European flag

Službeni list
Europske unije

HR

Serija C


C/2025/6751

19.12.2025

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za oznaku zemljopisnog podrijetla u skladu s člankom 5. stavkom 4. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2025/27 (1)

(C/2025/6751)

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

(članak 24. Uredbe (EU) 2024/1143)

„Côtes de Gascogne”

Referentni broj EU-a: PGI-FR-A1162-AM01 – 22.9.2025.

1.   Naziv proizvoda

„Côtes de Gascogne”

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

☐

ZOI

☑

ZOZP

☐

OZP

3.   Sektor

☐

Poljoprivredni proizvodi

☑

Vina

☐

Jaka alkoholna pića

4.   Zemlja kojoj pripada zemljopisno područje

Francuska

5.   Tijelo države članice koje dostavlja obavijest o standardnoj izmjeni

Naziv

Ministère de l’agriculture, de l’agroalimentaire et de la forêt [Ministarstvo poljoprivrede, poljoprivrednih proizvoda i šuma], Direction Générale de la performance économique et environnementale des entreprises [Glavna uprava za gospodarsku i okolišnu učinkovitost poduzetništva]

6.   Kvalifikacija kao standardna izmjena

Francuska tijela smatraju da je podneseni zahtjev u skladu sa zahtjevima iz uredbi (EU) br. 1308/2013 i (EU) 2024/1143.

Izmjene ove specifikacije proizvoda standardne su izmjene u skladu s definicijom iz članka 24. stavka 4. Uredbe (EU) 2024/1143.

Zahtjev za izmjenu ZOZP-a „Côtes de Gascogne” ne odnosi se ni na jedan od triju slučajeva za izmjenu na razini Unije, to jest:

(a)

ne uključuje promjenu naziva ili upotrebe naziva ili kategorije jednog ili više proizvoda označenih oznakom zemljopisnog podrijetla;

(b)

ne postoji rizik od gubitka povezanosti sa zemljopisnim područjem; odnosno

(c)

ne podrazumijeva daljnja ograničenja u pogledu stavljanja proizvoda na tržište.

Stoga francuska tijela smatraju da se zahtjev odnosi na standardnu izmjenu.

7.   Opis odobrenih standardnih izmjena

Naslov

Dodavanje sorti grožđa

Opis

Skupina proizvođača vina s oznakom Côte de Gascogne zatražila je da se među sorte grožđa od kojih se proizvode predmetna vina uvrsti šest otpornih sorti:

—

Floréal B

—

Voltis B

—

Artaban N

—

Vidoc N

—

Souvignier gris B

—

Sauvignac B.

Otporne sorte uvedene su u nastojanju da se ublaži utjecaj na okoliš na koji su upozorili dionici u vinogradarstvu u jugozapadnoj Francuskoj. Uvođenjem tih sorti, koje su posebno otporne na pepelnicu i peronosporu, štetna zaštitna sredstva mogu se primjenjivati rjeđe i u manjim količinama i može se ograničiti ugljični otisak jer je za njihovu zaštitu potreban manji broj primjena. Uzgojem tih sorti ograničit će se učinak na bioraznolikost, čime će se ispuniti sve veća očekivanja društva.

U okviru ispitivanja provedenih za svaku otpornu sortu opisan je aromatski profil vina.

Nema dokaza da su te sorte grožđa agronomski ili enološki neprikladne za uvjete proizvodnje utvrđene u specifikaciji proizvoda za ta dva ZOZP-a.

S obzirom na rezultate kušanja i organoleptičke opise, vina proizvedena od tih otpornih sorti u skladu su s opisom proizvoda iz specifikacije ZOZP-a.

☑

Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

Naslov

Ažuriranje zemljopisnog područja i područja u neposrednoj blizini

Opis

Iz teksta o zemljopisnom području i području u neposrednoj blizini izbrisana su sva upućivanja na okruge i kantone te su zamijenjena popisom općina.

Time se ne mijenja zemljopisno područje ni područje u neposrednoj blizini.

