European flag

Službeni list
Europske unije

HR

Serija L


2024/3014

16.12.2024

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2024/3014

оd 13. prosinca 2024.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz kabela od optičkih vlakana podrijetlom iz Indije

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 9. stavak 4.,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.1   Pokretanje postupka

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 16. studenog 2023. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom kabela od optičkih vlakana podrijetlom iz Indije („predmetna zemlja”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju pritužbe koju je 3. listopada 2023. podnio Europacable („podnositelj pritužbe”). Pritužba je podnesena u ime Unijine industrije kabela od optičkih vlakana u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su dostatna osnova za pokretanje ispitnog postupka.

1.2   Evidentiranje

(3)

Kako je utvrđeno u uvodnim izjavama 3. i 4. Provedbene uredbe Komisije o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz kabela od optičkih vlakana podrijetlom iz Indije (3) („privremena uredba”), nije uvedena obveza evidentiranja uvoza predmetnog proizvoda. Nijedna strana nije iznijela primjedbe na tu točku.

1.3   Privremene mjere

(4)

U skladu s člankom 19.a osnovne uredbe Komisija je 14. lipnja 2024. stranama dostavila sažetak predloženih pristojbi i pojedinosti o izračunu dampinških marži i marži dostatnih za uklanjanje štete nanesene industriji Unije. Zainteresirane strane pozvane su da u roku od tri radna dana dostave primjedbe na točnost izračuna. Primjedbe su primljene od grupe MP Birla („grupa Birla”) (4).

(5)

Nakon objave sažetka predloženih pristojbi spomenutog u uvodnoj izjavi 4. grupa STL tvrdila je da je dokument prethodne objave nepotpun jer Komisija nije dostavila detaljna objašnjenja o odbijanju eliminacije dobiti prenesene unutar grupe. U toj fazi postupka Komisija je uzela u obzir samo primjedbe u vezi s administrativnim pogreškama u izračunu dampinga. Tvrdnja grupe STL nije se odnosila na te administrativne pogreške. Nadalje, Komisija je dala detaljna objašnjenja o odbijanju tvrdnje o eliminaciji dobiti unutar grupe u uvodnoj izjavi 74. privremene uredbe. Stoga Komisija smatra da su u dokumentu prethodne objave i privremenoj objavi navedene potpune informacije propisane u članku 19.a osnovne uredbe na temelju kojih je društvo moglo podnijeti primjedbe o privremenoj objavi.

(6)

Komisija je 12. srpnja 2024. privremenom uredbom uvela privremene antidampinške pristojbe na uvoz kabela od optičkih vlakana podrijetlom iz Indije.

1.4   Daljnji postupak

(7)

Nakon objave osnovnih činjenica i razmatranja na temelju kojih su uvedene privremene antidampinške mjere („privremena objava”) podnositelj pritužbe i proizvođači izvoznici grupa Birla, grupa STL (5), društva APAR, Aberdare Technologies Private Limited („Aberdare”) i Finolex Cables Limited („Finolex”) te vlada Indije dostavili su u roku iz članka 2. stavka 1. privremene uredbe podneske u kojima su iznijeli svoja stajališta.

(8)

Stranama koje su to zatražile omogućeno je da budu saslušane. Održana su saslušanja s grupama STL i Birla.

(9)

Nakon privremene objave Komisija je nastavila prikupljati i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Pri donošenju konačnih nalaza Komisija je razmotrila primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane i prema potrebi revidirala svoje privremene zaključke.

(10)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 81. privremene uredbe, Komisija je dodatno ispitala izvoznu prodaju koju grupa STL obavlja preko svojeg drugog povezanog društva kako bi utvrdila izračunanu izvoznu cijenu u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe.

(11)

U tu svrhu Komisija je u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavila posjet radi provjere u poslovnim prostorima društva Metallurgica Bresciana (Dello, Italija) kako bi provjerila dostavljene podatke.

(12)

Komisija je obavijestila sve zainteresirane strane o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih namjerava uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz kabela od optičkih vlakana podrijetlom iz Indije („konačna objava”). Svim je strankama odobren rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na konačnu objavu.

(13)

Nakon konačne objave primjedbe su dostavile dvije grupe proizvođača izvoznika, tj. grupa Birla i grupa STL.

(14)

Stranama koje su to zatražile omogućeno je da budu saslušane. Održana su saslušanja s grupama Birla i STL.

(15)

Komisija je 30. listopada 2024. dostavila dodatnu objavu za primjedbe koje je primila od vlade Indije nakon privremene objave, a koje nisu bile razmotrene u konačnoj objavi. Nisu dostavljene daljnje primjedbe na dodatnu objavu.

1.5   Tvrdnje o pokretanju postupka

(16)

Budući da nije bilo primjedbi na pokretanje ispitnog postupka nakon uvođenja privremenih mjera, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 7. do 39. privremene uredbe.

1.6   Odabir uzorka

(17)

Budući da nije bilo primjedbi o odabiru uzorka proizvođača Unije, uvoznika i proizvođača izvoznika iz Indije, Komisija je potvrdila svoje nalaze i zaključke iz uvodnih izjava od 40. do 46. privremene uredbe.

1.7   Razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje

(18)

Budući da nije bilo primjedbi o razdoblju ispitnog postupka i razmatranom razdoblju, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodne izjave 50. privremene uredbe.

2.   PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

(19)

Nakon privremene objave Europacable je ponovio svoje neslaganje s tvrdnjom indijskih proizvođača izvoznika da bi optička vlakna „koja nisu pojedinačno oplaštena” trebalo isključiti iz opsega proizvoda. Komisiji je skrenuo pozornost na rizik od pogrešnog deklariranja uvoza pod netočnom oznakom KN i od nje zatražio da o tom potencijalnom riziku obavijesti carinska tijela EU-a. Komisija je primila na znanje tu primjedbu.

(20)

Budući da nije bilo drugih primjedbi o proizvodu iz ispitnog postupka, predmetnom proizvodu, istovjetnom proizvodu i opsegu proizvoda, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 51. do 61. privremene uredbe.

3.   DAMPING

(21)

Nakon privremene objave Komisija je primila pisane primjedbe od indijskih vlasti, dviju grupa proizvođača izvoznika u uzorku (grupa Birla i grupa STL), tri proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak te od podnositelja pritužbe.

3.1   Uobičajena vrijednost

(22)

Nakon privremene objave grupa Birla dostavila je četiri primjedbe na izračun uobičajene vrijednosti, posebno u vezi s određenim elementima koji su relevantni za utvrđivanje troškova prodaje, općih i administrativnih troškova za istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka. Komisija je prihvatila jednu primjedbu za koju je utvrđeno da je opravdana, a ostale tri tvrdnje je odbacila. U vezi s primjedbama koje su odbačene Komisija je napomenula da su same primjedbe i s njima povezana analiza i obrazloženje povjerljive prirode. Detaljna objašnjenja su grupi Birla dostavljena samo u posebnoj objavi.

(23)

Nakon privremene objave grupa STL i vlada Indije ponovile su tvrdnju opisanu u uvodnoj izjavi 74. privremene uredbe da trošak proizvodnje kabela od optičkih vlakana ne bi trebao uključivati dobit prenesenu između povezanih strana ili između poslovnih jedinica koje proizvode poluproizvode (kao što su pripremci stakla i/ili optičkih vlakana) koji se koriste u proizvodnji kabela od optičkih vlakana. Međutim, ni grupa STL ni vlada Indije nisu dostavile nikakve nove elemente u usporedbi s onim što je već izneseno tijekom posjeta radi provjere. Stoga je Komisija ostala pri svojim privremenim zaključcima i odbacila tu tvrdnju.

(24)

Nakon konačne objave grupa Birla iznijela je dvije primjedbe o izračunu uobičajene vrijednosti, točnije o tretiranju određenih financijskih rashoda i izvora troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti pri izračunu uobičajene vrijednosti. Komisija je odbacila obje tvrdnje. Komisija je nadalje napomenula da su same primjedbe i s njima povezana analiza i obrazloženje povjerljive prirode. Grupi Birla dostavljena su detaljna objašnjenja.

