L_202402643HR.000101.fmx.xml

ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2024/2643

оd 8. listopada 2024.

o mjerama ograničavanja s obzirom na destabilizirajuće aktivnosti Rusije

Vijeće Europske unije,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 29.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)

U 2013. načelnik glavnog stožera oružanih snaga Ruske Federacije Valery Gerasimov zagovarao je promjenu vrsta ratovanja kojima se koristi Ruska Federacija te primjenu političkih, diplomatskih i drugih nevojnih mjera u kombinaciji s uporabom vojne sile. Gerasimov je naveo da informacijski prostor otvara široke asimetrične mogućnosti za smanjenje borbenog potencijala neprijatelja.

(2)	Europski sud za ljudska prava u presudi u predmetu Carter protiv Rusije (20914/07) 21. rujna 2021. zaključio je da su Aleksandra Litvinenka otrovala dvojica pojedinaca koji su djelovali pod vodstvom ili kontrolom ruskih vlasti.

(3)

Europski parlament izjavio je 9. ožujka 2022. u rezoluciji o vanjskom upletanju u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje, da Rusija sudjeluje u dezinformacijama nezapamćene zlonamjerne prirode i razmjera u tradicionalnim medijskim kućama i platformama društvenih medija kako bi i vlastite građane, u svojoj zemlji, i međunarodnu zajednicu zavarala uoči i tijekom agresivnog rata protiv Ukrajine. Europski parlament naglasio je da je Rusija jedna od zemalja koje na meti imaju novinare i protivnike u Uniji.

(4)

Unija i njezini međunarodni partneri 10. svibnja 2022. oštro su osudili zlonamjernu kibernetičku aktivnost Ruske Federacije protiv Ukrajine, koja je bila usmjerena na satelitsku mrežu KA-SAT u vlasništvu Viasata. Taj kibernetički napad dogodio se jedan sat prije ničim izazvane i neopravdane invazije Rusije na Ukrajinu 24. veljače 2022., čime je olakšana vojna agresija, a bio je još jedan primjer kontinuiranog obrasca neodgovornog ponašanja Rusije u kibernetičkom prostoru.

(5)

Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku („Visoki predstavnik”) osudio je 19. srpnja 2022. zlonamjerne kibernetičke aktivnosti provedene u kontekstu agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine i distribuirane napade uskraćivanjem usluge na nekoliko država članica i partnera za koje su odgovornost preuzele proruske hakerske skupine.

(6)

U zaključcima od 21. lipnja 2022. Vijeće Europske unije napomenulo je da, iako se definicije hibridnih prijetnji i kampanja mogu razlikovati, one trebaju ostati fleksibilne kako bi omogućile odgovarajuće odgovore na promjenjivu prirodu tih prijetnji. U tom kontekstu Vijeće je primilo na znanje koncepte „hibridne prijetnje” i „hibridne kampanje” koje su Komisija i Europski centar izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji pružili u dokumentu „The landscape of Hybrid Threats: A Conceptual Model” (Pregled hibridnih prijetnji: konceptualni model).

(7)

U zaključcima od 21. lipnja 2022. i 18. srpnja 2022. Vijeće je ponovno pozvalo Visokog predstavnika i Komisiju da predstave mogućnosti, uz potpuno poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, za jasno definirane mjere koje bi se mogle poduzeti protiv aktera uključenih u inozemno upletanje i manipuliranje informacijama kada je to potrebno za zaštitu javnog poretka i sigurnosti u Uniji.

(8)

U veljači 2023. Europska služba za vanjsko djelovanje objavila je izvješće o prijetnjama u pogledu inozemnog upletanja i manipuliranja informacijama, u kojem je inozemno upletanje i manipuliranje informacijama definirala kao uglavnom nezakonit obrazac ponašanja koji ugrožava ili bi mogao negativno utjecati na vrijednosti, postupke i političke procese. Takva je aktivnost manipulativna i provode je namjerno i koordinirano strani državni ili nedržavni akteri, uključujući njihove posrednike unutar njihova državnog područja i izvan njega.

