|
10.12.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 318/123 |
ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2019/2108
od 9. prosinca 2019.
o potpori jačanju biološke sigurnosti i zaštite u Latinskoj Americi u skladu s provedbom Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1540 (2004) o suzbijanju širenja oružja za masovno uništenje i sredstvima njegove isporuke
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 28. stavak 1. i članak 31. stavak 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,
budući da:
|
(1) |
Europsko vijeće donijelo je 12. prosinca 2003. Strategiju EU-a za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje, čije poglavlje III. sadržava popis mjera za suzbijanje takvog širenja. Takve mjere treba poduzeti i unutar Unije i u trećim zemljama. |
|
(2) |
Unija aktivno provodi tu strategiju i mjere navedene u njezinu poglavlju III., posebice oslobađanjem financijskih sredstava za potporu specifičnim projektima koje provode multilateralne institucije, pružanjem tehničke i stručne pomoći državama u pogledu širokog spektra mjera za suzbijanje širenja oružja i promicanjem uloge Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (VSUN). |
|
(3) |
VSUN je 28. travnja 2004. usvojio Rezoluciju 1540 (2004) („RVSUN 1540 (2004)”) koja je bila prvi međunarodni instrument za poduzimanje mjera, na cjelovit i sveobuhvatan način, u vezi s oružjem za masovno uništenje, sredstvima njegove isporuke te povezanim materijalima. RVSUN-om 1540 (2004) uspostavljene su obveze za sve države koje su za cilj imale spriječiti i odvratiti nedržavne aktere od dobivanja pristupa takvom oružju te materijalu povezanom s oružjem. VSUN je odlučio i da sve države trebaju poduzeti i provoditi učinkovite mjere za uspostavu unutarnjih kontrola za sprečavanje širenja nuklearnog, kemijskog i biološkog oružja te sredstava njegove isporuke, među ostalim uspostavom odgovarajućih kontrola nad povezanim materijalima. |
|
(4) |
Vijeće je 11. svibnja 2017. donijelo Odluku (ZVSP) 2017/809 (1) o potpori provedbi RVSUN-a 1540 (2004). Tehnička provedba aktivnosti u okviru Odluke (ZVSP) 2017/809 povjerava se Uredu UN-a za razoružanje (UNODA) u suradnji s relevantnim regionalnim međunarodnim organizacijama, a osobito Organizacijom američkih država (OAD). |
|
(5) |
U svojem Programu za razoružanje naslovljenom „Osiguravanje naše zajedničke budućnosti”, koji je predstavljen 24. svibnja 2018., glavni tajnik UN-a naglasio je da „moramo nastaviti jačati svoje institucije kako bismo spriječili svaku upotrebu biološkog oružja, među ostalim jačanjem provedbe Konvencije o biološkom oružju, te kako bismo osigurali da možemo reagirati na odgovarajući način u slučaju da sprečavanje ne bude uspješno” te da je potreban „doprinos razvoju okvira kojim se osigurava koordinirani međunarodni odgovor na upotrebu biološkog oružja”. |
|
(6) |
Vijeće je 21. siječnja 2019. donijelo Odluku (ZVSP) 2019/97 (2) za potporu Konvenciji o biološkom i toksičnom oružju („BTWC”) u okviru Strategije EU-a za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje. |
|
(7) |
OAD je izradio prijedloge dvaju projekta s ciljem jačanja cjelokupne biološke sigurnosti i zaštite u Latinskoj Americi. |
|
(8) |
Tajništvu Međuameričkog odbora za borbu protiv terorizma („CICTE”) pri OAD-u trebalo bi povjeriti rukovođenje i upravljanje projektima koji se trebaju provesti na temelju ove Odluke. |
|
(9) |
Tajništvo CICTE-a pri OAD-u trebalo bi osigurati učinkovitu suradnju s relevantnim međunarodnim organizacijama i tijelima kao što su Odjel za potporu provedbi BTWC-a, Odbor VSUN-a osnovan na temelju RVSUN-a 1540 (2004), Svjetska organizacija za zdravlje životinja (OIE) i Globalno partnerstvo protiv širenja oružja za masovno uništenje. CICTE pri OAD-u trebao bi također osigurati komplementarnost i sinergiju projekata koji se provode na temelju ove Odluke s relevantnim dovršenim i aktualnim projektima, aktivnostima u Latinskoj Americi koji se provode uz potporu pojedinačnih država članica EU-a te s drugim programima pod pokroviteljstvom Unije u tom području, uključujući Instrument za doprinos stabilnosti i miru te centre izvrsnosti EU-a za ublažavanje kemijskog, biološkog, radiološkog i nuklearnog rizika, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
1. U svrhu promicanja mira i sigurnosti te učinkovitog multilateralizma na globalnoj i regionalnoj razini Unija teži ostvarenju sljedećih ciljeva:
|
— |
poboljšanje zakonodavne i regulatorne osnove u pogledu biološke sigurnosti i biološke zaštite u zemljama korisnicama donošenjem i provedbom odgovarajućih učinkovitih zakona kojima se nedržavnim akterima zabranjuje proizvodnja, nabava, posjedovanje, razvoj, prijevoz, prijenos ili upotreba biološkog oružja i sredstava njegove isporuke, posebno u terorističke svrhe; |
|
— |
poboljšanje biološke sigurnosti i biološke zaštite u zemljama korisnicama podizanjem svijesti u relevantnim sektorima, među ostalim provedbom učinkovitih nacionalnih mjera za sprečavanje širenja biološkog oružja i sredstava njihove isporuke. |
2. Kako bi se postigli ciljevi iz stavka 1., Unija provodi sljedeće projekte:
|
— |
pružanje tehničke i zakonodavne pomoći u jačanju propisa o biološkoj sigurnosti i biološkoj zaštiti, osiguravanje usklađenosti tih propisa s međunarodnim standardima te promicanje i jačanje regionalne suradnje; |
|
— |
podizanje svijesti, obrazovanje i osposobljavanje o biološkoj sigurnosti i biološkoj zaštiti. |
Članak 2.
1. Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku („Visoki predstavnik”) nadležan je za provedbu ove Odluke.
2. Tehničku provedbu projekata iz članka 1. stavka 2. obavlja Tajništvo CICTE-a pri OAD-u. Tu zadaću izvršava pod nadzorom Visokog predstavnika. Visoki predstavnik u tu svrhu sklapa potrebne dogovore s Tajništvom CICTE-a pri OAD-u.
3. Detaljan opis projekata naveden je u Prilogu ovoj Odluci.
Članak 3.
1. Financijski referentni iznos za provedbu projekata iz članka 1. stavka 2. iznosi 2 738 708,98 EUR.
2. Rashodima koji se financiraju iznosom utvrđenim u stavku 1. upravlja se u skladu s postupcima i pravilima koji se primjenjuju na opći proračun Unije.
3. Komisija nadzire pravilno upravljanje rashodima iz stavka 1. U tu svrhu sklapa sporazum o financiranju s Tajništvom CICTE-a pri OAD-u. Tim se sporazumom utvrđuje da Tajništvo CICTE-a pri OAD-u treba osigurati vidljivost doprinosa Unije, u skladu s veličinom tog doprinosa.
4. Komisija nastoji sklopiti sporazum o financiranju iz stavka 3. u najkraćem mogućem roku nakon stupanja na snagu ove Odluke. Komisija obavješćuje Vijeće o svim poteškoćama u tom postupku i o datumu sklapanja sporazuma o financiranju.
Članak 4.
Visoki predstavnik izvješćuje Vijeće o provedbi ove Odluke i to čini na temelju redovitih izvješća koja izrađuje Tajništvo CICTE-a pri OAD-u. Ta su izvješća temelj za evaluaciju koju provodi Vijeće. Komisija pruža informacije o financijskim aspektima projekata iz članka 1. stavka 2.
Članak 5.
1. Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
2. Ova Odluka prestaje važiti 36 mjeseci nakon sklapanja sporazuma o financiranju iz članka 3. stavka 3. ili šest mjeseci nakon dana donošenja ako se u tom razdoblju ne sklopi sporazum o financiranju.
Sastavljeno u Bruxellesu 9. prosinca 2019.
Za Vijeće
Predsjednik
J. BORRELL FONTELLES
(1) Odluka Vijeća (ZVSP) 2017/809 od 11. svibnja 2017. o potpori provedbi Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1540 (2004) o suzbijanju širenja oružja za masovno uništenje i načinima njegove isporuke (SL L 121, 12.5.2017., str. 39.).
(2) Odluka Vijeća (ZVSP) 2019/97 od 21. siječnja 2019. za potporu Konvenciji o biološkom i toksičnom oružju u okviru Strategije EU-a za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje (SL L 19, 22.1.2019., str. 11.).
PRILOG
Projekti za potporu jačanju biološke sigurnosti i zaštite u Latinskoj Americi u skladu s provedbom Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1540 (2004) o suzbijanju širenja oružja za masovno uništenje i sredstvima njegove isporuke
1. Uvod i ciljevi
1.1. Uvod
Konvencija o biološkom oružju stupila je na snagu 1975., a ratificirale su je sve osim jedne zemlje Latinske Amerike i Kariba (Haiti). Međutim, nakon više od četrdeset godina mnoge od tih zemalja i dalje nemaju nacionalni pravni i regulatorni okvir potreban za potpunu provedbu BWC-a. Tom se konvencijom, među ostalim, utvrđuju određeni standardi biološke sigurnosti za smanjenje bakterioloških i drugih bioloških prijetnji koje mogu biti štetne za život na zemlji.
U nastojanju da se ulože dodatni napori za suzbijanje takvih prijetnji Vijeće sigurnosti UN-a 2004. usvojilo je Rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1540 („RVSUN 1540 (2004)”). Tom se rezolucijom od svih država zahtijeva da poduzmu i provedu učinkovite mjere za uspostavu nacionalnih kontrola za sprečavanje širenja nuklearnog, kemijskog i biološkog oružja i sredstava njihove isporuke. Na temelju operativnog stavka 3.a RVSUN-a 1540 (2004) takve mjere uključuju uspostavu odgovarajućih kontrola povezanih materijala i, u tu svrhu, razvijanje i održavanje odgovarajućih učinkovitih mjera za evidentiranje i osiguravanje takvih proizvoda u proizvodnji, upotrebi, skladištenju ili prijevozu.