(25)

Nakon konačne objave grupa STL ponovila je svoju tvrdnju da bi Komisija trebala uzeti u obzir eliminaciju dobiti između poslovnih jedinica u skladu s računovodstvenim evidencijama društava, tj. indijskim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima i MSFI-jem. Nadalje, grupa STL tvrdila je da dobit koja je eliminirana unutar društva nisu troškovi povezani s proizvodnjom i prodajom predmetnog proizvoda u smislu članka 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu i članka 2. stavka 5. osnovne uredbe. Grupa STL nadalje je tvrdila da Komisija nije objasnila zašto je koristila podatke poslovnih jedinica umjesto konsolidiranih financijskih izvještaja dvaju društava koja čine grupu STL. Naposljetku, grupa STL tvrdila je da time što je odbacila konsolidirane izvještaje Komisija nije uzela u obzir sve dostupne dokaze o pravilnoj alokaciji troškova u skladu s člankom 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu i člankom 2. stavkom 5. osnovne uredbe.

(26)

Za izračun dampinške marže troškovi proizvodnje utvrđuju se po vrstama proizvoda, tj. PCN-ovima, jednako kao i za iznose dampinga koji se zatim koriste za izračun dampinških marži. U internim računovodstvenim evidencijama društava (STL i STCS) evidentirani su na razini „broja materijala”, koji se može povezati s PCN-om utvrđenim u ovom ispitnom postupku. Na temelju konsolidiranih izvještaja društava nije bilo moguće utvrditi trošak proizvodnje po PCN-u te se stoga nisu mogli koristiti.

(27)

Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 74. privremene uredbe, Komisija je koristila troškove proizvodnje koje su društva knjižila i prijavila u svojem računovodstvenom sustavu i koje je Komisija provjerila. Ti knjiženi troškovi poslovnih jedinica točno su odražavali troškove u vezi s poluproizvodima korištenima u proizvodnji kabela od optičkih vlakana. Tijekom posjeta radi provjere Komisija je od društava zatražila da dostave detaljna objašnjenja o dobiti prenesenoj između poslovnih jedinica. Komisija je napomenula da je grupa STL dostavila različite procjene nominalne dobiti poslovnih jedinica, bez pružanja bilo kakvih temeljnih dokaza te nije utvrdila vezu između konsolidirane dobiti (izračunane na temelju eliminacije dobiti između poslovnih jedinica) i troška proizvodnje kabela od optičkih vlakana na razini broja materijala.

(28)

Osim toga, u vezi s tvrdnjom da nije uzela u obzir sve dostupne dokaze o pravilnoj alokaciji troškova Komisija je napomenula da se u članku 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu i članku 2. stavku 5. osnovne uredbe ne spominje tretiranje dobiti unutar društva. U tim je člancima utvrđeno da se troškovi uobičajeno izračunavaju na temelju poslovnih knjiga stranke nad kojom se provodi ispitni postupak. To nije sporno u ovom ispitnom postupku jer je Komisija troškove kabela od optičkih vlakana društava utvrdila na temelju njihovih evidencija. Nadalje, u tim je člancima utvrđena metodologija koja se primjenjuje ako se u poslovnim knjigama društva ne odražavaju na prihvatljiv način troškovi povezani s proizvodom i prodajom proizvoda iz ispitnog postupka, a posebice da se u slučaju da ne postoji primjerena metoda prednost daje alokaciji troškova na temelju prometa. Ni to nije sporno u ovom ispitnom postupku jer je društvo troškove povezane s predmetnim proizvodom knjižilo po poslovnoj jedinici te stoga nije bila potrebna alokacija troškova. Naposljetku, u tim je člancima propisano tretiranje troškova tijekom faze pokretanja poslovanja, što u ovom predmetu nije sporno.

(29)

Komisija smatra da su svi raspoloživi dokazi pravilno ocijenjeni i upotrijebljeni za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Utvrđeno je da su dokazi pouzdani i primjereni. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(30)

Jedno povezano društvo (STL) unutar grupe STL primilo je tantijeme i naknadu za troškove sjedišta od drugog povezanog društva unutar iste grupe (STCS). U privremenoj fazi Komisija pri izračunu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova prodaje kabela od optičkih vlakana društva STL nije uzela u obzir prihode od tantijema i naknade za troškove sjedišta koje je platilo društvo STCS. Grupa STL i vlada Indije tvrdile su da na temelju toga Komisija radi dosljednosti pri izračunu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova STCS-a također ne bi trebala uzeti u obzir rashode STCS-a povezane s plaćanjem tih tantijema i naknada za troškove sjedišta.

(31)

Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. Plaćene tantijeme i naknade za troškove sjedišta očito su se odnosile na proizvodnju ili prodaju kabela od optičkih vlakana i stoga se ti rashodi moraju uključiti u ukupni iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova povezanih s prodajom kabela od optičkih vlakana. Za društvo STL tantijeme i naknade za troškove sjedišta koje je platio STCS smatraju se prihodima. Posebice, prihodi od prodaje tantijema ne odnose se stvarno na proizvodnju i prodaju istovjetnog proizvoda od strane izvoznika ili proizvođača nad kojim se provodi ispitni postupak u smislu članka 2. stavka 6. osnovne uredbe. Drugim riječima, prihodi od prava intelektualnog vlasništva nisu „stvarno povezani s proizvodnjom i prodajom određenog proizvoda koji se razmatra” u smislu presude Općeg suda u predmetu Sveza (6). Ti su prihodi povezani s onim što su sa stajališta ovog postupka u biti pomoćne djelatnosti. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(32)

Nakon konačne objave grupa STL tvrdila je da je Komisija primijenila dvostruke standarde time što je tantijeme i naknade za troškove sjedišta koje plaća STCS tretirala kao rashode te ih stoga uključila u izračun troškova prodaje, općih i administrativnih troškova za STCS, dok je u izračunu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova za STL isključila odgovarajuće prihode STL-a. Grupa STL ponovila je da bi rashode za tantijeme i naknade za troškove sjedišta odnosno prihode od njih za oba društva trebalo ili isključiti ili uključiti u izračun troškova prodaje, općih i administrativnih troškova tih društava.

(33)

Komisija pojašnjava da su rashodi povezani s prodajom proizvoda koje je proizvelo društvo i administrativni troškovi uključeni u izračun troškova prodaje, općih i administrativnih troškova društva. Međutim, prihodi ostvareni prodajom proizvoda ili usluga su prihodi i po definiciji nisu troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi. Stoga je za izračun troškova prodaje, općih i administrativnih troškova za STCS Komisija morala uključiti rashode plaćene u vezi s tantijemama i naknadama za troškove sjedišta za kabele od optičkih vlakana jer su bili povezani s prodajom kabela od optičkih vlakana. Isto tako, za izračun troškova prodaje, općih i administrativnih troškova za STL uzeti su u obzir rashodi povezani s prodajom kabela od optičkih vlakana te nije postojala činjenična osnova za oduzimanje prihoda od prodaje tantijema i naknada za troškove sjedišta od troškova prodaje, općih i administrativnih troškova kabela od optičkih vlakana jer nisu bili povezani s prodajom kabela od optičkih vlakana. Nadalje, grupa STL nije povezala te prihode s troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima STL-a koji su korišteni u izračunu za to društvo, a koje su mogli poravnati. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(34)

Budući da nije bilo drugih primjedbi o određivanju uobičajene vrijednosti, potvrđuju se uvodne izjave od 62. do 75. privremene uredbe.

3.2   Izvozna cijena

(35)

Nakon privremene objave Komisija je provela ispitni postupak u povezanom društvu grupe STL, društvu Metallurgica Bresciana, koje je uvozilo kabele od optičkih vlakana iz Indije. Grupa STL tvrdila je da je društvo Metallurgica Bresciana taj uvoz upotrebljavalo za proizvodnju drugih proizvoda. Međutim, provjerom na terenu utvrđeno je da je dodana vrijednost koju donosi društvo kći minimalna te se stoga ta prodaja smatra preprodajom kabela od optičkih vlakana iz Indije. Grupa STL nadalje je objasnila da su te nabave služile kao dopuna prodajnoj ponudi društva Metallurgica Bresciana. Na temelju toga Komisija je zaključila da je u odnosu na te transakcije društvo Metallurgica Bresciana, iako je proizvođač kabela od optičkih vlakana, djelovalo kao povezani uvoznik/trgovac. Stoga je Komisija, kako je opisano u uvodnoj izjavi 80. privremene uredbe u odnosu na druge povezane uvoznike/trgovce, na te transakcije primijenila članak 2. stavak 9. osnovne uredbe.