(9)

Unija je 3. veljače 2023. u izjavi nakon 24. sastanka na vrhu EU-a i Ukrajine ponovno potvrdila svoju solidarnost s Ukrajinom u suzbijanju hibridnih prijetnji i kibernetičkih napada te predanost nastavku potpore u tom pogledu. Unija i Ukrajina prepoznale su važnost jačanja suradnje u borbi protiv upletanja i manipuliranja informacijama, uključujući dezinformiranje, koji se provode pod kontrolom ruske države, kao i u jačanju otpornosti u digitalnoj transformaciji Ukrajine.

(10)

Europski parlament 1. lipnja 2023. u rezoluciji o vanjskom upletanju u sve demokratske procese u Uniji, uključujući dezinformiranje, naglasio je da Rusija primjenjuje niz različitih metoda upletanja, ugrađenih u širu strategiju, kako bi nanijela štetu državama članicama i njihovom susjedstvu ili ih zbunila, preplašila, oslabila i podijelila.

(11)

U zaključcima od 14. i 15. prosinca 2023. Europsko vijeće osudilo je sve hibridne napade, uključujući instrumentalizaciju migranata od strane trećih zemalja u političke svrhe, te je izjavilo da je i dalje odlučno osigurati učinkovitu kontrolu vanjskih granica Unije. Europsko vijeće istaknulo je da je Unija odlučna suzbiti aktualne hibridne napade Ruske Federacije na svojim vanjskim granicama.

(12)	U zaključcima od 17. i 18. travnja 2024. Europsko vijeće istaknulo je, u kontekstu europskih izbora, odlučnost Unije i njezinih država članica da obuzdaju sve rizike koji proizlaze iz inozemnog upletanja i manipuliranja informacijama u izbornim procesima.

(13)	Instrumentalizacija migranata, kako je navedena u članku 1. stavku 4. točki (b) Uredbe (EU) 2024/1359 Europskog parlamenta i Vijeća (1), može ugroziti osnovne funkcije države članice, uključujući očuvanje javnog poretka ili zaštitu njezine nacionalne sigurnosti.

(14)

U zaključcima od 21. svibnja 2024. Vijeće je potvrdilo da se državni i nedržavni akteri sve više koriste hibridnim taktikama, što predstavlja sve veću prijetnju sigurnosti Unije, njezinih država članica i njezinih partnera te je pozvalo institucije Unije i države članice da pojačaju djelovanje kako bi pratile pokušaje upletanja inozemnih aktera u demokratski proces Unije.

(15)

U zaključcima od 27. lipnja 2024. Europsko vijeće oštro je osudilo sve vrste hibridnih aktivnosti koje su u porastu i usmjerene su na Uniju, njezine države članice i njezine partnere, uključujući zastrašivanje, sabotažu, subverziju, inozemno upletanje i manipuliranje informacijama, dezinformiranje, zlonamjerne kibernetičke aktivnosti i instrumentalizaciju migranata od strane trećih zemalja, te je naglasilo da je Rusija pojačala svoju kampanju novim aktivnim operacijama na europskom tlu. Europsko vijeće pozvalo je, među ostalim, na nastavak rada u Vijeću na uspostavi novog režima sankcija s obzirom na hibridne prijetnje.

(16)

S obzirom na ozbiljnost situacije trebalo bi uvesti mjere ograničavanja protiv osoba, subjekata ili tijela koji su odgovorni za djelovanja ili politike, koji provode djelovanja ili politike ili koji pružaju potporu djelovanjima ili politikama Vlade Ruske Federacije kojima se podrivaju ili ugrožavaju temeljne vrijednosti Unije i njezina sigurnost, neovisnost i cjelovitost te stabilnost, sigurnost ili neovisnost njezinih država članica, međunarodnih organizacija ili trećih zemalja, ili suverenitet država članica ili trećih zemalja. Takvim ciljanim mjerama ograničavanja nastojat će se ostvariti ciljevi zajedničke vanjske i sigurnosne politike kako su navedeni u članku 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) te doprinijeti djelovanjima Unije u zaštiti njezinih vrijednosti, temeljnih interesa, sigurnosti, neovisnosti i cjelovitosti, učvršćivanju i podupiranju demokracije, vladavine prava, ljudskih prava i načela međunarodnog prava te sprečavanju sukoba i jačanju međunarodne sigurnosti u skladu s člankom 21. stavkom 2. točkama od (a) do (c) UEU-a.

