(1)

Kako bi se uzele u obzir nove inicijative Unije u području porezne transparentnosti, tijekom proteklih godina donesen je niz izmjena Direktive Vijeća 2011/16/EU (21). Tim izmjenama većinom su uvedene obveze izvješćivanja, nakon kojih slijedi priopćavanje ostalim državama članicama, o financijskim izvještajima, prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama, izvješćima o pojedinačnim državama i prekograničnim sporazumima koji se moraju prijavljivati. Na taj način tim izmjenama prošireno je područje primjene automatske razmjene informacija. Porezna tijela sada imaju na raspolaganju širi skup alata za suradnju za otkrivanje i suzbijanje različitih oblika porezne prijevare, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza.

(1)

Kako bi se uzele u obzir nove inicijative Unije u području porezne transparentnosti, tijekom proteklih godina donesen je niz izmjena Direktive Vijeća 2011/16/EU (21). Tim izmjenama većinom su uvedene obveze izvješćivanja, nakon kojih slijedi priopćavanje ostalim državama članicama, o financijskim izvještajima, prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama, izvješćima o pojedinačnim državama i prekograničnim sporazumima koji se moraju prijavljivati. Na taj način tim izmjenama prošireno je područje primjene automatske razmjene informacija. Porezna tijela sada imaju na raspolaganju širi skup alata za suradnju za otkrivanje i suzbijanje različitih oblika porezne prijevare, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza kako bi zaštitila porezne prihode i osigurala pravedno oporezivanje .

(1a)

Za širi skup alata za suradnju, digitalnu tranziciju i cilj jačanja suradnje među nacionalnim tijelima potrebni su kvalificirano osoblje i odgovarajući financijski resursi. U tu svrhu predložene promjene moraju biti popraćene odgovarajućom razinom ulaganja, uglavnom u prilagodbu informatike i digitalne infrastrukture te stručno osposobljavanje. Naposljetku, potrebno je povećati kapacitet država članica za obradu svih zaprimljenih financijskih informacija te povećati financijske, ljudske i informatičke resurse poreznih tijela.

(2)

Komisija je proteklih godina pratila primjenu te je 2019. dovršila evaluaciju Direktive 2011/16/EU (22). Iako su uvedena znatna poboljšanja u području automatske razmjene informacija, još uvijek treba poboljšati postojeće odredbe koje se odnose na sve oblike razmjene informacija i administrativne suradnje.

(2)

Komisija je proteklih godina pratila primjenu te je 2019. dovršila evaluaciju Direktive 2011/16/EU (22). Iako su uvedena znatna poboljšanja u području automatske razmjene informacija, još uvijek treba poboljšati postojeće odredbe koje se odnose na sve oblike razmjene informacija i administrativne suradnje. Kako bi se uzeo u obzir razvoj situacije u pogledu porezne transparentnosti, moguće je da će biti potrebno redovito ažurirati tu Direktivu.

(3)

U skladu s člankom 5. Direktive 2011/16/EU, na zahtjev tijela koje podnosi zahtjev, tijelo koje prima zahtjev dostavlja tijelu koje podnosi zahtjev sve informacije koje posjeduje ili koje je prikupilo kao rezultat istražnih radnji, a koje su predvidivo relevantne za primjenu i provedbu nacionalnih poreznih zakona država članica koji su unutar područja primjene te Direktive. Kako bi se osigurala djelotvornost razmjena informacija i spriječila neopravdana odbijanja zahtjeva, te kako bi se osigurala pravna jasnoća i sigurnost za porezne uprave i porezne obveznike, trebalo bi jasno definirati standard predvidive relevantnosti. U tom kontekstu trebalo bi pojasniti i da se standard predvidive relevantnosti ne bi trebao primjenjivati za dodatne informacije nakon razmjene informacija o prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama u skladu s člankom 8.a Direktive 2011/16/EU.