(36)

Grupa STL i vlada Indije ponovile su tvrdnju iz uvodne izjave 78. privremene uredbe da bi Komisija povezano društvo STL France trebala tretirati kao podružnicu koja upravlja skladištem, a ne kao povezanog uvoznika. U tom pogledu nisu dostavljeni nikakvi dodatni dokazi.

(37)

Stoga je Komisija ostala pri svojem stajalištu da je društvo STL France djelovalo kao povezani uvoznik te je stoga izvoznu cijenu trebalo izračunati u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe.

(38)

Nakon konačne objave grupa STL tvrdila je da je Komisija trebala provesti fizičku inspekciju društva STL France te da je propustila „ključne vizualne elemente” tog subjekta na temelju kojih bi Komisija mogla utvrditi da STL France „nalikuje trgovcu”, a ne uvozniku. Grupa STL tvrdila je da bi, ako se društvo smatra trgovcem, trebalo primijeniti dobit od 10 % na temelju dobiti „trgovaca u Kini ili Hong Kongu”, koja je korištena u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom i. osnovne uredbe u ispitnom postupku u vezi s kabelima od optičkih vlakana pokrenutom protiv Kine. Osim toga, grupa STL tvrdila je da se prema društvu STL France postupalo na diskriminirajući način s obzirom na to da je Komisija „provela inspekciju” društva Metallurgica Bresciana u njegovim poslovnim prostorima u Italiji. Grupa STL je u svojim povjerljivim primjedbama na konačnu objavu uputila na dokaz prikupljen tijekom posjeta STL-a radi provjere na licu mjesta.

(39)

Prvo, Komisija je napomenula da je grupa STL dostavila proturječne informacije o ulozi društva STL France. Iako je prvotno tvrdila da je STL France skladište, grupa STL je nakon konačne objave bez dodatnih objašnjenja počela tvrditi da je društvo STL France trgovac, a ne uvoznik.

(40)

Komisija je pojasnila da u kontekstu ispitnog postupka trgovinske zaštite ne provodi fizičke inspekcije u poslovnim prostorima društava, već, kako je navedeno u članku 16. osnovne uredbe, „ide u posjete kako bi pregledala evidencije uvoznika, izvoznika, trgovaca, zastupnika, trgovinskih udruženja i organizacija, kako bi provjerila dostavljene podatke o dampingu i šteti”. Drugim riječima, obavlja posjete radi provjere na licu mjesta kako bi utvrdila jesu li podaci navedeni u odgovoru na upitnik pouzdani, tj. cilj provjere na licu mjesta je uskladiti dostavljeni odgovor na upitnik s računovodstvenom evidencijom društva i detaljnim računovodstvenim dokumentima dostupnima u poslovnim prostorima društava.

(41)

Komisija je provela posjet radi provjere na licu mjesta u poslovnim prostorima društva Metallurgica Bresciana u Italiji jer se informacije nisu mogle provjeriti tijekom posjeta radi provjere obavljenog u poslovnim prostorima grupe STL u Indiji. S druge strane, Komisija je mogla provjeriti informacije koje je dostavilo društvo STL France tijekom provjere na licu mjesta u prostorima STL-a jer je imala pristup računovodstvenim evidencijama društva STL France. Nadalje, u odgovoru na dopis za dopunu podataka grupa STL navela je da je računovodstveni sustav društva STL France dostupan u Indiji, ali da su poslovne knjige društva Metallurgica Bresciana dostupne samo u tvornici u Italiji jer se sva njegova računovodstvena dokumentacija vodi u Italiji. Ta dva društva nisu bila u istoj situaciji, što opravdava različite pristupe tima koji provodi ispitni postupak. Osim toga, bilo je napomenuto da ne postoji pravna obveza da se provede provjera na licu mjesta. Nadalje, društvo nije objasnilo po kojim se vizualnim elementima trgovac razlikuje od uvoznika. Stoga je odbijena tvrdnja da je Komisija trebala obaviti posjet radi provjere na licu mjesta u poslovnim prostorima društva STL France i da je prema tom društvu postupala na diskriminirajući način.

(42)

U pogledu tvrdnje da bi društvo STL France trebalo smatrati trgovcem, Komisija je pojasnila da se dobit od 20 % koja je korištena u prilagodbi za društvo STL France temelji na dobiti ostvarenoj od trgovinskih aktivnosti (preprodaje) uvoznika kabela od optičkih vlakana utvrđenih u prethodnom ispitnom postupku koji se odnosio na Kinu, odnosno društava koja obavljaju istu vrstu djelatnosti kao društvo STL France. Stoga je, suprotno tvrdnji društva, to najbolja zamjenska vrijednost koja je dostupna za STL France. Komisija također napominje da dokaz prikupljen tijekom posjeta radi provjere na licu mjesta na koji grupa STL upućuje u povjerljivoj verziji svojeg podneska ne potvrđuje da društvo nije uvoznik u slučaju relevantnih transakcija te stoga ne podupire tvrdnju koju je s tim u vezi iznijela grupa STL. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(43)

Nadalje, nakon privremene objave grupa STL i vlada Indije tvrdile su da se profitna marža upotrijebljena za izračun izvozne cijene na temelju članka 2. stavka 9. osnovne uredbe (tj. 20 %) ne može smatrati razumnom. Navele su da je izvor profitne marže od 20 % bio prethodni ispitni postupak u vezi s kabelima od optičkih vlakana pokrenut protiv Kine (7) te se stoga ta profitna marža ne može smatrati reprezentativnom za uvoznika kabela od optičkih vlakana iz Indije.

(44)

Profitna marža od 20 % temeljila se na provjerenim financijskim izvještajima koje je prijavio nepovezani uvoznik tijekom prethodnog ispitnog postupka u vezi s Kinom. Budući da nepovezani uvoznici nisu surađivali, Komisija je to i u ovom slučaju smatrala primjerenom i razumnom zamjenskom vrijednosti za prodaju kabela od optičkih vlakana na tržištu EU-a s obzirom na to da se dobit temeljila na stvarnim transakcijama na europskom tržištu.

(45)

Nadalje, grupa STL i vlada Indije tvrdile su da je dampinška marža utvrđena za uvoz iz Kine bila mnogo viša od dampinške marže utvrđene za grupu STL u ovom ispitnom postupku, što možda objašnjava visoku dobit koju su ostvarili uvoznici u predmetu koji se odnosi na Kinu.

(46)

U tom pogledu treba napomenuti da se dampinška marža izračunava uzimajući u obzir razlike između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, dok se profitna marža utvrđuje usporedbom ukupnih prihoda od kabela od optičkih vlakana s ukupnim troškovima (kupovne cijene uvećane za troškove prodaje, opće i administrativne troškove). Stoga se na temelju analize dampinških marži i/ili kupovnih cijena ne mogu donijeti nikakvi smisleni zaključci o razini profitne marže nepovezanog uvoznika.

(47)

Grupa STL predložila je nekoliko alternativa za razumnu profitnu maržu nepovezanog uvoznika: i. stvarnu ostvarenu dobit društva STL France, ii. dobit njegova povezanog subjekta u Italiji Metallurgica Bresciana ili iii. 5 % na temelju prakse Komisije ako nisu dostupne druge informacije. Naposljetku, grupa STL tvrdila je da bi Komisija mogla upotrijebiti profitne marže koje su prijavila društva koja se bave istom djelatnošću kao društvo STL France. U tu je svrhu grupa STL dostavila izvješće u kojem se navodi 14 društava, od kojih nijedno nije povezano s grupom STL. To je izvješće prvotno sastavljeno za potrebe francuskih poreznih tijela.

