EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 19.6.2024.
COM(2024) 626 final
Preporuka za
PREPORUKU VIJEĆA
o ekonomskim, socijalnim, strukturnim i proračunskim politikama te politikama zapošljavanja Finske
{SWD(2024) 600 final} - {SWD(2024) 626 final}
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 19.6.2024.
COM(2024) 626 final
Preporuka za
PREPORUKU VIJEĆA
o ekonomskim, socijalnim, strukturnim i proračunskim politikama te politikama zapošljavanja Finske
{SWD(2024) 600 final} - {SWD(2024) 626 final}
Preporuka za
PREPORUKU VIJEĆA
o ekonomskim, socijalnim, strukturnim i proračunskim politikama te politikama zapošljavanja Finske
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2024/1263 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2024. o djelotvornoj koordinaciji ekonomskih politika i multilateralnom proračunskom nadzoru te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 1 , a posebno njezin članak 3. stavak 3.,
uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,
uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,
uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,
uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,
uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,
uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,
uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,
budući da:
(1)Uredba (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća 2 kojom je uspostavljen Mehanizam za oporavak i otpornost stupila je na snagu 19. veljače 2021. Mehanizmom za oporavak i otpornost pruža se financijska potpora državama članicama za provedbu reformi i ulaganja i generira fiskalni impuls koji će se financirati sredstvima EU-a. Njime se, u skladu s prioritetima europskog semestra, doprinosi gospodarskom i socijalnom oporavku i provedbi održivih reformi i ulaganja, posebno u cilju promicanja zelene i digitalne tranzicije i jačanja otpornosti gospodarstava država članica. Mehanizmom se pomaže i jačanju javnih financija te poticanju rasta i otvaranja radnih mjesta u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, poboljšanju teritorijalne kohezije unutar EU-a i podupiranju kontinuirane provedbe europskog stupa socijalnih prava.
(2)Uredba o planu REPowerEU 3 donesena je 27. veljače 2023. u cilju postupnog ukidanja ovisnosti EU-a o uvozu fosilnih goriva iz Rusije. Time bi se doprinijelo energetskoj sigurnosti i diversifikaciji opskrbe energijom u EU-u, dok bi se istodobno postiglo povećanje uvođenja energije iz obnovljivih izvora, kapaciteta za skladištenje energije i energetske učinkovitosti. Finska je u svoj nacionalni plan za oporavak i otpornost dodala novo poglavlje o planu REPowerEU kako bi financirala ključne reforme i ulaganja kojima će se doprinijeti ostvarenju ciljeva plana REPowerEU.
(3)Osim toga, u cilju oblikovanja regulatornog okvira za poticanje rasta, Komisija je 16. ožujka 2023. objavila Komunikaciju „Dugoročna konkurentnost EU-a: perspektiva nakon 2030.” 4 na kojoj će se temeljiti donošenje odluka o politikama i okvirni uvjeti za povećanje rasta. U toj se komunikaciji definira devet pokretača konkurentnosti koji se međusobno dopunjuju. Među njima se pristup privatnom kapitalu, istraživanje i inovacije, obrazovanje i vještine te jedinstveno tržište ističu kao najvažniji prioriteti politika za reforme i ulaganja kojima će se rješavati sadašnji problemi produktivnosti i jačati dugoročna konkurentnost EU-a i njegovih država članica. Nakon te komunikacije Komisija je 14. veljače 2024. objavila Godišnje izvješće o jedinstvenom tržištu i konkurentnosti 5 . U tom izvješću detaljno se opisuju konkurentske prednosti i izazovi jedinstvenog europskog tržišta i prate godišnja kretanja u skladu s utvrđenih devet pokretača konkurentnosti.
