nacionalne mjere jer se one uvijek nude kao dopuna nacionalnim mjerama. Nalazi prethodnih evaluacija i povratne informacije korisnika potvrđuju da ponuđena pomoć inače ne bi bila dostupna. To je jasan pokazatelj da mjere u okviru EGF-a nadopunjuju i nadograđuju mjere dostupne na nacionalnoj razini.

Uključenost socijalnih partnera i poduzeća koja otpuštaju radnike pozitivno je utjecala na djelotvornost predmeta u okviru EGF-a jer je pridonijela boljem osmišljavanju i provedbi mjera. Njihovo sudjelovanje u Francuskoj i Španjolskoj u nekim je slučajevima pomoglo korisnicima da brže pronađu nova radna mjesta.

Povratne informacije iz anketa za korisnike pokazuju da se opća informiranost o EGF-u poboljšala u odnosu na prethodna razdoblja, iako još uvijek ima prostora za poboljšanje. Korisnici iz nekoliko predmeta su Komisijino promicanje uporabe EGF-a ocijenili kao korisno. U nekim se državama članicama (posebno u BE, CY, DE, EE, ES, IT, FI, HR, HU, IE, LT, LV, PT, SE) povećala informiranost o EGF-u jer su u provedbi nekih mjera sudjelovale organizacije radnika, provedbena tijela, oblikovatelji politika i socijalni partneri. U drugim državama članicama (posebno FR, CZ, MT, PL, SI, PL, RO, SE) nisu svi relevantni dionici, uključujući korisnike, bili upoznati s EGF-om i njegovim mogućim koristima što može negativno utjecati na njegovu djelotvornost. Ima prostora za poboljšanje komunikacije i informiranosti o EGF-u među radnicima i njihovim predstavničkim organizacijama na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Oko 80 % ispitanika u anketi za korisnike znalo je da su sredstva koja su primili sufinancirana iz EGF-a/EU-a, dok njih 20 % to nije znalo.

Ponovno su utvrđene iste prepreke djelotvornosti EGF-a kao i u prethodnim evaluacijama, a neke od njih su (popis koji nije prioritetan): a) dugotrajan i složen postupak donošenja odluka na razini EU-a (u prosjeku 5,5 mjeseci, što je poboljšanje u usporedbi sa 7,2 mjeseca u razdoblju 2014. – 2020.), b) odgođeni početak provedbe, c) nacionalni upravni postupci u državama članicama, d) problemi u upravljanju predmetima na nacionalnoj/regionalnoj razini i to što države članice nemaju iskustva u korištenju EGF-a, e) problemi povezani s dobi korisnika (npr. starije osobe kojima je potrebno posebno intenzivno osposobljavanje); f) poteškoće u dopiranju do otpuštenih radnika i njihovu aktiviranju (ponekad zbog poteškoća u dobivanju njihovih podataka za kontakt zbog ograničenja zaštite podataka), g) slaba spremnost radnika na mobilnost i promjenu, h) problemi i kašnjenja u osmišljavanju i provedbi mjera u okviru EGF-a, i) nedovoljna informiranost o EGF-u u nekim državama članicama i j) institucijske poteškoće u upravljanju dodatnim sredstvima, uključujući druge instrumente kao što su ESF+, Fond za pravednu tranziciju (FPT), Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF).

Osim ponovnog uključivanja na tržište rada, EGF je imao dugotrajne učinke na opću zapošljivost korisnika, kao što su stjecanje novih vještina i kvalifikacija. Neki od tih učinaka za korisnike su stjecanje digitalnih vještina i ekoloških/zelenih vještina, povećanje njihova samopouzdanja, osjećaj da su bolje kvalificirani za posao i da ih se potiče da ne budu rodno pristrani u odabiru posla i širenje njihovih društvenih mreža sudjelovanjem u mjerama u okviru EGF-a. Ti povoljni ishodi lako su vidljivi u anketi za korisnike za svaki predmet u okviru EGF-a, što omogućuje kvalitativniji pristup evaluaciji djelotvornosti. Nakon uključivanja posebnih zajedničkih pokazatelja i ankete za korisnike za svaki predmet u okviru EGF-a u Uredbu o EGF-u za razdoblje 2021. – 2027. primijećeni su bolji mehanizmi prikupljanja podataka i izvješćivanja. Međutim, budući da utvrđivanje ciljeva specifičnih za pojedini predmet u fazi podnošenja zahtjeva trenutačno nije uvjet, ne može se ocijeniti uspješnost svakog predmeta. Međutim, Komisijin prijedlog da se utvrde ciljevi specifični za pojedine predmete i uključi izvješćivanje prema vrsti zaposlenja nije uključen u konačni sporazum Europskog parlamenta i Vijeća o Uredbi o EGF-u za razdoblje 2021. – 2027 Praćenje djelotvornosti EGF-a općenito se poboljšalo u razdoblju 2021. – 2024.

