(1)

Pristup sirovinama ključan je za gospodarstvo Unije , digitalnu i zelenu tranziciju, sigurnost i obranu i funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Postoji niz neenergetskih, nepoljoprivrednih sirovina koje se smatraju kritičnima zbog njihove velike gospodarske važnosti i visoka rizika za sigurnost opskrbe, koji često postoji jer je izvor opskrbe visoko koncentriran u nekoliko trećih zemalja. Potražnja će u predstojećim desetljećima eksponencijalno rasti zbog ključne uloge koju mnoge takve kritične sirovine imaju u ostvarivanju zelene i digitalne tranzicije , u skladu s europskim zelenim planom, i zbog njihove obrambene i aeronautičke primjene pa je stoga potrebno provesti mjere za njezino ublažavanje i zaštitu Unije od sve većeg jaza između ponude i potražnje na globalnoj razini . U budućnosti bi visokim rizicima u pogledu opskrbe mogle biti izložene i dodatne sirovine koje se upotrebljavaju u drugim sektorima, kao što su poljoprivreda, zdravstvo ili građevinarstvo. S druge strane, rizik od poremećaja opskrbe raste zbog sve većih geopolitičkih napetosti i konkurencije u području resursa. Nadalje, ako se pitanje potražnje ne bude dobro rješavalo, povećana potražnja za kritičnim sirovinama mogla bi imati negativne posljedice za okoliš i društvo. Uzimajući u obzir navedene trendove, potrebno je poduzeti mjere za jamčenje pristupa sigurnoj i održivoj opskrbi kritičnim sirovinama ublažavanjem povećanja potražnje, poticanjem zamjene i povećanjem učinkovitosti radi smanjenja kritičnosti očekivanog eksponencijalnog rasta potražnje u Uniji kako bi se zaštitile gospodarska otpornost i otvorena strateška autonomija Unije.

(1.a)

Osim sve veće potražnje za primarnim i sekundarnim sirovinama, raste potražnja i za kvalificiranim radnicima. Manjak kvalificiranih radnika u Uniji već je u kritičnoj fazi, među ostalim i u sektoru sirovina, u kojem će samo u okviru sektora e-mobilnosti i energije iz obnovljivih izvora do 2030. biti potrebno dodatnih 1,2 milijuna kvalificiranih radnika. Unija bi stoga trebala podupirati države članice u organizaciji osposobljavanja i stjecanja vještina te razmotriti konkretne mjere na razini Unije, kao što je uspostava europske akademije za sirovine, kako bi se u sektoru sirovina i naprednih materijala osigurao kvalificirani kadar te kako bi se postojeća radna snaga prekvalificirala i usavršila.

(1.b)

Sigurnosno stanje u Europi i diljem svijeta zahtijeva hitno promišljanje o tome kako ojačati otpornost lanca opskrbe, među ostalim u obrambenom sektoru.

(2)

S obzirom na složenost i transnacionalni karakter lanaca vrijednosti kritičnih sirovina, vrlo je vjerojatno da će neusklađene nacionalne mjere za omogućavanje sigurne i održive opskrbe kritičnim sirovinama dovesti do narušavanja tržišnog natjecanja i fragmentacije unutarnjeg tržišta. Stoga je za zaštitu funkcioniranja unutarnjeg tržišta potrebno uspostaviti zajednički okvir Unije kako bi se kolektivno riješio taj glavni problem na pošten i pravedan način, uz puno poštovanje primjenjivih pravila Unije o tržišnom natjecanju i državnim potporama .

(3)

Prvo, kako bi se djelotvorno zajamčio pristup sigurnoj i održivoj opskrbi kritičnim sirovinama u Uniji, u taj bi okvir trebale biti uključene mjere za smanjivanje sve većih rizika za sigurnost opskrbe u Uniji jačanjem kapaciteta Unije u svim fazama lanca vrijednosti strateških sirovina, uključujući vađenje, preradu i recikliranje kako bi se došlo do referentnih vrijednosti utvrđenih za svaku stratešku sirovinu. Kad je riječ o recikliranju, cilj bi trebao biti poboljšanje kapaciteta za recikliranje svih strateških sirovina uzimajući u obzir tehničku i ekonomsku izvedivost. Drugo, budući da će se Unija i dalje oslanjati na uvoz, u okvir bi trebale biti uključene i mjere za povećanje diversifikacije opskrbe Unije strateškim sirovinama , posebno s ciljem smanjenja izravne i neizravne ovisnosti o nepouzdanim partnerima, uz istodobno poticanje upotrebe alternativa i zamjena za te kritične sirovine s ciljem postizanja manjeg ekološkog otiska i smanjenja ili ublažavanja potražnje za njima. Treće, potrebno je poduzeti mjere za jačanje sposobnosti Unije da prepoznaje, prati i ublažava postojeće i buduće rizike za sigurnost opskrbe te da u tom pogledu žurno poduzima odgovarajuće korake . Četvrto, okvir bi trebao sadržavati mjere za povećanje optimizirane kružnosti i održivosti kritičnih sirovina koje se upotrebljavaju u Uniji i za poticanje istraživanja i razvoja alternativnih inovativnih materijala i metoda proizvodnje kako bi se zamijenile sirovine koje se upotrebljavaju u Uniji. Naposljetku, potrebno je poduzeti mjere za ograničavanje sve veće potražnje za kritičnim sirovinama povećanjem učinkovitosti i prihvaćanja zamjene materijala u cijelom lancu vrijednosti.

(4)

Kako bi se zajamčilo da se mjere utvrđene u Uredbi prvenstveno odnose na najrelevantnije sirovine, trebalo bi sastaviti popis strateških i kritičnih sirovina. Ti bi popisi trebali također služiti za usmjeravanje i koordiniranje aktivnosti država članica u ostvarivanju ciljeva ove Uredbe. Popis strateških sirovina trebao bi sadržavati sirovine od velike strateške važnosti, uzimajući u obzir kako se koriste u strateškim tehnologijama na kojima se temelje zelena i digitalna tranzicija ili u obrambenim i aeronautičkim primjenama, za koje postoji potencijalno znatan raskorak između globalne opskrbe i predviđene potražnje i čiju je proizvodnju relativno teško povećati, npr. zbog toga što je potrebno puno vremena da se dovrše novi projekti kojima će se povećavati kapacitet opskrbe. Kako bi se uzele u obzir moguće tehnološke i gospodarske promjene , kao i ad hoc rizici kao što su oni koji proizlaze iz geopolitičkih sukoba ili prirodnih katastrofa , popis strateških materijala trebalo bi periodično revidirati i, ako je potrebno, ažurirati. Kako bi aktivnosti za povećanje kapaciteta Unije duž lanca vrijednosti, jačanje kapaciteta Unije za praćenje i ublažavanje rizika za sigurnost opskrbe i povećanje diversifikacije opskrbe bile usmjerene na sirovine za koje su najpotrebnije, trebale bi se primjenjivati samo na popis strateških sirovina.

(5)

Popis kritičnih sirovina trebao bi sadržavati sve strateške sirovine i sve druge sirovine koje su od velike važnosti za ukupno gospodarstvo Unije za koje postoji visoki rizik od poremećaja opskrbe. Kako bi se uzele u obzir moguće tehnološke i gospodarske promjene, Komisija bi kao i dosad trebala periodično provoditi procjenu niza sirovina na temelju podataka za proizvodnju, trgovinu, primjene, recikliranje i zamjenu kako bi se popisi kritičnih i strateških sirovina ažurirali u skladu s promjenama rizika za sigurnost opskrbe tim sirovinama i gospodarske važnosti tih sirovina. Popis kritičnih sirovina trebao bi uključivati sirovine koje su dosegle ili prekoračile i prag gospodarske važnosti i prag rizika za sigurnost opskrbe, pri čemu se te sirovine ne bi rangirale prema kritičnosti. Ta bi se procjena trebala temeljiti na prosjeku najnovijih dostupnih podataka za petogodišnje razdoblje. Mjere utvrđene u ovoj Uredbi koje se odnose na jedinstvenu kontaktnu točku za izdavanje dozvola, planiranje, istraživanje, praćenje, kružnost i održivost trebale bi se primjenjivati na sve kritične sirovine.  Predviđa se da će globalna potražnja za kritičnim sirovinama uskoro premašiti ponudu, zbog čega je stvaranje jednakih uvjeta za inovativne i održive alternative ključno za Uniju. Za to su potrebna ne samo ulaganja u istraživanje nego i stvaranje tržišnih uvjeta kojima se zamjenama iz obnovljivih izvora omogućuje natjecanje s tradicionalnim fosilnim sirovinama. Stoga bi Unija trebala poduzeti mjere predostrožnosti kako bi ublažila očekivano povećanje potrošnje kritičnih sirovina u usporedbi s projekcijama, ne dovodeći u pitanje svoju industrijsku bazu. Popis kritičnih sirovina i povezani prioriteti trebali bi se uzimati u obzir u cjelokupnom relevantnim pravu Unije i nacionalnom pravu ako ono izravno ili neizravno utječe na te materijale.