(4)Komisija je 21. studenog 2023. donijela Godišnji pregled održivog rasta za 2024. 6 , čime je označen početak ciklusa europskog semestra 2024. za koordinaciju ekonomskih politika. Europsko vijeće potvrdilo je 22. ožujka 2024. prioritete tog pregleda na temelju četiri dimenzije konkurentne održivosti. Komisija je 21. studenog 2023. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela i Izvješće o mehanizmu upozoravanja za 2024., u kojem Finska nije utvrđena kao jedna od država članica koja je možda pogođena neravnotežama ili za koju postoji rizik da bude pogođena neravnotežama i za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Komisija je istog dana donijela mišljenje o nacrtu proračunskog plana Finske za 2024. Komisija je donijela i Preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Vijeće donijelo 12. travnja 2024., kao i Prijedlog zajedničkog izvješća o zapošljavanju za 2024., u kojem se analizira provedba smjernica za zapošljavanje i načelâ europskog stupa socijalnih prava i koji je Vijeće donijelo 11. ožujka 2024.
(5)EU-ov novi okvir gospodarskog upravljanja stupio je na snagu 30. travnja 2024. Taj okvir obuhvaća novu Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća (EU) br. 2024/1263 o djelotvornoj koordinaciji ekonomskih politika i multilateralnom proračunskom nadzoru te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97. Obuhvaća i izmijenjenu Uredbu (EZ) br. 1467/97 o provedbi postupka u slučaju prekomjernog deficita i izmijenjenu Direktivu 2011/85/EU o proračunskim okvirima država članica 7 . Ciljevi su novog okvira održivost javnog duga te održiv i uključiv rast koji će se postići postupnom fiskalnom konsolidacijom, reformama i ulaganjima. Okvir potiče odgovornost na nacionalnoj razini i više je usmjeren na srednjoročno razdoblje i na djelotvorniju i koherentniju provedbu. Svaka država članica trebala bi Vijeću i Komisiji dostaviti nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan. Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni planovi sadržavaju fiskalne i investicijske obveze i obveze pojedine države članice u pogledu reformi te obuhvaćaju četverogodišnje ili petogodišnje razdoblje planiranja, ovisno o redovnom trajanju nacionalnog zakonodavnog postupka. Kretanje neto rashoda 8 u nacionalnim srednjoročnim fiskalno-strukturnim planovima trebalo bi biti u skladu sa zahtjevima iz Uredbe (EU) 2024/1263, uključujući zahtjeve da se dug opće države uvjerljivo smanjuje ili nastavi uvjerljivo smanjivati najkasnije do kraja razdoblja prilagodbe odnosno da se zadrži na razboritim razinama ispod 60 % BDP-a, a da se državni deficit u srednjoročnom razdoblju smanji i/ili zadrži ispod referentne vrijednosti od 3 % BDP-a. Ako se država članica obveže da će provesti relevantan skup reformi i ulaganja u skladu s kriterijima iz Uredbe (EU) 2024/1263, razdoblje prilagodbe može se produljiti za najviše tri godine. Komisija će radi potpore u izradi tih planova [21. lipnja] 2024. državama članicama dostaviti smjernice o sadržaju planova i naknadnih godišnjih izvješća o napretku koje će trebati dostaviti i, u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2024/1263, tehničke smjernice o fiskalnim prilagodbama (referentne smjerove kretanja i tehničke informacije, ovisno o slučaju). Države članice trebale bi do 20. rujna 2024. dostaviti svoje srednjoročne fiskalno-strukturne planove, osim ako država članica i Komisija postignu dogovor o produljenju tog roka za razumno razdoblje. Države članice trebale bi osigurati sudjelovanje nacionalnih parlamenata i savjetovati se s neovisnim fiskalnim institucijama, socijalnim partnerima i drugim relevantnim nacionalnim dionicima, prema potrebi.
(6)Europski semestar za koordinaciju ekonomskih politika nastavlja se u 2024. razvijati u skladu s provedbom Mehanizma za oporavak i otpornost. Potpuna provedba planova za oporavak i otpornost i dalje je ključna za ostvarenje prioriteta politika u okviru europskog semestra jer planovi doprinose djelotvornom odgovoru na sve ili na znatan dio izazova utvrđenih u relevantnim preporukama za pojedinu zemlju izdanima posljednjih godina. Preporuke za pojedinu zemlju iz 2019., 2020., 2022. i 2023. i dalje su jednako relevantne i za planove za oporavak i otpornost koji su revidirani, ažurirani ili izmijenjeni u skladu s člancima 14., 18. i 21. Uredbe (EU) 2021/241.