(17)

Takve su mjere u skladu s temeljnim pravima i slobodama priznatima u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, osobito s pravom na slobodu izražavanja i informiranja, slobodom poduzetništva i pravom na vlasništvo, priznatima u njezinim člancima 11., 16. i 17. Takvim se mjerama osobito ne mijenja obveza poštovanja prava, sloboda i načela navedenih u članku 6. UEU-a, u Povelji o temeljnim pravima te u ustavima država članica, u okviru njihovih područja primjene.

(18)

Kako bi se povećala dosljednost Unijinih režima mjera ograničavanja i mjera koje su donijeli VSUN ili njegovi odbori za sankcije te kako bi se osigurala pravodobna isporuka humanitarne pomoći ili pružila potpora drugim aktivnostima kojima se podupiru osnovne ljudske potrebe, primjereno je uvesti izuzeće od mjera zamrzavanja imovine koje se primjenjuju na fizičke ili pravne osobe, subjekte ili tijela uvrštene na popis na temelju ove Odluke i izuzeće od ograničenjâ stavljanja na raspolaganje financijskih sredstava i gospodarskih izvora tim fizičkim ili pravnim osobama, subjektima ili tijelima, u korist aktera iz RVSUN-a 2664 (2022), organizacija i agencija kojima je Unija izdala certifikat o humanitarnom partnerstvu, organizacija i agencija koje je država članica certificirala ili priznala te specijaliziranih agencija država članica. Nadalje, Vijeće smatra da bi za organizacije i aktere uključene u humanitarne aktivnosti koji se ne mogu koristiti tim izuzećem trebalo uvesti mehanizam odstupanja. Vijeće također smatra da bi se, u slučajevima u kojima je Vijeće utvrdilo da nacionalna nadležna tijela trebaju provesti kontrolu zbog većeg rizika da će se dodijeljena financijska sredstva ili gospodarski izvori zloupotrijebiti u svrhe koje se ne odnose na humanitarnu pomoć, umjesto izuzeća trebao primjenjivati mehanizam odstupanja.

(19)	Radi provedbe određenih mjera potrebno je daljnje djelovanje Unije,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi spriječile ulazak na svoje državno područje ili tranzit kroz njega fizičkim osobama, kako su uvrštene na popis u Prilogu:

(a)

koje su odgovorne za djelovanja ili politike, koje provode djelovanja ili politike, koje pružaju potporu djelovanjima ili politikama ili koje ostvaruju korist od djelovanja ili politika Vlade Ruske Federacije kojima se podrivaju ili ugrožavaju demokracija, vladavina prava, stabilnost ili sigurnost u Uniji ili u jednoj ili više njezinih država članica, međunarodnoj organizaciji ili trećoj zemlji, ili kojima se podrivaju ili ugrožavaju suverenitet ili neovisnost jedne ili više njezinih država članica ili treće zemlje, bilo kojim od sljedećih djelovanja:

i.	planiranjem, usmjeravanjem, izravnim ili neizravnim sudjelovanjem ili omogućivanjem na drugi način ometanja ili podrivanja demokratskog političkog procesa, među ostalim ometanjem ili podrivanjem održavanja izbora ili pokušavanjem destabiliziranja ili svrgavanja ustavnog poretka;

ii.	planiranjem, usmjeravanjem, izravnim ili neizravnim sudjelovanjem, podupiranjem ili omogućivanjem na drugi način nasilnih prosvjeda;

iii.	planiranjem, usmjeravanjem, izravnim ili neizravnim sudjelovanjem, podupiranjem ili omogućivanjem na drugi način djela nasilja, uključujući aktivnosti za ušutkavanje, zastrašivanje, prisiljavanje ili odmazdu protiv osoba koje kritiziraju djelovanja ili politike Ruske Federacije;