(3)

U skladu s člankom 5. Direktive 2011/16/EU, na zahtjev tijela koje podnosi zahtjev, tijelo koje prima zahtjev dostavlja tijelu koje podnosi zahtjev sve informacije koje posjeduje ili koje je prikupilo kao rezultat istražnih radnji, a koje su predvidivo relevantne za primjenu i provedbu nacionalnih poreznih zakona država članica koji su unutar područja primjene te Direktive. Kako bi se osigurala djelotvornost razmjena informacija i spriječila neopravdana odbijanja zahtjeva, te kako bi se osigurala pravna jasnoća i sigurnost za porezne uprave i porezne obveznike, trebalo bi jasno definirati standard predvidive relevantnosti u skladu s jurisprudencijom Suda Europske unije u kojoj je navedeno da se pojmom „predvidiva relevantnost” nastoji omogućiti razmjena informacija u pogledu poreznih pitanja u najvećoj mogućoj mjeri . U tom kontekstu trebalo bi pojasniti i da se standard predvidive relevantnosti ne bi trebao primjenjivati za dodatne informacije nakon razmjene informacija o prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama u skladu s člankom 8.a Direktive 2011/16/EU.

3.a

Unija i države članice trebale bi osigurati usklađeni sustav sankcija diljem Unije kako bi se spriječilo upravitelje platformi da iskorištavaju nedostatke poreznih sustava država članica i razlike među njima. U slučaju kršenja pravila trebalo bi razmotriti novčane kazne i isključenje iz ugovora o javnoj nabavi. U ekstremnim i ponovljenim slučajevima opcija bi trebala biti i mogućnost opoziva dozvole za poslovanje upravitelja platforme.

(4a)

Kako bi porezni obveznici bili pravilno i u potpunosti informirani, nadležna tijela država članica trebala bi otkriti kategorije dohotka o kojima se podaci automatski razmjenjuju s nadležnim tijelima drugih država članica i trećih zemalja ili jurisdikcija.

(4b)

Sve informacije o prekograničnim programima s posljedicama za treće zemlje također bi trebalo otkriti poreznim tijelima u tim zemljama. Taj bi se zahtjev posebno trebao odnositi na zemlje u razvoju koje često imaju ograničeniji pristup međunarodnim sustavima razmjene poreznih informacija.

(6a)

Ispravna identifikacija poreznih obveznika neizostavna je ako se želi postići učinkovita razmjena informacija između poreznih uprava. Porezni identifikacijski broj uvijek bi trebao biti dostupan kada se to traži Direktivom 2011/16/EU, a izrada europskog poreznog identifikacijskog broja bila bi najbolje sredstvo za takvu identifikaciju. Europski porezni identifikacijski broj omogućio bi bilo kojoj trećoj strani da brzo, lako i ispravno identificira i zabilježi porezne identifikacijske brojeve u prekograničnim odnosima te bi služio kao temelj učinkovitoj automatskoj razmjeni informacija među poreznim upravama država članica.

(7)

Porezne uprave često traže informacije od upravitelja digitalnih platformi. To upraviteljima platformi donosi znatne administrativne troškove i troškove izvršavanja zahtjeva. Neke države članice istodobno su uvele jednostranu obvezu izvješćivanja, što upraviteljima platformi donosi dodatno administrativno opterećenje jer moraju zadovoljiti brojne nacionalne standarde za izvješćivanje. Stoga je od ključne važnosti da se na unutarnjem tržištu primjenjuje standardizirana obveza izvješćivanja.

(7)

Porezne uprave često traže informacije od upravitelja digitalnih platformi. To upraviteljima platformi donosi znatne administrativne troškove i troškove izvršavanja zahtjeva. Neke države članice istodobno su uvele jednostranu obvezu izvješćivanja, što upraviteljima platformi donosi dodatno administrativno opterećenje jer moraju zadovoljiti brojne nacionalne standarde za izvješćivanje. Stoga je od ključne važnosti da se na unutarnjem tržištu primjenjuje standardizirana obveza izvješćivanja. Ta je standardizacija ključna za promicanje triju glavnih ciljeva: smanjiti troškove usklađivanja za upravitelje, povećati učinkovitost nacionalnih tijela i smanjiti birokraciju za porezne obveznike i porezne uprave.

(7a)

Digitalizacija gospodarstva jedan je od temelja buduće gospodarske strategije i strategije rasta Unije. Unija bi trebala biti privlačan teren za digitalna poduzeća, posebno imajući u vidu njihov komercijalni i inovacijski potencijal te potencijal za zapošljavanje. Međutim, digitalna roba i digitalne usluge obično su vrlo mobilne i nematerijalne te su stoga podložnije agresivnim praksama poreznog planiranja jer za mnoge poslovne modele nije potrebna fizička infrastruktura za izvršavanje transakcija s kupcima i ostvarivanje dobiti. Time se dovodi u pitanje prikladnost Unijinih modela poreza na dobit osmišljenih za tradicionalne industrije, među ostalim i u vezi s pitanjem u kojoj bi se mjeri kriteriji vrednovanja i izračuna mogli ponovno osmisliti kako bi odražavali komercijalne aktivnosti 21. stoljeća. Nadalje, to dovodi do situacije u kojoj internetski prodavatelji i prodavatelji koji posluju preko platformi trenutačno imaju priliku ostvariti prihode o kojima se loše izvješćuje i koji su stoga u velikoj opasnosti od toga da ostanu nedovoljno oporezivani ili neoporezivani.

