|
11/Sv. 108 |
HR |
Službeni list Europske unije |
251 |
22012A0229(02)
|
L 057/5 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
PRIJEVOD
PROTOKOL
između Europske unije i Vlade Ruske Federacije o tehničkim načinima na temelju Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske unije i Ruske Federacije u vezi s upravljanjem carinskim kvotama koje se primjenjuju na izvoz drva iz Ruske Federacije u Europsku uniju
ODJELJAK 1.
PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE
Članak 1.
1. Ovaj Protokol Europska unija i Vlada Ruske Federacije (dalje u tekstu „stranke”) donose u svrhu provedbe Sporazuma u obliku razmjene pisama između Ruske Federacije i Europske unije u vezi s upravljanjem carinskim kvotama koje se primjenjuju na izvoz drva iz Ruske Federacije u Europsku uniju od 16. prosinca 2011. (dalje u tekstu „Sporazum”).
2. Ovaj Protokol utvrđuje tehničke načine upravljanja carinskim kvotama spomenutim u stavku 1. ovog članka, uključujući i pojedinosti suradnje između tijela Europske unije (dalje u tekstu „EU”) i Ruske Federacije (dalje u tekstu „Rusija”) i primjenjuje se na izvoz obuhvaćenih proizvoda iz Rusije u EU.
3. Za potrebe ovog Protokola:
|
(a) |
izraz „obuhvaćeni proizvodi” znači roba navedena u Prilogu dijelu V. Rasporeda koncesija i obaveza Rusije u vezi s robom u WTO-u (dalje u tekstu „Raspored obaveza Rusije”); |
|
(b) |
izraz „carinska kvota” znači određena količina obuhvaćenih proizvoda koja se može izvesti iz Rusije u EU u mjeri određenoj Prilogom dijelu V. Rasporeda obaveza Rusije, u ograničenom razdoblju, koja ima koristi od smanjenja izvoznih pristojbi koje primjenjuje Rusija; pristojbe koje se primjenjuju na izvoz unutar carinske kvote su one koje su određene u Rasporedu obaveza Rusije; |
|
(c) |
izraz „uvoznik” znači fizička ili pravna osoba bilo koje države članice EU-a (dalje u tekstu „država članica EU-a”) koja iz Rusije u EU želi uvesti obuhvaćene proizvode; |
|
(d) |
izraz „izvoznik” znači fizička ili pravna osoba u Rusiji koja iz Rusije u EU želi izvesti obuhvaćene proizvode; |
|
(e) |
izraz „odobrenje za kvotu” znači dokument koji je nadležno tijelo dotične države članice EU-a izdalo uvozniku i koji potvrđuje pravo pristupa carinskoj kvoti takvog uvoznika; |
|
(f) |
izraz „izvozna dozvola” znači dokument koji je nadležno tijelo Rusije izdalo izvozniku i koji potvrđuje pravo pristupa carinskoj kvoti takvog izvoznika. |
4. Dodjeljivanje carinskih kvota prema ovom se Protokolu vodi načelom pravednog i jednakopravnog dodjeljivanja prilike za trgovanje svim sudionicima u trgovini. Stranke će posebno tražiti očuvanje konkurentnih uvjeta na tržištu dotičnih proizvoda i izbjegavanje špekulativnog trgovanja pravom na carinsku kvotu.
5. Zahtjevi utvrđeni ovim Protokolom ne dovode u pitanje bilo kakve buduće zahtjeve koji se mogu uvesti ili primjenjivati u skladu sa zakonima koji se primjenjuju na državnom području Rusije, pod uvjetom da se ti budući zahtjevi općenito mogu primjenjivati na sudjelovanje u trgovini robom, uključujući one koji se primjenjuju posebno na obuhvaćene proizvode, i da su u skladu s obvezama Rusije prema Sporazumu iz Marakeša o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (dalje u tekstu „Sporazum o WTO-u”).
ODJELJAK 2.
RAZDOBLJE CARINSKE KVOTE
Članak 2.