(6)

Kako bi se ojačali kapaciteti Unije duž lanca vrijednosti strateških sirovina, trebalo bi utvrditi referentne vrijednosti za usmjeravanje aktivnosti i praćenje napretka. Cilj bi trebao biti povećati kapacitete za svaku stratešku sirovinu u svakoj fazi lanca vrijednosti i istodobno nastojati da ukupni kapacitet za vađenje, preradu i recikliranje strateških sirovina dosegne referentne vrijednosti. Prvo, Unija bi u većoj mjeri trebala iskorištavati svoje geološke resurse i strateške sirovine te proširiti kapacitete koji će joj omogućiti vađenje sirovina potrebnih da proizvede barem 10 % vlastite potrošnje strateških sirovina. Budući da kapacitet vađenja u velikoj mjeri ovisi o dostupnosti geoloških resursa Unije, postizanje te referentne vrijednosti ovisi o toj dostupnosti. Drugo, kako bi izgradila cjelovit lanac vrijednosti i spriječila stvaranje uskih grla u međufazama, Unija bi trebala povećati svoj kapacitet prerade duž lanca vrijednosti i biti u mogućnosti proizvesti barem 40 % vlastite godišnje potrošnje strateških sirovina. Nadalje, u okviru strateških partnerstava u vodećim strateškim projektima Unije od uzajamne koristi u trećim zemljama mogao bi se razviti dio novih kapaciteta Unije za preradu, posebno u zemljama u razvoju i na tržištima u usponu. Treće, očekuje se da će se u narednim desetljećima sve veći udio potrošnje strateških sirovina u Uniji moći pokriti sekundarnim sirovinama, čime bi se poboljšalo sigurnost i održivost opskrbe Unije sirovinama. Kapacitet recikliranja u Uniji stoga bi trebao biti dovoljan za proizvodnju barem +10 % količine kapaciteta recikliranja na temelju polazne vrijednosti za razdoblje 2020.–2022. za svaku stratešku sirovinu kako bi se prikupilo, razvrstalo i obradilo najmanje 45 % svake strateške sirovine koja se nalazi u otpadu u Uniji, uzimajući u obzir tehničku i ekonomsku izvedivost. Te su referentne vrijednosti ciljevi za 2030., u skladu s klimatskim i energetskim ciljevima Unije utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (3) i digitalnim ciljevima u okviru digitalnog desetljeća (4), čijem ostvarivanju pomažu. Nadalje, kvalitetna radna mjesta, uključujući razvoj vještina i prelaske s jednog radnog mjesta na drugo, ublažit će rizike na tržištu rada u tom sektoru i pridonijeti postizanju konkurentnosti EU-a. Takva procjena zahtijeva fleksibilnost kako bi se uzele u obzir jedinstvene specifikacije predmetne sirovine, uključujući svojstva materijala i izazove duž vrijednosnog lanca. Također bi trebala biti usmjerena na podupiranje postojećih kapaciteta.

(7)

Unija gotovo u potpunosti ovisi o samo jednoj zemlji za opskrbu nekim sirovinama. Takve ovisnosti uzrokuju visok rizik od poremećaja opskrbe i, u slučaju Narodne Republike Kine, povećavaju ranjivost i sigurnosne rizike Unije. Kako bi se takav potencijalni rizik ograničio i kako bi se povećala gospodarska otpornost Unije, trebalo bi raditi na tome da do 2030. Unija prestane ovisiti o bilo kojoj pojedinačnoj trećoj zemlji za više od 65 % opskrbe bilo kojom strateškom sirovinom, neprerađenom ili u bilo kojoj fazi prerade, a pri tome treba posebno voditi računa o zemljama s kojima je Unija uspostavila strateško partnerstvo u području sirovina, što smanjuje rizike za sigurnost opskrbe.

(8)

Potrebno je donijeti odgovarajuće mjere potpore strateškim projektima za vađenje, preradu ili recikliranje strateških sirovina u Uniji koje bi u kombinaciji s mjerama država članica trebale pridonijeti približavanju kapaciteta referentnim vrijednostima. I druge su mjere, posebno one povezane s istraživanjem ili kružnosti, jednako važne za jačanje različitih faza lanca vrijednosti pa stoga doprinose postizanju referentnih vrijednosti. Komisija bi uz pomoć Europskog odbora za kritične sirovine („Odbor”) trebala pratiti i izvješćivati o približavanju referentnim vrijednostima kako bi se osiguralo da se te vrijednosti postignu u roku. Ako prijavljeni napredak u postizanju referentnih vrijednosti bude općenito nedostatan, Komisija bi trebala procijeniti izvedivost i proporcionalnost dodatnih mjera. Ako ne bude napretka samo za jednu ili nekoliko strateških sirovina, to ne bi trebalo potaknuti dodatne aktivnosti Unije.

(9)

Komisija bi za potrebe stvaranja kapaciteta u Uniji trebala uz potporu Odbora identificirati strateške projekte u Uniji koji trebaju postati aktivni u vađenju, preradi ili recikliranju strateških sirovina ili u razvoju i povećavanju zamjena. Strateški projekti trebali bi biti vodeći projekti u smislu tehnoloških inovacija i održivosti. Djelotvorna potpora strateškim projektima može poboljšati pristup sirovinama za sektore niže u lancu vrijednosti i stvoriti gospodarske prilike duž cijelog lanca vrijednosti, među ostalim za mala i srednja poduzeća (MSP) i lokalne zajednice , te pridonijeti otvaranju radnih mjesta. Kako bi se omogućio razvoj strateških projekata u cijeloj Uniji, takvi bi projekti trebali imati koristi od pojednostavnjenih i predvidljivih procesa izdavanja dozvola i potpore u pristupanju financiranju , što bi, ako se pokaže uspješnim, moglo biti ogledni primjer za postupke izdavanja dozvola i pristup financiranju za kritične ili druge sirovine. Kako bi se bolje usmjerila potpora za projekte i osigurala njihova dodana vrijednost, projekte bi prije primanja potpore trebalo ocijeniti prema nizu kriterija. Strateški projekti u Uniji trebali bi jačati sigurnost opskrbe strateškim sirovinama u Uniji, biti dovoljno tehnički izvedivi i biti izvedeni na okolišno i društveno održiv način. Trebali bi stvarati i prekogranične koristi izvan granica države članice u kojoj se izvode. Ako Komisija procijeni da su ti kriteriji ispunjeni, trebala bi objaviti odluku o priznavanju strateškog projekta. Budući da je brzo priznavanje ključno za djelotvornu potporu sigurnosti opskrbe Unije, postupak procjene trebao bi biti jednostavan i ne bi smio predstavljati pretjerano opterećenje. Ublažavanje povećanja potražnje za kritičnim sirovinama jedna je od poluga za jačanje strateške autonomije Unije i smanjenje njezina globalnog okolišnog otiska. Stoga bi Komisija trebala osmisliti pokazatelj za praćenje razvoja razine kritičnosti i učinkovitosti materijala međuproizvoda i konačnih proizvoda koji sadržavaju kritične sirovine.

(10)

Komisija bi za potrebe diversifikacije opskrbe strateškim sirovinama u Uniji trebala uz potporu Odbora , i u koordinaciji s partnerima istomišljenicima, identificirati strateške projekte u trećim zemljama te prekomorskim zemljama i područjima iz Priloga II. UFEU-a koji trebaju postati aktivni u vađenju, preradi ili recikliranju strateških sirovina. Takvi bi projekti trebali poštovati međunarodne standarde i konvencije koji se odnose na zaštitu okoliša i ljudska prava te poticati primjenu uključivih poslovnih modela prema kojima lokalne zajednice sudjeluju u donošenju odluka. Kako bi se takvi strateški projekti djelotvorno provodili, trebali bi imati bolji pristup financiranju i mehanizmima smanjenja rizika za ulaganja . Kako bi se zajamčila njihova dodana vrijednost i uzajamna korist za Uniju i predmetne treće zemlje, uključujući za treće zemlje u kojima se nalaze , projekte bi trebalo ocijeniti prema nizu kriterija. Kao i projekti u Uniji, strateški projekti u trećim zemljama trebali bi doprinositi jačanju sigurnosti opskrbe strateškim sirovinama u Uniji, biti dovoljno tehnički izvedivi i biti izvedeni na održiv način koristeći se okvirom certificiranja održivosti za sirovine koji priznaje Komisija. Projekti bi trebali biti uzajamno korisni za Uniju i za uključenu treću zemlju. Ako to bude potrebno, Unija će podupirati treće zemlje u jačanju njihova pravnog okvira, kapaciteta i transparentnosti dobrog upravljanja u sektoru sirovina kako bi partnerstvo za sirovine bilo od uzajamne koristi za sve, među ostalim i za lokalno stanovništvo. Projekt bi trebao stvarati dodanu vrijednost u toj zemlji, a u slučaju zemalja u razvoju i zemalja u usponu, omogućiti im da napreduju u lancu vrijednosti, uzimajući u obzir i njihovu dosljednost s načelima sadržanima u Ugovorima, zajedničkom trgovinskom politikom i strateškim prioritetima Unije , kao i načelom usklađenosti politika radi razvoja, kako je utvrđeno u članku 208. UFEU-a. Takva vrijednost može se izvesti ako projekt doprinosi u više od jednoj fazi lanca vrijednosti sirovina ili stvara šire gospodarske i društvene koristi, uključujući otvaranje radnih mjesta u skladu s međunarodnim normama Međunarodne organizacije rada (ILO). Ako Komisija procijeni da su ti kriteriji ispunjeni, trebala bi objaviti odluku o priznavanju strateškog projekta.