☑

Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

JEDINSTVENI DOKUMENT

Oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla za vina

„Côtes de Gascogne”

Referentni broj EU-a: PGI-FR-A1162-AM01 – 22.9.2025.

1.   Naziv

„Côtes de Gascogne”

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

☐

ZOI

☑

ZOZP

☐

OZP

3.   Zemlja kojoj pripada razgraničeno zemljopisno područje

Francuska

4.   Klasifikacija poljoprivrednog proizvoda u skladu s tarifnim brojem i oznakom kombinirane nomenklature kako je navedeno u članku 6. stavku 1. Uredbe (EU) 2024/1143

2204 – Vino od svježeg grožđa, uključujući pojačano vino; mošt od grožđa, osim onog iz tarifnog broja 2009

5.   Kategorije proizvoda od vinove loze iz dijela II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013

1.

Vino

16.

Vino od prezrelog grožđa

6.   Opis vina

Proizvod od vinove loze

Mirna crna vina

Organoleptička svojstva

Izgled

Crna vina općenito imaju arome crvenog i crnog voća.

Aroma

Proizvedena vina odlikuju se svježinom aroma u kojima prevladavaju voćne i/ili cvjetne note.

Okus

Međutim, njihov intenzitet i karakter mogu se razlikovati ovisno o sortama grožđa od kojih se proizvode i tehnologijama proizvodnje.

Dodatne informacije o organoleptičkim svojstvima

-

Analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)

-

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)

-

Najmanja ukupna kiselost

-

Jedinica u kojoj je izražena najmanja ukupna kiselost

-

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

-

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

-

Dodatne informacije o analitičkim svojstvima

Mirna vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Côtes de Gascogne” imaju sljedeća svojstva:

—

najmanju stvarnu volumnu alkoholnu jakost od 10,0 % za pojačana vina i 9,0 % za nepojačana vina,

—

najveći sadržaj hlapljivih kiselina od 15,30 meq/l (0,75 g/l H2SO4) za crna vina te

—

najveći sadržaj sumporova dioksida od 150 mg/l za crna vina s udjelom fermentabilnog šećera od najmanje 5 g/l (glukoza + fruktoza).

U trenutku podnošenja zahtjeva za ZOZP mora biti završena malolaktična fermentacija mirnih crnih vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Côtes de Gascogne” (sadržaj mliječne kiseline < 0,40 g/l), osim vina koja nose izraz „primeur” ili „nouveau” (mlado vino).

☑

Sva analitička svojstva koja nisu navedena u ovom odjeljku u skladu su s ograničenjima utvrđenima u primjenjivom zakonodavstvu EU-a.

Proizvod od vinove loze

Mirna bijela i ružičasta vina te bijela vina od prezrelog grožđa

Organoleptička svojstva

Izgled

U bijelim vinima često prevladavaju vrlo svježe i voćne aromatične note s mirisima agruma i egzotičnog voća.

Zahvaljujući napretku u vinogradarskim i enološkim postupcima (berba pri željenoj zrelosti, tehnike za sprečavanje oksidacije mošta) primarne arome sad se mogu bolje očuvati i biti izraženije u gotovom proizvodu.

Aroma

Proizvedena vina odlikuju se svježinom aroma u kojima prevladavaju voćne i/ili cvjetne note.

Okus

Međutim, njihov intenzitet i karakter mogu se razlikovati ovisno o sortama grožđa od kojih se proizvode i tehnologijama proizvodnje.

Vina koja sadržavaju neprevreli šećer i vina od prezrelog bijelog grožđa imaju razvijenije arome zrelog voća.