(7)Finska je 27. svibnja 2021. Komisiji dostavila svoj nacionalni plan za oporavak i otpornost u skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/241. Na temelju članka 19. Uredbe (EU) 2021/241 Komisija je ocijenila relevantnost, djelotvornost, učinkovitost i koherentnost plana za oporavak i otpornost, u skladu sa smjernicama za ocjenjivanje iz Priloga V. toj uredbi. Vijeće je 29. listopada 2021. donijelo Odluku o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Finske 9 , koja je izmijenjena 14. ožujka 2023. u skladu s člankom 18. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/241 radi ažuriranja maksimalnog financijskog doprinosa za bespovratnu financijsku potporu te 8. prosinca 2023. radi uključivanja poglavlja o planu REPowerEU 10 . Isplata obroka ovisi o odluci Komisije, donesenoj u skladu s člankom 24. stavkom 5. Uredbe (EU) 2021/241, da je Finska u zadovoljavajućoj mjeri ostvarila relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđene u Provedbenoj odluci Vijeća. Pretpostavlja se da su ključne etape i ciljne vrijednosti u zadovoljavajućoj mjeri postignute ako dotična država članica nije ukinula mjere.
(8)Finska je 25. travnja 2024. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2024. i 25. travnja 2024. svoj Program stabilnosti za 2024., u skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1466/97. U skladu s člankom 27. Uredbe (EU) 2021/241, u Nacionalnom programu reformi za 2024. uzima se u obzir i polugodišnje izvješće Finske o ostvarenom napretku u provedbi plana za oporavak i otpornost.
(9)Komisija je 19. lipnja 2024. objavila Izvješće za Finsku za 2024. 11 . U njemu je ocijenjen napredak Finske u smislu relevantnih preporuka za tu zemlju koje je Vijeće donijelo u razdoblju od 2019. do 2023. i analizirana je provedba plana za oporavak i otpornost Finske. Na temelju te analize u tom izvješću utvrđeni su nedostaci u odnosu na izazove koji nisu obuhvaćeni ili su samo djelomično obuhvaćeni planom za oporavak i otpornost, kao i novi i predstojeći izazovi. Ocijenjen je i napredak Finske u provedbi europskog stupa socijalnih prava i ostvarenju glavnih ciljeva EU-a u pogledu zapošljavanja, stjecanja vještina i smanjenja siromaštva, kao i napredak u ostvarenju UN-ovih ciljeva održivog razvoja.
(10)Prema podacima koje je potvrdio Eurostat 12 , deficit opće države u Finskoj se s 0,4 % BDP-a u 2022. povećao na 2,7 % u 2023., dok je dug opće države porastao sa 73,5 % BDP-a krajem 2022. na 75,8 % krajem 2023. Kako je najavila u smjernicama za fiskalnu politiku za 2024. 13 , Komisija čini prvi korak za pokretanje postupaka u slučaju prekomjernog deficita koji se temelje na deficitu, u skladu s postojećim pravnim odredbama. Komisija je 19. lipnja 2024. donijela izvješće na temelju članka 126. stavka 3. UFEU-a 14 . U tom je izvješću ocijenjeno proračunsko stanje Finske jer njezin planirani deficit opće države 2024. premašuje referentnu vrijednost od 3 % BDP-a. Uzimajući u obzir tu ocjenu i nakon razmatranja mišljenja Gospodarskog i financijskog odbora u skladu s člankom 126. stavkom 4. UFEU-a, u izvješću se zaključuje da Komisija u srpnju ne namjerava predložiti pokretanje postupka u slučaju prekomjernog deficita za Finsku.