(13)

S obzirom na digitalnu prirodu i fleksibilnost digitalnih platformi, obveza izvješćivanja trebala bi se proširiti na upravitelje platformi koji obavljaju poslovnu djelatnost u Uniji, ali u državi članici nisu porezni rezidenti, nisu u njoj osnovani niti se tamo njima upravlja te u toj državi članici nemaju trajni poslovni nastan. Time bi se osigurali jednaki uvjeti među platformama i spriječilo nepošteno tržišno natjecanje. Kako bi se to olakšalo, strane platforme trebale bi imati obvezu registracije i prijavljivanja u jednoj državi članici za potrebe djelovanja na unutarnjem tržištu.

(13)

S obzirom na digitalnu prirodu i fleksibilnost digitalnih platformi, obveza izvješćivanja trebala bi se proširiti na upravitelje platformi koji obavljaju poslovnu djelatnost u Uniji, ali u državi članici nisu porezni rezidenti, nisu u njoj osnovani niti se tamo njima upravlja te u toj državi članici nemaju trajni poslovni nastan. Time bi se osigurali jednaki uvjeti među platformama i spriječilo nepošteno tržišno natjecanje. Kako bi se to olakšalo, strane platforme trebale bi imati obvezu registracije i prijavljivanja u jednoj državi članici za potrebe djelovanja na unutarnjem tržištu , uzimajući u obzir lokaciju njihova globalnog ili regionalnog sjedišta, njihovo stvarno mjesto upravljanja, kao i postojanje znatne gospodarske djelatnosti u toj odabranoj državi članici .

(14a)

S obzirom na to da sve više digitalizirano i globalizirano gospodarstvo otkriva složene i zahtjevne dimenzije, kao što je kriptoimovina, važno je povećati suradnju među nacionalnim poreznim upravama u tom području. Jasna definicija kriptoimovine, uzimajući u obzir trenutačni rad u okviru OECD-a i Radne skupine za financijsko djelovanje (FATF), važna je u borbi protiv utaje poreza i u pogledu promicanju pravednog oporezivanja. FATF donio je široku definiciju virtualne valute i preporučio da se u područje primjene obveza u području borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma uključe sve fizičke ili pravne osobe koje obavljaju radnje kao što su razmjena i prijenos kriptoimovine te sudjelovanje u financijskim uslugama i njihovo pružanje u vezi s inicijalnim ponudama povezanim s kriptovalutama. Širenje kriptovaluta aktualna je tema koju bi trebalo uzeti u obzir pri svakom pokušaju povećanja administrativne suradnje, na temelju načela supsidijarnosti i proporcionalnosti. Osim toga, s obzirom na globalni tehnološki napredak postoji potreba za naprednim nadzornim mehanizmima koji su u bliskom kontaktu s relevantnim tijelima za borbu protiv financiranja dotičnog kriminala.

(15)

Cilj sprječavanja utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza mogao bi se ostvariti na način da se od upravitelja digitalnih platformi traži da prijavljuju dohodak ostvaren na platformama u ranoj fazi, odnosno prije nego što nacionalna porezna tijela obave godišnje procjene poreza. Kako bi se olakšao rad poreznih tijela država članica, dostavljene informacije trebalo bi razmjenjivati u roku od mjesec dana od njihove dostave. Kako bi se olakšala automatska razmjena informacija i osnažila učinkovita uporaba resursa, razmjene bi se trebale obavljati elektronički, putem postojeće zajedničke komunikacijske mreže („CCN”) koju je razvila Unija.