1. Rusija svake godine otvara carinske kvote dodijeljene EU-u za količine određene u Prilogu dijelu V. Rasporeda obaveza Rusije. Te se carinske kvote otvaraju na razdoblje od 12 uzastopnih mjeseci, što odgovara svakoj kalendarskoj godini (dalje u tekstu „kvotno razdoblje”).
2. Ako ovaj Protokol stupi na snagu nakon 31. siječnja kalendarske godine, kvotnim razdobljem za tu godinu smatra se razdoblje svih kalendarskih mjeseci od datuma stupanja ovog Protokola na snagu i 31. prosinca iste godine.
ODJELJAK 3.
RAZVRSTAVANJE ROBE
Članak 3.
1. Razvrstavanje obuhvaćenih proizvoda temelji se na carinskoj i statističkoj nomenklaturi koja se primjenjuje u Rusiji. Bilo kakve izmjene koje Rusija uvodi u carinsku i statističku nomenklaturu u vezi s obuhvaćenim proizvodima ili bilo kakve odluke o razvrstavanju robe nemaju učinak poništavanja obveze Rusije u vezi sa smanjenjem izvoznih pristojbi, kako je navedeno u Prilogu dijelu V. Rasporeda obaveza Rusije, u okviru količinskih ograničenja navedenih u Rasporedu obaveza.
2. Rusija se obvezuje staviti na raspolaganje Europskoj komisiji (dalje u tekstu „Komisija”) sve promjene carinske i statističke nomenklature koja se primjenjuje na njezinom državnom području u vezi s obuhvaćenim proizvodima, uključujući i potpune opise dotičnih proizvoda, najmanje 30 dana prije njihova stupanja na snagu u Rusiji.
ODJELJAK 4.
ODOBRENJA ZA KVOTU
Članak 4.
1. Korištenje carinskih kvota od strane uvoznika podliježe izdavanju odobrenja za kvotu od nadležnih tijela država članica EU-a. Odobrenja za kvote izdaju se u papirnatom obliku. Unošenje izmjena, uključujući i onih iz tehničkih razloga, u već izdana odobrenja za kvote nije dopušteno. U slučaju potrebe uvođenja bilo kakve izmjene, odobrenje za kvotu se povlači i izdaje se novo odobrenje u skladu s izmjenama.
2. Zahtjev uvoznika za odobrenje za kvotu za određeno kvotno razdoblje ne predaje se prije 1. listopada kalendarske godine koja prethodi kvotnom razdoblju i ne kasnije od 1. prosinca kalendarske godine kvotnog razdoblja.
3. Svako odobrenje za kvotu izdaje se za količinu robe utvrđenu ugovorom ili predugovorom za obuhvaćene dotične proizvode sklopljenom između uvoznika i izvoznika (dalje u tekstu „ugovor” odnosno „predugovor”).
Članak 5.
1. Podložno predaji ugovora ili predugovora od strane uvoznika i u skladu s dodjeljivanjem carinske kvote od strane Komisije prema stavku 2. ovog članka, nadležna tijela država članica EU-a izdaju odobrenja za kvote za sve zahtjeve za uvoz obuhvaćenih proizvoda iz Rusije do količina odgovarajuće carinske kvote.