iv.	planiranjem, usmjeravanjem, izravnim ili neizravnim sudjelovanjem, podupiranjem ili omogućivanjem na drugi način upotrebe koordiniranog upletanja i manipuliranja informacijama;

planiranjem, usmjeravanjem, izravnim ili neizravnim sudjelovanjem, podupiranjem ili omogućivanjem na drugi način djelovanja usmjerenih protiv funkcioniranja demokratskih institucija, gospodarskih aktivnosti ili usluga od javnog interesa, među ostalim neovlaštenim ulaskom na državno područje države članice, uključujući njezin zračni prostor, ili djelovanja čiji je cilj ometanje, oštećivanje ili uništavanje kritične infrastrukture, uključujući podmorsku infrastrukturu, među ostalim putem sabotaže ili zlonamjernih kibernetičkih aktivnosti u okviru hibridnih aktivnosti;

vi.	planiranjem, usmjeravanjem, izravnim ili neizravnim sudjelovanjem, podupiranjem ili omogućivanjem na drugi način instrumentalizacije migranata, kako je navedeno u članku 1. stavku 4. točki (b) Uredbe (EU) 2024/1359;

vii.	iskorištavanjem oružanog sukoba, nestabilnosti ili nesigurnosti, među ostalim nezakonitim iskorištavanjem prirodnih resursa te divlje faune i flore ili trgovinom njima u trećoj zemlji;

viii.

poticanjem ili olakšavanjem oružanog sukoba u trećoj zemlji;

(b)	koje su povezane s fizičkim osobama iz točke (a);

(c)	koje pružaju potporu fizičkim osobama uključenima u aktivnosti iz točke (a).

2. Stavkom 1. ne obvezuje se državu članicu da svojim državljanima odbije ulazak na svoje državno područje.

3. Stavkom 1. ne dovode se u pitanje slučajevi u kojima državu članicu obvezuje međunarodno pravo, i to:

(a)	kao zemlju domaćina međunarodne međuvladine organizacije;

(b)	kao zemlju domaćina međunarodne konferencije koju su sazvali Ujedinjeni narodi (UN) ili međunarodne konferencije koja se održava pod njihovim pokroviteljstvom;

(c)	na temelju multilateralnog sporazuma kojim se dodjeljuju povlastice i imuniteti; ili

(d)	na temelju Ugovora o mirenju iz 1929. (Lateranski ugovor) koji su sklopile Sveta Stolica (Država Vatikanskoga Grada) i Italija.

4. Stavak 3. primjenjuje se i kada je država članica zemlja domaćin Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS).

5. Vijeće se propisno izvješćuje o svim slučajevima u kojima država članica odobrava izuzeće na temelju stavka 3. ili 4.

6. Države članice mogu odobriti izuzeća od mjera uvedenih na temelju stavka 1. ako je putovanje opravdano zbog hitne humanitarne potrebe ili zbog sudjelovanja na međuvladinim sastancima ili sastancima koje promiče Unija ili kojima je Unija domaćin ili kojima je domaćin država članica koja predsjeda OESS-om, a na kojima se vodi politički dijalog kojim se izravno promiču ciljevi politike tih mjera.

7. Države članice mogu odobriti izuzeća od mjera uvedenih na temelju stavka 1. i ako je ulazak ili tranzit potreban zbog provedbe sudskog postupka, uključujući postupke predaje i izručenja.

8. Država članica koja želi odobriti izuzeća iz stavka 6. ili 7. o tome obavješćuje Vijeće u pisanom obliku. Izuzeće se smatra odobrenim osim ako jedan ili više članova Vijeća podnese prigovor u pisanom obliku u roku od dva radna dana od primitka obavijesti o predloženom izuzeću. Ako jedan ili više članova Vijeća podnese prigovor, Vijeće kvalificiranom većinom može odlučiti odobriti predloženo izuzeće.

9. U slučajevima kada na temelju stavka 3., 4., 6., 7. ili 8., država članica odobrava ulazak na svoje državno područje ili tranzit preko tog područja osobi uvrštenoj na popis u Prilogu, to odobrenje ograničava se na svrhu za koju je izdano osobi na koju se odnosi.