(48)

Komisija je smatrala da nije moguće upotrijebiti profitne marže povezanih strana, što bi bilo protivno odredbama članka 2. stavka 9. osnovne uredbe, jer se smatra da na njih utječe povezanost društava. Komisija napominje i da se profitna marža od 5 % primjenjuje samo u iznimnim okolnostima (tj. kad nema drugih dostupnih informacija). To ovdje nije slučaj jer informacije dostupne Komisiji jasno pokazuju da profitna marža od 5 % u ovom slučaju nije primjerena. Naposljetku, Komisija je ispitala izvješće koje je dostavila grupa STL i utvrdila da su od navedenih društava samo četiri u svojem katalogu proizvoda imala optička vlakna. Osim toga, nije bila riječ o društvima specijaliziranima za sektor optičkih vlakana, već o trgovcima na veliko različitim bakrenim električnim kabelima, električnim materijalom i drugim industrijskim alatima. Nadalje, u javno dostupnim financijskim izvještajima tih društava nije bila iskazana profitabilnost svakog segmenta ni udio svakog segmenta u ukupnom prometu. Naposljetku, nema naznaka o tome jesu li ta društva stvarno proizvodila kabele od optičkih vlakana ili su ih samo uvozila za preprodaju na tržištu EU-a. Stoga je profitna marža nepovezanog uvoznika utvrđena u ispitnom postupku u vezi s Kinom i dalje najprikladnija alternativa jer se je dobit odnosila na nepovezanog uvoznika i poslovanje s kabelima od optičkih vlakana i bila je provjerena. Naposljetku, i što je najvažnije, nijedna zainteresirana strana nije dostavila dokaze koji bi upućivali na to da bi profitna marža koja se smatrala „razumnom” za uvoz iz Kine bila nerazumna za uvoz iz Indije. Stoga su opcije koje je predložila grupa STL odbačene.

(49)

Nakon konačne objave grupa STL ponovila je da se prilagodbe mogu provesti samo za dobit koja je „nastala” i koja je „razumna”. Grupa STL nadalje je navela da je slijedila savjet društva Ernst & Young o pravilima o transfernim cijenama, u kojem se navodi da tipične neto marže za distributere s ograničenim rizikom (LRD) u Europi iznose od 2,7 % do 9,1 %, s medijanom od 5,1 % prodaje, što je u skladu s profitnom maržom društva STL France. Nadalje, grupa STL navela je da je Komisija upotrijebila nerazumnu profitnu maržu koja premašuje ono što je „primjereno” u tom kontekstu. Grupa STL navela je da bi Komisija trebala koristiti stvarnu profitnu maržu društva STL France ili, alternativno, stvarnu profitnu maržu društva Metallurgica Bresciana.

(50)

Komisija je napomenula da činjenica da je profitna marža društva STL France u istom rasponu kao medijan nekoliko društava ne dokazuje da povezanost između izvoznika i uvoznika nije utjecala na profitnu maržu društva STL France. Na profitnu maržu društva Metallurgica Bresciana također utječe povezanost s izvoznikom te se stoga ni njegova profitna marža ne može koristiti u tom pogledu. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(51)

Osim toga grupa STL ponovila je svoju tvrdnju iz uvodne izjave 43. Nadalje, tvrdila je da je razdoblje ispitnog postupka prethodnog ispitnog postupka u vezi s kabelima od optičkih vlakana pokrenutog protiv Kine (od 1. srpnja 2019. do 30. lipnja 2020.) bilo razdoblje tijekom pandemije bolesti COVID-19, u kojem je industrija kabela od optičkih vlakana zabilježila iznimno visoke profitne marže jer je tijekom trajanja ograničenja kretanja proizvodnja kabela od optičkih vlakana usporena, dok se potražnja povećala, među ostalim zbog potrebe za boljom internetskom vezom u kućanstvima kako bi se omogućio rad na daljinu i učenje na daljinu. Stoga je grupa STL tvrdila da profitna marža koju je Komisija koristila u tom ispitnom postupku ne odražava maržu koju uvoznici obično ostvaruju bez posebnih okolnosti koje su vladale tijekom pandemije bolesti COVID-19. Grupa STL navela je i nekoliko primjera prethodnih ispitnih postupaka u kojima je Komisija za određene podatke utvrdila da nisu reprezentativni ili pouzdani ako su na njih utjecale izvanredne okolnosti uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19.

(52)

Komisija je napomenula da je pandemija bolesti COVID-19 samo djelomično utjecala na razdoblje ispitnog postupka prethodnog ispitnog postupka u vezi s kabelima od optičkih vlakana pokrenutom protiv Kine (od 1. srpnja 2019. do 30. lipnja 2020.). Osim toga, Komisija je u prethodnom ispitnom postupku u vezi s kabelima od optičkih vlakana pokrenutom protiv Kine procijenila interes nepovezanih uvoznika. U tom je ispitnom postupku Komisija utvrdila da nijedan uvoznik nije tvrdio da je pandemija bolesti COVID-19 znatno utjecala na njihovu poslovnu djelatnost. Jedan je uvoznik izjavio da je u ožujku 2020. došlo do određenog usporavanja zbog ograničenja kretanja, ali i naglasio da su projekti postavljanja svjetlovoda za kućanstva (FTTH) zbog krize postali važniji (8), a uvoznici su isto tako tvrdili da imaju dugoročne ugovore o opskrbi sa svojim kupcima u kojima su dogovorene fiksne cijene za ukupno razdoblje od dvije do četiri godine te da ne postoji klauzula o prilagodbi cijena u slučaju nepredviđenih povećanja kupovnih cijena. Stoga povećanje troškova ne bi mogli prenijeti na kupce. Nadalje, uvoznici su tvrdili da ne mogu sudjelovati u natječajima koji su objavljeni tijekom ovog ispitnog postupka jer ne znaju koju će cijenu platiti za KOV-ove u slučaju uvođenja mjera (9). Stoga Komisija nije pronašla dokaze da je industrija kabela od optičkih vlakana zabilježila iznimno visoku dobit zbog pandemije bolesti COVID-19. Grupa STL nije s tim u vezi dostavila nikakve konkretne dokaze koji bi proturječili zaključcima Komisije. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(53)

Budući da nije bilo drugih primjedbi o određivanju izvozne cijene, Komisija potvrđuje svoje privremene zaključke iz uvodnih izjava od 76. do 81. privremene uredbe.

3.3   Usporedba

(54)

Budući da nije bilo primjedbi o usporedbi uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, potvrđuju se nalazi iz uvodnih izjava 82. i 88. privremene uredbe.

3.4   Dampinške marže

(55)

Konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Grupa

Dampinška marža

Grupa MP Birla

6,9  %

Grupa STL

11,4  %

Grupa HFCL

0  %

Društva koja surađuju, a nisu odabrana u uzorak

9,0  %

Preostala marža

11,4  %

(56)

Utvrđeno je da grupa HFCL ne vrši damping i stoga se njezin izvoz isključuje iz mjera.

(57)

Nakon privremene objave društva Aberdare i APAR također su tvrdila da bi Komisija trebala biti transparentnija u vezi s izračunom antidampinške marže za društva koja surađuju, a nisu odabrana u uzorak.

(58)

Komisija je pojasnila da je antidampinška marža za druga društva koja surađuju utvrđena na temelju iznosa dampinga i vrijednosti CIF utvrđenih za grupu Birla i grupu STL, kako je propisano u članku 9. stavku 6. osnovne uredbe.

4.   ŠTETA

4.1   Mjerna jedinica

(59)

Budući da nije bilo primjedbi o određivanju mjerne jedinice, Komisija je potvrdila svoj zaključak iz uvodne izjave 96. privremene uredbe.

4.2   Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(60)

Budući da nije bilo primjedbi o definiciji industrije Unije i proizvodnje Unije, Komisija je potvrdila svoj zaključak iz uvodnih izjava 97. i 98. privremene uredbe.

4.3   Ograničena upotreba

(61)

Budući da nije bilo primjedbi o ograničenoj upotrebi, Komisija je potvrdila svoje zaključke utvrđene u uvodnim izjavama od 99. do 104. privremene uredbe.

4.4   Potrošnja u Uniji

(62)

Budući da nije bilo primjedbi o potrošnji u Uniji, Komisija je potvrdila svoje nalaze iz uvodnih izjava od 105. do 110. privremene uredbe.

4.5   Uvoz iz predmetne zemlje

4.5.1   Količina i tržišni udio proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje

(63)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 19., podnositelj pritužbe ponovio je svoju primjedbu o pogrešnom deklariranju količina uvoza od strane indijskih proizvođača izvoznika na temelju presude indijskog Žalbenog suda, kako je opisano i u uvodnoj izjavi 112. privremene uredbe, te je istaknuo da je, iako ta presuda ne utječe na tumačenje i primjenu carinskog prava EU-a, pozvao Komisiju da nacionalna carinska tijela obavijesti o riziku od izbjegavanja antidampinških mjera u ovom slučaju.

(64)

Komisija je primila na znanje tu primjedbu te će, prema potrebi, poduzeti korake kako bi osigurala pravilno izvršenje mjera.