EGF je sveukupno djelotvoran i ostvario je cilj iskazivanja solidarnosti prema radnicima koji su proglašeni viškom i samozaposlenim osobama koje su prestale obavljati svoju djelatnost zbog restrukturiranja te njihova podupiranja u pronalaženju održivih radnih mjesta ili pokretanju vlastitog posla. Prosječna stopa ponovnog uključivanja radnika koji su proglašeni viškom na tržište rada iznosila je oko 50 % za sedam dovršenih predmeta, što je manje nego u prethodnom programskom razdoblju (60 % za 46 predmeta). Te rezultate treba uzeti u obzir sa zadrškom zbog male veličine uzorka u razdoblju 2021. – 2024. Ta stopa ovisi o posebnostima predmeta, kao i o vanjskim čimbenicima (kao što su stanje na tržištu rada, posebni sektori djelatnosti) i osobnim razlozima korisnika. Dugoročno se stope reintegracije u većini predmeta povećavaju 21 .

Učinkovitost EGF-a

Na temelju kriterija učinkovitosti analizira se u kojoj su mjeri troškovi povezani s provedbom EGF-a opravdani s obzirom na rezultate (analiza troškova i koristi) 22 . To je učinjeno tako što su analizirani resursi upotrijebljeni za postizanje rezultata, kao i postupci donošenja odluka. Također analizira se postoje li neučinkovitosti ili nepotrebna opterećenja na razini predmeta ili instrumenta.

Mjere obuhvaćene EGF-om po definiciji se ne mogu programirati jer su restrukturiranja koja su dovela do otpuštanja neočekivana. Stoga nije moguće unaprijed definirati koliko će se masovnih otpuštanja dogoditi u određenoj godini i koji bi bio profil korisnika. Osim toga, pri izradi nacrta zahtjeva za potporu iz EGF-a teško je procijeniti točan broj osoba koje će se prijaviti za mjere u okviru EGF-a, vrstu i trajanje potrebnih mjera te koliki će se dio planiranog proračuna za paket usluga prilagođenih potrebama potrošiti.

Skraćivanjem postupaka za prihvaćanje pojedinačnih zahtjeva i za Komisiju i za države članice poboljšala se učinkovitost EGF-a. Ukupno vrijeme potrebno za postupke na razini EU-a u razdoblju 2021. – 2024. u prosjeku je iznosilo 5,5 mjeseci 23 , što je smanjenje u odnosu na 7,2 mjeseca u razdoblju 2014. – 2020. Unatoč tome, 16 država članica i dalje smatra da je postupak donošenja odluka na razini EU-a dugotrajan i/ili složen 24 . U nekim se državama članicama 25 dugotrajni postupak smatra jedinom preprekom za podnošenje zahtjeva za potporu iz EGF-a. Takav dugotrajan postupak uzrokuje kašnjenja u provedbi projekta, ali nalazi pokazuju da su u nekim slučajevima postupci na nacionalnoj/regionalnoj razini veća prepreka učinkovitosti.

Na temelju informacija prikupljenih tijekom savjetovanja s dionicima na razini predmeta iznosi dostupni za mjere smatraju se dostatnima. Većina ispitanika u pisanom savjetovanju Komisije smatrala je da se isti rezultati ne bi mogli postići uz manje resursa ili u kraćem vremenskom razdoblju.

Stopa apsorpcije (postotak potrošnje dodijeljene pomoći) ispituje se pri analizi upotrijebljenih sredstava u svakom pojedinom predmetu. Međutim, ne odražava troškovnu učinkovitost na razini predmeta. Osim toga, nema ciljne vrijednosti za pojedini predmet i ne može se smatrati pokazateljem uspješnosti predmeta. Kao i u prethodnim programskim razdobljima, u većini predmeta u okviru EGF-a obično je iskorišten samo dio dodijeljenih sredstava. U razdoblju 2021. – 2024. zabilježen je napredak u stopama apsorpcije sufinanciranja iz EGF-a. Za sedam predmeta iz razdoblja 2021. – 2024. prosječna stopa apsorpcije iznosila je 63 % (za sedam predmeta u okviru EGF-a), što je poboljšanje u odnosu na prethodna razdoblja (prosjek od 55 % za 73 predmeta u razdoblju 2007. – 2013. i prosjek od 59 % za 46 predmeta u razdoblju 2014. – 2020.) 26 , što u određenoj mjeri upućuje na bolju upotrebu dodijeljenih sredstava.