(15)

Cilj sprječavanja utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza mogao bi se ostvariti na način da se od upravitelja digitalnih platformi traži da prijavljuju dohodak ostvaren na platformama u ranoj fazi, odnosno prije nego što nacionalna porezna tijela obave godišnje procjene poreza. Kako bi se olakšao rad poreznih tijela država članica, dostavljene informacije trebalo bi razmjenjivati bez nepotrebne odgode i najkasnije u roku od mjesec dana od njihove dostave. Kako bi se olakšala automatska razmjena informacija i osnažila učinkovita uporaba resursa, razmjene bi se trebale obavljati elektronički, putem postojeće zajedničke komunikacijske mreže („CCN”) koju je razvila Unija. Digitalna infrastruktura trebala bi biti otporna i jamčiti najviši sigurnosni standard.

(15a)

Ovom Direktivom trebalo bi se osigurati da nadležna tijela mogu pristupiti podacima o trajanju ugovora o najmu ako je kratkoročno iznajmljivanje nekretnina vremenski ograničeno kako bi se olakšala provedba tih ograničenja i kontrola nad povećanjem cijene najma u Uniji.

(15b)

Pojedince koji imaju pristup informacijama koje se odnose na osjetljive porezne informacije upravitelja platformi i multinacionalnih korporacija u vezi s praksama utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza trebalo bi poticati da se jave i surađuju s vlastima uz diskreciju i poštovanje javnog interesa te bi trebali biti u potpunosti zaštićeni ako to čine.

(16)

Evaluacijom Direktive 2011/16/EU koju je provela Komisija utvrđeno je da postoji potreba za dosljednim praćenjem djelotvornosti primjene te Direktive i nacionalnih odredba za prenošenje kojima se omogućuje njezina primjena. Kako bi Komisija mogla dalje prikladno nadzirati i ocjenjivati djelotvornost automatske razmjene informacija u skladu s Direktivom 2011/16/EU, države članice trebale bi imati obvezu svake godine Komisiji priopćavati statističke podatke o tim razmjenama.

(16)

Evaluacijom Direktive 2011/16/EU koju je provela Komisija utvrđeno je da postoji potreba za dosljednim praćenjem djelotvornosti primjene te Direktive i nacionalnih odredba za prenošenje kojima se omogućuje njezina primjena. Kako bi Komisija mogla dalje prikladno nadzirati i ocjenjivati djelotvornost automatske razmjene informacija u skladu s Direktivom 2011/16/EU, države članice trebale bi imati obvezu svake godine Komisiji priopćavati statističke podatke o tim razmjenama. Trebale bi svake godine Komisiji dostavljati i relevantne informacije povezane s preprekama za pravilnu provedbu te Direktive.

(16a)

Komisija bi u roku od dvije godine od stupanja na snagu ove Direktive trebala predstaviti izvješće o provedbi i učinkovitosti odredaba koje se ovom Direktivom uvode u Direktivu 2011/16/EU te iznijeti konkretne prijedloge, uključujući zakonodavne prijedloge, za njezino poboljšanje. To bi se izvješće trebalo objaviti.

(19)

Multilateralne kontrole koje se obavljaju uz potporu programa Fiscalis 2020 uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1286/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5) pokazale su korisnost koordiniranih kontrola jednog poreznog obveznika ili više poreznih obveznika od zajedničkog ili komplementarnog interesa za dvije porezne uprave ili više poreznih uprava u Uniji. Budući da ne postoji izričita pravna osnova za obavljanje zajedničkih revizija, takve zajedničke aktivnosti trenutačno se obavljaju na temelju kombiniranih odredaba Direktive 2011/16/EU o nazočnosti stranih službenika na području druge države članice i o usporednim nadzorima. Međutim, ta se praksa u mnogim slučajevima pokazala nedostatnom te se pokazalo da nedostaje pravna jasnoća i sigurnost.

(19)

Multilateralne kontrole koje se obavljaju uz potporu programa Fiscalis 2020 uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1286/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5) pokazale su korisnost koordiniranih kontrola jednog poreznog obveznika ili više poreznih obveznika od zajedničkog ili komplementarnog interesa za dvije porezne uprave ili više poreznih uprava u Uniji. Stoga bi inspekcije na licu mjesta i zajedničke revizije trebale biti dio okvira Unije za suradnju među poreznim upravama. Budući da ne postoji izričita pravna osnova za obavljanje zajedničkih revizija, takve zajedničke aktivnosti trenutačno se obavljaju na temelju kombiniranih odredaba Direktive 2011/16/EU o nazočnosti stranih službenika na području druge države članice i o usporednim nadzorima. Međutim, ta se praksa u mnogim slučajevima pokazala nedostatnom te se pokazalo da nedostaje pravna jasnoća i sigurnost. Stoga je važno ukloniti tu pravnu nesigurnost i osigurati pravnu osnovu za te kontrole u okviru administrativne suradnje.