(65)

Budući da nije bilo dodatnih primjedbi o uvozu iz predmetne zemlje, Komisija je potvrdila svoje nalaze iz uvodnih izjava od 111. do 118. privremene uredbe.

4.5.2   Cijene dampinškog uvoza iz predmetne zemlje, sniženje cijena i sprečavanje rasta cijena

(66)

Budući da nije bilo primjedbi o cijeni dampinškog uvoza iz predmetne zemlje, sniženju cijena i sprečavanju rasta cijena, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 119. do 125. privremene uredbe.

4.6   Gospodarsko stanje industrije Unije

4.6.1   Opće napomene

(67)

Budući da nije bilo primjedbi o općim napomenama, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 126. do 129. privremene uredbe.

4.6.2   Makroekonomski pokazatelji

(68)

Nakon privremene objave vlada Indije napomenula je da su se prodaja, proizvodnja i proizvodni kapacitet industrije Unije povećali tijekom razdoblja ispitnog postupka unatoč smanjenju potražnje na slobodnom tržištu te da je od 2022. zabilježen i pozitivan trend povrata ulaganja.

(69)

Nakon konačne objave grupa Birla ponovila je tvrdnje vlade Indije te je tvrdila da svi makroekonomski pokazatelji pokazuju pozitivan razvoj, koji bi trebao upućivati na to da industrija Unije nije pretrpjela nikakvu materijalnu štetu. Taj je izvoznik također napomenuo da je razvoj iskorištenosti kapaciteta opisan u uvodnoj izjavi 133. privremene uredbe rezultat odluke industrije Unije da poveća kapacitet i istodobno smanji proizvodnju.

(70)

Grupa Birla nadalje je napomenula da se prodaja industrije Unije povećala u razdoblju od 2022. do razdoblja ispitnog postupka unatoč blagom smanjenju potrošnje u Uniji. Izvoznik je istaknuo da je tijekom istog razdoblja uvoz iz Indije ostao stabilan, dok se tržišni udio proizvođača iz Unije povećao.

(71)

Komisija nije osporila da su određeni pokazatelji štete zabilježili pozitivan trend tijekom razmatranog razdoblja, što je utvrđeno i u uvodnoj izjavi 169. privremene uredbe. Međutim, Komisija je utvrdila da su prodajne cijene industrije Unije zabilježile silazan trend i da je došlo do znatnog povećanja tržišnog udjela indijskog uvoza, što je znatno snizilo prodajne cijene industrije Unije i uzrokovalo sprečavanje rasta cijena tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Pritisak na cijene uzrokovao je znatan pad profitabilnosti i novčanog toka industrije Unije te je doveo do vrlo niskih razina ulaganja. Vlada Indije i grupa Birla u svojim su primjedbama zanemarile te činjenice i nalaze Komisije. Stoga je tvrdnja da nije bilo materijalne štete, koja se temelji samo na razvoju makroekonomskih pokazatelja, odbačena jer ne uzima u obzir kretanje preostalih pokazatelja štete i zanemaruje opći zaključak Komisije.

(72)

Budući da nije bilo drugih primjedbi o makroekonomskim pokazateljima, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 130. do 144. privremene uredbe.

4.6.3   Mikroekonomski pokazatelji

(73)

Budući da nije bilo primjedbi o mikroekonomskim pokazateljima, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 145. do 168. privremene uredbe.

4.6.4   Zaključak o šteti

(74)

Podnositelj pritužbe složio se s nalazima o povećanju dampinškog uvoza, kako je opisano u uvodnoj izjavi 117. privremene uredbe, i njegovu učinku na pokazatelje štete kao što su novčani tok, povrat ulaganja i profitabilnost.

(75)

Budući da nije bilo daljnjih primjedbi o zaključku o šteti, Komisija je potvrdila svoj zaključak iz uvodnih izjava od 169. do 170. privremene uredbe.

5.   UZROČNO-POSLJEDIČNA VEZA

5.1   Učinci dampinškog uvoza

(76)

Dva proizvođača izvoznika koja nisu odabrana u uzorak, tj. Aberdare Technologies Private Limited i APAR Industries Limited, tvrdila su da, s obzirom na njihovu malu količinu uvoza u apsolutnom i relativnom smislu te uzimajući u obzir njihove razine izvoznih cijena, nisu mogli nanijeti štetu industriji Unije. Na temelju toga zatražili su da im se ne uvedu nikakve pristojbe.

(77)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 14., uzorak proizvođača izvoznika smatrao se reprezentativnim. Analiza uzročno-posljedične veze temeljila se na cjelokupnom dampinškom uvozu predmetnog proizvoda iz Indije i nije bila ograničena na pojedinačne proizvođače izvoznike kako je propisano člankom 3. osnovne uredbe. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(78)

Budući da nije bilo primjedbi o učinku dampinškog uvoza, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 172. do 181. privremene uredbe.

5.2   Učinci drugih čimbenika

(79)

Nakon privremene objave vlada Indije tvrdila je da je na stanje industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka utjecao uvoz iz Kine, s obzirom na to da su neposredno prije kraja razdoblja ispitnog postupka uvedene antiapsorpcijske pristojbe na uvoz iz Kine. Vlada Indije tvrdila je da se uvoz iz Kine unatoč mjerama uvedenima protiv uvoza iz te zemlje povećao, dok je uvoz iz Indije ostao u istom rasponu od 2022., pri čemu su uvozne cijene iz Kine bile niže od uvoznih cijena iz Indije.

(80)

Komisija je u vezi s tim uputila na zaključak iz uvodne izjave 187. privremene uredbe, prema kojem je uvoz iz Kine možda negativno utjecao na stanje industrije Unije, no nije umanjio uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz Indije i štete koju je pretrpjela industrija Unije. To potvrđuje činjenica da je nakon završetka antiapsorpcijskog ispitnog postupka, u kojem su prethodno izračunane antidampinške pristojbe praktično udvostručene (10), uvoz iz Kine zabilježio trend smanjenja količine proizvoda i trend povećanja cijena, pri čemu su prosječne cijene bile iznad prosječnih cijena dampinškog uvoza iz Indije (11). Budući da nisu dostavljeni dodatni dokazi, ta je tvrdnja odbačena.

(81)

Nakon privremene objave vlada Indije također je tvrdila da je šteta nanesena industriji Unije prouzročena povećanjem njezinih ulaganja unatoč padu tržišta i rastućim troškovima energije zbog ruskog rata protiv Ukrajine tijekom istog razdoblja.

(82)

Kad je riječ o razini ulaganja, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava 156. i 201. privremene uredbe, prema kojima su tijekom razmatranog razdoblja ulaganja ostala na niskoj razini unatoč tome što su se povećala tijekom razdoblja ispitnog postupka, što se ne može smatrati uzrokom materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije. Kad je riječ o povećanju troškova energije koje se pripisuje agresivnom ratu Rusije protiv Ukrajine, Komisija je potvrdila svoj zaključak iz uvodne izjave 147. privremene uredbe da je povećanje troška proizvodnje uglavnom posljedica povećanja troškova sirovina u skladu s kretanjima inflacije, te da se proizvođači iz Unije zbog pritiska na cijene uzrokovanog dampinškim uvozom iz Indije nisu mogli oporaviti od povećanja troškova. Komisija je u uvodnoj izjavi 199. privremene uredbe zaključila i da se povećanje troškova sirovina i energije ne može smatrati uzrokom štete ako se to povećanje troškova ne može prenijeti na kupce zbog pritiska dampinškog uvoza na cijene. S obzirom na to da nisu dostavljeni dodatni dokazi, te su primjedbe odbačene.

(83)

Nakon konačne objave grupa Birla ponovila je tvrdnje vlade Indije u pogledu učinaka uvoza iz Kine na stanje industrije Unije. Tvrdila je da se Komisijina procjena štete temeljila na nemogućnosti proizvođača iz Unije da povećaju svoje cijene, dok je ono što je spriječilo industriju Unije da poveća svoju dobit bilo smanjenje cijena kineskog uvoza. Grupa Birla istaknula je i da je količina proizvoda uvezenih iz Kine bila tri do četiri puta veća od količine proizvoda uvezenih iz Indije te je tvrdila da je zbog toga uvoz iz Kine mogao vršiti znatno veći pritisak na cijene od uvoza iz Indije. Grupa Birla zaključila je da s obzirom na to da je tržišni udio uvoza iz Indije bio manji od tržišnog udjela proizvođača iz Unije ona nije mogla biti odgovorna za činjenicu da industrija Unije nije mogla povećati svoje cijene. Nadalje, taj je izvoznik tvrdio da su se cijene uvoza iz Indije blago smanjile između 2021. i 2022. te da stoga nisu mogle naglo utjecati na profitabilnost proizvođača iz Unije.