(11)Vijeće je 12. srpnja 2022. preporučilo 15 da Finska poduzme mjere čiji je cilj osigurati da rast primarnih tekućih rashoda koje financira država u 2023. bude u skladu s općim neutralnim smjerom politike 16 , uzimajući u obzir stalnu privremenu i ciljanu potporu kućanstvima i poduzećima koja su najosjetljivija na povećanje cijena energije te osobama koje bježe iz Ukrajine. Finska bi se trebala pripremiti za prilagodbu postojeće potrošnje u skladu s razvojem situacije. Finskoj je preporučeno i da poveća javna ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju te energetsku sigurnost uzimajući u obzir inicijativu REPowerEU, među ostalim iskorištavanjem sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost i drugih fondova Unije. Prema Komisijinim procjenama smjer fiskalne politike 17 bio je u 2023. ekspanzivan (0,9 % BDP-a), u kontekstu visoke inflacije. Rast primarnih tekućih rashoda koje financira država (bez diskrecijskih mjera na strani prihoda) imao je u 2023. ekspanzivan učinak od 0,8 % BDP-a na smjer fiskalne politike. To uključuje više troškove pružanja privremene zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine (za 0,2 % BDP-a). Stoga je ekspanzivni učinak neto primarnih tekućih rashoda koje financira država u 2023. samo djelomično povezan s osobama koje bježe iz Ukrajine. Na ekspanzivni rast primarnih tekućih rashoda koje financira država (bez diskrecijskih mjera na strani prihoda) utjecao je i kontinuirani i brzi rast cijena i troškova, posebno troškova usluga i troškova osoblja u lokalnoj upravi, te povećanje rashoda za pripravnost koji su nastali zbog odgovora na agresivni rat Rusije protiv Ukrajine. Ukupno gledajući, rast primarnih tekućih rashoda koje financira država u 2023. nije bio u skladu s Preporukom Vijeća. Rashodi financirani bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost i sredstvima drugih fondova EU-a iznosili su 0,4 % BDP-a u 2023. Ulaganja koja financira država iznosila su 4,0 % BDP-a u 2023., što je smanjenje od 0,2 postotna boda u odnosu na 2022. Finska je financirala dodatna ulaganja sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost i drugih fondova EU-a. Financirala je i javna ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju i energetsku sigurnost, kao što su infrastruktura za energiju iz obnovljivih izvora i vodik s niskim emisijama, što se djelomično financira sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost i drugih fondova EU-a.
(12)Glavna predviđanja iz Programa stabilnosti za 2024. mogu se sažeti kako slijedi. U makroekonomskom scenariju na kojem se temelje proračunske projekcije predviđa se rast realnog BDP-a od 0 % u 2024. i 1,6 % u 2025. i inflacija mjerena HIPC-om od 1,3 % u 2024. i 1,9 % u 2025. Očekuje se da će se deficit opće države povećati na 3,4 % BDP-a u 2024. i smanjiti na 2,7 % BDP-a u 2025. te da će se udio duga opće države u BDP-u povećati na 80,8 % do kraja 2024. i na 82,3 % do kraja 2025. Nakon 2025. predviđa se smanjenje deficita opće države na 1,9 % BDP-a u 2026. Stoga se planira da će se deficit opće države 2025. spustiti ispod referentne vrijednosti deficita od 3 % BDP-a. Osim toga, nakon 2025. predviđa se postupno povećanje udjela duga opće države na 82,4 % u 2026.
(13)U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2024. predviđa se da će se realni BDP povećati za 0,0 % u 2024. i za 1,4 % u 2025., a inflacija mjerena HIPC-om iznositi 1,4 % u 2024. i 2,1 % u 2025.
(14)U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2024. predviđa se državni deficit od 3,4 % BDP-a u 2024. i povećanje udjela duga opće države u BDP-u na 80,5 % do kraja 2024. Povećanje deficita u 2024. uglavnom je posljedica sporog rasta na strani prihoda, od poreza i doprinosa za socijalnu sigurnost, ali i povećanja rashoda, posebno za socijalne naknade i plaće. Na temelju Komisijinih procjena predviđa se da će u 2024. smjer fiskalne politike biti ekspanzivan (0,7 % BDP-a).