(20)

Države članice trebale bi donijeti jasan i učinkovit pravni okvir kako bi svojim poreznim tijelima dopustile da obavljaju zajedničke revizije osoba koje obavljaju prekograničnu djelatnost. Zajedničke revizije su istražne radnje koje zajednički obavljaju nadležna tijela dvije države članice ili više njih radi ispitivanja predmeta poveznog s jednom osobom od zajedničkog ili komplementarnog interesa za te države članice ili više njih. Zajedničkim revizijama može se znatno pridonijeti boljem funkcioniranju unutarnjeg tržišta. Zajedničke revizije trebale bi biti strukturirane tako da se poreznim obveznicima pruži pravna sigurnost s pomoću jasnih postupovnih pravila, uključujući za ublažavanje rizika od dvostrukog oporezivanja.

(20)

Države članice trebale bi donijeti jasan i učinkovit pravni okvir kako bi svojim poreznim tijelima dopustile da obavljaju zajedničke revizije osoba koje obavljaju prekograničnu djelatnost. Zajedničke revizije su istražne radnje koje zajednički obavljaju nadležna tijela dvije države članice ili više njih radi ispitivanja predmeta poveznog s jednom osobom od zajedničkog ili komplementarnog interesa za te države članice ili više njih. Zajedničkim revizijama može se znatno pridonijeti boljem funkcioniranju unutarnjeg tržišta. Zajedničke revizije trebale bi biti strukturirane tako da se poreznim obveznicima pruži pravna sigurnost s pomoću jasnih postupovnih pravila, uključujući za ublažavanje rizika od dvostrukog oporezivanja. Osim potrebnog pravnog okvira, države članice trebale bi predvidjeti uvjete kojima se olakšava organizacija zajedničkih revizija na operativnoj razini, posebno podupiranjem osposobljavanja, uključujući jezično osposobljavanje, za osoblje koje će vjerojatno provoditi zajedničke revizije. Podsjeća se da program Fiscalis može pružiti financijsku potporu u tom pogledu.

(21)

Kako bi se osigurala djelotvornost postupka, odgovore na zahtjeve za zajedničkim revizijama trebalo bi dati u određenom roku. Odbijanje zahtjeva trebalo bi obrazložiti. Na zajedničku reviziju trebala bi se primjenjivati postupovna rješenja države članice u kojoj se obavlja predmetna revizija. U skladu s time, dokaze prikupljene tijekom zajedničke revizije trebale bi uzajamno priznati sve uključene države članice. Jednako je važno da nadležna tijela postignu suglasnost o činjenicama i okolnostima predmeta te da pokušaju postići dogovor o tome kako protumačiti porezni položaj osoba koje su predmet revizije. Kako bi se osiguralo da se ishod zajedničke revizije može provoditi u državama članicama sudionicama, završno izvješće trebalo bi imati jednakovrijednu pravnu vrijednost kao i mjerodavni nacionalni instrumenti koji su izdani kao rezultat revizije u državama članicama sudionicama. Države članice trebale bi, prema potrebi, osigurati pravni okvir za provođenje odgovarajuće prilagodbe.

(21)

Kako bi se osigurala djelotvornost postupka, odgovore na zahtjeve za zajedničkim revizijama trebalo bi dati u određenom roku. Odbijanje zahtjeva trebalo bi obrazložiti , a trebalo bi biti dopušteno samo iz razloga utvrđenih u ovoj Direktivi te bi ono trebalo podlijegati pravu na odgovor tijela koje podnosi zahtjev . Na zajedničku reviziju trebala bi se primjenjivati postupovna rješenja države članice u kojoj se obavlja predmetna revizija. U skladu s time, dokaze prikupljene tijekom zajedničke revizije trebale bi uzajamno priznati sve uključene države članice. Jednako je važno da nadležna tijela postignu suglasnost o činjenicama i okolnostima predmeta te da pokušaju postići dogovor o tome kako protumačiti porezni položaj osoba koje su predmet revizije. Kako bi se osiguralo da se ishod zajedničke revizije može provoditi u državama članicama sudionicama, završno izvješće trebalo bi imati jednakovrijednu pravnu vrijednost kao i mjerodavni nacionalni instrumenti koji su izdani kao rezultat revizije u državama članicama sudionicama. Države članice trebale bi, prema potrebi, osigurati pravni okvir za provođenje odgovarajuće prilagodbe.