(84)

Taj je izvoznik tvrdio da je Komisija trebala procijeniti iznos štete koji se trebao pripisati drugim poznatim čimbenicima, kao što je uvoz iz Kine.

(85)

Naposljetku, grupa Birla je, pozivajući se na presudu Općeg suda u predmetu Gul Ahmed Textile Mills/Vijeće (12), tvrdila da činjenica da se razdoblje ispitnog postupka u antiapsorpcijskom ispitnom postupku preklapa s razdobljem ispitnog postupka u ovom ispitnom postupku narušava procjenu učinka uvoza iz Indije i cijelu analizu pripisivanja. Stoga je tražila da Komisija svoju analizu učinaka uvoza iz Indije na stanje industrije Unije temelji na najnovijem razdoblju čak i nakon razdoblja ispitnog postupka u ovom ispitnom postupku jer na njega ne bi utjecao uvoz iz Kine.

(86)

Komisija je ponovila svoje nalaze iz uvodnih izjava 172. i 173. privremene uredbe, u kojima je napomenula da se pogoršanje stanja industrije Unije podudara s brzim povećanjem dampinškog uvoza iz Indije uz znatne marže sniženja cijena, što je uzrokovalo sprečavanje rasta cijena. Dok se tržišni udio dampinškog uvoza iz Indije gotovo trostruko povećao, rast tržišnog udjela industrije Unije u istom je razdoblju bio znatno manji. Stoga se može zaključiti da je smanjenje kineskog uvoza tijekom razmatranog razdoblja koristilo uglavnom dampinškom uvozu iz Indije te da su se povećanje dampinškog uvoza iz Indije i pogoršanje stanja industrije Unije vremenski podudarali, a posebice industrija Unije nije mogla vratiti tržišni udio i ostvariti održive razine dobiti, kako je zaključeno u uvodnoj izjavi 179. privremene uredbe. Grupa Birla nije dostavila nikakve dokaze koji bi te zaključke doveli u pitanje. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(87)

Kad je riječ o zahtjevu da Komisija procijeni iznos štete uzrokovane drugim poznatim čimbenicima, kao što je kineski uvoz, Komisija napominje da je postupala u skladu sa zahtjevima osnovne uredbe te je zasebno i skupno procijenila sve ostale uzroke štete i zaključila da čak ni zajedno nisu mogli umanjiti uzročno-posljedičnu vezu između indijskog dampinškog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije. Napominje se i da su se marže štete temeljile na usporedbi ciljnih cijena industrije Unije i stvarnih cijena proizvođača izvoznika u uzorku. Kao takve, te su marže prilagođene prema cjenovnoj politici indijskih proizvođača izvoznika u uzorku.

(88)

Komisija je podsjetila na svoje nalaze iz uvodne izjave 204. privremene uredbe, u kojoj je detaljno pojedinačno analizirala učinke svih drugih poznatih čimbenika na industriju Unije. Analiza je pokazala da, iako se ne može isključiti da je dampinški uvoz iz Kine, nedampinški uvoz iz Indije i uvoz iz Turske možda doprinio materijalnoj šteti, taj uvoz nije umanjio uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz Indije i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije. Grupa Birla nije dostavila nikakve dokaze u potporu svojoj tvrdnji te je ona stoga odbačena. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 87., marže štete utvrđene u ovom predmetu precizno su prilagođene cjenovnoj politici indijskih proizvođača izvoznika.

(89)

Kad je riječ o presudi Općeg suda u predmetu Gul Ahmed Textile Mills/Vijeće, Komisija se ne slaže da je njezina procjena štete iskrivljena. Prvo, razdoblje ispitnog postupka ovog ispitnog postupka nije se preklapalo s razdobljem ispitnog postupka antiapsorpcijskog ispitnog postupka protiv Kine, kako je pogrešno tvrdila grupa Birla: razdoblje ispitnog postupka ovog ispitnog postupka obuhvaća razdoblje od 1. listopada 2022. do 30. rujna 2023., dok je razdoblje ispitnog postupka antiapsorpcijskog ispitnog postupka trajalo od 1. listopada 2021. do 30. rujna 2022. (13) Što je još važnije, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 203. privremene uredbe, iz kretanja zabilježenih tijekom razmatranog razdoblja jasno je da se stanje industrije Unije znatno pogoršalo, posebno njezina profitabilnost, dok se dampinški uvoz iz Kine stalno smanjivao. Grupa Birla zanemarila je ta kretanja te se u prilog svojoj tvrdnji oslonila samo na činjenicu da je protiv Kine pokrenut antiapsorpcijski ispitni postupak i stoga nije dokazala da je trenutačna procjena iskrivljena. Stoga je i ta tvrdnja odbačena.

(90)

Budući da nije bilo drugih primjedbi o učinku drugih čimbenika, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 182. do 202. privremene uredbe.

5.3   Zaključak o uzročno-posljedičnoj vezi

(91)

Budući da nije bilo primjedbi o uzročno-posljedičnoj vezi koje bi promijenile procjenu Komisije, Komisija je potvrdila svoje nalaze iz privremene uredbe, a posebno one iz uvodnih izjava od 203. do 205. privremene uredbe.

6.   RAZINA MJERA

6.1   Marža štete

(92)

Kako je objašnjeno u odjeljku 3.2., nakon privremenih mjera Komisija je u svoj izračun izvozne cijene za grupu STL uključila određene preprodaje talijanskog društva Metallurgica Bresciana, subjekta povezanog sa STL-om. S obzirom na uključivanje tih preprodaja, privremena marža štete za grupu STL je revidirana tako da je povećana s 41,2 % na 42,3 %.

(93)

Kako je propisano člankom 9. stavkom 4. trećim podstavkom osnovne uredbe i s obzirom na to da Komisija nije evidentirala uvoz tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja, Komisija je analizirala kretanje količina uvoza kako bi utvrdila je li došlo do daljnjeg znatnog porasta uvoza koji je predmet ispitnog postupka u razdoblju prethodnog objavljivanja opisanom u uvodnoj izjavi 3. te kako bi se dodatna šteta nastala takvim povećanjem uzela u obzir pri određivanju marže štete.

(94)

Na temelju podataka iz baze podataka Surveillance 3 (14) količina uvoza iz Indije u četverotjednom razdoblju prethodnog objavljivanja bila je za 56 % veća od prosječne količine uvoza u razdoblju ispitnog postupka na četverotjednoj osnovi i 89 % veća od količine uvoza u istom četverotjednom razdoblju u razdoblju ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je zaključila da je tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja došlo do znatnog povećanja uvoza koji je predmet ispitnog postupka.

(95)

Kako bi uzela u obzir dodatnu štetu prouzročenu povećanjem uvoza, Komisija je odlučila prilagoditi razinu uklanjanja štete na temelju rasta količine uvezenih proizvoda, što se smatra relevantnim faktorom ponderiranja na temelju odredaba članka 9. stavka 4. osnovne uredbe. Stoga je izračunala faktor množenja utvrđen dijeljenjem zbroja količine uvoza tijekom četiri tjedna razdoblja prethodnog objavljivanja (12 374 km kabela) i 52 tjedna razdoblja ispitnog postupka (103 091 km kabela) s količinom uvoza u razdoblju ispitnog postupka ekstrapoliranom na 56 tjedana (111 021 km kabela). Dobiveni iznos, 1,04, odražava dodatnu štetu uzrokovanu daljnjim povećanjem uvoza. Privremene marže štete stoga su pomnožene tim faktorom.

(96)

Kako je propisano člankom 9. stavkom 4. trećim podstavkom osnovne uredbe, takvo povećanje marže štete primjenjuje se tijekom razdoblja koje nije dulje od razdoblja iz članka 11. stavka 2., odnosno pet godina.