Na razini država članica, nakon usporedbe ukupnog iznosa EGF-a potrošenog po predmetu s brojem korisnika kojima je pružena pomoć, opći je trend da je više korisnika primilo pomoć u predmetima koji su primili više sredstava iz EGF-a. Većem broju korisnika potrebna su veća financijska sredstva. Međutim, to vrijedi kad korisnici trebaju intenzivnije ili složenije i skuplje osposobljavanje. Općenito govoreći, nisu se mogli donijeti smisleni zaključci o troškovnoj učinkovitosti po korisniku jer se sredstva potrošena po predmetu i broj korisnika kojima je pružena pomoć i koji su se zbog toga ponovno uključili na tržište rada znatno razlikuju ovisno o predmetu, sektoru i državi članici. Troškovi uvelike ovise o nacionalnim i regionalnim posebnostima, kao i o prirodi ponuđenih mjera i okolnostima korisnika.

Preraspodjela sredstava među mjerama na temelju potreba koje su se pojavile tijekom razdoblja provedbe i dalje je moguća kao i u prethodnim programskim razdobljima. Međutim, kad je riječ o preraspodjeli iznad 20 %, države članice moraju o tome obavijestiti Komisiju. Do takve je preraspodjele došlo u 22 % predmeta (4 od 18) 27 , a u razdoblju 2014. – 2020. u otprilike 10 % slučajeva (5 od 46).

Usklađenost EGF-a

EGF je usklađen s nacionalnim, regionalnim i lokalnim politikama i nudi dovoljnu fleksibilnost kako bi se dopunile mjere na tržištu rada koje države članice poduzimaju na nacionalnoj razini. U nekim je slučajevima intervencija EGF-a bila dio šireg okvira politike kojem je cilj bio smanjiti posljedice masovnih otpuštanja u određenoj regiji, čime se osigurala usklađenost aktivnosti koje provode drugi regionalni i lokalni dionici te povećala održivost rezultata EGF-a 28 .

Na razini predmeta nisu utvrđena preklapanja s drugim sredstvima EU-a ili nacionalnim sredstvima. Utvrđene su snažne komplementarnosti između EGF-a i fonda ESF+. Konkretno, komplementarnost se osigurava koordinacijom fondova na nacionalnoj razini. Ima prostora za bolje usklađivanje dostupnosti EGF-a i fonda ESF+ jer se neke države članice odlučuju da se mjere prihvatljive za financiranje iz EGF-a financiraju putem fonda ESF+, FPT-a i Mehanizma za oporavak i otpornost jer su ti instrumenti već dostupni i omogućuju veću fleksibilnost za brzu preraspodjelu iznosa.

Novi zahtjev da države članice u svakom zahtjevu za doprinos iz EGF-a objasne kako se ta sredstva koordiniraju na temelju preporuka iz Okvira EU-a za kvalitetu predviđanja promjena i restrukturiranja (QFR), okvira najboljih praksi za predviđanje restrukturiranja poduzeća i njihovo rješavanje, osigurava više dokaza o komplementarnosti EGF-a s nacionalnim mjerama i instrumentima.

Dodana vrijednost EU-a koju stvara EGF

Dodana vrijednost EU-a analizira u kojoj su se mjeri zahvaljujući toj intervenciji EU-a dogodile promjene. To se postiže analizom dodatnih pogodnosti u usporedbi sa scenarijem uz pomoć država članica i učinkom prestanka korištenja EGF-a.

Unatoč ograničenim dokazima prikupljenima tijekom savjetovanja s dionicima, rezultati ove evaluacije upućuju na to da EGF pruža dodanu vrijednost u usporedbi s onim što su države članice mogle same postići nacionalnim mjerama za pomoć radnicima koji su proglašeni viškom. Rezultati pisanih savjetovanja pokazuju da otprilike 70 % ispitanika smatra da EGF ima dodanu vrijednost 29 . Oko 62 % ispitanika u anketi za korisnike ocijenilo je EGF kao koristan u usporedbi s drugim izvorima potpore na nacionalnoj/regionalnoj razini, navodeći da je jedna od pogodnosti potpore iz EGF-a prilagođenost posebnim potrebama korisnika. 

EGF je bio uspješan i njime je ostvarena znatna dodana vrijednost EU-a u razdoblju 2021. – 2024. Kako je potvrđeno u prethodnim evaluacijama EGF-a, to se posebno odnosi na „učinke obujma”, područje primjene (npr. inovativne mjere 30 ), ulogu i učinke postupka 31 , iako se razlikuju među državama članicama i uvelike ovise o nacionalnim strukturama potpore. Dodana vrijednost znatna je za učinke obujma, što znači da se potporom iz EGF-a povećava broj i raznolikost ponuđenih usluga, ali i njihov intenzitet te se nastoji da nitko ne bude zapostavljen.