Odbor 1540 svakih pet godina provodi sveobuhvatno preispitivanje napora koje države članice ulažu u provedbu obveza na temelju RVSUN-a 1540 (2004). U završnom dokumentu sveobuhvatnog preispitivanja iz 2016. doneseni su neki važni zaključci. Prvo, u dokumentu se navodi da, iako su države ostvarile određeni napredak u osiguravanju i zaštiti osjetljivih materijala, u tim područjima i dalje postoje nedostaci. Drugo, Odbor je primijetio da napori za evidentiranje i osiguravanje materijala povezanih s biološkim oružjem zaostaju za onima za zaštitu materijala povezanih s nuklearnim i kemijskim oružjem. Treće, Odbor je napomenuo da od 2011. u državama nije bilo poboljšanja u provedbi mjera na koje se pozvalo RVSUN-om 1540 (2004). Kao rezultat, Odbor je stoga zaključio da bi države trebale hitno donijeti mjere za evidentiranje i osiguravanje materijala povezanih s biološkim oružjem.
Incident koji uključuje unošenje i moguće širenje patogenog biološkog agensa, bilo da je riječ o subjektu koji namjerno želi nanijeti štetu ciljanoj populaciji ili o prirodnoj pojavi, može imati znatne štetne posljedice za ljude i gospodarstvo te političke posljedice u regiji OAD-a. S obzirom na tu moguću prijetnju, OAD je nastojao povećati svijest o biološkoj sigurnosti i biološkoj zaštiti te s time povezane kapacitete u Sjevernoj i Južnoj Americi. Primjerice, od 2009. Međuamerički odbor za borbu protiv terorizma („CICTE pri OAD-u”) putem svojeg tajništva („Tajništvo”) izveo je nekoliko nacionalnih vježbi za upravljanje krizom u slučaju biološkog incidenta s ciljem podizanja svijesti o prijetnjama biološkoj zaštiti te okupljanja službenika i predstavnika agencija i organizacija kako bi naučili kako koordinirati svoje odgovore na biološke incidente. Nadalje, niz država članica OAD-a zatražio je pomoć Tajništva u izradi nacrta ili ažuriranju nacionalnih planova za odgovor na hitne situacije povezane s biološkim incidentima.
Iako su ti i drugi napori za poboljšanje pripremljenosti na biološke incidente i sposobnosti za odgovor na njih urodili važnim rezultatima, u mnogim državama članicama OAD-a angažman i ulaganja u biološku sigurnost i biološku zaštitu i dalje nisu dostatni. To se odražava u nedostatku potrebne infrastrukture, kapaciteta i pravnih okvira za učinkovito otkrivanje bioloških incidenata i odgovaranje na njih. Zbog velikog i nerazmjernog broja smrtnih slučajeva u Sjevernoj i Južnoj Americi prouzročenih globalnim izbijanjem virusa H1N1 u 2009. istaknute su navedene slabosti i potreba za većim naglaskom na biološku sigurnost i biološku zaštitu. Smatra se, primjerice, da je 2009. u Sjevernoj i Južnoj Americi od svinjske gripe H1N1 umrlo više ljudi nego u ostatku svijeta.
Nedostatak angažiranosti vlada iz te regije u području biološke sigurnosti i biološke zaštite proizlazi iz kombinacije čimbenika koji uključuju nedovoljnu osviještenost oblikovatelja politika o prijetnjama i mogućim troškovima biološkog incidenta velikih razmjera, činjenicu da su resursi dostupni na nacionalnoj razini oskudni, a moraju se raspodijeliti na prioritete u pogledu sigurnosti i inherentne izazove povezane s razvojem integriranih nacionalnih sposobnosti za pripremljenost na biološke incidente i odgovor na njih. Zbog tih izazova ističe se potreba za koordiniranim odgovorom na biološke incidente u regiji OAD-a. U takav bi odgovor trebali biti uključeni brojni akteri na nacionalnoj i lokalnoj razini, uključujući ministarstva (zdravstvo, poljoprivreda, sigurnost, pravosuđe, obrana, obavještajne službe, promet, vanjski poslovi, međunarodna trgovina, gospodarstvo, znanost i tehnologija itd.), tijela za izvršavanje zakonodavstva i druge službe koje prve reagiraju, subjekti iz privatnog sektora (osobito industrija i akademska zajednica) te civilno društvo.
1.2. Ciljevi
Tim trogodišnjim projektom CICTE nastoji poboljšati biološku sigurnost i biološku zaštitu u zemljama korisnicama, u skladu s RVSUN-om 1540 (2004), osobito uspostavom i provedbom učinkovitih mjera za sprečavanje širenja biološkog oružja i sredstava njihove isporuke.
Tehnička pomoć i suradnja s državama članicama koje podupiru sveukupni cilj projekta temeljit će se na sljedećim glavnim ciljevima:
|
— |
jačanje standarda u pogledu biološke sigurnosti i biološke zaštite u zemljama korisnicama, |
|
— |
poboljšavanje pravnih i regulatornih okvira za biološku sigurnost i biološku zaštitu te njihovo usklađivanje s postojećim međunarodnim standardima, |
|
— |
jačanje suradnje, posebno istorazinskim ocjenjivanjima u pogledu RVSUN-a 1540, |
|
— |
olakšavanje kontinuiranog osposobljavanja o biološkoj sigurnosti i biološkoj zaštiti. |
2. Odabir tijela za provedbu i koordinacija s drugim relevantnim inicijativama za financiranje
2.1. Tijelo za provedbu – Organizacija američkih država (OAD)
OAD od 2005. aktivno podupire napore država članica u vezi s neširenjem oružja u Sjevernoj i Južnoj Americi. Tajništvo CICTE-a 2010. dobilo je poseban mandat da razvije program za pomoć u provedbi RVSUN-a 1540 (2004). Slijedom toga uspostavljeno je strateško partnerstvo između Ureda UN-a za poslove razoružanja (UNODA), Skupine stručnjaka Odbora 1540 i Tajništva CICTE-a pri OAD-u radi provedbe pilot-projekta tehničke pomoći i izgradnje kapaciteta u Sjevernoj i Južnoj Americi kako bi se olakšali napori država članica za provedbu različitih područja obuhvaćenih RVSUN-om 1540 (2004).