(24a)

Jednako je važno naglasiti da učinkovitijoj naplati poreza pridonose ne samo razmjena informacija među poreznim tijelima, već i razmjena najboljih praksi. U skladu s programom Fiscalis 2020 države članice trebale bi dati prioritet razmjeni najboljih praksi među poreznim tijelima.

(26)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu Direktive 2011/16/EU, osobito za automatsku razmjenu informacija među poreznim tijelima, provedbene ovlasti za donošenje standardnog obrasca s ograničenim brojem sastavnica, uključujući jezična rješenja, trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (25).

(26)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu Direktive 2011/16/EU, osobito za automatsku razmjenu informacija među poreznim tijelima, provedbene ovlasti za donošenje standardnog obrasca s ograničenim brojem sastavnica, uključujući jezična rješenja, trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (25). Komisija ima pravo sastavljati izvješća i dokumente koristeći se informacijama koje se razmjenjuju anonimno kako bi se uzelo u obzir pravo poreznih obveznika na povjerljivost i u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije.

(26a)

Svaka obrada osobnih podataka koja se provodi u okviru Direktive 2011/16/EU trebala bi i dalje biti u skladu s uredbama (EU) 2016/679 i (EU) 2018/1725. Cilj obrade podataka predviđene u Direktivi 2011/16/EU isključivo je ostvarivanje općeg javnog interesa u području oporezivanja, odnosno suzbijanja porezne prijevare, izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza, zaštite poreznih prihoda i promicanja pravednog oporezivanja, čime se jačaju mogućnosti za socijalnu, političku i gospodarsku uključenost u državama članicama. Stoga bi u Direktivi 2011/16/EU upućivanja na relevantno pravo Unije o zaštiti podataka trebalo ažurirati i dopuniti pravilima koja su utvrđena u ovoj Direktivi.

(a)

za potrebe članka 8. stavka 1. te članaka 8.a, 8.aa, 8.ab i 8.ac sustavno priopćavanje prethodno definiranih informacija drugoj državi članici, bez prethodnog zahtjeva, u prethodno utvrđenim pravilnim intervalima.

(a)

za potrebe članka 8. stavka 1. te članaka 8.a, 8.aa, 8.ab i 8.ac sustavno priopćavanje prethodno definiranih i novih informacija drugoj državi članici, bez prethodnog zahtjeva, u prethodno utvrđenim pravilnim intervalima.

(1a)

14.

„prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom” znači svaki sporazum, priopćenje ili svaki drugi instrument ili mjera sa sličnim učincima, uključujući ono izdano, izmijenjeno ili obnovljeno u okviru poreznog nadzora, a koje ispunjava sljedeće uvjete:

“14.

„prethodno porezno mišljenje” znači svaki sporazum, priopćenje ili svaki drugi instrument ili mjera sa sličnim učincima, uključujući ono izdano, izmijenjeno ili obnovljeno u okviru poreznog nadzora, a koje bez obzira na njegovu formalnu, neformalnu, pravno obvezujuću ili neobvezujuću prirodu ispunjava sljedeće uvjete:

(a)

izdano je, izmijenjeno ili obnovljeno od strane vlade ili porezne vlasti države članice, ili u njezino ime, ili teritorijalnih ili upravnih jedinica države članice, uključujući lokalne vlasti, neovisno o tome koristi li se ono stvarno;

(a)

izdano je, izmijenjeno ili obnovljeno od strane vlade ili porezne vlasti države članice, ili u njezino ime, ili teritorijalnih ili upravnih jedinica države članice, uključujući lokalne vlasti, neovisno o tome koristi li se ono stvarno;

(b)

izdano je, izmijenjeno ili obnovljeno određenoj osobi ili grupi osoba, i na njega se ta osoba ili grupa osoba ima pravo pozvati;

(b)

izdano je, izmijenjeno ili obnovljeno određenoj osobi ili grupi osoba, i na njega se ta osoba ili grupa osoba ima pravo pozvati;

(c)

odnosi se na tumačenje ili primjenu zakonske ili upravne odredbe u vezi s primjenom ili provedbom nacionalnih poreznih zakona države članice ili teritorijalnih ili upravnih jedinica države članice, uključujući lokalne vlasti;