(97)

Nakon konačne objave grupa Birla tvrdila je da metodologija primijenjena za prilagodbu marže štete nije u skladu s člankom 9. stavkom 4. osnovne uredbe jer bi se procjena trebala temeljiti na cijenama, a ne na količini uvezenih proizvoda. Taj je izvoznik tvrdio da je Komisija najprije trebala procijeniti svu dodatnu štetu uzrokovanu povećanjem uvoza i tek je onda dodati marži štete, umjesto metodologije koju je upotrijebila, a kojom je najprije procijenjeno povećanje uvoza, koje je zatim dodano marži štete.

(98)

Analiza dodatne štete opisane u članku 9. stavku 4. jasno je povezana s količinom uvezenih proizvoda jer se odnosi na „daljnje bitno povećanje uvoza podložnog ispitnom postupku”. U istom se članku navodi i da se procjena provodi u slučaju „da u razdoblju prethodnog objavljivanja dolazi do daljnjeg bitnog povećanja uvoza podložnog ispitnom postupku” i da se dodatna šteta proizašla iz takvog povećanja odražava u utvrđivanju marže štete. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(99)

Grupa STL tvrdila je da privremene dampinške marže i marže štete pokazuju da je nešto pogrešno u izračunu dampinške marže grupe STL jer: i. iako su izvozne cijene grupe STL bile daleko najviše, s izvoznim cijenama koje su navodno za više od 45 % više od izvoznih cijena nekih drugih proizvođača izvoznika (niža marža štete očito upućuje na višu izvoznu cijenu); i ii. iako je grupa STL bila jedini potpuno integrirani proizvođač izvoznik u Indiji, koji proizvod iz ispitnog postupka proizvodi iz proizvodnje pripremaka stakla, i time je troškovno najučinkovitiji proizvođač, rezultat je i dalje bio taj da je grupi STL dodijeljena najviša dampinška marža. Nadalje, grupa STL tvrdila je da je taj rezultat matematički nemoguć, osim ako su domaće prodajne cijene grupe STL nekako bile za više od 45 % više od cijena drugih proizvođača, ali to svakako nije bio slučaj jer su domaće cijene svih indijskih proizvođača na indijskom domaćem tržištu bile slične ili barem fluktuiraju unutar raspona koji je znatno manji od 45 %. Taj paradoks da društvo istodobno ima najviše izvozne cijena i najvišu dampinšku maržu stoga pokazuje da su Komisijine prilagodbe izvozne cijene i troškova grupe STL dovele do situacije koja je pravno neodrživa i matematički nemoguća.

(100)

Komisija je smatrala da se utvrđivanje dampinške marže temelji na brojnim čimbenicima, kao što su struktura proizvodnje/prodaje grupe/društva, razina domaćih cijena po vrsti proizvoda, struktura troškova po vrsti proizvoda, broj vrsta proizvoda koji se proizvode i prodaju na različitim tržištima, količina te prodaje među tim tržištima, rezultat uobičajenog tijeka trgovine i vrsta troškova. Prije svega, grupa STL nije utemeljeno i djelotvorno osporila nijedan od tih čimbenika. Izvozna cijena se pri usporedbi s uobičajenom vrijednošću radi utvrđivanja dampinške marže mora procijeniti i s obzirom na te čimbenike. Stoga dampinška marža i razina izvoznih cijena različitih proizvođača izvoznika u uzorku može proizlaziti iz vrlo različitih parametara te na temelju tih dvaju čimbenika ne bi trebalo donositi izravan zaključak, a da se pritom ne uzmu u obzir i ti različiti parametri. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(101)

Budući da nije bilo daljnjih primjedbi o preostalim nalazima iz uvodnih izjava od 207. do 220. privremene uredbe, ti se nalazi potvrđuju.

(102)

Kako je opisano u uvodnim izjavama od 92. do 96., Komisija je prilagodila maržu štete. Stoga konačna razina uklanjanja štete za proizvođače izvoznike koji surađuju i sva ostala društva iznosi:

Društvo

Konačna marža štete (%)

Grupa MP Birla

90,2

Grupa Sterlite Technologies Limited

44,0

Ostala društva koja surađuju

65,6

Sva ostala društva

90,2

7.   INTERES UNIJE

7.1   Interes industrije Unije

(103)

Budući da nije bilo primjedbi o interesu industrije Unije, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 223. do 226. privremene uredbe.

7.2   Interes nepovezanih uvoznika

(104)

Budući da nije bilo primjedbi o interesu nepovezanih uvoznika, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 227. do 229. privremene uredbe.

7.3   Interes korisnika, instalatera i distributera

(105)

Nakon prethodne objave privremenih mjera javio se još jedan korisnik kabela od optičkih vlakana koji posluje u telekomunikacijskoj industriji tako što je dostavio odgovor na upitnik za korisnike. Taj je odgovor dostavljen dugo nakon propisanih rokova i nije se mogao provjeriti. Međutim, taj korisnik nije uvozio kabele od optičkih vlakana iz Indije i nije izrazio ni potporu ni protivljenje mjerama. U svakom slučaju, njegov odgovor nije sadržavao nikakve dodatne argumente ili informacije o aspektima interesa Unije koji su mogli utjecati na zaključke Komisije o interesu korisnika.

(106)

Stoga Komisija ostaje pri svojem zaključku da ispitnim postupkom nisu otkrivene nikakve informacije koje pokazuju da bi antidampinške mjere nerazmjerno negativno utjecale na korisnike.

(107)

Budući da nije bilo primjedbi u tom pogledu, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 230. do 233. privremene uredbe.

7.4   Opskrba na tržištu Unije

(108)

Budući da nije bilo primjedbi o opskrbi na tržištu Unije, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 234. do 235. privremene uredbe.

7.5   Stanje tržišnog natjecanja na tržištu Unije

(109)

Budući da nije bilo primjedbi o stanju tržišnog natjecanja na tržištu Unije, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 236. do 239. privremene uredbe.

7.6   Ostali čimbenici

(110)

Budući da nije bilo primjedbi o ostalim čimbenicima, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodne izjave 240. privremene uredbe.

7.7   Zaključak o interesu Unije

(111)

Budući da nije bilo primjedbi o zaključku o interesu Unije, Komisija je potvrdila svoje zaključke iz uvodnih izjava od 241. do 243. privremene uredbe.

8.   KONAČNE ANTIDAMPINŠKE MJERE

8.1   Konačne mjere

(112)

S obzirom na donesene zaključke o dampingu, šteti, uzročno-posljedičnoj vezi, razini mjera i interesu Unije te u skladu s člankom 9. stavkom 4. osnovne uredbe, trebalo bi uvesti konačne antidampinške mjere kako bi se spriječilo nanošenje daljnje štete industriji Unije dampinškim uvozom predmetnog proizvoda.

(113)

Na temelju prethodno navedenog stope konačne antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi kako slijedi:

Društvo

Dampinška marža (%)

Marža štete (%)

Konačna antidampinška pristojba (%)

Grupa MP Birla

6,9

90,1

6,9

Grupa Sterlite Technologies Limited

11,4

42,8

11,4

Ostala društva koja surađuju

9,0

65,5

9,0

Sva ostala društva

11,4

90,1

11,4

(114)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 56., utvrđeno je da grupa HFCL nije vršila damping i stoga se njezin izvoz isključuje iz mjera.

(115)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na društva koja su bila predmet ispitnog postupka. Te stope pristojbe stoga se primjenjuju isključivo na uvoz proizvoda iz ispitnog postupka podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, ne mogu se primjenjivati te stope te bi na njega trebalo primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz Indije”.

(116)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (15). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(117)

Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava pravilna primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Pojedinačne antidampinške pristojbe primjenjuju se samo ako se carinskim tijelima država članica predoči valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi se trebala primjenjivati antidampinška pristojba koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz Indije”.

(118)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica trebala bi provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i osigurala opravdanost daljnje primjene stope pristojbe u skladu s carinskim propisima.

(119)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća, posebno nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U takvim se okolnostima može pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera ako su za to ispunjeni uvjeti. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe na razini zemlje.

(120)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sav ostali uvoz podrijetlom iz Indije trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji predmetni proizvod nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(121)

Proizvođači izvoznici koji tijekom razdoblja ispitnog postupka nisu izvozili predmetni proizvod u Uniju trebali bi imati mogućnost od Komisije zatražiti da se na njih primijeni stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, ali nisu uključena u uzorak. Komisija bi taj zahtjev trebala odobriti ako su ispunjena tri uvjeta. Novi proizvođač izvoznik morao bi dokazati: i. da tijekom razdoblja ispitnog postupka nije izvozio predmetni proizvod u Uniju; ii. da nije povezan s proizvođačem izvoznikom koji je to činio; i iii. da je nakon razdoblja ispitnog postupka izvozio predmetni proizvod ili je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda.