2. Komisija dodjeljuje odobrenja za kvote prema jednoj od sljedećih metoda:
|
(a) |
prema kronološkom redoslijedu kojim je Komisija primila obavijest od nadležnih tijela država članica EU-a o zahtjevima pojedinačnih uvoznika; ili |
|
(b) |
prema kategorizaciji uvoznika na „tradicionalne” ili „nove”; u tom slučaju Komisija za svako kvotno razdoblje određuje udio koji se od ukupne količine dodjeljuje tradicionalnim uvoznicima (u rasponu od 70 posto do 85 posto) i novim uvoznicima (u rasponu od 30 posto do 15 posto). |
3. Za potrebe stavka 2. ovog članka:
|
(a) |
„tradicionalni uvoznici” znači uvoznici koji u trenutku predaje zahtjeva za odobrenje za kvotu mogu dokazati da su:
|
|
(b) |
„novi uvoznici” znači uvoznici koji nisu navedeni u točki (a) ovog stavka. Ako ovaj Protokol stupi na snagu nakon 31. siječnja kalendarske godine, za potrebe točke (a) ovog stavka, potrebna količina uvoza iz Rusije za prvo kvotno razdoblje računa se razmjerno prema formuli: M = (5 000/12) * t pri čemu
|
4. Ako metodu iz točke (b) stavka 2. ovog članka Komisija primijeni u prva tri kvotna razdoblja nakon stupanja ovog Protokola na snagu, definicija „tradicionalnog uvoznika” za ovu je potrebu uvoznik koji može dokazati da je u određenom referentnom razdoblju iz Rusije u EU uveo u prosjeku najmanje 5 000 m3 obuhvaćenih proizvoda.
5. Odobrenja za kvote izdaju se na ime imatelja kvote. Takva odobrenja vrijede za cijelo kvotno razdoblje i za uvoze na cijelom carinskom području EU-a.
Članak 6.
1. Odobrenje za kvotu u skladu je sa svim obrascima iz Priloga ovom Protokolu.
2. Svako odobrenje za kvotu potvrđuje, između ostalog, da je količina dotičnog proizvoda odbijena od odgovarajućeg ograničenja količine za dotični proizvod određenog u Rasporedu obaveza Rusije.
Članak 7.
1. Komisija o svakom pojedinom odobrenju za kvotu odmah obavješćuje nadležno tijelo Rusije o identitetu imatelja odobrenja za kvotu, identitetu izvoznika i količini dotične kvote.
2. Komisija odmah obavješćuje nadležno tijelo Rusije o povlačenju svakog već izdanog odobrenja za kvotu, kao i o dostavljenim duplikatima te neiskorištenim odobrenjima za kvote koje su uvoznici vratili. Preostala količina kvote na raspolaganju u okviru ograničenja količine za obuhvaćeni proizvod određenog Rasporedom obaveza Rusije prilagođava se za odgovarajući iznos.
3. Nadležno tijelo Rusije vodi evidenciju o informacijama koje je primilo prema stavcima 1. i 2. ovog članka. Evidencija posebno uključuje identitet imatelja za svako odobrenje za kvotu i količinu robe na koju se odnosi odobrenje.
ODJELJAK 5.
IZVOZNE DOZVOLE
Članak 8.
1. Korištenje tarifnih kvota od strane izvoznika podložno je izdavanju izvozne dozvole od strane nadležnog tijela Rusije.
2. Da bi se podnio zahtjev za izvoznu licencu, izvoznik nadležnom tijelu u Rusiji predaje dokumente predviđene zakonodavstvom Rusije kako je određeno u stavku 3. ovog članka, te original, duplikat ili kopiju odobrenja za kvotu izdanog uvozniku prema članku 5. ovog Protokola. Količina robe određena ugovorom odgovara količini robe određene odobrenjem za kvotu koju je predao izvoznik. Ako izvoznik priloži kopiju odobrenja za kvotu, dozvola se izdaje samo prilikom predaje originala ili duplikata odobrenja za kvotu.
3. Na datum stupanja ovog Protokola na snagu za potrebe izdavanja izvozne dozvole, u skladu sa zakonodavstvom Rusije, potrebni su sljedeći dokumenti:
|
(a) |
ispravno ispunjen zahtjev za izvoznu dozvolu u pisanom i elektroničkom obliku; |
|
(b) |
primjerak ugovora; |
|
(c) |
primjerak dokumenta kojim se dokazuje da je izvoznik registriran pri ruskim poreznim tijelima; i |
|
(d) |
primjerak dokumenta kojim se dokazuje da je račun za izdavanje dozvole plaćen. |
Ne dovodeći u pitanje stavak 5. članka 1. ovog Protokola, od izvoznika se za potrebe izdavanja izvozne dozvole ne traže dodatni dokumenti.