(c)

odnosi se na tumačenje ili primjenu zakonske ili upravne odredbe u vezi s primjenom ili provedbom nacionalnih poreznih zakona države članice ili teritorijalnih ili upravnih jedinica države članice, uključujući lokalne vlasti;

(d)

odnosi se na prekograničnu transakciju ili pitanje uspostavlja li se obavljanjem djelatnosti osobe u drugoj jurisdikciji stalna poslovna jedinica; a

(e)

donosi se prije transakcija ili obavljanja djelatnosti u drugoj jurisdikciji koje bi se mogle smatrati uspostavom stalne poslovne jedinice ili prije podnošenja porezne prijave za razdoblje u kojem su transakcija, niz transakcija ili djelatnosti obavljene. Prekogranična transakcija može podrazumijevati, ali ne isključivo, ulaganje, isporuku robe, usluga, financiranja ili korištenje materijalne ili nematerijalne imovine i ne mora izravno uključivati osobu kojoj je upućeno prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom ;

(e)

donosi se prije transakcija ili obavljanja djelatnosti u drugoj jurisdikciji koje bi se mogle smatrati uspostavom stalne poslovne jedinice ili prije podnošenja porezne prijave za razdoblje u kojem su transakcija, niz transakcija ili djelatnosti obavljene. Transakcija može podrazumijevati, ali ne isključivo, ulaganje, isporuku robe, usluga, financiranja ili korištenje materijalne ili nematerijalne imovine i ne mora izravno uključivati osobu kojoj je upućeno prethodno porezno mišljenje;

(1b)

(3a)

(3b)

(aa)

U stavku 3. prvi podstavak se briše.

(ba)

U stavku 3.a drugom podstavku točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

(a)

ime, adresa, porezni identifikacijski broj(-evi), datum i mjesto rođenja (u slučaju fizičke osobe) svake osobe o kojoj se izvješćuje i koja je imatelj računa s obzirom na račun i, u slučaju bilo kojeg subjekta koji je imatelj računa i za koji je, nakon primjene pravila dubinske analize u skladu s prilozima, utvrđeno da ima jednu ili više osoba koje nad njim imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje, ime, adresa i porezni identifikacijski broj(-evi) subjekta te ime, adresa, porezni identifikacijski broj(-evi) i datum i mjesto rođenja svake osobe o kojoj se izvješćuje;

(a)

ime, adresa, porezni identifikacijski broj(-evi), datum i mjesto rođenja (u slučaju fizičke osobe) svake osobe o kojoj se izvješćuje i koja je imatelj računa s obzirom na račun i, u slučaju bilo kojeg subjekta koji je krajnji stvarni imatelj računa i za koji je, nakon primjene pravila dubinske analize u skladu s prilozima, utvrđeno da ima jednu ili više osoba koje nad njim imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje, ime, adresa i porezni identifikacijski broj(-evi) subjekta te ime, adresa, porezni identifikacijski broj(-evi) i datum i mjesto rođenja svake osobe o kojoj se izvješćuje;

(-a)

(-aa)

(-ab)

(-ac)

(aa)

U stavku 6., točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

(a)

podatke o osobi, osim fizičke osobe, i prema potrebi o grupi osoba kojoj pripada;

„(a)

podatke o osobi, uključujući fizičke osobe, i prema potrebi o grupi osoba kojoj pripada;”

(b)

sažetak prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama, uključujući opis relevantnih poslovnih djelatnosti ili transakcija ili niza transakcija i bilo koje druge informacije koje bi nadležnom tijelu mogle pomoći da procijeni mogući porezni rizik, a da se pritom ne otkriva trgovinska, industrijska ili poslovna tajna ili trgovinski postupak, ili informacije čije bi otkrivanje bilo u suprotnosti s javnim poretkom.

(b)

sažetak prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama, uključujući opis relevantnih poslovnih djelatnosti ili transakcija ili niza transakcija , sve relevantne izravne i  neizravne porezne posljedice kao što su efektivne porezne stope te bilo koje druge informacije koje bi nadležnom tijelu mogle pomoći da procijeni mogući porezni rizik, pri čemu se izostavljaju informacije koje bi mogle dovesti do toga da se otkriju trgovinska, industrijska ili poslovna tajna ili trgovinski postupak, ili informacije čije bi otkrivanje bilo u suprotnosti s javnim poretkom.

(5a)

(5b)

„(ha)

popis korisnika, koji se ažurira svake godine.”