Dodatne informacije o organoleptičkim svojstvima

-

Analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)

-

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)

-

Najmanja ukupna kiselost

-

Jedinica u kojoj je izražena najmanja ukupna kiselost

-

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

-

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

-

Dodatne informacije o analitičkim svojstvima

Mirna vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Côtes de Gascogne” imaju sljedeća svojstva:

—

najmanju stvarnu volumnu alkoholnu jakost od 10,0 % za pojačana vina i 9,0 % za nepojačana vina,

—

najveći sadržaj hlapljivih kiselina od:

—

12,24 meq/l (0,60 g/l H2SO4) za bijela i ružičasta vina sa sadržajem fermentabilnog šećera manjim od 20 g/l (glukoza + fruktoza) odnosno

—

14,28 meq/l (0,70 g/l H2SO4) za bijela i ružičasta vina sa sadržajem fermentabilnog šećera većim od 20 g/l (glukoza + fruktoza),

—

najveći sadržaj sumporova dioksida od:

—

175 mg/l za bijela i ružičasta vina sa sadržajem fermentabilnog šećera manjim od 5 g/l (glukoza + fruktoza) odnosno

—

200 mg/l za bijela i ružičasta vina sa sadržajem fermentabilnog šećera većim od 5 g/l (glukoza + fruktoza).

Najveći udio hlapljivih kiselina u vinima sa sadržajem fermentabilnog šećera (glukoza + fruktoza) od najmanje 45 grama po litri iznimno je propisan zajedničkom odlukom ministra nadležnog za potrošačka pitanja i ministra poljoprivrede.

☑

Sva analitička svojstva koja nisu navedena u ovom odjeljku u skladu su s ograničenjima utvrđenima u primjenjivom zakonodavstvu EU-a.

7.   Postupci proizvodnje vina

7.1.   Posebni enološki postupci koji se primjenjuju pri proizvodnji vina i relevantna ograničenja pri njihovoj proizvodnji

Postupak proizvodnje vina

-

Vrsta enološkog postupka

Posebni enološki postupak

Opis

Zaslađivanjem mirnih vina ne smije se povećati ukupna alkoholna jakost predmetnog vina za više od 1,0 % vol. Uz tu odredbu, enološki postupci za proizvodnju tih vina moraju ispunjavati zahtjeve utvrđene na razini Unije te u Zakonu o poljoprivredi.

7.2.   Najveći prinosi

Sva vina / kategorija / sorta / vrsta

Vina i vina od prezrelog grožđa

Najveći prinos:

Najveći prinos

120

Jedinica u kojoj je izražen najveći prinos

hektolitri po hektaru

8.   Sorte vinove loze od kojih se proizvodi vino

—

Arrufiac B – arrufiat

—

Artaban N

—

Baroque B

—

Cabernet franc N

—

Cabernet sauvignon N

—

Chardonnay B

—

Chasan B

—

Chenin B

—

Clairette B

—

Clairette rose Rs

—

Colombard B

—

Cot N – malbec

—

Courbu noir N

—

Egiodola N

—

Fer N – fer servadou, braucol, mansois, pinenc

—

Floreal B

—

Folle blanche B

—

Gamay N

—

Gamay de Bouze N

—

Gamay de Chaudenay N

—

Gros manseng B

—

Jurançon noir N – dame noire

—

Listan B – palomino

—

Manseng noir N

—

Marselan N

—

Mauzac B

—

Mauzac rose Rs

—

Merlot N

—

Muscadelle B

—

Ondenc B

—

Perdea B

—

Petit courbu B

—

Petit manseng B

—

Pinot gris G

—

Pinot noir N

—

Raffiat de Moncade B

—

Sauvignac B

—

Sauvignon B – sauvignon blanc

—

Sauvignon gris G – fié gris

—

Semillon B

—

Souvignier gris B

—

Syrah N – shiraz

—

Tannat N

—

Ugni blanc B

—

Vidoc N

—

Viognier B

—

Voltis B

9.   Sažeta definicija razgraničenog zemljopisnog područja

Berba grožđa te proizvodnja i razvoj vina i vina od prezrelog grožđa s oznakom zemljopisnog podrijetla „Côtes de Gascogne” odvijaju se na području sljedećih općina:

—

departman Gers: sve općine,

—

departman Landes: općine Aire-sur-l’Adour (dio koji se nalazi na desnoj obali rijeke Adour), Arthez d’Armagnac, Betbezer d’Armagnac, Bourdalat, Castandet, Cazères-sur-l’Adour, Créon d’Armagnac, Escalans, Le Frêche, Gabarret, Hontanx, Labastide d’Armagnac, Lacquy (dio koji se nalazi istočno od ceste koja povezuje Bordeaux i Pau), Lagrange, Lussagnet, Mauvezin d’Armagnac, Montégut, Parleboscq, Perquie, Sainte-Foy (dio koji se nalazi istočno od ceste koja povezuje Bordeaux i Pau), Saint-Gein, SaintJulien d’Armagnac, Saint-Justin, Le Vignau, Villeneuve-de-Marsan (dio koji se nalazi istočno od ceste koja povezuje Bordeaux i Pau) odnosno

—

departman Lot-et-Garonne: općine Andiran, Fieux, Francescas, Fréchou, Lannes, Lasserre, Mézin, Moncrabeau, Nérac, Poudenas, Réaup-Lisse, Sainte-Maure-de-Peyriac, Saint-Pé-Saint-Simon, Sos.

Berba grožđa te proizvodnja i razvoj vina i vina od prezrelog grožđa s oznakom zemljopisnog podrijetla „Côtes de Gascogne” dopunjenom nazivom zemljopisne jedinice „Condomois” odvijaju se na području sljedećih općina:

—

departman Gers: općine Ayguetinte, Beaucaire, Beaumont, Béraut, Blaziert, Cassaigne, Castelnau-sur-l’Auvignon, Caussens, Condom, Fourcès, Gazaupouy, Gondrin, Lagraulet-du-Gers, Larressingle, Larroque-Saint-Sernin, Larroque-sur-l’Osse, Lauraët, Maignaut-Tauzia, Mansencôme, Marsolan, Mas-d’Auvignon, Montréal, Mouchan, La Romieu, Roquepine, Saint-Orens-Pouy-Petit, Saint-Puy, La Sauvetat, Valence-sur-Baïse odnosno

—

departman Lot-et-Garonne: općine Francescas, Lannes, Lasserre, Moncrabeau.

10.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Uzročno-posljedična povezanost sa zemljopisnim podrijetlom temelji se na

☑

ugledu,

☑

određenoj kvaliteti i

☑

drugim svojstvima.

Kategorija proizvoda od vinove loze

1.