Budući da se EGF-om u velikoj mjeri dopunjuju drugi instrumenti EU-a (posebno ESF+), on ima dodanu vrijednost EU-a u usporedbi s njihovim područjima primjene i ciljnim skupinama.

Zaključno, uzimajući u obzir ograničenja te evaluacije, EGF, u skladu s postojećim regulatornim okvirom, i dalje stvara dodanu vrijednost EU-a jer učinkovito podupire radnike na koje utječu globalne gospodarske transformacije te je stoga u skladu s općim ciljevima socijalne politike EU-a.

Relevantnost EGF-a

Na temelju evaluacijskih kriterija za relevantnost ocjenjuje se relevantnost EGF-a. Obuhvaća tri ključna aspekta: i. primjerenost i korisnost proširenog područja primjene EGF-a, ii. izmijenjene intervencijske kriterije utvrđene u Uredbi o EGF-u za razdoblje 2021. – 2027. i iii. u kojoj je mjeri EGF zadovoljio potrebe država članica.

Tijekom razdoblja 2021. – 2024. dokazi su pokazali da je prošireno područje primjene relevantno i korisno za njegove ciljeve jer bolje odražava gospodarsku situaciju i čini EGF dostupnijim. Većina dionika s kojima je provedeno savjetovanje složila se i da je postupak podnošenja zahtjeva postao jednostavniji i brži nakon uklanjanja potrebe za dokazivanjem uzroka otpuštanja.

Proširenim područjem primjene i pojednostavnjenim postupkom podnošenja zahtjeva omogućuje se da se EGF-om obuhvate svi radnici koji su proglašeni viškom tijekom velikog restrukturiranja, čime se nastoji nikoga ne zapostaviti. Odluke o sufinanciranju iz EGF-a temelje se na očekivanom učinku otpuštanja (definiranih pragom od 200 radnika koji su proglašeni viškom), a ne na njihovu uzroku. Tom se činjenicom državama članicama omogućuje veća fleksibilnost u usmjeravanju na potrebe radnika koji su proglašeni viškom. Na temelju prikupljenih dokaza to je područje primjene EGF-a učinilo prikladnim za rješavanje svih potreba tržišta rada povezanih s automatizacijom, umjetnom inteligencijom, usporednom digitalnom i zelenom tranzicijom itd. koje se stalno mijenjaju.

Utvrđeno je da su izmijenjeni intervencijski kriteriji prema kojima se prag otpuštanja smanjuje na 200 relevantni i korisni. Nekoliko država članica navelo je da bi manja tržišta rada sada mogla imati koristi od snižavanja minimalnog praga za otpuštanja. Većina dionika smatra da je sniženi prag čimbenik koji bi mogao države članice potaknuti da podnesu zahtjev, dok su prethodni prag za razdoblje 2014. – 2020. smatrali preprekom. Ukupan broj ciljanih radnika općenito je manji od broja otpuštanja jer nije svim otpuštenim radnicima potrebna potpora. Kad je riječ o pragu za otpuštene radnike, u pet zahtjeva (od 18 zaprimljenih u razdoblju 2021. – 2024.), odnosno u njih 27 %, ukupan broj otpuštenih radnika bio je manji od 500, dok je u ostalim (13 predmeta) bio veći od 500. Kad je riječ o broju radnika obuhvaćenih mjerama u okviru EGF-a, u 11 zahtjeva broj ciljanih radnika bio je manji od 500, dok je u 7 zahtjeva bio veći od 500.

Na temelju prethodnih evaluacija EGF-a Uredbom o EGF-u za razdoblje 2021. – 2027. referentno razdoblje za izračun praga od 200 radnika koji su proglašeni viškom izmijenjeno je na četiri mjeseca (za otpuštanja u slučaju poduzeća ili u regionalnom slučaju 32 ) i šest mjeseci 33 (za otpuštanja u sektorskom slučaju). Izvan referentnog razdoblja od četiri ili šest mjeseci više radnika koji su proglašeni viškom i samozaposlenih osoba koje su prestale obavljati djelatnost moglo bi biti prihvatljivi korisnici pod uvjetom da do otpuštanja dođe šest mjeseci prije početka referentnog razdoblja ili između završetka referentnog razdoblja i zadnjeg dana prije datuma završetka Komisijine procjene. Ta se izmjena općenito smatrala korisnom s obzirom na potrebe radnika koji su proglašeni viškom.