Članak 2.

1. Zamrzavaju se sva financijska sredstva i gospodarski izvori koji pripadaju, u vlasništvu su, u posjedu ili pod kontrolom fizičkih ili pravnih osoba, subjekata ili tijela:

(a)

koji su odgovorni za djelovanja ili politike, koji provode djelovanja ili politike, koji pružaju potporu djelovanjima ili politikama ili koji ostvaruju korist od djelovanja ili politika Vlade Ruske Federacije kojima se podrivaju ili ugrožavaju demokracija, vladavina prava, stabilnost ili sigurnost u Uniji ili u jednoj ili više njezinih država članica, međunarodnoj organizaciji ili trećoj zemlji, ili kojima se podrivaju ili ugrožavaju suverenitet ili neovisnost jedne ili više njezinih država članica ili treće zemlje, bilo kojim od sljedećih djelovanja::

i.	planiranjem, usmjeravanjem, izravnim ili neizravnim sudjelovanjem ili omogućivanjem na drugi način ometanja ili podrivanja demokratskog političkog procesa, među ostalim ometanjem ili podrivanjem održavanja izbora ili pokušavanjem destabiliziranja ili svrgavanja ustavnog poretka;

ii.	planiranjem, usmjeravanjem, izravnim ili neizravnim sudjelovanjem, podupiranjem ili omogućivanjem na drugi način nasilnih prosvjeda;

iii.	planiranjem, usmjeravanjem, izravnim ili neizravnim sudjelovanjem, podupiranjem ili omogućivanjem na drugi način djela nasilja, uključujući aktivnosti za ušutkavanje, zastrašivanje, prisiljavanje ili odmazdu protiv osoba koje kritiziraju djelovanja ili politike Ruske Federacije;

iv.	planiranjem, usmjeravanjem, izravnim ili neizravnim sudjelovanjem, podupiranjem ili omogućivanjem na drugi način upotrebe koordiniranog upletanja i manipuliranja informacijama;

vi.	planiranjem, usmjeravanjem, izravnim ili neizravnim sudjelovanjem, podupiranjem ili omogućivanjem na drugi način instrumentalizacije migranata, kako je navedeno u članku 1. stavku 4. točki (b) Uredbe (EU) 2024/1359;

vii.	iskorištavanjem oružanog sukoba, nestabilnosti ili nesigurnosti, među ostalim nezakonitim iskorištavanjem prirodnih resursa te divlje faune i flore ili trgovinom njima u trećoj zemlji;

viii.

poticanjem ili olakšavanjem oružanog sukoba u trećoj zemlji;

(b)	koji su povezani s fizičkim ili pravnim osobama, subjektima ili tijelima iz točke (a);

(c)	koji pružaju potporu fizičkim ili pravnim osobama, subjektima ili tijelima uključenima u aktivnosti iz točke (a),

kako su uvršteni na popis u Prilogu.

2. Fizičkim ili pravnim osobama, subjektima ili tijelima uvrštenima na popis u Prilogu ne stavljaju se na raspolaganje, izravno ili neizravno, niti u njihovu korist, nikakva financijska sredstva ni gospodarski izvori.

3. Odstupajući od stavaka 1. i 2., nadležna tijela država članica mogu odobriti oslobađanje određenih zamrznutih financijskih sredstava ili gospodarskih izvora odnosno stavljanje na raspolaganje određenih financijskih sredstava ili gospodarskih izvora pod uvjetima koje smatraju primjerenima, nakon što utvrde da su dotična financijska sredstva ili gospodarski izvori:

(a)	potrebni za zadovoljenje osnovnih potreba osoba uvrštenih na popis u Prilogu i njihovih uzdržavanih članova obitelji, uključujući plaćanja za hranu, najamninu ili otplatu hipoteke, lijekove i liječenje, poreze, premije osiguranja te naknade za javne komunalne usluge;

(b)	namijenjeni isključivo plaćanju opravdanih honorara i naknadi troškova povezanih s pružanjem pravnih usluga;

(c)	namijenjeni isključivo plaćanju pristojbi ili naknada za usluge redovitog čuvanja zamrznutih financijskih sredstva ili gospodarskih izvora ili redovitog upravljanja njima;