Jedan je od glavnih ciljeva CICTE-a pri OAD-u suradnja sa zemljama čije su vlade u potpunosti angažirane u fizičkoj zaštiti i evidentiranju materijala za kemijsku, biološku, radiološku i nuklearnu obranu („KBRN”) kao dio napora tih država u pogledu neširenja. Drugi cilj bio je pomoći državama korisnicama u provedbi RVSUN-a 1540 (2004) identificiranjem posebnih potreba i izazova kako bi se prilagodilo zakonodavnu pomoć i specijalizirane aktivnosti izgradnje kapaciteta usmjerene na jačanje preventivnog okvira država članica protiv upotrebe materijala KBRN od strane nedržavnih aktera.
Regionalni okvir koji pruža OAD ima komparativnu prednost zbog transnacionalne prirode prijetnji, što nužno podrazumijeva suradnju susjednih zemalja kako bi se odgovorilo na te izazove. CICTE-ovim regionalnim pristupom tim pitanjima osigurat će dosljednost kako bi se izbjeglo udvostručavanje napora i njime bi se mogla povećati učinkovitost u najvećoj mjeri. U tom je pogledu OAD, kao najvažnija regionalna organizacija u Sjevernoj i Južnoj Americi, u jedinstvenoj poziciji u tom dijelu svijeta da pokaže učinkovitost zahvaljujući svojoj postojećoj mreži nacionalnih kontaktnih točaka, svojoj širokoj prisutnosti u cijeloj regiji i sposobnosti rada u tom području s predloženim zemljama korisnicama.
Općenitije, CICTE pri OAD-u blisko je surađivao s vladama brojnih država članica OAD-a i ostvario je važne rezultate u području biološke sigurnosti i biološke zaštite. Primjerice, CICTE pri OAD-u pružao je pomoć državama članicama na različite načine, kao što su:
|
— |
sastavljanje nacionalnih planova za provedbu RVSUN-a 1540 te jačanje pravnih i regulatornih okvira; |
|
— |
izgradnja kapaciteta za sprečavanje nezakonite trgovine i krijumčarenja nuklearnih, radioloških, kemijskih i bioloških materijala i borbu protiv njih; |
|
— |
promicanje razmjene učinkovitih praksi primjenom metodologije istorazinskog ocjenjivanja; i |
|
— |
olakšavanje koordinacije na političkoj razini radi identificiranja područja za regionalnu i podregionalnu suradnju. |
2.2. Koordinacija s drugim relevantnim inicijativama financiranja
Opća je praksa CICTE-a pri OAD-u da svoje aktivnosti koordinira s drugim agencijama i organizacijama koje primaju sredstva od istih i od različitih donatorskih vlada i međunarodnih tijela. U slučaju organizacija koje primaju potporu od Europske unije za rad povezan s aktivnostima predloženima u okviru ovog projekta, Ured Ujedinjenih naroda za razoružanje (UNODA), Odbor 1540 i njegova Skupina stručnjaka te Odjel za potporu provedbi Konvencije o biološkom oružju (BWC-ISU) izravno su relevantni za projekt te je važno napomenuti da CICTE pri OAD-u već blisko surađuje s njima. Koordinaciju s tim tijelima provodit će upravljački tim smješten u sjedištu OAD-a kako bi se osiguralo da se svi napori nadopunjuju i kako bi se izbjeglo udvostručavanje napora, a projektne aktivnosti uskladit će se s obvezama iz RVSUN-a 1540 i BWC-a.
U tom pogledu CICTE pri OAD-u smatra da je projekt očito u skladu s Odlukom Europskog vijeća iz 2019. o potpori provedbi Konvencije o biološkom oružju izvan Europske unije („Odluka”). Predloženim bi se projektom ojačala Odluka tako što bi se doprinijelo smanjenju opasnosti od širenja biološkog i toksičnog oružja u regiji. Time bi se u okviru projekta u obzir uzeo brz napredak u području bioloških znanosti kako bi se osiguralo da pravni i regulatorni okviri vlada za suzbijanje takvih prijetnji zadovoljavaju sadašnje međunarodne standarde. Stoga bi se projektom pomoglo osigurati da države članice OAD-a budu dobro pripremljene da brzo reagiraju na bilo kakve moguće prijetnje.
Kad je riječ o razvoju politike, CICTE pri OAD-u nastavit će s radom u tom području putem svojih redovnih sjednica i u okviru Odbora za hemisfersku sigurnost (Committee on Hemispheric Security) Stalnog vijeća OAD-a.