(11)

Kako bi se zajamčila održivost povećane proizvodnje sirovina, novi sirovinski projekti trebali bi se provoditi na održiv način. Zato bi se strateški projekti koji primaju potporu na temelju ove Uredbe trebali procjenjivati uzimajući u obzir međunarodne instrumente koji obuhvaćaju sve aspekte održivosti istaknute u Načelima EU-a za održive sirovine (5), uključujući zaštitu okoliša, među ostalim morskog i obalnog okoliša, društveno odgovorne prakse kao što su poštovanje ljudskih prava, uključujući prava žena i djece, te transparentne poslovne prakse. Projekti bi trebali također zajamčiti postojanje suradnje u dobroj vjeri i opsežna i smislena savjetovanja s lokalnim zajednicama, među ostalim s autohtonim narodima. Kako bi se nositeljima projekata pružio jasan i učinkovit način da ispune taj kriterij, dovoljnim bi se uvijek trebalo smatrati sukladnost s relevantnim zakonodavstvom Unije, međunarodnim normama, smjernicama i načelima ili sudjelovanje u programu ekološkog certificiranja priznatom u okviru ove Uredbe. Nadalje, Komisija bi u bliskom dijalogu s državama članicama, trećim zemljama, industrijom, tijelima za normizaciju i drugim relevantnim dionicima trebala dodatno sudjelovati u raspravama o razvoju europskih standarda za vađenje, preradu i recikliranje kritičnih sirovina. Održivi rudarski projekti u okviru kojih se poštuje okoliš, ugrađuju inovativni procesi te provodi mineralna i metalurška obrada u blizini lokacija vađenja mogli bi se smatrati važnim projektima od zajedničkog europskog interesa. Takvi projekti moraju znatno doprinijeti gospodarskom rastu, otvaranju radnih mjesta, zelenoj i digitalnoj tranziciji te povećati konkurentnost industrije i gospodarstva Unije. Nadalje, kako bi se uskladili s vrijednostima i ciljevima Unije, u sklopu takvih projekata trebala bi se pokazati nepokolebljiva predanost transparentnosti, obrazovanju i angažmanu zajednice te se mora izbjegavati upotreba fosilnih goriva integracijom obnovljivih izvora energije, smanjiti količine otpada i primjenjivati održive prakse uporabe vode. Strateške sirovine u većini se slučajeva vade kao nusproizvodi osnovnog minerala. Kako bi Unija ispunila ciljeve ove Uredbe, činjenica da su strateške sirovine po naravi nusproizvod ne utječe na stratešku prirodu takvih projekata vađenja. Projekti usmjereni na vađenje stoga se mogu smatrati strateškima neovisno o tome vadi li se strateški mineral kao glavni proizvod ili kao nusproizvod.

(12)

Svaki nositelj projekta u području strateških sirovina trebao bi moći Komisiji podnijeti zahtjev za priznavanje projekta kao strateškog projekta. Zahtjev bi trebao uključivati relevantne dokumente i dokaze povezane s kriterijima. Kako bi se bolje ocijenile društvena, ekološka i gospodarska održivost, izvedivost projekta i razina pouzdanosti procjena, nositelj projekta trebao bi dostaviti i klasifikaciju projekta prema okvirnoj klasifikaciji Ujedinjenih naroda za resurse te bi trebao potkrijepiti tu klasifikaciju relevantnim dokazima kako bi omogućio objektivno vrednovanje. Uz zahtjev bi trebalo priložiti i projektne rokove kako bi se moglo procijeniti kad bi projekt mogao početi pridonositi postizanju referentnih vrijednosti za domaće kapacitete ili diversifikaciju. Nositelj bi trebao imati i plan s mjerama za poticanje potpore javnosti jer je ona ključna za djelotvornu provedbu rudarskih projekata. To vrijedi i za projekte u trećim zemljama. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti socijalnim partnerima, civilnom društvu i drugim sudionicima nadzora. Nositelj bi trebao dostaviti i poslovni plan s informacijama o financijskoj održivosti projekta i pregledom financiranja , uključujući vlasničku strukturu, kako bi se osiguralo da financiranje projekata nije u suprotnosti s ciljem povećanja suradnje s partnerima istomišljenicima, posebno u pogledu projekata u trećim zemljama ili projekata koje financiraju partneri iz trećih zemalja. Nadalje, trebalo bi dostaviti informacije o ugovorima o otkupu koji su već osigurani te procjenama o potencijalu za otvaranje radnih mjesta i o potrebama projekta za kvalificiranom radnom snagom, uključujući usavršavanje i prekvalifikaciju , te o predviđenim inicijativama za poboljšanje sudjelovanja žena i općih radnih uvjeta .

(13)

Kako bi se omogućila djelotvorna i učinkovita obrada zahtjeva, Komisija bi trebala moći dati prednost obradi zahtjeva za projekte povezane s konkretnim nedovoljno zastupljenim fazama lanca vrijednosti ili strateškim sirovinama radi ravnomjerna napretka Unije u postizanju referentnih vrijednosti kapaciteta Unije iz ove Uredbe. Komisija bi trebala dati prednost strateškim projektima kojima se doprinosi kružnosti sirovina ili koje podnose MSP-ovi pod uvjetom da se održi ravnoteža između različitih faza lanca vrijednosti. Komisija bi također trebala proaktivno tražiti partnerske zemlje radi promicanja strateške suradnje.

(14)

Budući da je za djelotvornu provedbu strateškog projekta potrebna suradnja države članice na čijem se državnom području on provodi, ta država članica trebala bi imati pravo na prigovor, a time i spriječiti dodjeljivanje statusa strateškog projekta bez njezina pristanka. Ako neka država članica to učini, trebala bi obrazložiti svoje odbijanje na temelju primjenjivih kriterija. U skladu s tim Unija ne bi trebala dodijeliti status strateškog projekta ni projektima koji će se provoditi u trećoj zemlji bez pristanka njezine vlade pa bi se stoga trebala suzdržati od dodjele ako vlada treće zemlje podnese prigovor.

(15)

Kako bi se spriječila zlouporaba statusa strateškog projekta, Komisija bi trebala moći poništiti svoju prvotnu odluku kojom je priznala projekt kao strateški ako on više ne ispunjava uvjete ili ako se priznanje temeljilo na zahtjevu koji je sadržavao netočne informacije. Komisija bi se prije toga trebala savjetovati s Odborom i saslušati nositelja projekta. Nositelji projekata i dalje bi trebali snositi svu odgovornost za namjerno zavaravanje te mogu postati predmet odgovarajućih sudskih postupaka.

(16)

S obzirom na njihovu važnost za jamčenje sigurnosti opskrbe strateškim sirovinama, strateške projekte trebalo bi smatrati javnim interesom ili pitanjem javne sigurnosti. Sigurna opskrba strateškim sirovinama od ključne je važnosti za uspjeh zelene i digitalne tranzicije i za otpornost obrambenog i aeronautičkog sektora. Kako bi pridonijele sigurnosti opskrbe strateškim sirovinama u Uniji, države članice mogu propisati potporu u nacionalnim procesima izdavanja dozvola radi bržeg ostvarenja strateških projekata u skladu s pravom Unije.

(17)

Na temelju nacionalni procesa izdavanja dozvola mora biti zajamčeno se da su sirovinski projekti sigurni i da ispunjavaju okolišne, socijalne i sigurnosne zahtjeve. Zakonodavstvom Unije o okolišu utvrđuju se zajednički uvjeti za provedbu i sadržaj nacionalnih procesa izdavanja dozvola, čime se jamči visoka razina zaštite okoliša i omogućuje održivo iskorištavanje potencijala Unije duž lanca vrijednosti sirovina. Dodjeljivanje statusa strateškog projekta stoga ne bi trebalo dovoditi u pitanje primjenjive uvjete za izdavanje dozvola za relevantne projekte, uključujući uvjete utvrđene u Direktivi 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća (6), Direktivi Vijeća 92/43/EEZ (7), Direktivi 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8), Direktivi 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (9), Direktivi 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10), Direktivi 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (11) i Direktivi 2006/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12).

(18)

S druge strane, nepredvidljivost, složenost, a ponekad i predugo trajanje nacionalnih procesa izdavanja dozvola ugrožavaju sigurnost ulaganja koja je potrebna za djelotvoran razvoj strateških sirovinskih projekata. Stoga bi države članice u slučaju strateških projekata trebale primjenjivati pojednostavnjene i predvidljive postupke izdavanja dozvola kako bi omogućile i ubrzale njihovu djelotvornu provedbu. U tu bi svrhu strateškim projektima trebalo na nacionalnoj razini dodijeliti prioritetni status radi brze administrativne obrade i hitnog postupanja u svim sudskim postupcima i postupcima rješavanja sporova koji se na njih odnose. Ova Uredba ne bi trebala spriječiti nadležna tijela da pojednostavne izdavanje dozvola za one projekte u lancu vrijednosti kritičnih sirovina koji nisu strateški projekti.

(19)

S obzirom na njihovu ulogu u jamčenju sigurnosti opskrbe strateškim sirovinama u Uniji i njihov doprinos otvorenoj strateškoj autonomiji Unije i zelenoj i digitalnoj tranziciji nadležno tijelo koje izdaje dozvole trebalo bi strateške projekte smatrati javnim interesom i pitanjem javne sigurnosti. Strateški projekti koji imaju negativan utjecaj na okoliš, u mjeri u kojoj je taj utjecaj obuhvaćen u području primjene Direktive 2000/60/EZ, Direktive Vijeća 92/43/EEZ i Direktive 2009/147/EZ (13), mogu biti odobreni ako nadležno tijelo koje izdaje dozvole zaključi na temelju ocjene pojedinačnog slučaja da je javni interes koji taj projekt ostvaruje veći od tih utjecaja, pod uvjetom da su svi relevantni uvjeti utvrđeni u tim direktivama opravdanim ispunjeni. U ocjenjivanju pojedinačnog slučaja trebalo bi propisno uzeti u obzir geološke posebnosti mjesta vađenja koje predstavljaju ograničenja u donošenju odluke o lokaciji zbog nepostojanja alternativnih rješenja za mjesta vađenja .

(20)

Kako bi se smanjilo složenost i povećalo učinkovitost i transparentnost procesa izdavanja dozvola, nositelji projekata u području kritičnih sirovina trebali bi moći komunicirati sa samo jednim nacionalnim tijelom koje je nadležno za olakšavanje, usklađivanje i pojednostavnjenje cijelog procesa izdavanja dozvola i koje, u slučaju strateških projekata, donosi sveobuhvatnu odluku u primjerenom roku. Države članice trebale bi u tu svrhu imenovati jedno nadležno nacionalno tijelo. Trebalo bi odrediti službenika nadležnog za predmet koji bi bio jednostavna kontaktna točka. S obzirom na različite nacionalne strukture jedinstvene kontaktne točke, taj bi imenovani službenik nadležan za predmet mogao biti i dio drugog tijela. Kad je to potrebno zbog unutarnje organizacije države članice, trebalo bi biti moguće zadaće nadležnog nacionalnog tijela delegirati drugom tijelu u skladu s istim uvjetima. Ne utječući na brzinu postupka, imenovano nadležno tijelo trebalo bi moći zatražiti mišljenje i uključivanje drugih nadležnih ministarstava. Kako bi zajamčile djelotvorno izvršavanje odgovornosti, države članice trebale bi svojem nadležnom nacionalnom tijelu ili nekom drugom tijelu koje radi u njegovo ime osigurati dostatnu radnu snagu i sredstva.