(15)Prema Komisijinoj proljetnoj prognozi 2024. očekuje se da će se u 2024. bespovratnom potporom („bespovratna sredstva”) iz Mehanizma za oporavak i otpornost financirati rashodi u iznosu do 0,2 % BDP-a, u odnosu na 0,1 % BDP-a u 2023. Rashodi financirani bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost omogućit će visokokvalitetna ulaganja i reforme za povećanje produktivnosti bez izravnog učinka na saldo i dug opće države Finske.
(16)Vijeće je 14. srpnja 2023. preporučilo 18 da Finska osigura razboritu fiskalnu politiku, osobito ograničavanjem nominalnog povećanja neto primarnih rashoda koje financira država 19 u 2024. na najviše 2,2 %. Države članice bile su pozvane da pri izvršenju svojih proračuna za 2023. i izradi nacrta proračunskih planova za 2024. vode računa o tome da će Komisija na temelju podataka o realizaciji za 2023. Vijeću predložiti pokretanje postupaka u slučaju prekomjernog deficita koji se temelje na deficitu. Prema Komisijinoj proljetnoj prognozi 2024., predviđa se da će u Finskoj doći do povećanja neto primarnih rashoda koje financira država za 4,0 % u 2024., što je više od preporučene maksimalne stope rasta. Ta prekomjerna potrošnja u odnosu na preporučenu maksimalnu stopu rasta neto primarnih rashoda koje financira država na razini je 0,9 % BDP-a u 2024. Postoji rizik da to ne bude u skladu s preporukom Vijeća.
(17)Osim toga, Vijeće je preporučilo da Finska u 2023. i 2024. što prije poduzme mjere radi postupnog ukidanja hitnih mjera energetske potpore na snazi i da ostvarene uštede iskoristi za smanjenje državnog deficita. Vijeće je dodatno utvrdilo da bi Finska, budu li zbog novih povećanja cijena energije potrebne nove mjere potpore ili njihov nastavak, trebala osigurati da budu usmjerene na zaštitu ranjivih kućanstava i poduzeća, fiskalno pristupačne te da potiču smanjenje potrošnje energije. Prema Komisijinoj proljetnoj prognozi 2024., neto proračunski trošak 20 hitnih mjera energetske potpore u 2023. procijenjen je na 0,2 % BDP-a, a predviđa se da će iznositi 0,0 % u 2024. i 2025. Ako se u skladu s preporukom Vijeća ostvarene uštede iskoriste za smanjenje državnog deficita, u tim se projekcijama implicira fiskalna prilagodba od 0,2 % BDP-a u 2024., dok će u toj godini neto primarni rashodi koje financira država 21 imati ekspanzivan učinak od 0,7 % BDP-a na smjer fiskalne politike. Predviđa se postupno ukidanje hitnih mjera energetske potpore što prije u 2023. i 2024. To je u skladu s preporukom Vijeća. Međutim, ne predviđa se da će se ostvarene uštede u cijelosti iskoristiti za smanjenje državnog deficita. Postoji rizik da to ne bude u skladu s preporukom Vijeća.
(18)Osim toga, Vijeće je Finskoj preporučilo i da očuva javna ulaganja koja financira država i osigura učinkovitu apsorpciju bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost i sredstava iz drugih fondova Unije, osobito radi promicanja zelene i digitalne tranzicije. Prema Komisijinoj proljetnoj prognozi 2024., predviđa se da će se javna ulaganja koja financira država povećati na 4,1 % BDP-a u 2024. u odnosu na 4,0 % BDP-a u 2023. To je u skladu s preporukom Vijeća. Osim toga, očekuje se da će javni rashodi koji se financiraju prihodima iz sredstava fondova EU-a, uključujući bespovratna sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost, ostati stabilni na 0,4 % u 2024.