Glavni je cilj ovog prijedloga poboljšanje biološke sigurnosti i biološke zaštite u zemljama korisnicama podizanjem svijesti i izgradnjom kapaciteta u relevantnim sektorima, u skladu s RVSUN-om 1540 (2004), uključujući provedbu učinkovitih nacionalnih mjera za sprečavanje širenja biološkog oružja i sredstava njihove isporuke. Ti će napori biti usmjereni na znanstvenike specijalizirane za biološku sigurnost i biološku zaštitu u javnom i privatnom sektoru, kao i oblikovatelje politika i zakonodavce. Aktivnosti uključuju tečajeve osposobljavanja za biološke znanstvenike u zemljama korisnicama, kao i razvoj internetskog tečaja kako bi se obuhvatio još veći broj korisnika u regiji. CICTE pri OAD-u provodit će te aktivnosti u koordinaciji s našim strateškim partnerima i, kako je navedeno u odjeljku Metodologija, za visokospecijalizirano osposobljavanje i zadaće OAD može ugovoriti i kratkoročnu potporu (stručnjake, voditelje osposobljavanja i istraživače), te će surađivati sa svojim partnerima u tim područjima (uključujući BWC-ISU, UNODA-u, Svjetsku organizaciju za zdravlje životinja i Europsku uniju) i akademskom zajednicom kako bi se osiguralo da osoblje ispunjava sve tehničke zahtjeve, uključujući, ako je moguće, na temelju popisa koje vode te organizacije.
3. Opis projekta
3.1. Opis
Naš je prijedlog usmjeren na poboljšanje biološke sigurnosti i biološke zaštite u zemljama korisnicama, u skladu s RVSUN-om 1540 (2004), te na daljnje povećanje kapaciteta država korisnica za učinkovito predviđanje incidenata velikih razmjera povezanih s biološkim agensima i reagiranje na njih, bez obzira na to jesu li prouzročeni ljudskim djelovanjem ili je do njih došlo prirodnim putem. Projekt bi služio i za poboljšanje međuagencijske i međunarodne suradnje i razmjene informacija među državama članicama OAD-a radi pripreme na biološke incidente i odgovor na njih. Osim toga, projektom se nastoji ukloniti zakonodavne nedostatke koji trenutačno postoje u nekim od ciljnih zemalja i dopuniti napore za provedbu BWC-a.
Projektom će se okupiti nadležna nacionalna tijela do osam država članica OAD-a, odgovarajući predstavnici privatnog sektora i civilnog društva te kvalificirani međunarodni stručnjaci, kako bi se istražili koraci koji se mogu poduzeti za osiguravanje boljih sposobnosti za biološku sigurnost i biološku zaštitu u tim državama te šire u regiji OAD-a. U okviru projekta primjenjivat će se dvostruki pristup koji uključuje i nacionalne i podregionalne aktivnosti. Projektom će se nastojati iskoristiti prethodno iskustvo Tajništva u radu na tim pitanjima u Sjevernoj i Južnoj Americi te njegova snažna mreža kontakata i partnera (osobito iz javnog sektora). Napori na nacionalnoj razini bit će usmjereni na suradnju s pojedinačnim državama članicama OAD-a s ciljem jačanja nacionalnih kapaciteta, izrade nacrta zakonodavstva i propisa te izrade akcijskih planova za pojedine zemlje za jačanje operativnih sposobnosti.
Na regionalnoj razini aktivnosti izgradnje kapaciteta bit će usmjerene na promicanje razmjene informacija i dobrih praksi, kao i na definiranje strukturnih, materijalnih i funkcionalnih parametara iz regionalnog pristupa.
Nadalje, u projektu će se nastojati iskoristiti proces istorazinskog ocjenjivanja koji je razvijen posljednjih godina, u okviru kojeg su se države dobrovoljno dogovorile da će zajedno ocijeniti svoje uzajamne prednosti i nedostatke u provedbi obveza iz RVSUN-a 1540 te identificirati učinkovite prakse i područja za nastavak bilateralne suradnje. Nakon nedavnih uspješnih istorazinskih ocjenjivanja u pogledu RVSUN-a 1540. između Čilea i Kolumbije (2017.), Dominikanske Republike i Paname (2019.) te, najnovije, Paragvaja i Urugvaja (2019.), predlažemo pružanje posebne popratne pomoći i suradnje za te tri skupine zemalja. Na taj bismo način nastojali osigurati daljnje postupanje na temelju bliskih bilateralnih veza uspostavljenih između tih država tijekom procesa istorazinskog ocjenjivanja i dodatno promicati dokazanu predanost tih zemalja nastavku suradnje na temelju RVSUN-a 1540 koja nadilazi početna istorazinska ocjenjivanja. Također bismo predložili promicanje dodatnih istorazinskih ocjenjivanja u regiji, sa snažnim naglaskom na biološkoj sigurnosti i biološkoj zaštiti za zemlje koje još nisu provele takvo preispitivanje, kao što su Meksiko i potencijalno drugi partneri u regiji. Konačno, nastojali bismo preispitati postojeće procese istorazinskog ocjenjivanja radi promicanja i poboljšanja stalne suradnje među zemljama te promicanja najboljih praksi i prakse objavljivanja tehničkih dokumenata (uz završna izvješća koja podnose države) kako bi se obuhvatio napredak ostvaren na tim forumima.