Promjena intervencijskih kriterija kako bi se uključila mogućnost pružanja potpore radnicima koji su proglašeni viškom iz nekoliko gospodarskih sektora u regiji uvedena je na temelju povratnih informacija nacionalnih i regionalnih tijela iz prethodne evaluacije, u kojoj se smatralo da je visoki prag prepreka za podnošenje zahtjeva za potporu iz EGF-a. Stoga EGF sada ima fleksibilniji pristup restrukturiranju u kojem sudjeluje više poduzeća. Ta je mogućnost upotrijebljena u jednom sektorskom slučaju koji je obuhvaćao radnike iz dvaju gospodarskih sektora (strojevi i oprema te papir).

Kad je riječ o relevantnosti, u pogledu mjere u kojoj se EGF-om odgovara na potrebe država članica, nalazi ove evaluacije potvrđuju prethodne nalaze evaluacija EGF-a da među svim skupinama dionika postoji opća suglasnost da je EGF dovoljno prilagođen posebnim potrebama relevantnih ciljnih skupina. Razgovori provedeni na razini EU-a upućuju i na to da paketi mjera koje osmišljavaju države članice postaju sve bolji u svakom sljedećem programskom razdoblju, pri čemu se navodi da se mjerama u okviru EGF-a sve više uzima u obzir socioekonomski kontekst. Zbog toga su potrebe tih radnika uzete u obzir na sveobuhvatniji način, primjerice pružanjem dodatne potpore za skrb o djeci i naknade tijekom postupka prekvalifikacije (u Španjolskoj)

Kao i u prethodnim programskim razdobljima, Uredbom o EGF-u 34 omogućuje se određeni stupanj fleksibilnosti u preraspodjeli sredstava među mjerama na temelju potreba koje se mogu pojaviti tijekom razdoblja provedbe, pod uvjetom da se ne premaši ukupni proračun fonda.

Može se zaključiti da evaluacija pokazuje visok stupanj relevantnosti financiranja iz EGF-a u razdoblju 2021. – 2024. Dokazi pokazuju i da su prošireno područje primjene i izmijenjeni intervencijski kriteriji relevantni, bolje odražavaju gospodarske okolnosti i čine EGF dostupnijim.

Kad je riječ o budućim potrebama 35 , uzimajući u obzir podatke o vodećim trendovima u načinu na koji ljudi rade i uče, izazove usporedne digitalne i zelene tranzicije, učinke umjetne inteligencije u kombinaciji sa smanjenjem i starenjem stanovništva EU-a te geopolitičko okruženje, čini se da podaci ukazuju da postoji hitna potreba za novim vještinama. Ulaganjem u prekvalifikaciju i usavršavanje radnika, osobito onih ranjivih, npr. u proizvodnom ili automobilskom sektoru, mogao bi se poduprijeti proces transformacije tih sektora ili bi se u nekim slučajevima mogao spriječiti budući gubitak radnih mjesta. Ako se restrukturiranje ne može spriječiti, radnici koji su već prekvalificirani imali bi vještine potrebne za brzo pronalaženje novog posla i tako bi izbjegli nezaposlenost.

Stečena iskustva

Savjetovanja s dionicima upućuju na nekoliko ključnih iskustava stečenih na razini država članica i EU-a kojima se poboljšala djelotvornost, učinkovitost i relevantnost EGF-a.

Na razini država članica stečeno je nekoliko ključnih iskustava:

·države članice s prethodnim iskustvom u predmetima u okviru EGF-a mogu ubrzati postupak podnošenja zahtjeva tako da pripreme potpunije zahtjeve, što dovodi do ekonomije razmjera zahvaljujući iskustvu stečenom u postupku podnošenja zahtjeva. Međutim, dugotrajan postupak i dalje predstavlja prepreku za neke države članice,

·korištenje pomoći iz EGF-a potiče razvoj općeg mehanizma provedbe pomoći za restrukturiranje u državama članicama koje nemaju puno iskustva u rješavanju izazova uzrokovanih masovnim otpuštanjima,

·rani početak nacionalnih postupaka omogućuje ranu intervenciju,

·mjere na tržištu rada treba osmisliti tako da uključuju potporu prilagođenu potrebama korisnika,

·važna je fizička blizina i da je potpora lako dostupna korisnicima. U mnogim je predmetima potpora iz EGF-a pozitivno utjecala na način na koji se upravlja aktivnim mjerama na tržištu rada na nacionalnoj razini i na partnerstva na kojima se one temelje,

·treba poboljšati komunikacijske aktivnosti. To se može postići tako da se objasni koje se mjere i aktivnosti mogu poduprijeti iz EGF-a i na koji način i to komunikacijom prilagođenom različitim dionicima (korisnicima, poduzećima i pružateljima osposobljavanja) i nacionalnim tijelima koja sudjeluju u provedbi EGF-a. Države članice trebale bi aktivno komunicirati i informirati javnost o EGF-u, osobito korisnike, jer se to ne provodi sustavno ili u istoj mjeri u svim državama članicama EU-a.