4. Nadležno tijelo Rusije zahtjeve za izvozne dozvole prima od 15. listopada kalendarske godine koja prethodi kvotnom razdoblju do 15. prosinca kalendarske godine kvotnog razdoblja.
5. Naknade za izdavanje dozvole navedene u točki (d) stavka 3. ovog članka su one koje su određene pravnim aktima koji općenito uređuju izdavanje izvoznih dozvola u Rusiji.
Članak 9.
1. Pod uvjetom da izvoznik ispunjava sve primjenjive uvjete određene člankom 8. ovog Protokola, nadležno tijelo Rusije izdaje izvoznu dozvolu za pošiljke obuhvaćenih proizvoda na odredištu imatelja odobrenja za kvotu.
2. Izvozna dozvola izdaje se za količinu robe utvrđenu ugovorom.
3. Izvozna dozvola izdaje se na ime izvoznika. Također navodi identitet uvoznika.
4. Izvozna dozvola nije pravno valjana za izvoz robe na carinsko područje koje nije carinsko područje EU-a, niti za izvoz uvozniku koji nije imatelj odobrenja za kvotu.
Članak 10.
Ako nadležno tijelo Rusije donese pozitivnu odluku o zahtjevu za izvoznu dozvolu, izvoznu dozvolu izdaje u vremenskom razdoblju ne duljem od 10 radnih dana od dana predaje zahtjeva.
Članak 11.
1. Dozvole za izvoz istječu na kraju kalendarske godine za koju je odgovarajuća carinska kvota otvorena.
2. U slučaju da je Komisija obavijestila nadležno tijelo Rusije da je odobrenje kvote povučeno, to nadležno tijelo otkazuje odgovarajuću izvoznu dozvolu koju je već izdalo, pod uvjetom da je nadležno tijelo takvu informaciju dobilo prije carinjenja izvoza robe obuhvaćene izvoznom dozvolom. Ako je nadležno tijelo Rusije o povlačenju odobrenja kvote obaviješteno tek nakon carinjenja izvoza robe obuhvaćene izvoznom dozvolom, izvoz se odbija od ograničenja količine određenog za kvotno razdoblje za koje je izvozna dozvola izdana.
Članak 12.
1. Izvoznik prilikom podnošenja robe na carinjenje nadležnom ruskom carinskom uredu dostavlja original ili duplikat izvozne dozvole.
2. Na temelju jedne izvozne dozvole moguće su uzastopne pošiljke do količinskog ograničenja izvozne dozvole.
3. Ispravke izvoznih dozvola, uključujući i one iz tehničkih razloga, nisu dopuštene. Ako su izmjene potrebne, dozvola se ukida i izdaje se nova dozvola u skladu s izmjenama. Ako je količina robe koja se stvarno izvozi manja od količine navedene u izvoznoj dozvoli, izvozna dozvola može se koristiti bez potrebe za izmjenom.
Članak 13.
1. Roba obuhvaćena izvoznom dozvolom carini se za izvoz u ruskoj carinskoj upravi unutar razdoblja valjanosti dozvole. Ruska carina, u skladu s carinskim zakonodavstvom koje se primjenjuju u Rusiji, takvu robu za izvoz carini bez odlaganja.
2. Roba koja je ocarinjena za izvoz u ruskoj carinskoj upravi može se, kako je predviđeno stavkom 1. ovog članka, izvesti iz Rusije čak i ako je razdoblje valjanja izvozne dozvole za tu robu isteklo. Takav izvoz odbija se od količinskih ograničenja utvrđenih za kvotno razdoblje za koje je izvozna dozvola izdana, čak i ako je roba otpremljena nakon tog razdoblja.
3. Za potrebe stavka 2. ovog članka, smatra se da je roba otpremljena na dan kad je utovarena na prijevozno sredstvo kojim se izvozi, a koji je naveden u teretnom listu ili drugoj prijevoznoj ispravi.
ODJELJAK 6.
PRIJENOS
Članak 14.