Vino

Sažetak povezanosti

Zemljopisno područje nalazi se u Gaskonji, povijesnoj pokrajini na jugozapadu Francuske, koja je na sjeveru omeđena rijekom Garonne, na zapadu šumom Landes, a na jugu planinskim lancem Pirineja. Pripada regijama Aquitaine i Midi-Pyrénées i obuhvaća departman Gers te dio departmanâ Landes i Lot-et-Garonne. Na tom području vlada umjerena morska klima. Na zapadu je prisutan snažan utjecaj morske klime koji prema jugu vrlo postupno prelazi u kontinentalniju klimu. U zapadnom dijelu tog područja padaline su redovite i obilne, a ljeti nema pravog sušnog razdoblja. Nasuprot tome, u istočnom dijelu javljaju se ljetne suše koje traju do kasnoljetnih oluja. Geološki supstrat također je raznolik. Na zapadu se uglavnom sastoji od morske formacije pod nazivom sables fauves (žutosmeđi pijesak), koja je obično prekrivena prapornim muljem na kojem se nalaze isprana, kisela, ilovasta do ilovasto-pjeskovita tla koja se lokalno nazivaju boulbènes. Prema istoku formaciju sables fauves postupno zamjenjuje glinasta kontinentalna formacija pod nazivom molasse (molasa), a reljef je obilježen tvrdim vapnenačkim slojevima. Pripadajuća tla su glinasta i duboka (terreforts) ili plitka, kamenita i vapnenačka (peyrusquets). Prijelaz sa sables fauves na molasu postupan je i obje su formacije prisutne u središtu područja. Kapacitet tla za zadržavanje vode, koji ovisi o njegovu sadržaju gline, stoga se povećava od zapada prema istoku. U istočnom dijelu, u kojem su padaline najniže ljeti, nalazi se tlo pod nazivom terreforts, koje ima najveći kapacitet za zadržavanje vode. Reljef čine blagi brežuljci na zapadu i strmije doline za koje su karakteristični vapnenački slojevi na istoku. Velik dio krajolika prekriven je šumama, uz poljoprivredna zemljišta na kojima se uzgajaju raznoliki usjevi, naročito za proizvodnju vina sa ZOI-jem i ZOZP-om (Armagnac i Floc de Gascogne), a prisutno je i peradarstvo te tov pataka i gusaka. Condomois je mala regija koja se prostire s obje strane rijeke Baïse, a grad Condom nalazi se u središtu. To je najtopliji i najsušniji dio zemljopisnog područja Côtes de Gascogne, u kojem prevladavaju glinasto-vapnenačka tla na molasi i vapnenačkim slojevima. Zemljopisno područje Condomois najvećim dijelom obuhvaća kanton Condom i područje nekoliko susjednih općina u departmanima Gers i Lot-et-Garonne. Vinova loza prvi je put zasađena u Gaskonji u galorimskom razdoblju te se praksa uzgoja nastavila razvijati u cijelom srednjem vijeku. U brojnim kartularima iz 14. stoljeća spominje se veliki vinograd na tom području. Vina iz Gaskonje dosegnula su vrhunac u 13. stoljeću, a posebno u 14. stoljeću, zahvaljujući uspješnoj trgovini s Engleskom i zemljama oko Sjevernog mora. Povlasticama koje su 1373. dodijeljene Bordeauxu zabranjen je ulazak vinima iz regije Haut pays, koja je uključivala Gaskonju, u luku Bordeaux prije Božića, čime je znatno smanjena njihova prodaja. Međutim, trgovina s Nizozemskom nastavila se kroz luku Bayonne. Zbog toga se povećala proizvodnja u 17. i 18. stoljeću. Vinogradi su ponovo doživjeli pad za vrijeme francuskih revolucionarnih ratova i napoleonskih ratova, kad je pomorska trgovina bila blokirana, a nakon toga ih su ih opustošili filoksera i kriptogamne bolesti. Vinogradi, koji su se uglavnom koristili za destilaciju, obnovljeni su u 20. stoljeću. Pad konzumacije alkohola doveo je do prirodne diversifikacije i iskoraka vinograda u proizvodnju mirnih vina. Udruženje proizvođača vina „vin de pays” s područja Côtes de Gascogne osnovano je 15. svibnja 1979., a vina „vins de pays” s područja „Côtes de Gascogne” i „Côtes du Condomois” priznata su uredbom od 25. siječnja 1982. U toj proizvodnji danas sudjeluje sedam vinogradarskih zadruga ili udruženja vinogradarskih zadruga koji zastupaju više od tisuću proizvođača, više od 200 privatnih vinarija i desetak proizvođača/trgovaca vina. Vina Côtes de Gascogne proizvode se od lokalnih sorti vinove loze tipičnih za podnožje Pirineja (posebno arrufiac B, baroque B, clairette B, courbu B, petit courbu B, gros manseng B, petit manseng B, raffiat de moncade B, courbu noir N, jurançon noir N, manseng noir N i tannat N), kojima su dodane regionalne sorte (colombard B, mauzac B, ondenc B, sauvignon B, sémillon B, cabernet franc N, cabernet sauvignon N, cot N, merlot N i fer N). Kombinaciju sorti zaokružuje nekoliko svjetski poznatih sorti grožđa (chardonnay B, chenin B, ugni blanc B, pinot gris G, viognier B, gamay N, pinot noir N, syrah N) i hibridi lokalnih sorti, koje su se dobro prilagodile lokalnim klimatskim uvjetima. Na polovini proizvoda koji se stavljaju na tržište navodi se jedna sorta grožđa ili više njih. Autohtone sorte grožđa u mješavinama se često nadopunjuju općepriznatim sortama koje se uzgajaju u Gaskonji oko 15 godina. Potencijal usjeva optimiziran je zahvaljujući stručnim znanjima u kojima se tradicija vješto kombinira s najmodernijom tehnologijom. U bijelim vinima često prevladavaju vrlo svježe i voćne aromatične note s mirisima agruma i egzotičnog voća. Crna vina općenito imaju arome crvenog i crnog voća. Oznaka Côtes de Gascogne međunarodno je poznata po bijelim vinima (90 % proizvodnje), koja su uglavnom suha, iako su i crna vina (50 000 hl) stekla izvrstan regionalni ugled, a količina proizvedenih ružičastih vina (30 000 hl) u velikom je porastu posljednjih godina. Proizvodnja je u gotovo 30 godina dosegla godišnji komercijalni potencijal od 100 milijuna boca (750 000 hektolitara). Zbog značajki fizičkog okoliša vinova loza dobiva vodu redovito i u neograničenim količinama, bilo uslijed velike količine padalina (na zapadu područja) ili velikog kapaciteta tla za zadržavanje vode (na istoku područja). Okoliš je zahvaljujući blagoj klimi pogodan za dozrijevanje grožđa, što je presudno za postizanje željenih primarnih aroma. To pretežno ruralno i poljoprivredno područje svojim imidžem gostoljubivog mjesta za odmor i gastronomskim ugledom, koji se djelomično temelji na brojnim proizvodima kojima je dodijeljen status ZOI-ja ili ZOZP-a, privlači brojne turiste, kojih je sve više. Vina sa ZOZP-om „Côtes de Gascogne” u potpunosti su uklopljena u tu dinamiku. Vina s tog područja kroz stoljeća su stekla izvrstan ugled, posebno u sjevernoj Europi. Taj ugled imaju i danas, kad se on temelji na komplementarnosti tradicionalnih lokalnih sorti grožđa i nekoliko „međunarodnih” sorti. Moderne tehnologije koje počivaju na dugoj vinarskoj tradiciji omogućuju proizvodnju aromatičnih, svježih i blagih vina koja odgovaraju ukusima i obrascima konzumacije u zemljama engleskog govornog područja. Danas se 75 % vina izvozi, uglavnom u zemlje sjeverne Europe, a izvoz se širi i na sjevernoameričkim i azijskim tržištima.