I na razini EU-a stečeno je nekoliko ključnih iskustava: 

·EGF je postao pristupačniji zahvaljujući proširenju područja primjene kako bi se obuhvatila otpuštanja u slučaju velikih restrukturiranja, bez obzira na uzrok,

·EGF je postao pristupačniji zahvaljujući bržoj i jednostavnijoj mobilizaciji EGF-a zbog jednostavnijeg postupka podnošenja zahtjeva, uz manje dokaza i kraće rokove. Međutim, trajanje postupka i dalje se smatra predugim i previše složenim. Još bržim postupkom odlučivanja poboljšala bi se dostupnost EGF-a i njegova primjena.

Novi zahtjevi za izvješćivanje poboljšavaju praćenje djelotvornosti fonda. Daljnje poboljšanje mjerenja i praćenja učinkovitosti EGF-a bilo bi moguće ako bi države članice utvrdile ciljeve specifične za pojedine predmete. Međutim, neke države članice smatraju da i postojeći zahtjevi za praćenje i izvješćivanje predstavljaju preveliko opterećenje.

Prijedlog Komisije o izmjeni Uredbe o EGF-u za razdoblje 2021. – 2027.

Komisija je 1. travnja 2025. predložila izmjenu Uredbe o EGF-u 36 . Komisija predlaže proširenje područja primjene kako bi se obuhvatili i radnici kojima prijeti neposredan gubitak radnih mjesta u poduzećima koja su u postupku restrukturiranja. Iz EGF-a bi se pružila potpora radnicima u stjecanju vještina koje su im potrebne da prijeđu na drugu funkciju ili promijene posao. Brzom mobilizacijom potpore prije kolektivnog otpuštanja i gubitka radnih mjesta EGF će spriječiti veće poremećaje i osigurati lakši prijelaz s jednog radnog mjesta na drugo. Poduzeća će morati sufinancirati dio pomoći koja se pruža radnicima.

Iako nisu dio početnog opsega evaluacije i temelje se na ograničenim rezultatima, neka se iskustva iz evaluacije mogu iskoristiti za prijedlog izmjene Uredbe. Na temelju nalaza ove evaluacije Komisija predlaže pojednostavnjenje i ubrzavanje postupaka za mobilizaciju potpore iz EGF-a kako bi se osiguralo da je ona brzo dostupna tamo gdje je najpotrebnija.

Prema postojećim pravilima Europski parlament i Vijeće moraju preispitati i odobriti svaki zahtjev za potporu u okviru EGF-a. U skladu s prijedlogom oni bi umjesto toga imali mogućnost jednom godišnje odobriti proračun EGF-a, a Komisija bi dodjeljivala financijska sredstva državama članicama na temelju njihovih zahtjeva.

Osim bržeg postupka mobilizacije na razini EU-a, Komisija predlaže kraće rokove i za države članice i za Komisiju pri obradi zahtjeva za pomoć. Time bi se ukupni vremenski okvir za odobrenje predmeta skratio s 21 na 11 tjedana te bi se tako uzeo u obzir taj aspekt nalaza evaluacije.

U Europskom parlamentu i Vijeću u tijeku su rasprave o prijedlogu.

(1)

1 Uredba (EZ) br. 1927/2006, SL L 406, 30.12.2006., str. 1. .

(2)

  Uredba (EZ) br. 546/2009, SL L 167, 29.6.2009., str. 26 .

(3)

  Uredba (EU) br. 1309/2013, SL L 347, 20.12.2013., str. 855. , („Uredba o EGF-u”).

(4)

U razdoblju 2007. – 2009. i 2012. – 2013. stopa sufinanciranja EGF-a iznosila je 50 %, a u razdoblju 2009. – 2011. i 2014. – 2020. povećala se na 60 % (vidjeti Prilog 6. pratećem radnom dokumentu službi Komisije).

(5)

Vidjeti Komunikaciju „Proračun EU-a za provedbu europskog plana oporavka”, 27.5.2020.

(6)

Uredba Vijeća (EU) 2020/672 od 19. svibnja 2020., SL L 159, 20.5.2020., str. 1.