(21)

Kako bi status izdavanja dozvola za strateške projekte bio jasan i kako bi se ograničile moguće zlouporabe sudskih postupaka, a da se pritom ne dovede u pitanje djelotvornost sudskog preispitivanja, države članice trebale bi se pobrinuti da se svi sporovi koji se odnose na proces izdavanja dozvola za strateške projekte rješavaju pravovremeno. Nadležna nacionalna tijela trebala bi se u tu svrhu pobrinuti da podnositelji zahtjeva i nositelji projekata imaju na raspolaganju jednostavan postupak rješavanja sporova i da se sa strateškim projektima hitno postupa u svim sudskim postupcima i postupcima rješavanja sporova koji se na njih odnose.  Osim toga, ovom bi se Uredbom trebala olakšati razmjena najboljih praksi za rješavanje sporova, kao što su ad hoc radne skupine pod vodstvom neutralnih arbitara za rješavanje otvorenih pitanja.

(22)

Kako bi se građanima i poduzećima omogućilo da izravno iskoriste prednosti unutarnjeg tržišta bez nepotrebnih dodatnih administrativnih opterećenja, Uredbom (EU) 2018/1724 Europskog parlamenta i Vijeća (14), kojom je uspostavljen jedinstveni digitalni pristupnik, utvrđuju se opća pravila za pružanje informacija i za postupke i usluge podrške relevantne za funkcioniranje unutarnjeg tržišta putem interneta. Zahtjevi za informacije i postupci obuhvaćeni ovom Uredbom trebali bi biti u skladu sa zahtjevima iz Uredbe (EU) 2018/1724. Konkretno, nositeljima strateških projekata trebalo bi omogućiti da postoji mogućnost pristupanja i obavljanja u potpunosti putem interneta za svaki postupak povezan s izdavanjem dozvola, u skladu s člankom 6. stavkom 1. i Prilogom II. Uredbi (EU) 2018/1724.

(23)

Kako bi nositeljima projekata i drugim ulagateljima pružile sigurnost i jasnoću koja je potrebna za razvoj strateških projekata, države članice trebale bi zajamčiti da proces izdavanja dozvola za takve projekte ne traje dulje od određenog roka. Proces izdavanja dozvola za strateške projekte koji se odnose samo na preradu ili recikliranje ne bi trebao trajati dulje od godinu dana. S druge strane, proces izdavanja dozvola za strateške projekte koji uključuju vađenje smio bi zbog složenosti i razmjera mogućih posljedica trajati najviše dvije godine. Kako bi se ti rokovi ispoštovali, države članice trebale bi nadležnim tijelima omogućiti dostatna sredstva i kadrovske resurse. Na zahtjev država članica Komisija im Instrumentom za tehničku potporu pomaže u osmišljavanju, razvoju i provedbi reformi, uključujući jačanje administrativnih kapaciteta za nacionalni proces izdavanja dozvola.

(24)

Procjene utjecaja na okoliš i ekološka odobrenja propisana u pravu Unije, među ostalim za vodu, staništa i ptice, sastavni su dio procesa izdavanja dozvola za sirovinske projekte i ključna zaštitna mjera za sprečavanje ili smanjivanje negativnih utjecaja na okoliš. Kako bi procesi izdavanja dozvola za strateške projekte bili predvidljivi i pravovremeni te da se ne nadilaze prethodno određena vremenska ograničenja za određenu etapu postupka izdavanja dozvole , trebalo bi pojednostavniti potrebne procjene i odobrenja pri čemu se razina zaštite okoliša ne smije smanjiti. Zbog toga bi se mogle objediniti potrebne procjene kako bi se izbjeglo nepotrebno preklapanje, a nositelji projekata i nadležna tijela trebali bi izričito pristati na opseg objedinjene procjene prije njezine provedbe kako bi se spriječile nepotrebne naknadne radnje i ne dovodeći u pitanje kvalitetu tih procjena .

(25)

Sukobi oko uporabe zemljišta mogu ometati provedbu projekata u području kritičnih sirovina posebno u zemljama u razvoju, gdje je prisilna deložacija zajednička značajka rudarskih operacija . Dobro izrađeni planovi na temelju bliske i opravdane suradnje relevantnih nadležnih tijela na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini , uključujući prostorne planove i zoniranje, u kojima je uzeta u obzir mogućnost projekata u području kritičnih sirovina i za koje je provedena procjena mogućih utjecaja na okoliš, mogu pridonijeti pronalaženja ravnoteže između javnih dobara i interesa smanjenjem rizika od neslaganja i ubrzanjem održivih realizacija sirovinskih projekata u Uniji i u trećim zemljama . Nadležna nacionalna, regionalna i lokalna tijela stoga bi priliko sastavljanja relevantnih planova trebala razmotriti uključivanje odredaba za sirovinske projekte.

(26)

Projekti u području kritičnih sirovina u Uniji često nemaju lak pristup financiranju. Česta su svojstva tržišta kritičnih sirovina visoka nestabilnost cijena, dugi rokovi, visoka koncentracija i netransparentnost. Uz to, za financiranje u tom sektoru potrebna je visoka razina stručnog znanja te financijskih instrumenata za smanjenje rizika ulaganja, kao što su fondovi za sirovine, porezne olakšice, financijska jamstva, bespovratna sredstva ili druge financijske mjere za smanjenje rizika, što često nedostaje u financijskim institucijama. Kako bi prevladale te poteškoće i pridonijele ostvarivanju stabilne i pouzdane opskrbe strateškim sirovinama, države članice i Komisija trebale bi uklanjati prepreke u pogledu politika i pomoći se pristupanjem financiranju i administrativnoj podršci. Države članice trebale bi uzeti u obzir obveze u području okoliša, socijalnih pitanja i rada koje preuzimaju odgovarajući nositelji projekata pri odlučivanju o financijskoj potpori. Kako bi bio konkurentan, inovativan i otporan te kako bi mogao potaknuti povećanje proizvodnje, prerade i recikliranja te kapacitete zamjene, akt o kritičnim sirovinama mora imati pristup i javnom i privatnom financiranju. Zbog hitnosti djelovanja i kako bi se postigle referentne vrijednosti utvrđene ovom Uredbom, jednako je važno osigurati da druge horizontalne politike, kao što su inicijative za održivo financiranje, ostanu dosljedne naporima Unije da olakša dovoljan pristup financijama i ulaganjima za industriju kritičnih sirovina Unije.

(27)

Robustan lanac vrijednosti u Europi može se izgraditi samo s odgovarajućim financijskim sredstvima. Komisija će surađivati s partnerima u provedbi programa InvestEU kako bi se pronašao način za povećanje potpore ulaganjima, u skladu sa zajedničkim ciljevima utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/523 (15) i ovoj Uredbi. Savjetodavni centar InvestEU može pridonijeti u stvaranju portfelja održivih projekata.

(27.a)

Ovom Uredbom trebale bi se poboljšati sinergije s djelovanjima koja Unija i države članice trenutačno podupiru programima i djelovanjima u području istraživanja i inovacija u vezi s kritičnim sirovinama i razvojem dijela lanca opskrbe, posebno s Okvirnim programom Obzor Europa uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća  (16) (Obzor Europa) i Odlukom Vijeća (EU) 2021/764  (17).

(28)

Kako bi se pronašlo rješenje za ograničenja javnih i privatnih ulaganja koja su trenutačno često fragmentirana, olakšala integracija i olakšao povrat ulaganja, Komisija, države članice i razvojne banke trebale bi se bolje koordinirati i stvoriti sinergiju među postojećim programima financiranja na razini Unije i na nacionalnoj razini te se pobrinuti za bolju koordinaciju i suradnju s industrijom i ključnim dionicima iz privatnog sektora. U tu svrhu trebala bi se osnovati posebna podskupina Odbora koja bi okupila stručnjake iz država članica, Komisije i relevantnih javnih financijskih institucija. Ta bi podskupina trebala raspravljati o potrebama za financiranjem pojedinačnih strateških projekata i postojećim mogućnostima financiranja tih projekata kako bi nositeljima projekata preporučila najbolji način za pristup postojećim mogućnostima financiranja. U raspravi i davanju preporuka o financiranju strateških projekata u trećim zemljama, uključujući tržišta u usponu i zemlje u razvoju , Komisija i Odbor, u suradnji s potencijalnim partnerskim zemljama , trebali bi dati prednost strateškim projektima u okviru strategije Global Gateway, te se koordinirati s nacionalnim i međunarodnim institucijama za financiranje razvoja  (18).

(28.a)

Na razini Unije i na nacionalnoj razini potrebni su stalni napori za poticanje i podupiranje istraživanja i inovacija pogledu kritičnih sirovina jer će temeljna istraživanja biti ključna za otkrivanje novih i zamjenskih materijala.

(28.b)

Na razini Unije i na nacionalnoj razini potrebni su posebni financijski i potporni instrumenti te ciljani fondovi za istraživanje i inovacije kako bi se poboljšala učinkovitost, zamjena, postupci recikliranja i zatvoreni ciklusi materijala putem programa istraživanja i inovacija te drugih instrumenata za poticanje inovacija, posebno u području obrade otpada, naprednih materijala i zamjene, te za razvoj novih i inovativnih tehnologija u području održivog rudarenja kritičnih sirovina u Uniji.