3.2. Metodologija
3.2.1. Organizacijska struktura
Ovaj projekt provest će CICTE pri OAD-u u koordinaciji s državama članicama OAD-a i uz njihovu potporu. Tim CICTE-a pri OAD-u za upravljanje projektom sastojat će se od triju članova osoblja i jednog asistenta za administrativnu/financijsku potporu, sjedište će imati u sjedištu OAD-a u Washingtonu, D.C., te će djelovati u koordinaciji s vanjskim ugovornim osobljem, ovisno o posebnim aktivnostima koje treba obaviti, pod općim nadzorom i vodstvom izvršnog tajnika CICTE-a.
Vanjsko ugovorno osoblje uključivat će pravnog stručnjaka koji će biti zadužen za dio projekta koji se odnosi na zakonodavnu pomoć. Za visokospecijalizirano osposobljavanje i zadaće OAD može ugovoriti i kratkoročnu potporu (stručnjake, voditelje osposobljavanja i istraživače) iz stručnih skupina drugih tehničkih partnerskih organizacija, uključujući BWC-ISU, UNODA-u, Svjetsku organizaciju za zdravlje životinja i Europsku uniju.
U početku će tim CICTE-a pri OAD-u koji je zadužen za upravljanje programom izravno koordinirati s nacionalnim tijelima država članica koje su prethodno zatražile potporu u vezi s RVSUN-om 1540 (2004). U nekoliko slučajeva OAD već ima sporazume o suradnji, radi pružanja pomoći državama članicama u području provedbe RVSUN-a 1540, na kojima će se temeljiti tehnička pomoć.
3.2.2. Tehnički pristup
Zahtjevi za zakonodavnu i tehničku pomoć radi jačanja propisa o biološkoj sigurnosti i biološkoj zaštiti iziskivat će početnu procjenu i analizu postojećeg zakonodavstva i propisa koje bi trebao provesti stručnjak u području prava u koordinaciji s timom za upravljanje projektom i relevantnim tijelima u zemljama korisnicama putem misija za zakonodavnu i tehničku pomoć kako bi se utvrdili konkretni nedostaci i prioriteti pojedinih zemalja. Na osnovi te procjene konkretne mjere u pogledu zakonodavnih i regulatornih poboljšanja u području biološke sigurnosti i biološke zaštite, koje je potrebno prioritetno provesti i koje će se izravno poduprijeti u okviru ovog projekta, mogle bi obuhvaćati:
|
— |
analizu postojećeg zakonodavstva i postojećih propisa u zemljama korisnicama kako bi se utvrdili konkretni nedostaci; |
|
— |
sastavljanje i usvajanje popisa za kontrolu izvoza; |
|
— |
razvoj i donošenje nacionalnog akcijskog plana za odgovor na biološke prijetnje; |
|
— |
razvoj nacionalnih smjernica za zaštitu bioloških agensa od slučajnog ili namjernog širenja, za njihovo pravilno i sigurno skladištenje i prijevoz, uključujući njihovu unutarnju sigurnost. |
Aktivnosti za promicanje i poboljšanje regionalne suradnje uključivale bi:
|
— |
razvoj daljnjih aktivnosti u području izgradnje kapaciteta i suradnje za zemlje u regiji koje su provele istorazinska ocjenjivanja u vezi s provedbom RVSUN-a 1540; |
|
— |
dodatna istorazinska ocjenjivanja sa snažnim naglaskom na biološkoj sigurnosti i biološkoj zaštiti; |
|
— |
sastavljanje i objavljivanje tehničkih dokumenata o aktivnostima povezanima s istorazinskim ocjenjivanjem. |
U svakoj zemlji korisnici organizirat će se tečaj osposobljavanja namijenjen podizanju svijesti, obrazovanju i osposobljavanju o komponenti ovog prijedloga koja se odnosi na biološku sigurnost i biološku zaštitu, koju je potrebno provesti usporedno s komponentom koja se odnosi na područja tehničke i zakonodavne pomoći te regionalne suradnje. Te tečajeve osposobljavanja koordinirat će upravljački tim CICTE-a pri OAD-u, a provodit će ih međunarodni stručnjaci. Ti će tečajevi služiti za izgradnju kapaciteta i uspostavljanje skupine voditelja osposobljavanja iz različitih znanstvenih ustanova zemalja korisnica koji će moći proširiti znanje o načelima biološke sigurnosti i biološke zaštite te o najboljim laboratorijskim praksama, tehnikama i metodama za upravljanje biološkim rizicima u laboratorijima i istraživačkim institutima.
CICTE pri OAD-u surađivat će s članovima akademske zajednice i istraživačima kako bi osmislili internetski tečaj kojim će se doprinijeti unapređenju postojećih resursa za dodatno širenje znanja i podizanje svijesti o biološkoj sigurnosti, biološkoj zaštiti i bioetici među članovima akademske zajednice, nastavnicima, studentima i istraživačima iz područja bioloških znanosti, kao i drugim relevantnim dionicima.
Nadalje, tijekom misija za zakonodavnu i tehničku pomoć te regionalnih i podregionalnih aktivnosti uključenih u prijedlog, među oblikovateljima politika, zastupnicima u parlamentima i predstavnicima industrije provest će se informiranje i podizanje svijesti o biološkoj sigurnosti, biološkoj zaštiti, RVSUN-u 1540 (2004) i provedbi BWC-a.