1. Ako carinska kvota za skupinu proizvoda nije potpuno iskorištena, u odgovarajuću carinsku kvotu za sljedeću kalendarsku godinu može se prenijeti neiskorištena količina carinske kvote ne veća od 7 posto ukupne količine te carinske kvote. Ako namjerava koristiti odredbu iz ovog stavka, Komisija o tome obavješćuje nadležno tijelo Rusije ne ranije od 15. siječnja i ne kasnije od 28. veljače kalendarske godine nakon godine koja odgovara kvotnom razdoblju. Nadležno tijelo Rusije u roku od 30 dana od datuma primitka obavijesti potvrđuje dodatnu količinu za carinsku kvotu dotične (dotičnih) skupine (skupina) proizvoda koja je posljedica prijenosa.
2. Uz udio (udjele) u carinskoj kvoti (carinskim kvotama) koja (koje) se prenosi (prenose) prema stavku 1. ovog članka, na temelju suglasnosti stranaka i prema stavku 1. ovog članka, može se prenijeti dodatnih 3 % odgovarajuće (odgovarajućih) carinske kvote (carinskih kvota). Ako namjerava koristiti odredbu iz ovog stavka, Komisija o tome obavješćuje nadležno tijelo Rusije ne ranije od 15. siječnja i ne kasnije od 28. veljače kalendarske godine nakon godine koja odgovara kvotnom razdoblju. Nadležno tijelo Rusije u roku od 60 dana od datuma primitka obavijesti od Komisije obavješćuje Komisiju o svojoj odluci.
3. Prijenos u skladu sa stavcima 1. i 2. ovog članka može se provesti jednom u kalendarskoj godini u kojoj je (su) donesena (donesene) odluka (odluke) o prijenosu. Sve prilagodbe količinskih ograničenja koje su posljedica prijenosa odnose se samo na kalendarsku godinu u kojoj je donesena odluka o prijenosu.
ODJELJAK 7.
RAZMJENA INFORMACIJA
Članak 15.
1. Kako bi sustav praćenja bio što učinkovitiji i kako bi se mogućnosti zlouporabe i izbjegavanja sustava carinskih kvota za obuhvaćene proizvode usuglašenog između Rusije i EU-a svele na najnižu razinu:
|
(a) |
Komisija obavješćuje nadležno tijelo Rusije o odobrenjima za kvote koja je izdala prethodnog mjeseca najkasnije od petog radnog dana svakog mjeseca; |
|
(b) |
nadležno tijelo Rusije obavješćuje Komisiju o izvoznim dozvolama koje je izdalo prethodnog mjeseca najkasnije petog radnog dana svakog mjeseca; |
|
(c) |
carinska tijela Rusije najkasnije 39 dana nakon kraja svakog trećeg mjeseca obavješćuju Komisiju o količinama i vrijednostima obuhvaćenih proizvoda izvezenih u EU za vrijeme ta prethodna tri mjeseca; |
|
(d) |
Komisija najkasnije 39 dana nakon kraja svakog trećeg mjeseca obavješćuje nadležna tijela Rusije o količinama i vrijednostima obuhvaćenih proizvoda uvezenih u EU za vrijeme ta prethodna tri mjeseca. |
2. Ne dovodeći u pitanje periodičnu razmjenu informacija o izvoznim dozvolama i odobrenjima za kvote prema stavku 1. ovog članka, stranke su suglasne u prikladnim vremenskim razmacima razmjenjivati dostupne statističke podatke o trgovini obuhvaćenim proizvodima, pritom uzimajući u obzir najkraća moguća razdoblja u kojima se dotične informacije mogu pripremiti. Takve informacije obuhvaćaju izdana odobrenja za kvote i izvozne dozvole te statističke podatke o uvozu i izvozu dotičnih proizvoda.
3. U slučaju bilo kakvih značajnih odstupanja i uzimajući u obzir vremenske čimbenike u pogledu informacija dostavljenih na temelju stavaka 1. i 2. ovog članka, bilo koja stranka može zatražiti savjetovanje koje se održava bez odlaganja.