(d)	potrebni za izvanredne troškove, pod uvjetom da je nadležno tijelo najmanje dva tjedna prije izdavanja odobrenja obavijestilo nadležna tijela ostalih država članica i Komisiju o razlozima na temelju kojih smatra da bi trebalo izdati određeno odobrenje;

(e)

namijenjeni za uplatu na račun ili za isplatu s računa diplomatske misije, konzularnog ureda ili međunarodne organizacije koji uživaju imunitet u skladu s međunarodnim pravom, u mjeri u kojoj su takva plaćanja namijenjena za upotrebu u službene svrhe diplomatske misije, konzularnog ureda ili međunarodne organizacije;

(f)	potrebni za rad diplomatskih i konzularnih predstavništava Unije i država članica ili partnerskih zemalja u Rusiji, uključujući delegacije, veleposlanstva i misije, ili međunarodnih organizacija u Rusiji koje uživaju imunitet u skladu s međunarodnim pravom; ili

(g)	potrebni za pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga od strane telekomunikacijskih operatera Unije i pružanje povezane opreme i usluga potrebnih za rad, održavanje i sigurnost takvih elektroničkih komunikacijskih usluga.

4. Dotična država članica u roku od dva tjedna od izdavanja odobrenja obavješćuje ostale države članice i Komisiju o svakom odobrenju izdanom na temelju stavka 3.

5. Odstupajući od stavka 1., nadležna tijela država članica mogu odobriti oslobađanje određenih zamrznutih financijskih sredstava ili gospodarskih izvora, pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

financijska sredstva ili gospodarski izvori predmet su arbitražne odluke donesene prije datuma na koji su osoba, subjekt ili tijelo iz stavka 1. uvršteni na popis u Prilogu ili sudske ili upravne odluke donesene u Uniji ili sudske odluke izvršive u dotičnoj državi članici, prije ili poslije tog datuma;

(b)	financijska sredstva ili gospodarski izvori upotrijebit će se isključivo za namirenje tražbina koje su takvom odlukom osigurane ili priznate kao valjane, uz ograničenja utvrđena primjenjivim zakonima i drugim propisima kojima se uređuju prava osoba koje imaju takve tražbine;

(c)	odluka nije u korist fizičke ili pravne osobe, subjekta ili tijela uvrštenih na popis u Prilogu; i

(d)	priznavanje odluke nije protivno javnom poretku dotične države članice.

6. Dotična država članica u roku od dva tjedna od izdavanja odobrenja obavješćuje ostale države članice i Komisiju o svakom odobrenju izdanom na temelju stavka 5.

7. Stavkom 1. ne sprečava se fizičku ili pravnu osobu, subjekt ili tijelo koji su uvršteni na popis da izvrše plaćanja dospjela na temelju ugovora sklopljenog prije datuma na koji su takva fizička ili pravna osoba, subjekt ili tijelo uvršteni na popis u Prilogu, pod uvjetom da je dotična država članica utvrdila da plaćanje ne primaju, izravno ili neizravno, fizička ili pravna osoba, subjekt ili tijelo iz stavka 1.

8. Stavak 2. ne primjenjuje se na priljev na zamrznute račune:

(a)	kamata ili drugih prihoda po tim računima;

(b)	plaćanja koja dospijevaju na temelju ugovora, sporazuma ili obveza sklopljenih odnosno nastalih prije datuma od kojeg ti računi podliježu mjerama predviđenima u stavcima 1. i 2.; ili

(c)	plaćanja dospjelih na temelju sudskih, upravnih ili arbitražnih odluka donesenih u Uniji ili izvršivih u dotičnoj državi članici,

pod uvjetom da sve takve kamate, drugi prihodi i plaćanja i dalje podliježu mjerama predviđenima u stavku 1.

Članak 3.