3.2.3. Rodna perspektiva
U okviru svojeg programa za RVSUN 1540 CICTE pri OAD-u ima važnu ulogu u pružanju potpore državama članicama u izgradnji kapaciteta za provedbu RVSUN-a 1540 (2004) i borbi protiv širenja oružja, kao i u promicanju rodne ravnopravnosti. Svim tim ishodima doprinosi se postizanju ciljeva održivog razvoja UN-a i dopunjavaju se nastojanja država članica OAD-a da provedu relevantne instrumente iz područja globalnog razoružanja i režima neširenja oružja.
CICTE pri OAD-u osiguravat će rodnu ravnopravnost u procesu zapošljavanja radi pružanja pomoći zemljama korisnicama projekta te će poticati zemlje korisnice da na smislen način uključe žene u sve faze projekta. Uvijek se ulaže poseban napor kako bi se uključila rodna perspektiva i kako bi žene bile u središtu tema o kojima se vode rasprave.
3.2.4. Vanjska koordinacija
Uz koordinaciju i suradnju s nacionalnim tijelima diljem regije, OAD će se prilikom provedbe projekta koordinirati i surađivati s drugim institucijama i organizacijama. Subjekti navedeni u nastavku mogli bi biti u mogućnosti pružiti potporu u vezi sa specifičnim pitanjima i pomoći u promicanju inicijative u regiji:
|
— |
Ured Ujedinjenih naroda za poslove razoružanja (UNODA), uključujući Odjel za potporu provedbi Konvencije o biološkom oružju; |
|
— |
Odbor Vijeća sigurnosti osnovan na temelju RVSUN-a 1540 (2004) i njegova Skupina stručnjaka; |
|
— |
Svjetska organizacija za zdravlje životinja (OIE); |
|
— |
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), uključujući Panameričku zdravstvenu organizaciju (PAHO); |
|
— |
organizacije civilnog društva, akademska zajednica i organizacije privatnog sektora čiji su ciljevi u skladu s ciljevima ovog prijedloga, uključujući Sandia National Laboratory; Pododbor za biološku sigurnost i biološku zaštitu Argentinskog mikrobiološkog društva (Subcomisión de Bioseguridad y Bioscustodia de la Asociación Argentina de Microbiología); James Martin Center CNS; Latinoameričko društvo za bioizolaciju i biozaštitu (Asociación Latinoamericana de Biocontención y Biocustodia). |
3.3. Ciljevi i aktivnosti u okviru projekta
Cilj 1.: Standardi u pogledu biološke sigurnosti i biološke zaštite u zemljama korisnicama.
Potporne aktivnosti
|
— |
Aktivnost 1.1.: Provođenje misija za tehničku pomoć po zemljama zajedno s agencijama koje se bave biološkom sigurnošću i biološkom zaštitom kako bi se procijenile potrebe i sastavio nacrt izvješća o procjeni. |
|
— |
Aktivnost 1.2.: Olakšavanje osposobljavanja u jednom od sljedećih područja ili u oba, na osnovi potreba i resursa: donošenju popisa za kontrolu izvoza ili donošenju nacionalnog akcijskog plana za odgovor na biološke prijetnje. Dostavljanje izvješća o evaluaciji. |
|
— |
Aktivnost 1.3.: Razvoj nacionalnih smjernica za zaštitu bioloških agensa od slučajnog ili namjernog širenja, kao i nacionalnih smjernica za njihovo pravilno i sigurno skladištenje i prijevoz, uključujući njihovu unutarnju sigurnost. |
Očekivani rezultati
|
— |
Sastavljeno izvješće o procjeni koje sadržava preporuku po zemlji i po agenciji. |
|
— |
Sastavljen popis za kontrolu izvoza u skladu s potrebama zemalja. |
|
— |
Izvješće o evaluaciji, koje dostavlja zemlja, u vezi s nacionalnim akcijskim planom za odgovor i smjernice u pogledu bioloških prijetnji, slučajnih događaja, sigurnog skladištenja i prijevoza. |
Cilj 2.: Pravni i regulatorni okviri za biološku sigurnost i biološku zaštitu koji su usklađeni s postojećim međunarodnim standardima.
Potporne aktivnosti
|
— |
Aktivnost 2.1.: Preispitivanje postojećih zakonodavnih i regulatornih okvira u svakoj zemlji korisnici kako bi se utvrdili nedostaci i prioritetna područja potrebe. |
|
— |
Aktivnost 2.2.: Pružanje zakonodavne pomoći prema potrebi, uključujući izradu zakonodavstva i propisa za provedbu popisa za kontrolu izvoza i/ili nacionalnih akcijskih planova. |
|
— |
Aktivnost 2.3.: Izrada i objava dokumenta koji sadržava smjernice za najbolje laboratorijske prakse, tehnike i metode za upravljanje biološkim rizicima u laboratorijima i istraživačkim institutima te širenje informacija o njima radi promicanja osviještenosti o dobrim praksama među relevantnim dionicima. |
Očekivani rezultati
|
— |
Najmanje jedna misija za zakonodavnu pomoć po zemlji radi pružanja potpore u pogledu popisa za kontrolu izvoza i/ili nacionalnih akcijskih planova i/ili izrade relevantnog zakonodavstva / relevantnih propisa. |
|
— |
Objavljene najbolje laboratorijske prakse s različitim komponentama: akademskim komponentama, tehnikama i različitim metodama. |
Cilj 3.: Suradnja koja je posebno ojačana istorazinskim ocjenjivanjima u pogledu RVSUN-a 1540.