Kategorija proizvoda od vinove loze

16.

Vino od prezrelog grožđa

Sažetak povezanosti

Sorte grožđa s visokim sadržajem alkohola (posebno gros manseng B i petit manseng B) potaknule su vinare da počnu proizvoditi bijelo vino od prezrelog grožđa.

Poluslatka i slatka bijela vina sa ZOZP-om Côtes de Gascogne proizvedena od prezrelog grožđa sorti petit manseng i gros manseng posljednjih se godina proizvode i stavljaju na tržište s velikim uspjehom. Na području Côtes de Gascogne proizvodi se i jedno od malobrojnih bijelih vina u Francuskoj s oznakom „primeur”, kojeg se godišnje proda više od milijun boca.

Zahvaljujući napretku u vinogradarskim i enološkim postupcima (berba pri željenoj zrelosti, tehnike za sprečavanje oksidacije mošta) primarne arome sad se mogu bolje očuvati i biti izraženije u gotovom proizvodu. Sorte grožđa s visokim sadržajem alkohola (posebno gros manseng B i petit manseng B) potaknule su vinare da počnu proizvoditi bijelo vino od prezrelog grožđa.

Raznolikost tala i mikroklimâ na tom području omogućuje proizvođačima da pronađu idealne uvjete za sorte koje uzgajaju. Početkom jeseni klima je često topla i suha, što pogoduje prezrijevanju sorti bijelog grožđa koje imaju visok udio alkohola, a to omogućuje proizvodnju bijelih vina od prezrelog grožđa.

11.   Dodatni primjenjivi zahtjevi

Naslov zahtjeva/odstupanja

1.