(19)Na temelju mjera politike poznatih na datum zaključenja prognoze i uz pretpostavku nepromijenjenih politika, u Komisijinoj proljetnoj prognozi 2024. predviđa se državni deficit od 2,8 % BDP-a u 2025. Smanjenje deficita u 2025. uglavnom je posljedica povećanja opće stope PDV-a i smanjenja rashoda. Očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u povećati na 82,4 % do kraja 2025. zbog sporijeg gospodarskog rasta i rastućim izdacima za kamate.
(20)Finska ima djelotvoran i uključiv sustav socijalne skrbi s visokom razinom socijalne zaštite, no on je složen i može destimulirati rad. Posebni parlamentarni odbor dobio je 2020. zadaću izrade reforme sustava socijalne sigurnosti do 2027. Odbor je u ožujku 2023. predstavio privremeno izvješće s 31 prijedlogom za studije, nacrte propisa i razvojne projekte za buduće vlade. Reformom se nastoji pojednostavniti sustav socijalne skrbi i povećati poticaje za rad te očuvati učinkovitu i uključivu socijalnu zaštitu i povećati stopu zaposlenosti. Očekuje se da će reforma sustava socijalne sigurnosti pridonijeti poboljšanju dugoročne održivosti javnih financija.
(21)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (b) i kriterijem 2.2. iz Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241, plan za oporavak i otpornost sadržava opsežan skup reformi i ulaganja koji se međusobno nadopunjuju i trebaju se provesti do 2026. Očekuje se da će pomoći da se djelotvorno odgovori na sve ili na znatan dio izazova utvrđenih u relevantnim preporukama za pojedinu zemlju. U tom kratkom roku, brz nastavak djelotvorne provedbe plana, uključujući poglavlje o planu REPowerEU, ključan je za poticanje dugoročne konkurentnosti Finske zelenom i digitalnom tranzicijom, uz istodobno osiguravanje socijalne pravednosti. Kako bi se obveze iz plana izvršile do kolovoza 2026., ključno je da Finska nastavi provedbu reformi i ulaganja tako što će riješiti problem novih kašnjenja. Posebno je važno osigurati pravodobno podnošenje drugog i trećeg zahtjeva za plaćanje. Sustavno uključivanje lokalnih i regionalnih tijela, socijalnih partnera, civilnog društva i drugih relevantnih dionika i dalje je ključno kako bi se osigurala opća odgovornost za uspješnu provedbu plana za oporavak i otpornost.
(22)U skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2021/1060 Finska u okviru preispitivanja fondova kohezijske politike u sredini programskog razdoblja treba do ožujka 2025. preispitati svaki program, uzimajući u obzir, među ostalim, izazove utvrđene u preporukama koje su joj upućene 2024., kao i u svojem nacionalnom energetskom i klimatskom planu. To preispitivanje osnova je za konačnu dodjelu financijskih sredstava EU-a uključenih u svaki od tih programa. Finska je ostvarila napredak u provedbi kohezijske politike i europskog stupa socijalnih prava, no i dalje su prisutni izazovi. Konkretno, i dalje postoje razlike između regije glavnoga grada i ostatka Finske u smislu BDP-a po stanovniku i produktivnosti rada. Vrlo je važno ubrzati provedbu programâ kohezijske politike. Prioriteti dogovoreni u programu i dalje su relevantni, posebno za sjeverne rijetko naseljene i istočne regije. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti i jačanju istraživanja i razvoja te inovacija, digitalizacije i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, čime se ubrzava zelena i pravedna tranzicija. Osim toga, naglasak bi i dalje trebao biti na smanjenju manjka radne snage i vještina, jačanju socijalne uključenosti i aktivnog sudjelovanja na tržištu rada, posebno za ranjive skupine, te na potpori mjerama za socijalne inovacije i poboljšanju usluga za zaštitu djece. Finska bi mogla iskoristiti i inicijativu Platforme za strateške tehnologije za Europu radi potpore transformaciji industrije, primjerice u području umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti i robotike, energetske i resursne učinkovitosti te medicinskih tehnologija nužnih za zdravstvenu sigurnost.