(29)

Privatna ulaganja društava, financijskih ulagatelja i kupaca od ključne su važnosti. Kad privatna ulaganja sama po sebi nisu dovoljna, za efektivno pokretanje projekata duž lanca vrijednosti kritičnih sirovina može biti potrebna javna potpora, npr. u obliku jamstva, zajmova ili vlasničkih i kvazivlasničkih ulaganja. Ta javna potpora može predstavljati državnu potporu. Takva potpora mora imati poticajan učinak i biti nužna, primjerena i razmjerna. Postojeće smjernice za državne potpore, koje su nedavno detaljno revidirane u skladu s ciljevima usporedne tranzicije, pružaju brojne mogućnosti za potporu ulaganjima duž lanca vrijednosti kritičnih sirovina i drugim ciljevima u sklopu europskog zelenog plana pod određenim uvjetima. Komisija bi trebala dodatno razmotriti mogućnost uspostave namjenskog fonda na razini Unije, primjerice u obliku europskog fonda za strateške sirovine, uključujući razmatranje obnovljivih instrumenata, ili izdvajanja financijske potpore u sklopu redefiniranja prioriteta financiranja u okviru višegodišnjeg financijskog okvira. U tom bi kontekstu za projekte u području kritičnih sirovina trebalo iskoristiti već postojeće znanje, investicijske platforme i kanale.

(30)

Javna potpora upotrebljava se kako bi se na razmjeran način otklonili određeni utvrđeni tržišni nedostaci ili popravile investicijske okolnosti koje nisu optimalne, pri čemu njezine mjere ne bi trebale udvostručavati privatno financiranje, istiskivati privatno financiranje , sprečavati suradnju dvaju poduzeća iz različitih država članica niti narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Mjere bi trebale biti ciljane i učinkovite i imati jasnu dodanu vrijednost za Uniju.

(31)

Nestabilne cijene nekoliko strateških sirovina, pogoršane zbog ograničenih sredstava zaštite od rizika na dugoročnim tržištima, stvaraju prepreku za nositelje projekata koji nastoje osigurati financiranje za strateške sirovinske projekte i za potrošače niže u lancu vrijednosti koji nastoje osigurati stabilne i predvidljive cijene ključnih ulaznih materijala. Kako bi se smanjila neizvjesnost budućih cijena strateških sirovina, potrebno je propisati uspostavljanje sustava koji bi zainteresiranim otkupljivačima i nositeljima strateških projekata omogućio da navode svoje ponude za kupnju odnosno prodaju i povezivao otkupljivače i nositelje čije ponude potencijalno međusobno odgovaraju. Takav je sustav neophodan kako bi se poticalo sudjelovanje MSP-ova u lancima vrijednosti strateških sirovina. Trebalo bi pružiti potporu kako bi se poslovnim konzorcijima omogućio pristup tržištima koja još nisu obuhvaćena strateškim partnerstvom ili sporazumom o slobodnoj trgovini.

(31.a)

Europska investicijska banka trebala bi, u dogovoru s Odborom, Komisijom i državama članicama, razmotriti uspostavu izvozno-kreditnog instrumenta EU-a kojim bi se poduzetnicima u Uniji omogućilo da ulažu u projekte kojima se doprinosi postizanju ciljeva utvrđenih u ovoj Uredbi.

(32)

Postojeće poznavanje i mapiranje nalazišta sirovina u Uniji potječe iz vremena kad opskrba kritičnim sirovinama za razvoj strateških tehnologija nije bila prioritet. Kako bi prikupljale i ažurirale informacije o nalazištima kritičnih sirovina , uključujući potencijal vađenja sirovina iz geotermalnih izvora , države članice trebale bi izraditi nacionalne programe za opće istraživanje kritičnih sirovina i metala nosača koji mogu sadržavati kritične sirovine , koji bi trebali sadržavati mjere kao što su mapiranje mineralnih sirovina, geokemijske kampanje, geološko-znanstvena istraživanja i ponovna obrada postojećih geološko-znanstvenih skupova podataka. Otkrivanje nalazišta minerala i procjena tehničke i gospodarske održivosti njihova vađenja podrazumijevaju visok financijski rizik . Kako bi smanjile taj rizik i olakšale razvoj projekata za vađenje, države članice trebale bi objaviti informacije prikupljene u svojim nacionalnim programima istraživanja, ako je primjenjivo u okviru infrastrukture za prostorne informacije utvrđene Direktivom 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (19).

(32.a)

Kako bi se omogućili ciljevi vađenja, obrade i recikliranja, države članice trebale bi promovirati mjere za rješavanje problema nedostatka studenata i diplomanata geoznanosti u Uniji.

(33)

Svemirski podaci i usluge koje proizlaze iz promatranja Zemlje i globalnih navigacijskih satelitskih sustava, naročito oni koji su dobiveni u okviru svemirskog programa EU-a, Copernicusa, Galilea i EGNOS-a, trebali bi se koristiti koliko je god moguće u stvaranju održivih lanaca vrijednosti kritičnih sirovina zahvaljujući stalnom protoku informacija, što može biti korisno za aktivnosti kao što su praćenje rudarskih područja, upravljanje tim područjima, procjenjivanje utjecaja na okoliš i socioekonomskog učinka ili istraživanje mineralnih sirovina. Budući da se podacima i uslugama povezanim sa svemirom mogu prikupiti podaci o udaljenim i nedostupnim područjima, države članice trebale bi to što više uzeti u obzir u izradi i provedbi svojih nacionalnih programa istraživanja.

(34)

Iako je potrebno ojačati lance vrijednosti kritičnih sirovina Unije radi povećanja sigurnosti opskrbe, lanci opskrbe kritičnim sirovinama i dalje će biti globalni i izloženi vanjskim čimbenicima. Nedavni i trenutačni događaji, od krize uzrokovane bolešću COVID-19 do ničim izazvane i neopravdane vojne agresije na Ukrajinu, kao i utjecaja kineske inicijative „Jedan pojas, jedan put” na treće zemlje, ukazali su na osjetljivost određenih lanaca opskrbe Unije na poremećaje i hitnost utvrđivanja poluga za ublažavanje potražnje, posebno za strateškim sirovinama . Kako bi države članice i europske industrije mogle predviđati poremećaje opskrbe i bile spremne za njihove posljedice, trebalo bi razviti mjere za povećanje kapaciteta za praćenje, uključujući mjere za razmjenu informacija, koordinaciju strateških zaliha , po potrebi, i jačanje pripravnosti društava.

(35)

Države članice nemaju jednake sposobnosti za informiranje o riziku i predviđanje rizika niti su sve države članice razvile namjenske strukture za praćenje lanaca opskrbe kritičnim sirovinama koje mogu upozoriti društva na moguće rizike od poremećaja opskrbe. Iako su neka društva uložila sredstva u praćenje svojih lanaca opskrbe, druga nemaju kapacitete koji su za to potrebni. Stoga bi, s obzirom na globalnu dimenziju lanaca opskrbe kritičnim sirovinama i njihovu složenost, Komisija trebala razviti poseban instrument s podacima o praćenju kojim bi se procjenjivali rizici za sigurnost opskrbe kritičnim sirovinama i kojim bi se prikupljene informacije stavljale na raspolaganje javnim tijelima i privatnim subjektima, što bi povećavalo sinergiju među državama članicama. Kako bi lanci vrijednosti Unije bili dovoljno pripremljeni za moguće poremećaje opskrbe, Komisija bi trebala provoditi testiranja otpornosti kojima bi se procjenjivala osjetljivost lanaca opskrbe strateškim sirovinama i njihova izloženost rizicima za sigurnost opskrbe. Kad je to moguće, takve testove trebale bi provoditi nacionalne agencije država članica za opskrbu i informiranje koje su nadležne za kritične sirovine. Odbor bi trebao koordinirati Komisiju i države članice u izvođenju testova otpornosti. Ako nijedna država članica nema kapacitete za izvođenje potrebnog testa otpornosti za određenu stratešku sirovinu, Komisija bi ga trebala sama izvesti. Komisija bi trebala predložiti i moguće strategije koje javna tijela i privatni subjekti mogu donijeti za ublažavanje kratkoročnih i srednjoročnih rizika za sigurnost opskrbe, kao što su provođenje dodatnih mjera politike za smanjenje potreba za strateškim sirovinama, izgradnja strateških zaliha ili daljnja diversifikacija opskrbe. Kako bi se prikupile informacije koje su potrebne za provedbu mjera praćenja i testova otpornosti, Komisija bi trebala surađivati s relevantnom stalnom podskupinom Odbora, a države članice trebale bi utvrditi i pratiti velika društva koja su bitna za funkcioniranje lanca vrijednosti. Ako nijedan član stalne podskupine nema kapacitete za izvođenje potrebnog testa otpornosti za određenu stratešku sirovinu, Komisija bi ga trebala sama izvesti.