(7)

  Uredba (EU) 2021/691, SL L 153, 3.5.2021., str. 48.

(8)

Promjene su uvedene uglavnom na temelju procjene učinka priložene Prijedlogu uredbe o EGF-u za razdoblje 2021. – 2027. , ex post evaluacije EGF-a za razdoblje 2014. – 2020. i prethodnih evaluacija EGF-a te izvješća o EGF-u, kao što su ex post evaluacija EGF-a 2007. – 2013. , tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 7 (2013) o EGF-u , procjena provedbe EGF-a 2007. – 2014. koju je proveo Europski parlament .

(9)

Stopa sufinanciranja iz EGF-a usklađena je s najvišom stopom sufinanciranja iz ESF-a plus u predmetnoj državi članici, pri čemu je minimum 60 %.

(10)

  COM(2025) 140

(11)

Rezultati prvih sedam predmeta u okviru EGF-a bili su dostupni tek u drugoj polovini 2024.

(12)

 ERM je najsveobuhvatniji izvor podataka u kojem se bilježe sve najave otpuštanja u određenoj godini. Najave restrukturiranja bilježe se u ERM-u na temelju pregleda glavnih medijskih izvora u svakoj državi članici. Europski centar za praćenje restrukturiranja | Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta

(13)

 U EU-u je 2024. zabilježeno 309 restrukturiranja s 200 ili više otpuštenih radnika, dok ih je 2023. bilo 205.

(14)

  Europski centar za praćenje restrukturiranja | Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta . Na primjer, ERM je 2024. zabilježio da je u EU-27 u sektoru proizvodnje automobila otpušteno 39 706 radnika, a u istom je sektoru otvoreno samo 5727 radnih mjesta (uključujući sektore NACE-a: C27.1., 29.1., 29.2., 29.3., 30.3., 30.9., 74.9.).

(15)

U skladu s člankom 22. stavkom 2. Uredbe o EGF-u.

(16)

Prema sedam anketa korisnika EGF-a 62 % ispitanika (ukupno 645 odgovora) složilo se da je EGF prilagođen njihovim potrebama.

(17)

 Studija kojom se podupire ex post evaluacija Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.), str. 13, https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/ceb95383-a24f-11eb-b85c-01aa75ed71a1.

(18)

U Španjolskoj se posebna pozornost posvećuje i pristupačnosti na svim mjestima povezanima s provedbom projektnih aktivnosti (informativne aktivnosti itd.) kako bi se omogućilo ravnopravno sudjelovanje osoba s invaliditetom. U Belgiji se provode mjere u okviru kojih se nude financijski poticaji svakom poslodavcu iz sektora socijalne ekonomije koji će zaposliti radnika u dobi od 50 ili više godina. Još jedan primjer iz Belgije jest da se za osobe izložene riziku od siromaštva prikupljaju i objedinjuju informacije o poreznim učincima promjene statusa iz radnika u nezaposlenu osobu, ali i o sprečavanju prezaduženosti. Belgija i Španjolska pokušavaju prevladati rodne stereotipe davanjem financijskih poticaja ženama koje sudjeluju u programima osposobljavanja ili rade na poslovima koje obično obavljaju muškarci.

(19)

U Belgiji, Danskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji i Španjolskoj. U Belgiji su u Flandriji tako, među ostalim, organizirani sajmovi poslova kako bi se radnicima koji su proglašeni viškom pomoglo da pronađu novi posao, a u Valoniji su korisnici dobili poticaje za sudjelovanje u programima digitalnog osposobljavanja. U Njemačkoj su također korisnici koji su završili program digitalnog osposobljavanja dobili tablet. U Španjolskoj su predmeti u okviru EGF-a korišteni kao referentna točka u osmišljavanju drugih projekata za posredovanje u zapošljavanju tražitelja zaposlenja i lokalnih inicijativa za zapošljavanje.

(20)

Kao i u razdoblju 2014. – 2020., sufinanciranje naknada i dalje je ograničeno na 35 % ukupnog paketa mjera prilagođenih potrebama kako bi se pružila proporcionalna pomoć i u skladu s nalazima revizije EGF-a za razdoblje 2007. – 2013. ( ECA (2013.), str. 28. ). Takve se naknade mogu sufinancirati samo ako su uvjetovane aktivnim sudjelovanjem u mjerama u okviru EGF-a.

(21)

 Povratne informacije za svih sedam predmeta u okviru EGF-a iz 2021. u kojima su anketirani korisnici pokazale su da se dugoročna reintegracija na tržište rada poboljšala u odnosu na kratkoročnu nakon sudjelovanja u zadnjoj mjeri u okviru EGF-a. Isti je nalaz utvrđen i u prethodnoj evaluaciji EGF-a.