(23)Uz gospodarske i socijalne poteškoće koje se otklanjaju planom za oporavak i otpornost i sredstvima iz fondova EU-a, Finska je izložena dodatnim izazovima koji se odnose na manjak radne snage i vještina te provedbu reforme socijalnih i zdravstvenih usluga.
(24)Zaposlenost je u 2023. ostala iznad 78 %, ali se nezaposlenost povećala sa 6,8 % u 2022. na 7,2 % u 2023., a strukturna nezaposlenost i dalje je prisutna. Neusklađenost vještina s potrebama tržišta rada, tj. nemogućnost popunjavanja slobodnih radnih mjesta radnicima s vještinama koje poslodavci traže, izazov je, posebno u području obrazovanja te zdravstvene i socijalne skrbi. Nadalje, manjak radne snage u područjima važnima za zelenu tranziciju mogao bi ograničiti napredak prema ostvarenju finskog klimatskog cilja ugljične neutralnosti do 2035. Manjak radne snage i vještina negativno utječe i na konkurentnost i dugoročni rast Finske, što dodatno pogoršava starenje stanovništva.
(25)Velik udio osoba u Finskoj prijavljuje da njihove potrebe za zdravstvenom skrbi nisu zadovoljene. Aktualnom reformom javnog zdravstva i socijalnih usluga nastoji se osigurati ravnopravniji pristup uslugama i ograničiti rastući troškovi pružanja usluga. Administrativna je reforma dovršena, no različiti su okruzi za usluge dobrobiti u različitim fazama pripravnosti u smislu reorganizacije i optimizacije pružanja usluga.
(26)Imajući u vidu blisku povezanost gospodarstava država članica europodručja i njihov zajednički doprinos funkcioniranju ekonomske i monetarne unije, Vijeće je u 2024. državama članicama europodručja preporučilo da mjere za provedbu preporuke o ekonomskoj politici europodručja poduzmu i u okviru svojih planova za oporavak i otpornost. Za Finsku, preporuke 1., 2. i 3. doprinose provedbi prve, druge, treće i četvrte preporuke za europodručje.
PREPORUČUJE da Finska u 2024. i 2025. poduzme djelovanja kojima je cilj:
1.Pravodobno dostaviti srednjoročni fiskalno-strukturni plan. U skladu sa zahtjevima reformiranog Pakta o stabilnosti i rastu, u 2025. ograničiti rast neto rashoda 22 na stopu koja je u skladu s uvjerljivim smanjenjem duga opće države u srednjoročnom razdoblju i smanjenjem deficita opće države ispod referentne vrijednosti od 3 % BDP-a utvrđene Ugovorom. Provesti reformu sustava socijalne sigurnosti kako bi se povećala učinkovitost sustava socijalnih naknada, što bi povećalo poticaje za rad i poduprlo dugoročnu održivost javnih financija.
2.Izbjeći nova kašnjenja kako bi se omogućila kontinuirana, brza i djelotvorna provedba plana za oporavak i otpornost, uključujući poglavlje o planu REPowerEU, i tako osigurati završetak reformi i ulaganja do kolovoza 2026. Ubrzati provedbu programâ kohezijske politike. U okviru preispitivanja u sredini razdoblja, i dalje se baviti dogovorenim prioritetima i radi poboljšanja konkurentnosti razmatrati mogućnosti koje pruža inicijativa Platforma za strateške tehnologije za Europu.
3.Nadoknaditi manjak radnika i vještina prekvalifikacijom i usavršavanjem radne snage te proširenjem ponude visokog obrazovanja, osobito u studijskim područjima koja su najtraženija na tržištu rada. Osigurati da se reformom socijalnih i zdravstvenih usluga poboljša pristup uslugama i njihovo pružanje i riješi problem neučinkovitosti.
Sastavljeno u Bruxellesu
Za Vijeće
Predsjednik