(36)

Strateške zalihe važan su instrument za ublažavanje poremećaja opskrbe, posebno opskrbe sirovinama. Iako predloženi Instrument za izvanredne okolnosti na jedinstvenom tržištu dopušta uspostavljanje strateških zaliha u slučaju aktivacije režima pojačanog opreza na jedinstvenom tržištu, države članice i društva ne moraju stvarati niti usklađivati svoje strateške zalihe prije nego što dođe do poremećaja opskrbe. U EU-u uz to ne postoji koordinacijski mehanizam koji bi omogućio izradu zajedničke procjene i analize mogućih preklapanja i sinergije. Stoga bi kao prvi korak, uzimajući u obzir trenutačni nedostatak relevantnih informacija, države članice Komisiji trebale dostaviti informacije o svojim strateškim zalihama, neovisno o tome upravljaju li njima javna tijela ili gospodarski subjekti u ime država članica. Te bi informacije trebale sadržavati količine dostupnih zaliha po pojedinoj strateškoj sirovini, prognozu kretanja zaliha te pravila i postupke koji se primjenjuju na te zalihe. Svi bi zahtjevi trebali biti razmjerni, uzeti u obzir troškove i trud potrebne za stavljanje podataka na raspolaganje i utjecaj zahtjeva na nacionalnu sigurnost te imati odgovarajuće rokove za dostavljanje traženih informacija. Informacije o zalihama gospodarskih subjekata mogu se dodati u analizu, iako ovo nije zahtjev za te informacije. Komisija bi s podacima trebala postupati na siguran način i objaviti samo zbirne informacije. U drugom bi koraku na temelju prikupljenih informacija Odbor trebao navesti sigurnu količinu zaliha Unije, uzimajući u obzir ukupnu godišnju potrošnju tih strateških sirovina u Uniji. Odbor bi u dogovoru s Komisijom, na temelju usporedbe postojećih zaliha i ukupnih strateških zaliha strateških sirovina u Uniji, trebao moći izdati neobvezujuća mišljenja za države članice o tome kako da povećaju konvergenciju i potaknuti ih na stvaranje strateških zaliha , izbjegavajući pritom narušavanje tržišta, među ostalim na štetu zemalja u usponu i zemalja u razvoju . Odbor bi pri tome trebao razmotriti jesu li i dalje potrebni poticaji za razvoj strateških zaliha privatnih subjekata koji koriste strateške sirovine.

(37)

Komisija bi radi daljnje koordinacije trebala organizirati obvezno savjetovanje prije sudjelovanja država članica na međunarodnim forumima na kojima bi se moglo raspravljati o takvim strateškim zalihama, što bi prije svega činila u okviru posebne stalne podskupine Odbora. Kako bi se povećala komplementarnost između trenutačnog prijedloga i drugih horizontalnih instrumenata ili instrumenata za neko specifično područje, Komisija bi trebala proslijediti prikupljene i agregirane informacije mehanizmima pojačanog opreza ili mehanizmima za upravljanje kriznim situacijama, kao što su savjetodavna skupina predloženog Instrumenta za izvanredne okolnosti na jedinstvenom tržištu, Europski odbor za poluvodiče iz europskog akta o čipovima, Odbor HERA-e ili Odbor za zdravstvene krize.

(38)

Kako bi bila dovoljno pripremljena za rješavanje mogućih poremećaja opskrbe, velika društva koja upotrebljavaju strateške sirovine u proizvodnji strateških tehnologija u Uniji trebala bi uspostaviti odgovarajuće interno upravljanje rizicima . Time će se poduzećima omogućiti da uzmu u obzir rizike za sigurnost opskrbe strateškim sirovinama i razviju odgovarajuće strategije ublažavanja rizika kako bi se bolje pripremila u slučaju poremećaja opskrbe. Velika društva na koja se prethodno odnosi trebala bi provoditi redovita testiranja otpornosti svojih lanaca opskrbe strateškim sirovinama kako bi uzela u obzir sve scenarije koji mogu utjecati na opskrbu tim sirovinama u slučaju poremećaja. Na temelju tih mjera dodatno će se razmotriti troškovi zbog mogućih rizika za sigurnost opskrbe.

(39)

Brojna tržišta strateških sirovina nisu potpuno transparentna te su koncentrirana na strani ponude, što povećava pregovaračku moć prodavatelja i cijene za kupce i što je izazov za tržište . Kako bi pridonijela osiguranju dostupnosti sirovina za poduzeća s poslovnim nastanom u Uniji, Komisija bi trebala uspostaviti sustav u kojem se može agregirati potražnja zainteresiranih kupaca. Pri uspostavljanju takvog sustava Komisija bi trebala uzeti u obzir iskustvo stečeno u provođenju sličnih mjera, posebno u pogledu zajedničke nabave plina prethodno uspostavljene kao odgovor na plinsku krizu u skladu s Uredbom Vijeća (EU) 2022/2576 (20). U tom bi sustavu trebala moći sudjelovati i tijela država članica kako bi stvorila svoje strateške zalihe. Sve mjere donesene u tom sustavu u okviru tog mehanizma trebale bi biti u skladu s Unijinim pravom tržišnog natjecanja i nacionalnim pravom.

(39.a)

Otporan i konkurentan sektor sirovina od velike je gospodarske i strateške važnosti za Uniju. S obzirom na ciljeve ove Uredbe, odnosno jačanje kapaciteta Unije za vađenje, preradu i recikliranje strateških sirovina, važno je osigurati pravedno i predvidljivo tržišno okruženje za poduzeća u cijelom vrijednosnom lancu sirovina. Stoga se u sklopu svakog sustava namijenjenog agregiranju potražnje kako bi se ojačao tržišni položaj poduzeća iz Unije na strani potražnje također moraju pažljivo uzeti u obzir tržišni učinci na poduzeća iz Unije na strani ponude.

(40)

Odredbe ove Uredbe o praćenju i strateškim zalihama ne podrazumijevaju usklađivanje nacionalnog prava niti zamjenjuju postojeće mehanizme. Poticaji za praćenje i pripravnost za rizik trebali bi biti u skladu s europskim instrumentima. Stoga bi se instrumenti kao što su predloženi Instrument za izvanredne okolnosti na jedinstvenom tržištu, čiji je cilj predvidjeti, ublažiti i odgovoriti na krizu koja utječe na funkcioniranje jedinstvenog tržišta, ili Uredba Vijeća (EU) 2022/2372 (21) o okviru mjera za osiguravanje opskrbe medicinskim protumjerama relevantnim za krizne situacije u slučaju izvanrednog stanja u području javnog zdravlja na razini Unije mogli i dalje primjenjivati na kritične i strateške sirovine u slučaju krize ili prijetnje u onoj mjeri u kojoj su ti materijali obuhvaćeni područjem primjene takvih instrumenata. Komisija bi trebala postići komplementarnost i usklađenost ove Uredbe i kriznih instrumenata pažljivom razmjenom informacija između odgovarajućih savjetodavnih i upravljačkih tijela osnovanih tim kriznim instrumentima .

(41)

Većina kritičnih sirovina su metali, koji se u načelu mogu beskonačno reciklirati, iako to ponekad znači manju kvalitetu. To omogućuje prelazak na istinski kružno gospodarstvo u kontekstu zelene tranzicije. Nakon početne faze naglog rasta potražnje za kritičnim sirovinama za nove tehnologije, u kojoj će primarno vađenje i prerada još uvijek biti glavni izvor sirovina, recikliranje i ponovna uporaba trebali bi postati sve važniji i smanjiti potrebu za primarnim vađenjem i njegove posljedice. Međutim, stope recikliranja i ponovne uporabe većine kritičnih sirovina danas su niske, među ostalim zbog toga što se u fazi dizajna proizvoda ne uzima u obzir mogućnost recikliranja, a sustavi i tehnologije recikliranja često nisu prilagođeni posebnostima tih sirovina. Stoga je potrebno donijeti mjere za rješavanje problema koji ograničavaju potencijal za kružnost. Bez obzira na količinu strateških sirovina potrošenih 2030., cilj Unije trebao bi biti kružnost tih sirovina.

(41.a)

Europa treba povećati svoj otvoreni strateški suverenitet i povećati otpornost kao pripremu na moguće poremećaje u opskrbi uslijed zdravstvenih ili drugih kriza. Postizanju tog cilja pridonijet će poboljšanje kružnosti i učinkovitosti resursa uz povećano recikliranje i oporabu tih kritičnih sirovina.

(42)

Države članice zadržavaju važne nadležnosti u području kružnosti, na primjer u području sustava skupljanja i obrade otpada. Trebalo bi iskoristiti te nadležnosti kako bi se povećala stopa skupljanja i recikliranja za tokove otpada s visokim potencijalom oporabe kritičnih sirovina, npr. uvođenjem financijskih poticaja kao što su popusti, novčane nagrade ili sustavi povrata pologa , uz očuvanje cjelovitosti unutarnjeg tržišta . I tijela država članica trebala bi pridonijeti tome kao kupci kritičnih sirovina i proizvoda koji ih sadržavaju, a nacionalni programi za istraživanje i inovacije trebali bi uložiti znatna sredstva za poboljšanje znanja i tehnologije za kružnost kritičnih sirovina i učinkovitost materijala te strategije zamjenjivosti . Naposljetku, države članice trebale bi promicati oporabu kritičnih sirovina iz otpada od vađenja minerala poboljšanjem dostupnosti informacija i uklanjanjem pravnih, gospodarskih i tehničkih prepreka. Države članice trebale bi kao moguće rješenje razmotriti mehanizme podjele rizika između subjekata i pojedinačne države članice za promicanje oporabe iz zatvorenih postrojenja za gospodarenje otpadom.  Komisija bi trebala pratiti djelovanje država članica, uspoređivati i širiti najbolje prakse te, prema potrebi, davati preporuke državama članicama za daljnje djelovanje.

(42.a)

Elektronički otpad sadržava koncentracije kritičnih sirovina koje su redne veličine veće od koncentracija najkvalitetnijih rudača diljem svijeta. To predstavlja značajnu gospodarsku priliku za urbano rudarstvo s velikim potencijalom za razvoj.