1. Članak 2. stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na pružanje, obradu ili plaćanje financijskih sredstava, druge financijske imovine ili gospodarskih izvora ni na pružanje robe i usluga potrebnih radi osiguravanja pravodobne isporuke humanitarne pomoći ili pružanja potpore drugim aktivnostima kojima se podupiru osnovne ljudske potrebe ako tu isporuku pomoći i druge aktivnosti provode:

(a)	UN, uključujući njegove programe, fondove i druge subjekte i tijela te njegove specijalizirane agencije i s njima povezane organizacije;

(b)	međunarodne organizacije;

(c)	humanitarne organizacije sa statusom promatrača u Općoj skupštini UN-a i članovi tih humanitarnih organizacija;

(d)	bilateralno ili multilateralno financirane nevladine organizacije koje sudjeluju u planovima UN-a za humanitarni odgovor, planovima UN-a za odgovor na izbjeglice, drugim apelima UN-a ili humanitarnim klasterima koje koordinira Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova;

(e)	organizacije i agencije kojima je Unija izdala certifikat o humanitarnom partnerstvu ili koje je država članica certificirala ili priznala u skladu s nacionalnim postupcima;

(f)	specijalizirane agencije država članica; ili

(g)	zaposlenici, korisnici bespovratnih sredstava, podružnice ili provedbeni partneri subjekata iz točaka od (a) do (f) sve dok i u mjeri u kojoj djeluju u tom svojstvu.

2. Izuzeće utvrđeno u stavku 1. ne primjenjuje se na fizičke ili pravne osobe, subjekte ili tijela označene zvjezdicom u Prilogu.

3. Ne dovodeći u pitanje stavak 1. i odstupajući od članka 2. stavaka 1. i 2., nadležna tijela države članice mogu odobriti oslobađanje određenih zamrznutih financijskih sredstava ili gospodarskih izvora odnosno stavljanje na raspolaganje određenih financijskih sredstava ili gospodarskih izvora, pod uvjetima koje smatraju primjerenima, nakon što utvrde da je pružanje takvih financijskih sredstava ili gospodarskih izvora potrebno radi osiguravanja pravodobne isporuke humanitarne pomoći ili pružanja potpore drugim aktivnostima kojima se podupiru osnovne ljudske potrebe.

4. Ako u roku od pet radnih dana od datuma primitka zahtjeva za odobrenje na temelju stavka 1. relevantno nadležno tijelo ne donese negativnu odluku, ne zatraži informacije niti izda obavijest za dodatno vrijeme, smatra se da je to odobrenje izdano.

5. Dotična država članica u roku od četiri tjedna od izdavanja odobrenja obavješćuje ostale države članice i Komisiju o svakom odobrenju izdanom na temelju ovog članka.

Članak 4.

1. Vijeće, djelujući jednoglasno na prijedlog države članice ili Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku („Visoki predstavnik”), odlučuje o uspostavljanju i izmjeni popisa iz Priloga.

2. Vijeće odluku iz stavka 1., uključujući razloge za uvrštenje na popis, priopćuje dotičnoj fizičkoj ili pravnoj osobi, subjektu ili tijelu izravno, ako je adresa poznata, ili objavom obavijesti u Službenom listu Europske unije, čime se toj fizičkoj ili pravnoj osobi, subjektu ili tijelu pruža mogućnost očitovanja.

3. Ako se podnesu očitovanja ili predoče važni novi dokazi, Vijeće preispituje odluku iz stavka 1. i o tome obavješćuje dotičnu fizičku ili pravnu osobu, subjekt ili tijelo.

Članak 5.

1. U Prilogu se navode razlozi za uvrštenje na popis fizičkih i pravnih osoba, subjekata i tijela iz članaka 1. i 2.

2. Prilog sadržava informacije potrebne za utvrđivanje identiteta dotičnih fizičkih ili pravnih osoba, subjekata ili tijela, ako su te informacije dostupne. Kad je riječ o fizičkim osobama, takve informacije mogu uključivati: imena i pseudonime; datum i mjesto rođenja; državljanstvo; broj putovnice i broj osobne iskaznice; spol; adresu, ako je poznata; i funkciju ili zanimanje. Kad je riječ o pravnim osobama, subjektima ili tijelima, takve informacije mogu uključivati: nazive; mjesto i datum upisa u registar; broj upisa u registar; i mjesto poslovanja.