Odstupanje u pogledu proizvodnje na zemljopisnom području

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog zahtjeva/odstupanja

Odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis zahtjeva/odstupanja

Područje u neposrednoj blizini, za koje je utvrđeno odstupanje za proizvodnju i razvoj vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Côtes de Gascogne”, obuhvaća: departman Pyrénées Atlantiques – kanton Garlin – sve općine, kanton Lembeye – sve općine; departman Hautes-Pyrénées – kanton Castelnau-Rivière-Basse – sve općine, kanton Maubourguet – sve općine; departman Landes – kanton Aire-sur-l’Adour – općine Aire-sur-l'Adour (dio koji se nalazi na lijevoj obali rijeke Adour), Bahus-Soubiran, Buanes, Classun, Duhort-Bachen, Eugénie-les-Bains, Latrille, Renung, Saint-Agnet, Saint-Loubouer, Sarron et Vielle-Tursan, kanton Gabarret – općine Arx, Baudignan, Estigarde, Herré, Losse, Rimbez-et-Baudiets, kanton Geaune – sve općine, kanton Grenade-sur-l’Adour – općine Artassenx, Bascons, Bordères-et-Lamensans, Grenade-sur-l’Adour, Larrivière-Saint-Savin, Maurrin, Saint-Maurice-sur-Adour, kanton Roquefort – općine Arue, Bourriot-Bergonce, Cachen, Lencouacq, Maillas, Pouydesseaux, Retjons, Roquefort, Saint-Gor, Sarbazan, Vielle-Soubiran, kanton Villeneuve-de-Marsan – općine Pujo-le-Plan, Saint-Cricq-Villeneuve, Sainte-Foy (dio koji se nalazi zapadno od ceste koja povezuje Bordeaux i Pau) i Villeneuve-de-Marsan (dio koji se nalazi zapadno od ceste koja povezuje Bordeaux i Pau); departman Lot-et-Garonne – kanton Houelliès – općine Boussès i Duance, kanton Lavardac – općine Barbaste, Bruch, Feugarolles, Lavardac i Montesquieu, kanton Astaffort – sve općine, kanton Francescas – općine Lamontjoie, Nomdieu i Saint-Vincent-de-Lamontjoie, kanton Laplume – sve općine, kanton Nérac – općine Calignac, Espiens, Moncaut, Montagnac-sur-Auvignon i Saumont; departman Tarn-et-Garonne – kanton Auvillar – sve općine.

U skladu s člankom 5. stavkom 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 područje u neposrednoj blizini odgovara predmetnom razgraničenom području.

Naslov zahtjeva/odstupanja

2.

Odstupanje u pogledu proizvodnje na zemljopisnom području

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog zahtjeva/odstupanja

Dodatne odredbe o označivanju

Opis zahtjeva/odstupanja

Ako je izraz „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” zamijenjen tradicionalnim izrazom „vin de pays”, na etiketi se navodi logotip ZOZP-a Europske unije. Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla „Côtes de Gascogne” može se dopuniti nazivom veće zemljopisne jedinice „Sud-Ouest” [Jugozapad]. Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla „Côtes de Gascogne” može se dopuniti nazivom manje zemljopisne jedinice „Condomois” u skladu s uvjetima utvrđenima u specifikaciji proizvoda. Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla „Côtes de Gascogne” može se dopuniti nazivom jedne sorte vinove loze ili više njih. Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla „Côtes de Gascogne” za mirna vina može se dopuniti izrazima „primeur” ili „nouveau”.

Poveznica na objavu specifikacije proizvoda

https://info.agriculture.gouv.fr/boagri/document_administratif-72ef82d0-3baf-4cc9-b5d7-f8559309f96e


(1)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2025/27 od 30. listopada 2024. o dopuni Uredbe (EU) 2024/1143 Europskog parlamenta i Vijeća pravilima o registraciji i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla, zajamčeno tradicionalnih specijaliteta i neobveznih izraza kvalitete te o stavljanju izvan snage Delegirane uredbe (EU) br. 664/2014 (SL L, 2025/27, 15.1.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2025/27/oj).


ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/6751/oj

ISSN 1977-1088 (electronic edition)