(22)

U okviru procjene troškovne učinkovitosti EGF-a uzima se u obzir u kojoj su mjeri troškovi proporcionalni rezultatima (definirani kao broj korisnika kojima je pružena pomoć, broj korisnika koji su ponovno uključeni na tržište rada, postotak korisnika u obrazovanju ili osposobljavanju i onih koji su stekli kvalifikaciju i dugotrajni učinci na opću zapošljivost korisnika) te jesu li se mogli postići uz manje resursa (stopa apsorpcije) i/ili u kraćem vremenskom razdoblju. Kad je riječ o analizi vremenskog aspekta analizirani su sljedeći elementi: vrijeme i trajanje podnošenja zahtjeva, vremenski okvir i trajanje mjera ponovnog zapošljavanja.

(23)

Od datuma podnošenja zahtjeva do datuma plaćanja.

(24)

AT, CY, CZ, DE, FI, HR, HU, IE, IT, LT, LU, MT, PL, PT, SE, SI (prema pisanoj anketi koju je Komisija provela u studenom 2024. za države članice koje nisu podnijele zahtjev za doprinos iz EGF-a u razdoblju 2021. – 2024.).

(25)

AT, CY, FI, HR.

(26)

  Ex post evaluacija EGF-a za razdoblje 2014. – 2020., SWD(2021) 381/13.12.2021, str. 37.

(27)

Italija je zatražila nekoliko preraspodjela proračunskih sredstava za predmete EGF/2021/002 IT/Air Italy i EGF/2021/003 IT/Porto Canale. Kad je riječ o društvu Air Italy, proširene su dvije mjere kako bi se povećao povrat troškova mobilnosti te doprinosi za troškove smještaja i putovanja tijekom osposobljavanja. Osim toga, linije za tehničku pomoć prilagođene su kako bi se iznos koji nije potrošen za pripremne mjere mogao iskoristiti za dopunu aktivnosti upravljanja i kontrole. Kad je riječ o predmetu Porto Canale, zatražena je preraspodjela proračunskih sredstava kako bi se ponudila veća potpora za osposobljavanje. Za predmet EGF/2021/006 ES/Cataluña automotive dodana je dodatna mjera: poticaj za sudjelovanje koji se nudi radnicima kako bi ih se potaknulo na sudjelovanje. Sredstva za tu mjeru dolaze iz poticaja za ponovno zapošljavanje. Za predmet EGF/2022/003 ES/Alu Ibérica zatražena je preraspodjela kako bi se ponudila dodatna pomoć pri traženju posla i tečajevi osposobljavanja.

(28)

 Ex post evaluacija EGF-a za razdoblje 2014. – 2020., SWD(2021) 381/13.12.2021., str. 43.

(29)

Pisane ankete dionika iz svih država članica provedene su u razdoblju od listopada do prosinca 2024.

(30)

U Belgiji, Danskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji i Španjolskoj. U Njemačkoj su tijekom jednodnevnog obilaska autobusom bivši radnici iz Valloureca (EGF/2023/003 DE/Vallourec) posjetili poduzeća koja potencijalno zapošljavaju i razgovarali s njihovim djelatnicima. U Njemačkoj su također korisnici koji su završili program digitalnog osposobljavanja dobili tablet. U Belgiji je u Flandriji (EGF/2024/002 BE/Limburg machinery and paper) organiziran sajam poslova, dok su u Valoniji korisnicima dani poticaji za sudjelovanje u programima digitalnog osposobljavanja.

(31)

 Ex post evaluacija EGF-a za razdoblje 2014. – 2020., SWD(2021) 381/13.12.2021, str. 46. – 47.

(32)

Sektorski slučaj nedavno je uveden za razdoblje 2021.– 2027. za najmanje 200 otpuštenih radnika (ili samozaposlenih osoba koje su prestale obavljati djelatnost) tijekom referentnog razdoblja od 4 mjeseca u poduzećima, posebno malim i srednjim poduzećima koja pripadaju istim ili različitim gospodarskim sektorima definiranim na razini na razini NACE Revizija 2 u istoj regiji definiranoj na razini NUTS 2.

(33)

Referentno razdoblje za izračun praga od 500 otpuštanja u regionalnim slučajevima bilo je devet mjeseci u razdoblju 2014. – 2020.

(34)

Vidjeti članak 17. stavak 5. Uredbe (EU) 2021/691.

(35)

  ESPAS-Global-Trends-to-2040-Choosing-Europes-Future-EN.pdf

(36)

  COM(2025) 140