ODJELJAK 8.
OBLIK I IZRADA ODOBRENJA ZA KVOTE I ZAJEDNIČKE ODREDBE O IZVOZU U EU
Članak 16.
1. Obrazac odobrenja za kvotu ispunjava se na ruskom jeziku ili bilo kojem službenom jeziku EU-a. U slučaju da je obrazac ispunjen na jednom od službenih jezika EU-a, kada se predaje nadležnom tijelu u Rusiji, odobrenju za kvotu prilaže se prijevod na ruski jezik ovjeren od strane javnog bilježnika u Rusiji u skladu sa zakonodavstvom Rusije.
2. Svaki dokument sadržava standardizirani serijski broj po kojem se može identificirati. Taj je broj sastavljen od sljedećih elemenata:
|
(a) |
dva slova kojima se identificira zemlja izvoznica, kako slijedi: RU; |
|
(b) |
dva slova kojima se identificira država članica EU-a koja izdaje odobrenje za kvotu, kako slijedi:
|
|
(c) |
dvoznamenkasti broj kojim se identificira dotična godina koji odgovara dvjema zadnjim znamenkama u godini, npr. „12” označava 2012. godinu; i |
|
(d) |
peteroznamenkasti broj u rasponu od 00001 do 99999 dodijeljen državi članici EU-a predviđenoj za carinjenje. |
Članak 17.
1. U slučaju krađe, gubitka ili uništenja odobrenja za kvotu, uvoznik od nadležnog tijela dotične države članice EU-a može podnijeti zahtjev za izdavanje duplikata. Duplikat svakog tako izdanog odobrenja za kvotu nosi naziv „duplikat”.
2. Duplikat sadrži datum izdavanja originalnog odobrenja kvote.
ODJELJAK 9.
ADMINISTRATIVNA SURADNJA
Članak 18.
EU i Rusija blisko surađuju u provedbi odredaba ovog Protokola. S tim ciljem, obje stranke olakšavaju kontakte i razmjene stajališta, uključujući o tehničkim pitanjima.
Članak 19.
1. Kako bi se osiguralo učinkovito funkcioniranje ovog Protokola, EU i Rusija suglasni su poduzeti sve potrebne mjere za sprečavanje, istraživanje izbjegavanja odredaba ovog Protokola i poduzimanje pravnih i/ili administrativnih mjera protiv izbjegavanja, posebno pretovarivanjem ili preusmjeravanjem robe, krivotvorenjem dokumenata, lažnim izjavama o količini, opisu ili razvrstavanju robe.
2. U okviru suradnje iz stavka 1. ovog članka, Komisija i nadležno tijelo Rusije razmjenjuju sve informacije za koje bilo koja od stranaka smatra korisnima u sprečavanju izbjegavanja ili kršenja odredaba ovog Protokola. Te informacije na zahtjev druge stranke mogu sadržavati primjerke sve relevantne dokumentacije, ako je dostupna.
3. Ako informacije koje su dostupne Komisiji ili nadležnom tijelu Rusije pokazuju ili se čini da pokazuju da se odredbe ovog Protokola izbjegavaju ili krše, stranke blisko surađuju i hitno postupaju i mogu se usuglasiti o poduzimanju svih mjera potrebnih za sprečavanje bilo kakvog takvog izbjegavanja ili kršenja.
Članak 20.
1. U slučaju da bilo koja stranka na temelju dostupnih informacija smatra da se ovaj Protokol izbjegava ili krši, može zatražiti savjetovanje s drugom strankom koje se održava bez odlaganja.
2. Na vlastitu inicijativu ili zahtjev druge stranke, nadležno tijelo bilo koje stranke provodi istragu, ili osigurava da takva istraga bude provedena, u vezi s djelovanjem koje, ili se čini da, izbjegava ili krši odredbe ovog Protokola. Bilo koja stranka rezultate tih istraga dostavlja drugoj stranci, uključujući i ostale važne informacije kojima se može odrediti uzrok izbjegavanja ili kršenja odredaba.
Članak 21.