(43)

Unija u brojnim regijama već jako dugo vadi sirovine, što je dovelo do toga da u zatvorenim postrojenjima postoje znatne količine otpada od vađenja minerala, pri čemu potencijal tog otpada za dobivanje kritičnih sirovina uglavnom još nije analiziran jer je njihova gospodarska važnost tek nedavno porasla. Oporaba kritičnih sirovina iz postrojenja za gospodarenje otpadom od vađenja minerala može spriječiti i ublažiti negativne društvene i okolišne učinke novih aktivnosti vađenja, stvarati gospodarsku vrijednost i otvarati nova radna mjesta u povijesnim rudarskim regijama, koje su često pogođene deindustrijalizacijom i propadanjem , iako bi te regije mogle imati važnu ulogu u poboljšanju otpornosti Unije i smanjenju negativnih utjecaja pristupa sirovinama na okoliš i društvo . Krupne prepreke boljem iskorištavanju potencijala kritičnih sirovina iz otpada od vađenja minerala su to što se nije obraćala pozornost na udio kritičnih sirovina u tom otpadu i to što o njemu nema informacija, posebno kad je riječ o otpadu u zatvorenim postrojenjima za gospodarenje otpadom.

(44)

Oporaba kritičnih sirovina iz postrojenja za gospodarenje otpadom od vađenja minerala trebala bi biti dio vrednovanja relevantnih postrojenja za gospodarenje otpadom. Direktivom 2006/21/EZ utvrđuju se visoki zahtjevi za gospodarenje otpadom od industrija vađenja minerala koji se odnose na zaštitu okoliša i ljudskog zdravlja. Te bi visoke zahtjeve trebalo zadržati, no trebalo bi utvrditi i dodatne mjere kako bi se što više povećala oporaba kritičnih sirovina iz otpada od vađenja minerala.

(45)

Operateri postojećih i novih postrojenja za gospodarenje otpadom od vađenja minerala trebali bi provesti studije o preliminarnoj gospodarskoj procjeni oporabe kritičnih sirovina iz otpada od vađenja minerala koji se nalazi na lokaciji i njihovih naslaga i takvog otpada koji se još stvara. U skladu s hijerarhijom otpada utvrđenom u Direktivi 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (22) trebalo bi dati prednost sprečavanju stvaranja otpada koji sadržava kritične sirovine vađenjem kritičnih sirovina iz izvađenih količina prije nego što on postane otpad. U izradi studije operateri bi trebali prikupiti potrebne informacije, uključujući koncentracije i količine kritičnih sirovina u otpadu od vađenja minerala, pa razmotriti opcije za procese, aktivnosti ili poslovne aranžmane koji bi mogli omogućiti tehnički izvedivu i gospodarski održivu oporabu kritičnih sirovina. Ovo je dodatna obveza uz obveze utvrđene u Direktivi 2006/21/EZ i nacionalnim zakonima kojima se ta direktiva prenosi te se izravno primjenjuje. Operateri i nadležna tijela trebali bi u provedbi te obveze nastojati svesti administrativno opterećenje na najmanju moguću mjeru i integrirati postupke koliko god je moguće.

(46)

Kako bi riješile problem trenutačno nedostatnih informacija o potencijalu kritičnih sirovina iz zatvorenih postrojenja za gospodarenje otpadom od vađenja minerala, države članice trebale bi uspostaviti bazu podataka sa svim relevantnim informacijama za promicanje oporabe, posebno količinama i koncentracijama kritičnih sirovina u postrojenjima za gospodarenje otpadom od vađenja minerala, u skladu s pravilima Unije o tržišnom natjecanju. Te bi se informacije trebalo objaviti u jasnom, digitalnom obliku na temelju kojeg bi bio moguć pristup detaljnijim tehničkim informacijama. Kako bi omogućile jednostavan pristup informacijama, države članice trebale bi, npr. uspostaviti kontaktnu točku za detaljniju komunikaciju s potencijalnim nositeljima projekata oporabe kritičnih sirovina. Baza podataka trebala bi biti osmišljena tako da potencijalnim nositeljima projekata omogući jednostavnu identifikaciju postrojenja s visoke potencijalom za kratkoročnu, srednjoročnu i dugoročnu gospodarski održivu oporabu. Kako bi bolje usmjerile ograničene resurse, države članice mogle bi postupno prikupljati informacije i pritom poduzimati najzahtjevnije korake samo za postrojenja s najvećim potencijalom. Aktivnosti prikupljanja informacija trebale bi za cilj imati pružanje točnih i reprezentativnih informacija o postrojenjima za gospodarenje otpadom od vađenja minerala i dobivanje najbolje moguće procjene potencijala oporabe kritičnih sirovina.

(47)

Trajni magneti ugrađeni su u velik broj proizvoda, pri čemu je najvažnija i najbrže rastuća njihova primjena u vjetrenim turbinama i električnim vozilima, a prisutni su i u brojnim drugim proizvodima, kao što su uređaji za magnetsku rezonanciju, industrijski roboti, laka prijevozna sredstva, generatori hlađenja, dizalice topline, elektromotori, industrijske električne pumpe, automatske perilice rublja, bubnjaste sušilice rublja, mikrovalne pećnice, usisavači i perilice posuđa, koji sadržavaju znatne količine tih magneta koje se isplati oporabiti. Većina trajnih magneta, posebno vrste magneta s najboljim performansama, sadržava kritične sirovine, kao što su neodimij, praseodimij, disprozij i terbij, bor, samarij, nikal ili kobalt. Njihovo je recikliranje moguće, ali se danas u Uniji ti magneti recikliraju samo u malim razmjerima ili u kontekstu istraživačkih projekata. Trajni magneti stoga bi trebali biti prioritetni proizvod za povećanje kružnosti.

(48)

Kako bi mogli povećati kružnost magneta , subjekti za recikliranje , serviseri i subjekti koji obnavljaju proizvode moraju imati pristup potrebnim informacijama o količini, vrsti i kemijskom sastavu magneta u proizvodu, njihovoj lokaciji, korištenoj oblozi, ljepilima i aditivima i informacijama o tome kako izvaditi trajne magnete iz proizvoda. Kako bi postojao poslovni model za recikliranje magneta, trajni magneti ugrađeni u proizvode stavljene na tržište Unije trebali bi s vremenom sadržavati sve veću količinu recikliranih materijala. U početnoj fazi bi se davale transparentne informacije o recikliranom sadržaju, nakon čega bi se na temelju namjenske procjene odgovarajućeg udjela recikliranog sadržaja i vjerojatnih učinaka trebao utvrditi minimalni udio recikliranog sadržaja.

(49)

Održivost proizvodnih i opskrbnih lanaca kritičnih sirovina koje se prodaju na tržištu Unije često je certificirana. Ta se certifikacija može dobiti u okviru niza dostupnih javnih i privatnih certifikacijskih programa koji se razlikuju po opsegu i strogosti, zbog čega bi se moglo dovesti u pitanje narav i istinitost tvrdnji o relativnoj održivosti kritičnih sirovina stavljenih na tržište Unije na temelju takvog certifikata. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih akata kojima se priznaju certifikacijski programi koji bi se trebali smatrati sveobuhvatnima i pouzdanima, čime bi se tijelima i sudionicima na tržištu pružila zajednička osnova za procjenu održivosti kritičnih sirovina. Trebalo bi priznavati samo certifikacijske programe koji obuhvaćaju širok raspon aspekata održivosti, među ostalim zaštitu okoliša u vezi sa zrakom, tlom, vodom i bioraznolikosti , ljudska prava, uključujući radna prava i upravljačke aspekte, uključujući transparentnost poslovanja te sudjelovanje lokalnih zajednica, koji jamče visoke standarde održivosti, i koji sadržavaju odredbe za provjeru koju provodi neovisna treća strana i praćenje sukladnosti. Kako bi im se omogućili učinkovitost postupaka, nositeljima projekata koji podnose zahtjev za status strateškog projekta trebalo bi dopustiti da kao dokaz održivosti provedbe svojih projekata navedu sudjelovanje u priznatom programu.

(50)

Proizvodnja kritičnih sirovina u lancu vrijednosti ima posljedice za klimu i okoliš, među ostalim za vodu i bioraznolikost . Kako bi se takva šteta ograničila i potaknula proizvodnja održivijih kritičnih sirovina, Komisiju bi trebalo ovlastiti da uspostavi sustav za izračun ekološkog otiska kritičnih sirovina koji uključuje postupak provjere, čime bi se zajamčilo da su informacije o ekološkom otisku kritičnih sirovina stavljenih na tržište Unije javno dostupne. Sustav bi se trebao temeljiti na znanstveno utemeljenim metodama procjene i relevantnim međunarodnim normama za procjenu životnog ciklusa. Zahtjev objavljivanja ekološkog otiska sirovine trebao bi biti primjenjiv samo kad se na temelju namjenske procjene zaključi da bi se na taj način olakšala nabava kritičnih sirovina s manjim učinkom na okoliš, a time i pridonijelo postizanju klimatskih i ekoloških ciljeva Unije, uz proporcionalnost s ekonomskim troškovima te bez nerazmjernog utjecaja na trgovinske tokove. Nakon primjene relevantnih metoda izračuna Komisija bi trebala utvrditi razrede učinkovitosti za kritične sirovine, čime bi omogućila potencijalnim kupcima da lako usporede relativni ekološki otisak dostupnih sirovina i usmjerila tržište prema održivijim sirovinama. Prodavatelji kritičnih sirovina trebali bi se pobrinuti da deklaracija o ekološkom otisku bude dostupna njihovim kupcima. Transparentnost relativnog otiska kritičnih sirovina stavljenih na tržište Unije može poduprijeti i druge politike na razini Unije i na nacionalnoj razini, kao što su poticaji ili kriteriji za zelenu javnu nabavu, kojima se potiče proizvodnja kritičnih sirovina s manjim utjecajem na okoliš. Vjeruje se da dubokomorski svijet ima najveću bioraznolikost na Zemlji i osigurava kritične okolišne usluge, uključujući dugoročnu sekvestraciju ugljika. Vrlo je vjerojatno da će dubokomorsko rudarstvo uzrokovati trajni gubitak bioraznolikosti i štetu ekosustavu. U skladu s načelom predostrožnosti dubokomorsko rudarenje ne bi se smjelo provoditi sve dok njegovi učinci na morski okoliš i bioraznolikost nisu dovoljno istraženi i sve dok ne postoji znanstveni konsenzus da se dubokomorskim rudarenjem može upravljati na način da nema gubitka bioraznolikosti i oštećenja ekosustava.