Potporne aktivnosti
|
— |
Aktivnost 3.1.: Olakšavanje provedbe najviše triju novih istorazinskih ocjenjivanja sa snažnim naglaskom na biološkoj sigurnosti i biološkoj zaštiti. |
|
— |
Aktivnost 3.2.: Provedba triju bilateralnih radionica za daljnje postupanje u vezi s istorazinskim ocjenjivanjima koja su već provedena u regiji u pogledu provedbe RVSUN-a 1540. |
|
— |
Aktivnost 3.3.: Sastavljanje i objava tehničkih dokumenata o aktivnostima povezanima s istorazinskim ocjenjivanjima. |
|
— |
Aktivnost 3.4.: Organiziranje regionalne konferencije o biološkoj sigurnosti i biološkoj zaštiti radi, između ostalog, poboljšanja koordinacije i promicanja razmjene informacija. |
|
— |
Aktivnost 3.5.: Organiziranje regionalne konferencije o statusu provedbe RVSUN-a 1540 (2004) u Sjevernoj i Južnoj Americi. |
Očekivani rezultati
|
— |
Olakšana istorazinska ocjenjivanja za šest zemalja korisnica. |
|
— |
Sastavljeno i objavljeno izvješće o istorazinskom ocjenjivanju za Čile/Kolumbiju, Dominikansku Republiku / Panamu i Paragvaj/Urugvaj. |
|
— |
Poboljšana koordinacija među agencijama za biološku sigurnost i biološku zaštitu u državama korisnicama. |
Cilj 4.: Olakšano kontinuirano osposobljavanje o biološkoj sigurnosti i biološkoj zaštiti
Potporne aktivnosti
|
— |
Aktivnost 4.1.: Uspostavljanje mreže voditelja osposobljavanja o biološkoj sigurnosti i biološkoj zaštiti u svakoj zemlji korisnici. |
|
— |
Aktivnost 4.2.: Osmišljavanje i razvoj modula osposobljavanja za znanstvenike radi smanjenja rizika od moguće zlouporabe materijala i opreme u njihovim istraživanjima. |
|
— |
Aktivnost 4.3.: Koordiniranje s relevantnim nacionalnim institutima za osposobljavanje kako bi se potaklo uključivanje u akademske programe modula i/ili materijala povezanih s biološkom sigurnosti i biološkom zaštitom, uključujući provedbu RVSUN-a 1540 (2004) i BWC-a. |
|
— |
Aktivnost 4.4.: Organiziranje i provedba najviše osam tečajeva osposobljavanja o biološkoj sigurnosti i biološkoj zaštiti (jedan za svaku zemlju korisnicu). |
Očekivani rezultati
|
— |
Uspostavljena mreža voditelja osposobljavanja i stručnjaka za biološku sigurnost i biološku zaštitu u svakoj zemlji. |
|
— |
Uspostavljeni otvoreni internetski tečajevi i provedeno šest tečajeva. |
|
— |
Osposobljeni znanstvenici iz agencija za biološku sigurnost i biološku zaštitu u zemljama korisnicama. |
4. Korisnici
Izravni su korisnici ciljeva od 1. do 4. nacionalne institucije i tijela nadležna za biološku sigurnost i biološku zaštitu u svakoj zemlji korisnici (najviše osam država ovisno o primljenim sredstvima: Argentina, Čile, Dominikanska Republika, Kolumbija, Meksiko, Panama, Paragvaj i Urugvaj). Uspostavom internetskog tečaja i uključivanjem tih tema u sveučilišne programe obuhvatit će se još širi raspon korisnika.
5. Vidljivost djelovanja Europske unije
CICTE pri OAD-u osigurat će da se u svim projektnim aktivnostima na više načina uvaži financijska potpora Unije projektu. U priopćenjima za medije, na društvenim mrežama i intervjuima s informativnim medijima u vezi s događanjima koja imaju veliku vidljivost isticat će se potpora EU-a. Na sveukupnoj opremi, tiskanim materijalima ili računalnom softveru doniranima zemljama korisnicama nalazit će se oznaka da ih je financirala Unija. Logotip i/ili zastava EU-a bit će prikazani na svim šeširima, kombinezonima ili radnim uniformama projektnog osoblja kao jasna metoda brendiranja. Informacije o potpori Unije bit će objavljene i vidljive na internetskim stranicama i publikacijama OAD-a u vezi s projektom te programima koji se podupiru.
6. Trajanje
Za provedbu projekta predviđen je vremenski okvir od 36 mjeseci.
7. Opća strategija
CICTE pri OAD-u izvršit će tehničku provedbu projekta putem svojeg postojećeg programa u pogledu RVSUN-a 1540.
8. Partneri
CICTE pri OAD-u provodit će projekt u partnerstvu s nacionalnim tijelima u zemljama korisnicama te u suradnji sa strateškim partnerima.
9. Izvješćivanje
Svaka tri mjeseca predstavljat će se opisna izvješća o napretku i financijsko stanje radi omogućivanja odgovarajućeg i pravodobnog praćenja i evaluacije, a CICTE pri OAD-u održavat će blisku komunikaciju s donatorom.