Kako bi se osigurala ispravna primjena ovog Protokola, EU i Rusija nude jedno drugom uzajamnu pomoć za provjeru vjerodostojnosti i točnosti izdanih odobrenja kvota.
Članak 22.
1. Naknadna provjera odobrenja za kvote provodi se iznimno, ako nadležno tijelo Rusije ima opravdanu sumnju u njihovu vjerodostojnost. U takvim slučajevima, nadležno tijelo Rusije vraća Komisiji odobrenje za kvotu i kao razlog ispitivanja navodi oblik ili sadržaj.
2. Rezultati naknadnih provjera koje su provedene u skladu sa stavkom 1. ovog članka dostavljaju se nadležnom tijelu Rusije u roku od najviše 10 radnih dana. Dostavljene informacije navode primjenjuje li se sporno odobrenje za kvotu na navodnog imatelja i ispunjava li roba uvjete za izvoz prema aranžmanima utvrđenima ovim Protokolom.
3. Primjena postupka provjere navedenog u ovom članku ne smije biti prepreka izdavanju izvoznih dozvola. U tu svrhu, ne dovodeći u pitanje članak 10. ovog Protokola, nadležno tijelo Rusije izdaje odgovarajuću izvoznu dozvolu u roku od pet radnih dana nakon primitka potvrde vjerodostojnosti odobrenja za kvotu u skladu sa stavkom 2. ovog članka.
ODJELJAK 10.
PRIJELAZNI ARANŽMANI
Članak 23.
1. Sve dok EU ne donese unutarnje mjere potrebne za upravljanje carinskim kvotama, nadležno tijelo Rusije ne zahtijeva original ili duplikat odobrenja za kvotu kao uvjet za izdavanje izvozne dozvole prema članku 8. ovog Protokola.
2. EU pisanim putem obavješćuje o donošenju unutarnjih mjera iz stavka 1. ovog članka. Nakon što nadležno tijelo Rusije primi takvu obavijest, prijelazni aranžman opisan u stavku 1. ovog članka se ukida.
3. U slučaju da ovaj Protokol stupi na snagu nakon 31. siječnja kalendarske godine, carinska kvota za tu godinu primjenjuje se razmjerno. U tu svrhu, Rusija otvara carinsku kvotu koja se računa kako slijedi (dalje u tekstu „prijelazna carinska kvota”):
Qt = (Q:12) * Tt,
pri čemu
„Q” predstavlja carinsku kvotu;
„Qt” predstavlja prijelaznu carinsku kvotu;
„Tt” predstavlja broj punih kalendarskih mjeseci od datuma stupanja ovog Protokola na snagu do 31. prosinca iste godine.
4. Tijekom primjene prijelaznih aranžmana određenih ovim člankom, odredbe ovog Protokola primjenjuju se mutatis mutandis.
ODJELJAK 11.
SAVJETOVANJA
Članak 24.
1. Savjetovanja se održavaju o svim razlikama između stranaka koje se pojavljuju kao posljedica primjene ovog Protokola i Sporazuma na zahtjev bilo koje od stranaka. Sva se savjetovanja održavaju u duhu suradnje i u želji premošćivanja razlika između stranaka.
2. Ako Protokol predviđa da se savjetovanja održavaju bez odlaganja, stranke se obvezuju upotrijebiti sva razumna sredstva kako bi osigurale da se to postigne.
3. Savjetovanja su uređena sljedećim odredbama:
|
(a) |
svi zahtjevi za savjetovanje drugoj se stranci dostavljaju u pisanom obliku; |
|
(b) |
zahtjev navodi razloge za savjetovanje; |
|
(c) |
savjetovanje počinje u roku od mjesec dana od datuma primitka zahtjeva; i |
|
(d) |
tijekom savjetovanja ulažu se napori kako bi se postigao obostrano zadovoljavajući rezultat u roku od mjesec dana od njegova početka, osim ako se stranke ne usuglase o produljenju tog razdoblja. |
ODJELJAK 12.