(122)

Trgovinski statistički podaci o kabelima od optičkih vlakana često se iskazuju u kilometrima kabela. Međutim, u kombiniranoj nomenklaturi utvrđenoj u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (16) nije navedena takva dodatna jedinica za kabele od optičkih vlakana. Stoga je potrebno odrediti da se za uvoz predmetnog proizvoda u deklaraciji za puštanje robe u slobodni promet moraju navesti ne samo podaci o masi u kilogramima ili tonama, već i broj kilometara kabela. Broj kilometara kabela trebao bi se navesti za oznake KN i TARIC.

8.2   Konačna naplata privremenih pristojbi

(123)

S obzirom na utvrđene dampinške marže i razinu štete nanesene industriji Unije, iznosi osigurani privremenim antidampinškim pristojbama uvedenima privremenom uredbom trebali bi se konačno naplatiti do iznosa utvrđenih na temelju ove Uredbe.

9.   ZAVRŠNA ODREDBA

(124)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća (17), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, koja se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(125)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/1036,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz kabela od monomodnih optičkih vlakana, izrađenih od jednog ili više pojedinačno oplaštenih vlakana, sa zaštitnim kućištem, neovisno o tome sadržavaju li električne vodiče i jesu li opremljeni konektorima, trenutačno razvrstanih u oznaku KN ex 8544 70 00 (oznake TARIC 8544 70 00 10 i 8544 70 00 91) i podrijetlom iz Indije.

Isključeni su sljedeći proizvodi:

—

kabeli duljine manje od 500 metara u kojima su sva optička vlakna pojedinačno opremljena operativnim konektorima na jednom ili oba kraja, i

—

kabeli za podmorsku upotrebu izolirani plastičnom masom, koji sadržavaju bakreni ili aluminijski vodič i čija se vlakna nalaze u jednom ili više metalnih modula.

2.   Stope konačne antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvode opisane u stavku 1. koje proizvode društva navedena u nastavku, jesu sljedeće:

Društvo

Konačna antidampinška pristojba

Dodatna oznaka TARIC

Birla Cable Ltd, Universal Cables Ltd, Vindhya Telelinks Ltd

6,9  %

89CF

Sterlite Technologies Limited, Sterlite Tech Cables Solutions Limited

11,4  %

89CG

Ostala društva koja surađuju s popisa iz Priloga

9,0  %

 

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Indije

11,4  %

C999

3.   Antidampinške pristojbe ne primjenjuju se na indijskog proizvođača izvoznika grupu HFCL, koja obuhvaća društava HFCL Limited i HTL Limited (dodatna oznaka TARIC 89CH).

4.   Uvjet za primjenu pojedinačnih stopa pristojbe utvrđenih za društva navedena u stavku 2. predočenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz navođenje imena i funkcije, koja glasi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (količina u korištenoj jedinici) (predmetnog proizvoda) iz ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv i adresa društva) (dodatna oznaka TARIC) u [predmetna zemlja]. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.” Dok se takav račun ne predoči primjenjuje se pristojba koja se primjenjuje na sav ostali uvoz podrijetlom iz Indije.

5.   Ako se za proizvod iz stavka 1. podnosi deklaracija za puštanje u slobodni promet, neovisno o njegovu podrijetlu u odgovarajuće polje deklaracije unose se kilometri kabela uvezenih proizvoda, pod uvjetom da je ta oznaka u skladu s Prilogom I. Uredbi (EEZ) br. 2658/87. Države članice jednom mjesečno obavješćuju Komisiju o broju kilometara kabela uvezenih pod oznakom KN ex 8544 70 00 (oznake TARIC 8544 70 00 10 i 8544 70 00 91).

6.   Ako nije drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.

Članak 2.

Konačno se naplaćuju iznosi osigurani privremenom antidampinškom pristojbom na temelju Provedbene uredbe (EU) 2024/1943. Oslobađaju se osigurani iznosi koji premašuju iznos konačnih stopa antidampinške pristojbe.

Članak 3.

Članak 1. stavak 2. može se izmijeniti kako bi se dodali novi proizvođači izvoznici iz Indije i kako bi se na njih primjenjivala odgovarajuća ponderirana prosječna stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, ali nisu uključena u uzorak. Novi proizvođač izvoznik mora dostaviti dokaze:

(a)

da tijekom razdoblja ispitnog postupka (od 1. listopada 2022. do 30. rujna 2023.) nije izvozio proizvode opisane u članku 1. stavku 1.;

(b)

da nije povezan s izvoznicima ili proizvođačima na koje se primjenjuju mjere uvedene ovom Uredbom, a koji su možda surađivali u početnom ispitnom postupku; i

(c)

da je doista izvozio predmetni proizvod ili da je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda u Uniju nakon razdoblja ispitnog postupka.

Članak 4.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. prosinca 2024.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 176, 30.6.2016., str. 21. ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/1036/oj.

(2)  Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka u vezi s uvozom kabela od optičkih vlakana podrijetlom iz Indije (SL C, C/2023/891, 16.11.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2023/891/oj).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/1943 od 11. srpnja 2024. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz kabela od optičkih vlakana podrijetlom iz Indije (SL L, 2024/1943, 12.7.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2024/1943/oj).

(4)  Grupa MP Birla obuhvaća društva Birla Cable Ltd, Universal Cables Ltd („UCL”) i Vindhya Telelinks Ltd („VTL”).

(5)  Grupa STL obuhvaća društva Sterlite Technologies Limited („STL”) i Sterlite Tech Cables Solutions Limited („STCSL”).

(6)  Presuda od 11. rujna 2024., Predmet T-2/22, Sveza Verkhnyaya Sinyachikha NAO/Europska komisija, ECLI:EU:T:2024:615, točke 124–144.

(7)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/2011 оd 17. studenog 2021. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz kabela od optičkih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 410, 18.11.2021., str. 51., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2021/2011/oj), recital 367: „ponderirani prosjek dobiti uvoznika koji surađuju upotrijebljen je kao razumna profitna marža. Ta se profitna marža kreće između 15 % i 25 %”.

(8)  Ibid., uvodna izjava 579.

(9)  Ibid., uvodna izjava 583.

(10)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1617 оd 8. kolovoza 2023. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2021/2011 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz kabela od optičkih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 199, 9.8.2023., str. 34., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2023/1617/oj).

(11)  Uvodna izjava 187. Provedbene uredbe (EU) 2024/1943.

(12)  Presuda od 15. prosinca 2019., Gul Ahmed Textile Mills/Vijeće, T-199/04 RENV, ECLI:EU:T:2016:740, točka 179., s upućivanjem na predmet Europske zajednice – Antidampinške pristojbe na pribor za cijevi od temperiranog lijevanog željeza iz Brazila (EZ – Pribor za cijevi), Izvješće Žalbenog tijela, WT/DS 219/AB/R (od 22. lipnja 2003.), točke 190. i 191.

(13)  Uvodna izjava 19. Provedbene uredbe (EU) 2023/1617.

(14)  EU-ov sustav nadzora prati uvoz i izvoz određene robe na jedinstvenom tržištu Unije u smislu količina i/ili vrijednosti.

(15)   European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate G, Rue de la Loi/Wetstraat 170, 1040 Bruxelles/Brussel, BELGIQUE/BELGIË.

(16)  Uredba Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, 7.9.1987., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/1987/2658/oj).

(17)  Uredba (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2024. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L, 2024/2509, 26.9.2024., ELI http://data.europa.eu/eli/reg/2024/2509/oj).


PRILOG

Indijski proizvođači izvoznici koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak

Zemlja

Naziv

Dodatna oznaka TARIC

Indija

Aberdare Technologies Private Limited

89CI

Indija

Aksh Optifibre Limited

89CJ

Indija

Apar Industries Limited

89CK

Indija

Finolex Cables Limited

89IC

Indija

Polycab India Limited

89CL

Indija

UM Cables Limited

89CM

Indija

ZTT India Private Limited

89CN


ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2024/3014/oj

ISSN 1977-0847 (electronic edition)