(h)

broj financijskog računa na koji se uplaćuje ili doznačuje naknada, ako je dostupan upravitelju platforme koji izvješćuje i nadležno tijelo države članice čiji je prodavatelj rezident nije obavijestilo nadležna tijela svih ostalih država članica da ne planira broj financijskog računa upotrebljavati u tu svrhu ;

(h)

broj financijskog računa na koji se uplaćuje ili doznačuje naknada, kako je bilježi upravitelj platforme koji izvješćuje;

(b)

stavak 2. briše se.

(ba)

Stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

(a)

nadležno tijelo svake države članice, automatskom razmjenom, priopćuje nadležnom tijelu bilo koje druge države članice informacije koje se odnose na porezna razdoblja od 1. siječnja 2019. o rezidentima u toj drugoj državi članici, za sve kategorije dohotka i kapitala navedene u članku 8. stavku 1., u skladu s njihovim tumačenjem u nacionalnom zakonodavstvu države članice koja priopćuje informacije; i

(a)

države članice stavljaju na raspolaganje popise kategorija dohotka i kapitala utvrđene u članku 8. stavku 1., čak i ako trenutačno nisu dostupni, te ih na odgovarajući način razmjenjuju;

(b)

popisi kategorija i stavki utvrđenih u članku 8. stavcima 1. i 3.a proširuju se kako bi uključili druge kategorije i stavke, uključujući autorske naknade.

(b)

kategorije dohotka utvrđene u članku 8. stavku 1. proširuju se na nefinancijsku imovinu kao što su nekretnine, umjetnine ili nakit i nove oblike za pohranu bogatstva kao što su slobodne luke i sefovi;

(ba)

popisi stavki utvrđenih u članku 8. stavku 3.a proširuju se kako bi uključili podatke o krajnjem stvarnom vlasništvu i kako bi se riješilo zaobilaženja putem druge porezne rezidentnosti ili više njih;

(bb)

državama članicama općenito je dopušteno da primljene informacije upotrebljavaju u druge svrhe osim onih iz članka 16. stavka 1.;

(bc)

učinkovita uporaba primljenih podataka ispravno se ocjenjuje.”

(a)

budu prisutni u službenim prostorijama gdje upravna tijela države članice koja prima zahtjev obavljaju svoje dužnosti;

(a)

budu prisutni u službenim prostorijama gdje upravna tijela države članice koja prima zahtjev obavljaju svoje dužnosti;

(b)

budu prisutni tijekom istražnih radnji koje se provode na državnom području države članice koja prima zahtjev;

(b)

budu prisutni tijekom istražnih radnji koje se provode na državnom području države članice koja prima zahtjev;

(c)

prema potrebi, sudjeluju u istražnim radnjama koje obavlja država članica koja prima zahtjev uporabom elektroničkih sredstava komunikacije.

(c)

prema potrebi, sudjeluju u istražnim radnjama koje obavlja država članica koja prima zahtjev uporabom elektroničkih sredstava komunikacije.

(ba)

Stavak 4. briše se.

(13a)

(17a)

(17b)

(20a)

3.a

4.a

(b)

oznaku financijskog računa, ako je dostupna upravitelju platforme koji izvješćuje i nadležno tijelo države članice čiji je rezident prodavatelj o kojem se izvješćuje nije obavijestilo nadležna tijela svih drugih država članica da ne planira u tu svrhu upotrebljavati oznaku financijskog računa;

(b)

oznaku financijskog računa, koju bilježi upravitelj platforme koji izvješćuje i  ako nadležno tijelo države članice čiji je rezident prodavatelj o kojem se izvješćuje nije obavijestilo nadležna tijela svih drugih država članica da ne planira u tu svrhu upotrebljavati oznaku financijskog računa;

(b)

oznaku financijskog računa, ako je dostupna upravitelju platforme koji izvješćuje i nadležno tijelo države članice čiji je rezident prodavatelj o kojem se izvješćuje nije obavijestilo nadležna tijela svih drugih država članica da ne planira u tu svrhu upotrebljavati oznaku financijskog računa;

(b)

oznaku financijskog računa, koju bilježi upravitelj platforme koji izvješćuje i  ako nadležno tijelo države članice čiji je rezident prodavatelj o kojem se izvješćuje nije obavijestilo nadležna tijela svih drugih država članica da ne planira u tu svrhu upotrebljavati oznaku financijskog računa;

Fa.