RJEŠAVANJE SPOROVA
Članak 25.
1. Ako jedna stranka smatra da druga stranka nije ispunila svoje obveze prema ovom Protokolu ili Sporazumu, a savjetovanja prema članku 24. ovog Protokola nisu dovela do zajedničkog rješenja u roku određenom u točki (d) stavka 3. tog članka, takva stranka može zatražiti osnivanje odbora za mirenje na temelju članka 3. Odluke Vijeća za suradnju osnovanog Sporazumom o partnerstvu i suradnji o uspostavi partnerstva između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Ruske Federacije, s druge strane, od 24. lipnja 1994. kako bi se utvrdila pravila postupanja za rješavanje sporova prema tom Sporazumu, donesene 7. travnja 2004. (dalje u tekstu „Odluka Vijeća za suradnju o rješavanju sporova”).
2. Ako se prema stavku 1. ovog članka koristi odbor za pomirenje, primjenjuju se odredbe Odluke Vijeća za suradnju o rješavanju sporova, izuzev članka 2. te Odluke koji se odnosi na savjetovanja. Kad se ta Odluka odnosi na sporove u vezi sa Sporazumom o partnerstvu i suradnji o uspostavi partnerstva između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Ruske Federacije, s druge strane, od 24. lipnja 1994. (dalje u tekstu „Sporazum o partnerstvu i suradnji”), smatra se da se odnosi na sporove u vezi s ovim Protokolom ili Sporazumom.
3. Odbor za mirenje osnovan u skladu sa stavkom 1. ovog članka nije nadležan za razmatranje kompatibilnosti mjere koju je poduzela stranka, a pregledao navedeni odbor za mirenje, s odredbama Sporazuma o partnerstvu i suradnji ili Sporazuma o WTO-u.
4. Ako okvirni popis miritelja predviđen stavkom 1. članka 4. Odluke Vijeća za suradnju o rješavanju sporova nije uspostavljen do trenutka kada jedna od stranaka zatraži osnivanje odbora za mirenje u skladu s člankom 3. te Odluke zbog navodnog kršenja ovog Protokola ili Sporazuma, te ako stranka ne odredi miritelja ili stranke ne postignu dogovor o predsjedniku odbora za mirenje unutar odgovarajućih rokova koji su za tu svrhu određeni u članku 4. te Odluke, bila koja od stranaka može zatražiti od generalnog direktora WTO-a da imenuje miritelje koji još nisu imenovani. Generalni direktor WTO-a će, nakon savjetovanja sa strankama, obavijestiti obje stranke o imenovanom (imenovanim) miritelju (miriteljima) u roku od 20 dana nakon dana primitka takvog zahtjeva.
5. Odgovarajuće odredbe o rješavanju sporova bilo kojeg sporazuma između EU-a i Rusije sklopljenog nakon Sporazuma o partnerstvu i suradnji (dalje u tekstu „Novi sporazum”), primjenjuju se na sporove u vezi s navodnim kršenjem obveza određenih ovim Protokolom ili Sporazumom. Svako upućivanje Novog sporazuma na sporove u vezi s Novim sporazumom smatra se upućivanjem na sporove u vezi s ovim Protokolom ili Sporazumom.
ODJELJAK 13.
STUPANJE NA SNAGU
Članak 26.
1. Stranke odobravaju ovaj Sporazum u skladu sa svojim unutarnjim postupcima.
2. Ovaj Protokol stupa na snagu 30 dana nakon dana kad su stranke razmijenile pisane obavijesti kojima potvrđuju da su završile svoje unutarnje postupke ili na datum koji odrede stranke, ali ne ranije od datuma pristupanja Rusije Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.
3. Sve do stupanja na snagu, ovaj se Protokol privremeno primjenjuje od datuma pristupanja Rusije Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.
Sastavljeno u Ženevi, 16. prosinca 2011., u dva primjerka na engleskom i ruskom jeziku, pri čemu su oba teksta jednako vjerodostojna.
Za Europsku uniju
Za Vladu Ruske Federacije
PRILOG