Članak 6.

1. Vijeće i Visoki predstavnik mogu obrađivati osobne podatke kako bi obavili svoje zadaće na temelju ove Odluke, a osobito:

(a)	kad je riječ o Vijeću, radi izrade i provedbe izmjena Priloga;

(b)	kad je riječ o Visokom predstavniku, radi izrade izmjena Priloga.

2. Vijeće i Visoki predstavnik mogu, kada je to primjenjivo, obrađivati relevantne podatke u vezi s kaznenim djelima koja su počinile fizičke osobe uvrštene na popis te u vezi s osuđujućim presudama u kaznenim stvarima ili sigurnosnim mjerama koje se odnose na te osobe samo u onoj mjeri u kojoj je takva obrada potrebna za izradu Priloga.

3. Za potrebe ove Odluke Vijeće i Visoki predstavnik određuju se kao „voditelji obrade” u smislu članka 3. točke 8. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (2) kako bi se osiguralo da dotične fizičke osobe mogu ostvarivati svoja prava na temelju te uredbe.

Članak 7.

1. Ne udovoljava se nijednom zahtjevu u vezi s bilo kojim ugovorom ili transakcijom na čije su izvršenje izravno ili neizravno, u cijelosti ili djelomično, utjecale mjere uvedene na temelju ove Odluke, uključujući zahtjeve za odštetu ili bilo koje druge zahtjeve te vrste, na primjer zahtjev za naknadu štete ili zahtjev na temelju jamstva, posebno zahtjev za produljenje ili plaćanje obveznice, jamstva ili odštete, osobito financijskog jamstva ili financijske odštete, u bilo kojem obliku, ako ga podnesu:

(a)	fizičke ili pravne osobe, subjekti ili tijela uvršteni na popis u Prilogu;

(b)	bilo koja fizička ili pravna osoba, subjekt ili tijelo koji djeluju putem jedne od fizičkih ili pravnih osoba, subjekata ili tijela iz točke (a) ili u njihovo ime.

2. U postupcima za izvršenje zahtjeva teret dokazivanja da ispunjavanje zahtjeva nije zabranjeno stavkom 1. na fizičkoj je ili pravnoj osobi, skupini, subjektu ili tijelu koji traže izvršenje tog zahtjeva.

3. Ovim člankom ne dovodi se u pitanje pravo fizičkih ili pravnih osoba, skupina, subjekata i tijela iz stavka 1. na sudsko preispitivanje zakonitosti neizvršenja ugovornih obveza u skladu s ovom Odlukom.

Članak 8.

Zabranjuje se svjesno ili namjerno sudjelovanje u aktivnostima čiji je cilj ili učinak zaobilaženje zabrana utvrđenih u ovoj Odluci, uključujući sudjelovanje u takvim aktivnostima bez namjere postizanja tog cilja ili učinka, ali uz svijest da takvo sudjelovanje može imati taj cilj ili učinak i prihvaćanje te mogućnosti.

Članak 9.

Kako bi učinak mjera utvrđenih u ovoj Odluci bio što veći, Unija potiče treće države da donesu mjere ograničavanja slične onima predviđenima u ovoj Odluci.

Članak 10.

Ova se Odluka primjenjuje do 9. listopada 2025.

Ova se Odluka redovito preispituje. Ona se prema potrebi produljuje ili mijenja ako Vijeće smatra da njezini ciljevi nisu ispunjeni.

Iznimke iz članka 3. u pogledu članka 2. stavaka 1. i 2. preispituju se u redovitim vremenskim razmacima, a najmanje svakih 12 mjeseci ili na hitan zahtjev bilo koje države članice, Visokog predstavnika ili Komisije nakon što je došlo do bitne promjene okolnosti.

Članak 11.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Luxembourgu 8. listopada 2024.

Za Vijeće

Predsjednik

VARGA M.

(1) Uredba (EU) 2024/1359 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o kriznim situacijama i situacijama više sile u području migracija i azila i izmjeni Uredbe (EU) 2021/1147 (SL L, 2024/1359, 22.5.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1359/oj).

(2) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).