(51)

Metode mjerenja ekološkog otiska predstavljaju relevantnu osnovu za definiranje pravila za izračun. Temelje se na znanstveno valjanim metodama procjenjivanja koje uzimaju u obzir slične obveze utvrđene drugim zakonodavstvom Unije i kretanja na međunarodnoj razini i obuhvaćaju utjecaj na okoliš, uključujući klimatske promjene i utjecaj na vodu, zrak, tlo, resurse, uporabu zemljišta i toksičnost.

(52)

Odgovorni subjekti trebali bi prije stavljanja svojih proizvoda ili sirovina na tržište ocijeniti njihovu sukladnost sa zahtjevima za poboljšanje kružnosti trajnih magneta i za deklaraciju o ekološkom otisku kritičnih sirovina, a nadležna nacionalna tijela trebala bi osigurati djelotvorno ispunjavanje navedenih zahtjeva. Odredbe o sukladnosti i nadzoru tržišta utvrđene u Uredbi (EU) 2019/1020 i Uredbi (EU) 2023/xxx [Ured za publikacije: unijeti upućivanje na Uredbu o ekološkom dizajnu za održive proizvode] osmišljene su za rješavanje tog problema pa bi se stoga trebale primjenjivati i na te zahtjeve. Kako bi se dodatno zajamčila optimalna primjena postojećih okvira, sukladnost proizvoda koji podliježu homologaciji na temelju Uredbe (EU) 2018/858 ili Uredbe (EU) br. 168/2013 trebala bi se osiguravati na temelju postojećeg sustava za homologaciju.

(53)

Kako je propisano u članku 10. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1025/2012, Komisija bi od europskih organizacija za normizaciju trebala zatražiti da sastave europske norme kojima se pridonosi ciljevima ove Uredbe.

(54)

Unija je sklopila strateška partnerstva s trećim zemljama u području sirovina u svrhu provedbe akcijskog plana iz 2020. za kritične sirovine. Kako bi se diversificirala opskrba, ti bi se napori trebali ojačati i dovesti do uspostave strateških projekata. Kako bi se izradio i zajamčio usklađen okvir za sklapanje budućih partnerstava i razvila europska diplomacija u pogledu sirovina u skladu s energetskom i klimatskom diplomacijom Unije, u okviru komunikacije u Odboru države članice i Komisija trebale bi raspravljati, analizirati i zajamčiti koordinaciju, među ostalim u pogledu toga ostvaruju li postojeća partnerstva predviđene ciljeve, davanja prednosti trećim zemljama za nova partnerstva, sadržaja takvih partnerstava, njihove usklađenosti i potencijalnog sinergijskog učinka bilateralne suradnje država članica s relevantnim trećim zemljama te dostupnosti dovoljnog pristupa financiranju . Unija bi u skladu sa svojom strategijom Global Gateway, pristupom Tim Europa, zajedničkom trgovinskom politikom te politikom razvoja i vanjskom politikom trebala sklapati uzajamno korisna i održiva partnerstva s takvim trećim zemljama, među ostalim s tržištima u nastajanju i gospodarstvima u razvoju, koja pridonose diversifikaciji njezina lanca opskrbe sirovinama i ostvaruju dodanu vrijednost u proizvodnji u tim zemljama. Trebalo bi uložiti dodatne napore i u suradnju s međunarodnim partnerima istomišljenicima koji sudjeluju na unutarnjem tržištu, zemljama kandidatkinjama ili trećim zemljama sličnih stavova koje nisu obuhvaćene strateškim partnerstvom ni sporazumom o slobodnoj trgovini. Ti bi zajednički interesi trebali uključivati promicanje i zaštitu ekoloških standarda te zaštitu socijalnih i ljudskih prava u skladu s međunarodnim i nacionalnim zakonodavstvom, uz puno poštivanje pravila multilateralne suradnje.

(54.a)

Strateški prioritet Unije za diversifikaciju njezine kritične opskrbe sirovinama mora postati prioritet vanjskog djelovanja i diplomacije Unije u okviru pristupa Tim Europa te u skladu s njezinom energetskom i klimatskom vanjskom politikom. Cilj vanjske politike Unije o sirovinama trebao bi biti objašnjavanje pristupa Unije učinkovitosti resursa, održivosti, kružnosti i zamjeni te suradnja i, prema potrebi, stvaranje međunarodnih foruma za bolju koordinaciju i transparentnost na globalnim tržištima sirovina, kao i za platforme za zajedničku kupnju.

(55)

Kako bi se podržalo izvršavanje zadaća koje se odnose na razvoj strateških projekata i njihovo financiranje, programe istraživanja, kapacitete za praćenje ili strateške zalihe i kako bi Komisija dobila odgovarajuće savjete, potrebno je osnovati Europski odbor za kritične sirovine. Odbor bi se trebao sastojati od država članica i Komisije i trebao bi omogućiti sudjelovanje civilnog društva i trećih strana kao promatrača , primjerice članova akademske zajednice, organizacija civilnog društva te drugih institucija i agencija Unije . Kako bi se razvilo stručno znanje potrebno za izvršavanje određenih zadaća, Odbor bi trebao osnovati stalne podskupine za financiranje, istraživanje, praćenje i strateške zalihe te održivost koje bi trebale raditi kao mreža u kojoj sudjeluju relevantna nacionalna tijela i koje bi se prema potrebi trebale savjetovati s industrijom, akademskom zajednicom, civilnim društvom i drugim relevantnim dionicima. Savjeti i mišljenja Odbora trebali bi biti neobvezujući te bi Komisija i bez njih trebala moći izvršavati svoje zadaće na temelju ove Uredbe.

(56)

Nepostojanje napretka u postizanju ciljeva, među ostalim referentnih vrijednosti za kapacitete i diversifikaciju, može ukazivati na potrebu za donošenjem dodatnih mjera. Komisija bi stoga trebala pratiti napredak u postizanju tih ciljeva.

(57)

Kako bi se administrativno opterećenje država članica i poduzeća, posebno MSP-ova, svelo na najmanju moguću mjeru, trebalo bi racionalizirati različite obveze izvješćivanja, a Komisija bi trebala izraditi predložak koji bi državama članicama omogućio da svoje obveze izvješćivanja o projektima, istraživanju i praćenju ispunjavaju redovitim objavljivanjem jedinstvenog dokumenta, koji može biti povjerljive ili ograničene prirode.

(58)

Kako bi suradnja nadležnih tijela na razini Unije i na nacionalnoj razini bila pouzdana i konstruktivna, sve strane uključene u primjenu ove Uredbe trebale bi poštovati povjerljivost informacija i podataka prikupljenih u obavljanju svojih zadaća. Komisija i nadležna nacionalna tijela, njihovi dužnosnici, državni službenici i druge osobe koje rade pod nadzorom tih tijela te dužnosnici i državni službenici drugih tijela država članica ne bi smjeli otkrivati informacije koje su prikupili ili razmijenili u skladu s ovom Uredbom i koje su obuhvaćene obvezom čuvanja poslovne tajne. To bi se trebalo odnositi i na Europski odbor za kritične sirovine. Podatke bi trebalo obrađivati i pohranjivati u sigurnom okruženju.

(59)

Pri donošenju delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a posebno je važno da Komisija u svojem pripremnom radu provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva (23) od 13. travnja 2016. Osobito, radi osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(60)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u vezi sa sljedećim: (a) utvrđivanje predložaka koji će se koristiti za zahtjeve za priznavanje strateških projekata, izvješća o napretku povezana sa strateškim projektima, nacionalne programe istraživanja i izvješćivanje koje države članice vrše o istraživanju, praćenju, strateškim zalihama i kružnosti, (b) utvrđivanje proizvoda, dijelova i tokova otpada s visokim potencijalom oporabe kritičnih sirovina i (c) utvrđivanje kriterija i njihove primjene za priznavanje programa koji se odnose na održivost kritičnih sirovina. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (24).

(61)

Kako bi se zajamčilo poštovanje obveza utvrđenih u ovoj Uredbi, a posebno sa zahtjevima za ekološki dizajn, društva koja ne postupaju u skladu sa svojim obvezama, među ostalim u pogledu pripravnosti za rizik, izvješćivanja o projektima i informacija o mogućnosti recikliranja, trebala bi podlijegati sankcijama. Stoga je potrebno da države članice u nacionalnom zakonodavstvu utvrde učinkovite, razmjerne i odvraćajuće kazne za nepridržavanje ove Uredbe.

(62)

Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Uredbe. U skladu sa stavkom 22. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva ta bi se evaluacija trebala temeljiti na pet kriterija, a to su učinkovitost, djelotvornost, važnost, usklađenost i dodana vrijednost za EU, te bi trebala biti temelj za procjene učinka mogućih daljnjih mjera. Komisija bi Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru trebala podnijeti izvještaj o provedbi ove Uredbe i napretku u postizanju njezinih ciljeva, uključujući referentne vrijednosti za kapacitete i diversifikaciju. U izvješću bi se trebala i procijeniti prikladnost utvrđivanja maksimalnih pragova za ekološki otisak na temelju provedbe mjera povezanih s transparentnosti ekološkog otiska kritičnih sirovina.

(63)

U slučaju da bilo koje mjere predviđene ovom Uredbom čine državnu potporu, odredbama koje se odnose na te mjere ne dovodi se u pitanje primjena članaka 107. i 108. Ugovora.

(64)

Budući da države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti ciljeve ove Uredbe, odnosno poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta uspostavom okvira za jamčenje pristupa sigurnoj i održivoj opskrbi kritičnim sirovinama u Uniji, nego se zbog njihova opsega i učinaka ti ciljevi mogu ostvariti samo na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja,