11.3.2022   

HR

Službeni list Europske unije

C 117/120

P9_TA(2021)0392

Provedba zahtjeva EU-a za razmjenu poreznih informacija

Rezolucija Europskog parlamenta od 16. rujna 2021. o provedbi zahtjeva EU-a za razmjenu poreznih informacija: napredak, stečena iskustva i prepreke koje treba prevladati (2020/2046(INI))

(2022/C 117/13)

Europski parlament,

—

uzimajući u obzir članke 4. i 14. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

—

uzimajući u obzir članke 113. i 115. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (1) (DAC),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1286/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o donošenju akcijskog programa za poboljšanje rada poreznih sustava u Europskoj uniji za razdoblje 2014. 2020. (Fiscalis 2020) i stavljanju izvan snage Odluke br. 1482/2007/EZ (2),

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2014/107/EU od 9. prosinca 2014. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (3),

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća (EU) 2015/2376 od 8. prosinca 2015. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (4),

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća (EU) 2016/881 od 25. svibnja 2016. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (5),

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća (EU) 2016/2258 od 6. prosinca 2016. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu pristupa poreznih tijela informacijama o sprečavanju pranja novca (6),

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća (EU) 2018/822 od 25. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje (7),

—

uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 15. srpnja 2020. za Direktivu Vijeća o izmjeni Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (DAC7) (COM(2020)0314),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 2. lipnja 2020. o budućnosti administrativne suradnje u području oporezivanja u EU-u,

—

uzimajući u obzir svoje stajalište od 10. ožujka 2021. o Prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (8),

—

uzimajući u obzir početnu procjenu učinka Komisije od 23. studenoga 2020. o Prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu mjera za jačanje postojećih pravila i proširenje okvira za razmjenu informacija u području oporezivanja kako bi se njome obuhvatila kriptoimovina i elektronički novac,

—

uzimajući u obzir izvješće Komisije od 18. prosinca 2017. o primjeni Direktive Vijeća 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (COM(2017)0781),

—

uzimajući u obzir izvješće Komisije od 17. prosinca 2018. o pregledu i ocjeni statistike i informacija o automatskim razmjenama u području izravnog oporezivanja (COM(2018)0844),

—

uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 12. rujna 2019. o evaluaciji Direktive Vijeća 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SWD(2019)0327),

—

uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 03/2021 naslovljeno „Razmjena poreznih informacija u EU-u: postavljen je čvrst temelj, ali postoje nedostatci u primjeni”,

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 26. ožujka 2019. o financijskom kriminalu, utaji poreza i izbjegavanju plaćanja poreza (9),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 7. svibnja 2020. o akcijskom planu za sveobuhvatnu politiku Unije o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (C(2020)2800),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 15. srpnja 2020. o Akcijskom planu za pravedno i jednostavno oporezivanje kojim se podupire strategija oporavka (COM(2020)0312),

—

uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Provedba zahtjeva EU-a za razmjenu poreznih informacija”, koju je objavila Glavna uprava Parlamenta za usluge parlamentarnih istraživanja (10),

—

uzimajući u obzir Akcijski plan OECD-a za borbu protiv erozije porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS) od 19. srpnja 2013.,

—

uzimajući u obzir izvješće OECD-a od 9. prosinca 2020. naslovljeno „Stručna revizija automatske razmjene informacija o financijskim računima za 2020.”,

—

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 18. rujna 2020. naslovljeno „Djelotvorne i koordinirane mjere EU-a za borbu protiv utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza, pranja novca i poreznih oaza” (11),

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) Odluke Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku odobrenja izrade izvješćâ o vlastitoj inicijativi te Prilog 3. priložen toj odluci,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9-0193/2021),

A.

budući da se EU suočava s nepoštenim ili agresivnim poreznim praksama, kao što je činjenica da države članice Europske unije gube između 160 i 190 milijardi EUR godišnje (12) zbog utaje poreza i premještanja dobiti multinacionalnih poduzeća; budući da je taj gubitak znatan s obzirom na zdravstvenu, socijalnu i gospodarsku krizu s kojom se Unija trenutačno suočava i bori; budući da su porezni obveznici EU-a 2016. imali 1,5 bilijuna EUR na offshore računima, što je dovelo do prosječnog gubitka poreznih prihoda u EU-u od 46 milijardi EUR zbog utaje poreza pojedinaca (13); budući da su ti iznosi samo dio općeg problema izbjegavanja plaćanja poreza od strane pojedinaca i poduzeća te da se ta vrijednost nezakonito oduzima od nacionalnih proračuna i stoga predstavlja dodatno opterećenje za porezne obveznike koji ispunjavaju svoje obveze;

B.

budući da se suradnja među poreznim upravama posljednjih godina znatno poboljšala na razini EU-a, kao i na globalnoj razini, s ciljem učinkovitijeg suzbijanja utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza i poreznih prijevara, posebno kao rezultat zajedničkog standarda izvješćivanja skupine G20 i OECD-a odobrenog 2014.;

C.

budući da su ponovljena otkrića istraživačkih novinara, kao što su LuxLeaks, Panamski dokumenti, Rajski dokumenti, skandal cum-ex/cum-cum i, nedavno, OpenLux doprinijeli većoj osviještenosti i potaknuli EU da dodatno razvije svoj skup alata za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza, utaje poreza i poreznih prijevara; budući da su otkrića u slučaju OpenLux pokazala da razmjena poreznih informacija treba biti kvalitetnija i ostvariti rezultate;

D.

budući da su DAC-om, koji je stupio na snagu u siječnju 2013. i zamijenio Direktivu Vijeća 77/799/EEZ o uzajamnoj pomoći nadležnih tijela država članica u području izravnog oporezivanja, utvrđena pravila i postupci za suradnju među državama članicama u pogledu razmjene informacija (EOI) među poreznim upravama država članica, posebno automatske razmjene informacija (AEOI) o dohotku i imovini;

E.

budući da je DAC naknadno pet puta izmijenjen kako bi se područje primjene automatske razmjene informacija postupno proširilo na informacije o financijskim računima i povezanim prihodima (DAC2), prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom (ACBR-ovi) i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama (DAC3), izvješća po zemljama (CbCR) koja podnose multinacionalna poduzeća (DAC4), kako bi se poreznim tijelima omogućio pristup informacijama o stvarnom vlasništvu prikupljenima u skladu s pravilima o borbi protiv pranja novca (DAC5) i konačno kako bi se proširilo područje primjene automatske razmjene informacija na prekogranične aranžmane za porezno planiranje i uvela pravila o obveznom objavljivanju za posrednike (DAC6);

F.

budući da su odredbe o automatskoj razmjeni informacija u okviru DAC-a 1 do DAC-a 4 stupile na snagu između siječnja 2015. i lipnja 2017. i da se njihov početni učinak može ocijeniti i da je još prerano za procjenu učinka odredaba DAC-a 5 i DAC-a 6, koji su stupili na snagu tek u siječnju 2018. odnosno srpnju 2020.;

G.

budući da je Komisija u srpnju 2020. predložila dodatnu izmjenu kako bi se područje primjene automatske razmjene informacija proširilo na, među ostalim, dohodak ostvaren putem digitalnih platformi (DAC7) te je najavila dodatnu izmjenu kako bi se omogućio pristup informacijama o kriptoimovini (DAC8); budući da bi takva revizija mogla biti prilika za poboljšanje okvira za razmjenu informacija u cjelini;

H.

budući da je Vijeće završilo pregovore o nekoliko revizija DAC-a, uključujući nedavni prijedlog DAC7 ne uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta, postupajući protiv načela lojalne suradnje i uloge Europskog parlamenta u savjetodavnom postupku kako je navedeno u članku 115. UFEU-a;

I.

budući da poteškoće s kojima se Vijeće susrelo pri postizanju dogovora o poboljšanjima koje je predložila Komisija ne pružaju dovoljno odgovora na globalna porezna pitanja;

J.

budući da i dalje postoje nedosljednosti između međunarodnih i europskih standarda, posebno u pogledu roka za dostavu poreznih informacija; budući da većina država članica objavljuje zbirne informacije o izvješćivanju po državama u okviru mjere 13. Akcijskog plana za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti;

K.

budući da je Unija potpisala sporazume s trećim zemljama, uključujući Andoru, Lihtenštajn, Monako, San Marino i Švicarsku, kako bi se osiguralo da se informacije jednakovrijedne DAC-u 2 dijele s državama članicama; budući da kasnije verzije DAC-a u području oporezivanja nisu bile predmet sličnih sporazuma;

L.

budući da su javno dostupne samo vrlo ograničene informacije o provedbi DAC-a 1 – 4 bez kvantitativnih informacija o razmjeni informacija o izvješćima po zemljama u skladu s DAC-om 4 i budući da su kvantitativne informacije o provedbi DAC-a na razini država članica rijetke;

M.

budući da Parlament u potpunosti poštuje načelo nacionalne porezne suverenosti;

N.

budući da su se broj dostupnih informacija u skladu s odredbama o razmjeni informacija u okviru DAC-a 1 i DAC2 i odredbi za automatsku razmjenu informacija znatno povećao od stupanja na snagu te da su države članice razmijenile oko 11 000 poruka koje se odnose na gotovo 16 milijuna poreznih obveznika i na dohodak i/ili imovinu u vrijednosti većoj od 120 milijardi EUR u skladu s odredbama DAC-a 1 od 2015. do sredine 2017. te oko 4 000 poruka koje obuhvaćaju oko 8,3 milijuna računa ukupne vrijednosti od gotovo 2,9 bilijuna EUR u okviru DAC-a 2 od 2018.;

O.

budući da su odredbe o automatskoj razmjeni informacija na temelju DAC3 dovele do znatnog povećanja prijavljenih ACBR-ova i APA-ova u usporedbi s prethodnim razdobljem, kada su se dijelile samo u rijetkim prilikama i na spontanoj osnovi, unatoč pravno obvezujućem zahtjevu za dijeljenje mnogih ACBR-ova i APA-ova od 1977., s obzirom na to da je 2017. prijavljeno 17 652 ACBR/APA-ova, u usporedbi sa samo 2 529 u 2016., 113 u 2015. i 11 u 2014. godini; budući da se uspjeh ne može mjeriti samo ukupnim povećanjem prijavljenih ACBR-ova i APA-ova, kao što su pokazala otkrića iz slučaja LuxLetters;

P.

budući da je u nadležnosti Parlamenta, zajedno s Vijećem, da provodi politički nadzor nad Komisijom, kako je utvrđeno u Ugovorima i članku 14. UEU-a, uključujući njezinu politiku izvršavanja i provedbe, i budući da to zahtijeva odgovarajući pristup relevantnim informacijama; budući da Komisija mora biti odgovorna Europskom parlamentu u skladu s člankom 17. stavkom 8. UEU-a;

Q.

budući da je Komisija pokrenula ukupno 73 postupka zbog povrede prava koji su se uglavnom odnosili na kašnjenja država članica u prenošenju DAC-a, a dva postupka još su u tijeku od siječnja 2021.; budući da je kašnjenje ili nedovoljno prenošenje DAC-a od strane država članica opravdalo nekoliko postupaka zbog povrede i taj scenarij opravdava stajalište Parlamenta da Komisija strogo nadzire prenošenje europskog zakonodavstva o poreznim pitanjima, a posebno odredbi DAC-a;

R.

budući da je OECD 2014. uspostavio globalni standard za automatsku razmjenu informacija sa svojim zajedničkim standardom izvješćivanja, a od 2021. više od 100 jurisdikcija diljem svijeta obvezalo se na automatsku razmjenu informacija o financijskim računima;

S.

budući da Parlament priznaje da nema zakonodavne ovlasti u području izravnog oporezivanja i da ima samo ograničenu zakonodavnu ovlast nad neizravnim oporezivanjem;

T.

budući da bi okvir DAC-a trebao biti popraćen jednakom pozornošću posvećenom stvaranju kapaciteta i spremnosti poreznih uprava da olakšaju ispunjavanje obveza i štite interese poreznih obveznika;

U.

budući da Direktiva o administrativnoj suradnji u području oporezivanja mora biti instrument za poboljšanje koordiniranog rada nacionalnih poreznih uprava, ali mora uzeti u obzir dimenzije kao što su: i. povećanje resursa poreznih uprava (u području ljudskih, financijskih i infrastrukturnih resursa – uglavnom digitalne infrastrukture); ii. zaštita prava poreznih obveznika, kao što je zaštita podataka; iii. zaštita profesionalnih i industrijskih tajni uz visoke standarde kibersigurnosti u postupku razmjene informacija; iv. smanjenje administrativnog i birokratskog opterećenja za porezne obveznike i poduzeća; v. promicanje viših standarda uspješnosti za porezne uprave, s kraćim rokovima za usklađivanje s europskim pravilima; i vi. očuvanje konkurentnosti naših poduzeća, uz jednostavnije i brže načine jamčenja usklađenosti s administrativnim zahtjevima;

V.

budući da su zbog gospodarske krize izazvane pandemijom bolesti COVID-19 vlade morale uložiti goleme fiskalne i proračunske napore, među ostalim u obliku pomoći poduzećima; budući da korisnici takve potpore moraju ispunjavati svoje socijalne odgovornosti, kao što je odgovarajuća suradnja s poreznim tijelima, kako bi se zajamčila sveobuhvatna razmjena poreznih informacija;

W.

budući da učinkovitost razmjene poreznih informacija manje ovisi o količini razmijenjenih podataka, više o njihovoj kvaliteti; budući da su stoga kvaliteta i potpunost podataka ključne kako bi se ostvarile najveće koristi od okvira DAC-a; budući da nedostatak javno dostupnih informacija o kvantitativnim podacima informacija razmijenjenih u okviru DAC-a 1 – 4 znatno otežava demokratski nadzor od strane nacionalnih parlamenata i Europskog parlamenta;

X.

budući da postupno digitalizirano i globalizirano gospodarstvo ima složene i zahtjevne dimenzije, kao što su digitalna imovina i kriptoimovina, ipak je važno povećati suradnju među nacionalnim poreznim upravama u tom području; budući da bi jasna definicija kriptoimovine, u skladu s tekućim radom u okviru OECD-a i Stručne skupine za financijsko djelovanje (FATF), bila važna za jačanje borbe protiv utaje poreza i promicanje pravednog oporezivanja; budući da je širenje kriptovaluta aktualna tema koju bi trebalo uzeti u obzir pri svakom pokušaju povećanja administrativne suradnje, na temelju načela supsidijarnosti i proporcionalnosti;

Y.

budući da su porezne politike u središtu nacionalne fiskalne i porezne suverenosti i da predstavljaju nacionalne nadležnosti; budući da se svaka velika odluka na europskoj razini mora temeljiti na strogom poštovanju međuvladine logike kojom se upravlja tim područjem europske integracije; budući da se važne odluke o daljnjoj integraciji u tom području uvijek moraju donositi kako bi se poštovali ugovori, nacionalne nadležnosti te porezni i porezni nacionalni suverenitet; budući da se Parlament slaže s težnjom da se pronađu inovativna rješenja za porezna pitanja, imajući na umu institucijski okvir koji želimo očuvati;

Z.

budući da administrativna suradnja u području oporezivanja mora biti instrument za jačanje borbe protiv porezne prijevare i utaje poreza pojedinaca i poduzeća putem poboljšanih komunikacijskih kanala i djelotvornih praksi razmjene informacija;

AA.

budući da uzastopne revizije Direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja pokazuju da je to dimenzija trajnog interesa za države članice i europske tvorce politika, da se europski instrumenti postupno i postupno razvijaju u skladu s logikom bliskije suradnje te da su građani svjesni dodane vrijednosti europskih rješenja u pogledu rješavanja pitanja povezanih s oporezivanjem, uglavnom borbom protiv izbjegavanja plaćanja poreza, utaje poreza i poreznih prijevara;

AB.

budući da fiktivna društva ugrožavaju razmjenu informacija u pogledu dohotka i kapitalnih dobitaka pojedinaca, posebno od nekretnina;

AC.

budući da se stvarni vlasnici dionica u društvima ne razmjenjuju automatski u skladu s postojećim okvirom;

AD.

budući da obiteljski uredi često posjeduju veliku prekograničnu imovinu izravnim vlasništvom društava ili investicijskim subjektima koji se drže u bliskom vlasništvu (14); budući da takve financijske institucije mogu imati sukobljene interese, što pridonosi nepouzdanom izvješćivanju o poreznim informacijama; budući da nacionalni porezni sustavi gotovo uopće nisu obuhvaćeni nerealiziranim kapitalnim dobicima pojedinaca u inozemstvu u poduzećima s niskim porezima; budući da to omogućuje pojedincima visoke neto vrijednosti da nakupljaju bogatstvo, oslanjajući se na dohodak s niskim porezima, dok srednja klasa može akumulirati samo bogatstvo na temelju potpuno oporezivog dohotka;

AE.

budući da djelotvoran okvir za razmjenu informacija koji pravilno funkcionira može ublažiti proračunske pritiske u svim državama članicama;

Zahtjevi u pogledu pokrića i izvješćivanja

1.

 pozdravlja činjenicu da institucije EU-a stalno poboljšavaju i proširuju opseg razmjene informacija radi suzbijanja porezne prijevare, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, uključujući nedavni prijedlog o DAC7, kao i planove za DAC8; napominje, međutim, da, iako se područje primjene okvira DAC-a u području oporezivanja stalno povećavalo, premalo pozornosti posvećeno je jednakom poboljšanju kvalitete i cjelovitosti podataka;

2.

 naglašava da se razmjena informacija među poreznim upravama znatno poboljšala i na globalnoj razini i na razini EU-a; podsjeća da su DAC2, DAC3, DAC4, DAC6 i DAC7 izravno povezani s radom na razini OECD-a; smatra da mjere dogovorene na globalnoj razini predstavljaju minimalni standard za EU;

3.

 napominje da je potrebna bolja provedba i primjena pravila od strane poreznih tijela kako bi se rizik od neprijavljivanja prihoda sveo na najmanju moguću mjeru te stoga poziva Komisiju da zajamči bolju provedbu pravila; međutim, napominje da su neke vrste dohotka i imovine i dalje su isključene iz područja primjene, što predstavlja rizik od zaobilaženja poreznih obveza; poziva Komisiju da u okviru automatske razmjene informacija o vlasništvu, stavkama dohotka i nefinancijskoj imovini procijeni potrebu i najprikladniji način za uključivanje informacija i predstavi konkretne prijedloge o sljedećem: (a) stvarnim vlasnicima nekretnina i trgovačkih društava; (b) kapitalnim dobicima povezanima s nepokretnom imovinom i kapitalnim dobicima povezanima s financijskom imovinom, posebno kako bi se pronašli načini da porezne uprave budu bolje informirane kako bi utvrdile iznos ostvarenih kapitalnih dobitaka; (c) prihodu od neskrbničkih dividendi; (d) nefinancijskim sredstvima kao što su gotovina, umjetnine, zlato ili druge dragocjenosti koje se drže u slobodnim lukama, carinskim skladištima ili sefovima; (e) vlasništvu nad jahtama i privatnim zrakoplovima; i (f) račune na većim platformama za uzajamno kreditiranje, skupno financiranje (crowdfunding) i sličnim platformama;

4.

 primjećuje da je učinkovitost DAC1 ozbiljno ograničena činjenicom da države članice moraju izvješćivati samo o dvjema kategorijama dohotka; prima na znanje nedavnu izmjenu kojom se države članice obvezuju na razmjenu svih dostupnih informacija o najmanje četirima kategorijama prihoda u odnosu na porezna razdoblja od 2024.; poziva Komisiju da nakon procjene učinka u područje primjene uvede obvezu izvješćivanja o svim kategorijama dohotka i imovine; poziva države članice da razviju učinkovite i dostupne registre za potrebe EOI-ja; napominje da će takvi napori također pogodovati ubiranju domaćih poreza;

5.

 primjećuje da prikupljanje informacija o elektroničkom novcu i/ili kriptoimovini predstavlja izazov, kao i poteškoće u njihovu uključivanju u automatsku razmjenu informacija zbog njihove neovisnosti od posrednika; poziva na uspostavu sveobuhvatnog okvira za prikupljanje informacija o elektroničkom novcu i kriptoimovini;

6.

 zapaža da definicija izvještajnih financijskih institucija i vrsta računa koje je potrebno iskazati u DAC2 predstavlja rizik od izbjegavanja mjera i povećane birokracije; poziva Komisiju da procijeni je li potrebno proširiti obveze izvješćivanja na druge relevantne vrste financijskih instrumenata, uz izbjegavanje birokracija i preispitivanje kvalifikacije investicijskih subjekata s malim brojem dioničara kao financijskih institucija, preispitati definiciju isključenih računa i ukloniti pragove primjenjive na postojeće račune subjekata; podsjeća da primjenom odgovarajućih informatičkih sustava praksa nulte stope izuzeća i nulti prag može doprinijeti smanjenju birokracije; poziva Komisiju da ocijeni obvezu financijskih institucija da, u slučajevima u kojima nema informacija za izvješćivanje, podnesu prijave nula u cilju smanjenja birokracije;

7.

 zapaža da DAC3 sadrži određene slijepe točke i da bi mogao imati neželjene negativne učinke kao što su porezne uprave koje ne razmjenjuju ACBR-ove ako su previše povoljne ili porezne uprave pribjegavaju neformalnim aranžmanima kako bi izbjegle razmjene, kao što je razotkrila praksa prikrivenih odluka o porezima preko „informativnih dopisa” u Luksemburgu; žali zbog povlaštenog postupanja prema pojedincima visoke neto vrijednosti; stoga poziva da se područje primjene odredbi o razmjeni informacija u okviru DAC3 proširi na neformalne aranžmane, sporazume nakon transakcije, APA-ove i ACBR-ove, fizičke osobe i porezna rješenja koja su još uvijek valjana, ali koje su izdana, izmijenjena ili obnovljena prije 2012.; žali što su dosad zanemareni raniji pozivi Europskog parlamenta u tom pogledu; žali zbog toga što unos podataka u okviru DAC-a 3 nije kvalitetan i što ih porezne uprave država članica još uvijek često ne upotrebljavaju niti iskorištavaju; preporučuje da se poreznim upravama pošalje posebna obavijest ako poduzeće koje ima koristi od poreznog mišljenja u području primjene DAC-a 3 ima poreznu obvezu;

8.

 žali što su dvostrani i višestrani APA-ovi isključeni iz razmjene informacija u skladu s DAC-om 3 ako povezani međunarodni porezni sporazum ne dopušta njihovo objavljivanje; poziva države članice da ponovno pregovaraju o postojećim međunarodnim poreznim sporazumima i da ne pristanu na buduće međunarodne porezne sporazume kojima se ne dopušta otkrivanje APA-ova;

9.

 žali što je sažetak informacija u središnjem direktoriju za ACBR-ove i APA-e često prekratak da bi se koristio bez potrebe za dodatnim informacijama; poziva Komisiju da izradi smjernice o tome što bi porezne uprave trebale pružiti kao sažetak, koje bi trebale uključivati sve relevantne izravne i neizravne porezne posljedice, kao što su efektivne porezne stope;

10.

 osuđuje praksu donošenja prikrivenih odluka o porezima u Luksemburgu, kao što su razotkrila otkrića iz slučaja LuxLetters, što vodi do neslužbenih dogovora koji se ne prijavljuju u skladu sa zahtjevima iz Direktive DAC3; potiče Komisiju da hitno ocijeni krše li se u Luksemburgu i drugim državama članicama sa sličnim praksama zahtjevi iz Direktive DAC3 te da po potrebi pokrene postupke zbog povrede prava;

11.

 pozdravlja činjenicu da velik broj zemalja, uključujući mnoge države članice, objavljuje anonimizirane i zbirne informacije iz izvješća po zemljama kako se zahtijeva u skladu s DAC4 ili mjerom 13. akcijskog plana BEPS-a; žali što manji broj država članica ne objavljuje te informacije u međunarodnim bazama podataka; poziva na usklađeni pristup u tom pogledu i ustraje u tome da Komisija taj zahtjev uključi u buduću reviziju DAC-a;

12.

 preporučuje reviziju opsega informacija koje pružaju multinacionalna poduzeća koja posjeduju nekoliko subjekata u istoj jurisdikciji kako bi se poboljšala kvaliteta informacija i izbjegli prekomjerni troškovi usklađivanja;

13.

 primjećuje da dvosmislenost tumačenja obilježja pojedinih država članica negativno utječe na dosljednost obveznih objava u skladu s DAC 6; stoga poziva na veću jasnoću u formulaciji ispitivanja glavnih koristi za obilježja u kategorijama A i B;

14.

 podsjeća da se odredbe DAC-a primjenjuju na svako poduzeće koje ima obvezu izvješćivanja; međutim, podsjeća da multinacionalna poduzeća i MSP-ovi imaju znatne razlike u svojim politikama usklađenosti i da se to mora uzeti u obzir u budućim revizijama DAC-a; stoga razumije da se troškovi usklađivanja i administrativno opterećenje MSP-ova moraju smanjiti;

15.

 poziva da europska pravila o administrativnoj suradnji ne zamjenjuju nacionalna pravila, nego da pružaju minimalne standarde za razmjenu informacija i suradnju;

16.

 shvaća da će se za poboljšanje ciljeva DAC-a naglasak morati staviti na uklanjanje postojećih nedostataka u provedbi i praćenju, a ne na stvaranje novih zakonodavnih pravila;

Dužna pažnja i stvarno vlasništvo

17.

 napominje da je kvaliteta velikog broja razmijenjenih informacija ograničena; pozdravlja preporuke Europskog revizorskog suda; primjećuje da zajednička računovodstvena dokumentacija financijskim institucijama predstavlja određene poteškoće; zabrinut je zbog toga što netočne ili zastarjele informacije o poreznoj rezidentnosti u posjedu financijskih institucija i zlouporabi preko više rezidenata mogu dovesti do toga da se informacije ne razmjenjuju ako je to potrebno; žali zbog upotrebe zlatnih viza i putovnica za zaobilaženje razmjene informacija i ponavlja svoj poziv da se postupno ukinu svi ti trenutačni sustavi; poziva Komisiju da proširi svoje postupke zbog povrede prava na sve države članice koje nude zlatne vize; poziva na jačanje postupaka provedbe na razini država članica i na uspostavu nacionalnih sustava sankcija za netočno ili nepotpuno izvješćivanje s učinkovitim odvraćajućim učinkom; poziva Komisiju da uključi posjete na licu mjesta u državama članicama i da ocijeni učinkovitost njihovih sustava praćenja; poziva države članice da uspostave sustav provjera kvalitete i potpunosti podataka koji se pružaju na temelju DAC-a, redovnog davanja povratnih informacija za primljene informacije o koristi intervencija Komisiji za poboljšanje donošenja odluka, kao i postupke za reviziju subjekata s obvezom izvješćivanja u pogledu kvalitete i potpunosti poslanih podataka; uviđa da su informacije koje države članice razmjenjuju putem DAC-a i sustava na kojima se temelje povjerljive;

18.

 ističe da ne postoje propisane sankcije za financijske posrednike koji ne izvješćuju ili dostavljaju lažne ili netočne informacije te da se mjere znatno razlikuju među državama članicama; podsjeća da bi u skladu s člankom 25.a DAC 2 države članice trebale primjenjivati učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće sankcije za subjekte koji podnose izvješća; žali zbog toga što Komisija ne procjenjuje ni razmjer ni odvraćajući učinak sankcija u svakoj državi članici te što Komisija nije ponudila referentne vrijednosti za usporedbu ili smjernice u tom pogledu; poziva na usklađenije i djelotvornije sankcije s odvraćajućim učinkom za nepoštovanje propisa;

19.

 preporučuje uključivanje zabilježbe za označivanje zajedničkog vlasništva različitih vlasnika računa kako bi se izbjeglo dvostruko izvješćivanje i olakšalo točno utvrđivanje stanja računa; osim toga predlože da subjekti evidentiraju vlasnički udio svakog vlasnika računa i označiti kada vlasnik računa drže vlasnici iz različitih jurisdikcija;

20.

 napominje da na temelju DAC % porezna tijela imaju pristup informacijama o stvarnom vlasništvu prikupljenima u skladu s pravilima o sprečavanju pranja novca; primjećuje da je petom direktivom o sprečavanju pranja novca proširen opseg interakcije između borbe protiv pranja novca i Direktive o administrativnoj suradnji te da su države članice do 10. siječnja 2020. trebale prenijeti AMLD5; nadalje, napominje da se djelotvornost DAC-a uvelike oslanja na direktive o sprečavanju pranja novca koje su na snazi na razini država članica; primjećuje da je učinkovitost DAC-a umanjena nepravilnom provedbom tih direktiva, nedostatkom učinkovite provedbe i preostalim slabostima okvira za sprečavanje pranja novca, kao što su i. činjenica da se stvarno vlasništvo ne određuje za pojedinačne račune koje vode aktivni nefinancijski subjekti, ii. nedostatak informacija o stvarnom vlasništvu nekretnina i ugovora o životnom osiguranju, iii. nedostatak međusobno povezanih nacionalnih registara, posebno za nekretnine s registrima o stvarnom vlasništvu, te iv. nedostatak zajedničkih definicija poreza i stvarnih definicija kaznenih djela;

21.

 žali zbog trenutačnog stanja prenošenja Četvrte direktive o sprečavanju pranja novca u državama članicama (15), pri čemu je Komisija u prosincu 2020. pokrenula postupke zbog povrede protiv osam država članica, a tri države članice u veljači 2021. (16), napominje da je rok za prenošenje tih odredbi bio 27. lipnja 2017.; nadalje žali zbog toga što su za AMLD5 (17), čiji je rok za prenošenje 10. siječnja 2020., pokrenuti postupci zbog povrede protiv 16 država članica (18);

22.

 sa zabrinutošću primjećuje da u najnovijoj procjeni mjera borbe protiv pranja novca koje je proveo FATF 18 država članica uključenih u procjenu (19) nije ostvarilo dobre rezultate u pogledu ključnih pokazatelja djelotvornosti, na primjer, kada su rangirane prema odgovarajućoj primjeni mjera za sprečavanje pranja novca, većina država članica u području primjene ocijenjena je „umjerenom” ili „niskom” razinom učinkovitosti, pri čemu je samo Španjolska ocijenjena „znatnom” razinom učinkovitosti, a nijedna država članica nije postigla „visoku” razinu učinkovitosti (20);

23.

 primjećuje da se upotrebljavaju sve složenije strukture kako bi se sakrili krajnji stvarni vlasnici i time spriječila učinkovita provedba pravila o sprečavanju pranja novca; nadalje primjećuje nedostatke otkrivene u otkrićima organizacije OpenLux; smatra da ne bi smio postojati prag za prijavljivanje stvarnih vlasnika; smatra da bi se na stvarno vlasništvo trustova trebala primjenjivati ista razina transparentnosti kao i na poduzeća u skladu s petom Direktivom o borbi protiv pranja novca, uz istodobno osiguravanje primjerenih zaštitnih mjera;

24.

 poziva Europsku komisiju da pravodobno predstavi procjenu interakcije između AML-a i DAC-a;

Pravni i praktični izazovi

25.

 napominje da Komisija prati prenošenje zakonodavstva DAC-a u državama članicama; međutim, ističe da dosad nije poduzela izravne i učinkovite mjere za rješavanje problema manjkavosti kvalitete podataka koji se šalju među državama članicama niti je obavila posjete državama članicama niti je osigurala učinkovitost sankcija koje su države članice nametnule zbog kršenja odredbi DAC-a u pogledu izvješćivanja; potiče Komisiju da pojača svoje aktivnosti u tom pogledu i da poduzme izravne i učinkovite mjere za rješavanje problema nedostatka kvalitete podataka koje šalju države članice, da dodatno razvije smjernice za države članice o provedbi zakonodavstva DAC-a, provedbi analize rizika i upotrebi primljenih poreznih informacija te da pokrene postupke zbog povrede prava koristeći, među ostalim, revizije Globalnog foruma (21) i Radne skupine za financijsko djelovanje; poziva Europsku komisiju da u predstojećim revizijama okvira DAC-a prednost da pitanju poboljšanja kvalitete podataka;

26.

 sa zabrinutošću primjećuje da je u evaluaciji Komisije iz 2019. istaknuto da države članice često ne prelaze minimalne zahtjeve DAC-a u pogledu razmjene informacija te da je to doprinijelo skandalu cum-ex/cum-cum; posebno primjećuje da države članice nisu dovoljno surađivale putem odgovarajućih mehanizama kao što je spontana razmjena kako bi upozorile druge relevantne države članice o takvim programima; nadalje primjećuje da samo mali broj država članica ima potpune informacije o svih šest dostupnih kategorija dohotka i kapitala u skladu s DAC1; naglašava potrebu za učinkovitijim, potpunijim i učestalijim razmjenama;

27.

 sa zabrinutošću primjećuje da je Svjetski forum nedavno ocijenio pravnu provedbu zajedničkog standarda izvješćivanja (22) koji se u EU-u naziva DAC2, i napominje činjenicu da sve države članice nisu u potpunosti usklađene s njim; poziva Komisiju da pomno prati države članice i pokrene postupke zbog povrede prava sve dok sve države članice ne budu u potpunosti usklađene s njima; raduje se stručnom pregledu globalnog foruma o praktičnoj provedbi zajedničkih standarda izvješćivanja i poziva Komisiju i države članice da se savjesno pripreme za taj proces;

28.

 žali što države članice rijetko povezuju informacije koje šalju s PIB-om koji je izdala zemlja rezidentnosti poreznog obveznika; napominje da se čini da samo Litva i Irska sadržavaju PIB koji priznaje zemlja primateljica (23); napominje da je dijeljenje valjanih poreznih identifikacijskih brojeva ključno za učinkovite postupke razmjene informacija; napominje da bi trebalo izvješćivati i o PIB-ovima korporacija kako bi se dodatno olakšalo usklađivanje poreznih informacija; podsjeća da svaka mjera za olakšavanje identifikacije poreznih obveznika mora poštovati temeljna prava, posebno pravo na privatnost i zaštitu podataka;

29.

 pozdravlja zahtjev iz DAC7 da se uključi PIB države članice rezidentnosti za DAC1 i DAC2 kako bi se poboljšalo usklađivanje i identifikacija podataka u državama članicama, s obzirom na to da je pravilna identifikacija poreznih obveznika ključna za učinkovitu razmjenu informacija među poreznim upravama; zabrinut je zbog toga što velike količine informacija nisu usklađene s relevantnim poreznim obveznicima i nedovoljno iskorištene, što dovodi do manjka u oporezivanju;

30.

 poziva Komisiju da u bliskoj suradnji s državama članicama razvije alat za potvrđivanje autentičnosti PIB-ova; napominje da bi se tim alatom za validaciju znatno povećala učinkovitost izvješćivanja financijskih instrumenata, čime bi se smanjili troškovi usklađivanja za te institucije; poziva Komisiju da nakon odgovarajuće analize i procjene učinka preispita stvaranje europskog PIB-a; poziva države članice da osiguraju sustavniju analizu podataka pruženih u okviru direktiva DAC1 i DAC2 koji se ne poklapaju te da uvedu postupke za sustavnu analizu rizika primljenih informacija;

31.

 napominje da je često utvrđeno da su informacije razmijenjene na zahtjev nepotpune i da su za njih bila potrebna dodatna pojašnjenja; žali zbog toga što u okviru razmjene informacija tijela često trebaju do šest mjeseci i dulje za pružanje informacija od datuma primitka zahtjeva; sa žaljenjem napominje da nema vremenskih ograničenja za daljnje razmjene, što stvara potencijal za daljnje odgađanje; poziva Komisiju da revidira tu odredbu, uključujući zahtjeve za daljnje postupanje, najkasnije tri mjeseca; predlaže da se Komisiji dodijeli mandat za sustavno ocjenjivanje stupnja suradnje trećih zemalja; poziva Komisiju da ocijeni navode da je razmjena informacija na zahtjev nezadovoljavajuća s nekoliko trećih zemalja, uključujući Švicarsku;

32.

 žali zbog činjenice da je jedna država članica, Malta, u stručnom pregledu koji je proveo Svjetski forum o transparentnosti i razmjeni informacija u porezne svrhe dobila ukupan rezultat „djelomično usklađena” (24); napominje da 19 država članica nije u potpunosti usklađeno s „podacima o vlasništvu i identitetu” (25); napominje da šest država članica nije u potpunosti usklađeno s „podacima o računovodstvu” (26); napominje da pet država članica nije u potpunosti usklađeno s „bankovnim podacima” (27); napominje da sedam država članica nije u potpunosti usklađeno s „pristupom informacijama” (28); napominje da tri države članice nije u potpunosti usklađeno s „pravima iz zaštitnim mjerama” (29); napominje da pet država članica nije u potpunosti usklađeno s „mehanizmima razmjene informacija” (30); napominje da tri države članice nije u potpunosti usklađeno s „povjerljivošću” (31); napominje da tri države članice nije u potpunosti usklađeno s „pravima iz zaštitnim mjerama” (32); napominje da tri države članice nije u potpunosti usklađeno s „kvalitetom i pravovremenošću odgovora” (33); napominje da u samo osam država članica nisu utvrđeni nikakvi značajni nedostaci (34); žali zbog činjenice da su u 18 država članica utvrđeni bitni nedostaci (35); duboko žali zbog toga što određene države članice imaju nisku ocjenu konkretnih pitanja kao što su podaci o vlasništvu i identitetu; poziva države članice da pri sljedećem stručnom pregledu postignu ocjenu sukladnosti; napominje da se neuspješnošću država članica ozbiljno narušava vjerodostojnost EU-a u borbi protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza na međunarodnoj razini; očekuje od Komisije da bez odgode pokrene sve pravne i nezakonske instrumente kako bi osigurala pravilnu provedbu zakonodavstva; poziva Komisiju da pokrene postupke zbog povrede prava sve dok sve države članice ne budu u potpunosti usklađene s njima; stoga poziva države članice da se u potpunosti obvežu na ciljeve DAC-a i provedbu najboljih praksi razmjene informacija;

33.

 pozdravlja prijedlog Komisije iz DAC7 za pojašnjenje standarda „predvidive relevantnosti” koji se treba primijeniti u kontekstu razmjene informacija te poziva Komisiju da izradi smjernice kako bi se zajamčio standardizirani pristup i učinkovitija primjena odredbi o razmjeni informacija;

34.

 zahvaljuje da je Komisija državama članicama stavila na raspolaganje razne alate za razvoj razmjene informacija i najboljih praksi, kao i informatičku potporu, uglavnom u okviru programa Fiscalis 2020.; naglašava potrebu za daljnjim promicanjem razmjene najboljih praksi i razvojem smjernica o upotrebi informacija, posebno u pogledu direktiva DAC3 i DAC4;

35.

 napominje da je za upotrebu informacija u skladu s DAC-om za neporezna pitanja potrebno prethodno odobrenje države članice pošiljateljice, koje se ne daje uvijek, iako bi te informacije mogle biti korisne za povećanje učinkovitosti kaznenih i drugih istraga, a zahtjev se obično temelji na opravdanim uvjetima; ustraje u tome da bi upotreba informacija razmijenjenih u skladu s DAC-om uvijek trebala biti odobrena u svrhe koje nisu porezna pitanja ako je to dopušteno zakonima države članice primateljice za provedbu zakonodavstva; u tom kontekstu potiče države članice da se u potpunosti obvežu na visoke standarde poštovanja temeljnih prava građana kao poreznih obveznika;

36.

 ispituje činjenicu da je Vijeće oslabilo izmjene DAC7 koje je predložila Komisija, posebno u pogledu zajedničkih revizija i grupnih zahtjeva; poziva Vijeće da revidira svoje sadašnje stajalište i usvoji predložene izmjene Komisije; napominje da je broj skupnih zahtjeva vrlo ograničen jer je samo pet država članica 2017. poslalo jedan ili više skupnih zahtjeva; poziva Komisiju da pripremi standardni obrazac zahtjeva skupine i da ga uključi u odgovarajuću provedbenu uredbu (36); podsjeća da je za postizanje rezultata potrebna ključna obuka za zaposlenike poreznih uprava u području stranog poreznog zakonodavstva, jezika, specijalizacije i međuljudskih vještina, kao i za istodobne provjere;

37.

 prepoznaje dodanu vrijednost razmjene najboljih praksi i stalne potpore Komisije u pogledu osnaživanja nacionalnih poreznih uprava; u tom pogledu ističe posebnu ulogu programa Fiscalis 2020.; podsjeća da je, međutim, nacionalnim poreznim upravama potrebno znatno povećati ljudske, financijske i infrastrukturne resurse; stoga poziva države članice da se obvežu na dostatne razine ulaganja u nacionalne porezne uprave; sa zanimanjem iščekuje zaključke nove projektne skupine Fiscalisa o primjeni napredne analize za mjerenje kvalitete podataka unutar zajedničkog okvira;

38.

 primjećuje na znanje nalaze Europskog revizorskog suda (37) da je moguće učiniti više u pogledu praćenja, osiguravanja kvalitete podataka i upotrebe primljenih informacija kako bi razmjena poreznih informacija bila učinkovitija; poziva Komisiju i države članice da uzmu u obzir nalaze Revizorskog suda u budućem radu na okviru DAC-a;

Pristup podacima i praćenje

39.

 napominje s velikom zabrinutošću da nema dovoljno dokaza za procjenu kvalitete izvješćivanja u skladu s odredbama DAC 1 i DAC 2 zbog činjenice da samo nekoliko država članica sustavno provodi provjere kvalitete podataka razmijenjenih u skladu s DAC 1 i DAC 2; napominje s velikom zabrinutošću da se informacije ne prijavljuju, a ono što se prijavljuje nedovoljno je iskorišteno; nadalje napominje da se učinkovitost sustava slabo prati; žali zbog činjenice da podaci o razmjeni informacija u skladu s odredbama DAC-a, koji su javno dostupni, nisu dovoljni za odgovarajuću procjenu razvoja razmjene informacija i njihove učinkovitosti;

40.

 napominje da ne postoji zajednički okvir EU-a za praćenje uspješnosti i postignuća sustava, zbog čega je veći rizik da prijavljeni podaci budu netočni ili nepotpuni; nadalje napominje da je samo nekoliko država članica uspostavilo i primijenilo postupke na revizijske informacije koje su dostavile financijske institucije u skladu s DAC 2;

41.

 žali što, prema Revizorskom sudu, Komisija ne prati provedbu tog zakonodavstva, pruža dostatne smjernice ili mjeri ishode i učinak sustava; duboko je zabrinut zbog činjenice da je samo jedna od pet država članica koje je Revizorski sud ispitao provela provjere kvalitete podataka, koje su se provodile samo u obliku ručnih provjera ograničenog uzorka podataka i nisu provedene kao sustavni proces;

42.

 ističe da stope podudaranja pokazuju da se velike količine informacija ne upotrebljavaju jer se ne podudaraju s relevantnim poreznim obveznicima te da države članice ne provode daljnje provjere neusklađenih podataka; poziva Komisiju i države članice da uspostave zajednički okvir za mjerenje učinka te troškova i koristi DAC-a te da se informacije razmijenjene u okviru DAC-a mogu u potpunosti revidirati i slijediti od podrijetla do upotrebe podataka uključivanjem oznake podrijetla u svaki skup podataka; poziva Komisiju da svake godine objavljuje sažetak informacija koje su primile države članice, uzimajući u obzir prava poreznih obveznika i povjerljivost; ističe, međutim, da to izvješće mora sadržavati zbirne i detaljne podatke kako bi se Parlamentu omogućio odgovarajući demokratski nadzor; napominje da se informacije koje se dostavljaju Komisiji ne bi trebale smatrati strogo povjerljivima ako se te informacije ne mogu pripisati pojedinačnim poreznim obveznicima; ponavlja da bi Komisija trebala imati pravo sastavljati i objavljivati izvješća i dokumente koristeći se informacijama koje se razmjenjuju anonimno kako bi se uzelo u obzir pravo poreznih obveznika na povjerljivost i u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001 (38) o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije;

43.

 poziva Komisiju da svake godine objavljuje anonimizirane i agregirane statističke podatke iz izvješća po zemljama za sve države članice; poziva države članice da nadležnim službama Komisije dostave zaprimljena izvješća po zemljama;

44.

 naglašava da je evaluacijom iz 2019. koju je provela Komisija utvrđena potreba za dosljednim praćenjem djelotvornosti okvira DAC-a; poziva države članice da Komisiji dostavljaju statističke podatke, podatke o prihodu od poreza i sve druge relevantne informacije kako bi se na odgovarajući način procijenila učinkovitost svih razmjena na godišnjoj osnovi; traži, u slučaju razmjene informacija na zahtjev, da se pružene informacije raščlanjuju po zemljama, poštujući pritom pravila o zaštiti podataka; poziva Komisiju da nastavi pravilno pratiti i ocjenjivati učinkovitost razmjene informacija te stoga traži novu sveobuhvatnu evaluaciju do siječnja 2023.;

45.

 naglašava da bi porezne uprave trebale u potpunosti prihvatiti digitalnu transformaciju i njezin potencijal za učinkovitiju raspodjelu informacija, smanjenje troškova usklađivanja i nepotrebnu birokraciju; naglašava da to treba biti popraćeno odgovarajućim povećanjem financijskih, ljudskih i informatičkih resursa za porezne uprave;

Usklađenost s ostalim odredbama

46.

 prepoznaje da su odredbe DAC-a u velikoj mjeri usklađene sa zajedničkim standardom izvješćivanja OECD-a i da se znatno preklapaju s američkim Zakonom o izvršenju poreznih obveza s obzirom na račune u inozemnim financijskim institucijama (FATCA), ali i da sadržavaju važne razlike u odnosu na njih;

47.

 žali zbog nedostatka recipročnosti FATCA-e; primjećuje da Sjedinjene Američke Države postaju važan čimbenik koji omogućuje financijsku tajnu za građane koji nisu državljani SAD-a; primjećuje da postoje dvije glavne rupe u zakonu: dijele se samo informacije o imovini u SAD-u i ne razmjenjuju se informacije o stvarnom vlasništvu; poziva Komisiju i države članice da započnu nove pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama u okviru OECD-a kako bi se postigao potpuni reciprocitet u zajednički dogovorenom i ojačanom okviru zajedničkog standarda izvješćivanja; naglašava da bi to dovelo do znatnog napretka i do nižih troškova usklađivanja za financijske instrumente te bi se znatno smanjilo birokratsko opterećenje; poziva Komisiju i države članice da stupe u pregovore o Poreznoj konvenciji UN-a;

48.

 žali zbog slučajnih posljedica koje FATCA još uvijek ima na takozvane slučajne Amerikance; žali zbog toga što dosad nije pronađeno trajno rješenje na europskoj razini;

49.

 opaža moguća neslaganja između okvira DAC-a i uredbi (EU) 2016/679 (39) i (EU) 2018/1725 (40); naglašava da je jedini cilj obrade podataka iz odredbi DAC-a služiti općem javnom interesu u području oporezivanja u državama članicama, odnosno suzbijanju poreznih prijevara, izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza, zaštiti poreznih prihoda i promicanju pravednog oporezivanja;

50.

 podupire poziva Vijeća Komisiji da analizira u kojoj bi mjeri bilo izvedivo dodatno uskladiti područje primjene alata dostupnih poreznim tijelima na temelju Direktive Vijeća 2011/16/EU s posebnim odredbama Uredbe Vijeća (EU) br. 904/2010 (41);

51.

 pozdravlja sporazume slične Direktivi 2014/107/EU o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima s trećim zemljama kao što su Andora, Lihtenštajn, Monako, San Marino i Švicarska; poziva na evaluaciju provedbe takvog sporazuma te stoga poziva na evaluaciju u svjetlu postojećeg sporazuma o zajedničkom standardu izvješćivanja; nadalje, poziva na slične sporazume za DAC 3, 5, 6 i 7;

Zaključci

52.

 poziva Komisiju da što prije predstavi sveobuhvatnu reviziju okvira DAC-a na temelju prijedloga Parlamenta i opsežnog javnog savjetovanja; snažno poziva Komisiju i Vijeće da razmijene mišljenja s Parlamentom o tom pitanju; žali zbog toga što je Vijeće u više navrata usvajalo odluke kojima se oslabljuju prijedlozi Komisije za jačanje okvira DAC-a;

53.

 duboko žali zbog činjenice da su sve države članice osim Finske i Švedske odbile Parlamentu odobriti pristup relevantnim podacima kako bi se ocijenila provedba odredbi DAC-a; žali zbog činjenice da Komisija Parlamentu nije odobrila pristup relevantnim podacima kojima raspolaže; smatra da je Parlament time zapravo spriječen u izvršavanju svoje funkcije političkog nadzora nad Komisijom u skladu s člankom 14. i člankom 17. stavkom 8. UEU-a; napominje da ovo izvješće o provedbi stoga ima znatne nedostatke; poziva države članice i Komisiju da prestanu odbijati podijeliti relevantne dokumente u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001, koja se izravno primjenjuje, i poštuju načelo lojalne suradnje iz članka 13. stavka 2. UEU-a; poziva Parlament da upotrijebi sva pravna sredstva koja su mu na raspolaganju kako bi se zajamčilo da prima sve dokumente potrebne za potpunu procjenu provedbe DAC-a;

54.

 razumije da je DAC, s obzirom na to da se odnosi na porezna pitanja, međuvladina dimenzija europske integracije; podsjeća, međutim, da su porezne politike strukturne za ostvarenje strateških ciljeva EU-a, uglavnom povezanih s borbom protiv pranja novca, financiranjem terorizma, borbom protiv poreznih prijevara i utaje poreza itd.; žali zbog stajališta Vijeća o uzastopnim revizijama DAC-a koje se temelje na opetovanom ublažavanju prijedloga Komisije i nepoštovanju stajališta Parlamenta; poziva Vijeće da preispita svoj stav prema Parlamentu u pogledu poreznih pitanja, a posebno u pogledu revizija DAC-a; potiče Vijeće da odobri pristup relevantnim informacijama o provedbi DAC-a kako bi se zajamčio odgovarajući demokratski nadzor Parlamenta;

55.

 razumije da DAC ima dvojni učinak: otkrivanje prijevara razmjenom informacija i odvraćanje od njih na način da se poveća vjerojatnost da će počinitelji prijevara biti identificirani, a da ih se pritom ne pusti nekažnjeno; uviđa da je teže kvantificirati takav odvraćajući učinak, ali poziva Komisiju da dodatno razmotri taj aspekt DAC-a u svojim budućim evaluacijama;

o

o o

56.

 nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1)  SL L 64, 11.3.2011., str. 1.

(2)  SL L 347, 20.12.2013., str. 25.

(3)  SL L 359, 16.12.2014., str. 1.

(4)  SL L 332, 18.12.2015., str. 1.

(5)  SL L 146, 3.6.2016., str. 8.

(6)  SL L 342, 16.12.2016., str. 1.

(7)  SL L 139, 5.6.2018., str. 1.

(8)  Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0072.

(9)  SL C 108, 26.3.2021., str. 8.

(10)  Studija – „Provedba zahtjeva EU-a za razmjenu poreznih informacija”, Europski parlament, Glavna uprava za usluge parlamentarnih istraživanja, Uprava za procjenu učinka i europsku dodanu vrijednost, Odjel za ex post evaluaciju, 4. veljače 2021.

(11)  SL C 429, 11.12.2020., str. 6.

(12)  Dover, R. et al: „Uvođenje transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Europskoj uniji, dio I.: Procjena razmjera agresivnog poreznog planiranja poduzeća”, Europski parlament, Glavna uprava za usluge parlamentarnih istraživanja, Odjel za europsku dodanu vrijednost, rujan 2015.

(13)  Europska komisija, Glavna uprava za oporezivanje i carinsku uniju, Dokumenti o oporezivanju, radni dokument br. 76, „Procjena međunarodne utaje poreza kod pojedinaca”, rujan 2019., https://ec.europa.eu/taxation_customs/system/files/2019-10/2019-taxation-papers-76.pdf.

(14)  Konačno izvješće, Ecorys, Praćenje razine bogatstva koje pojedinci skrivaju u offshore financijskim centrima i učinak nedavnih međunarodno dogovorenih standarda o poreznoj transparentnosti u borbi protiv utaje poreza.

(15)  Na dan 25. studenog 2020. Vidi internetske stranice Europske komisije o sprečavanju pranja novca IV. (Direktiva AMLD IV) – status prenošenja na: https://ec.europa.eu/info/publications/anti-money-laundering-directive-4-transposition-status_en

(16)  Informacije na dan 22. prosinca 2020.; Češka, Danska, Estonija, Irska, Italija, Luksemburg, Rumunjska i Slovačka (vidjeti internetsku stranicu Europske komisije: https://ec.europa.eu/info/strategy/decision-making-process_en. U veljači 2021. pokrenuta su tri dodatna postupka zbog povrede protiv Njemačke, Portugala i Rumunjske https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/inf_21_441

(17)  Na dan 25. studenog 2020. Vidi internetske stranice Europske komisije o sprečavanju pranja novca V. (Direktiva AMLD V) – status prenošenja na: https://ec.europa.eu/info/publications/anti-money-laundering-directive-5-transposition-status_en

(18)  Informacije na dan 22. prosinca 2020.; Austrija, Belgija, Cipar, Češka, Estonija, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Španjolska. Vidi internetske stranice Europske komisije: https://ec.europa.eu/info/strategy/decision-making-process_en

(19)  Belgija, Cipar, Grčka, Irska, Italija, Španjolska, Austrija, Češka, Danska, Latvija, Litva, Malta, Slovačka, Slovenija, Finska, Švedska, Portugal i Mađarska.

(20)  Radna skupina za financijsko djelovanje, 4. krug ocjenjivanja, studeni 2020., Austrija, Belgija, Cipar, Češka, Danska, Finska, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Malta, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Švedska.

(21)  Svjetski forum o transparentnosti i razmjeni informacija u porezne svrhe.

(22)  https://www.oecd-ilibrary.org/docserver/175eeff4-en.pdf?expires=1614245801&id=id&accname=ocid194994&checksum=C36736F5E5628939095D507381D7D7C5

(23)  https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2021/662603/EPRS_STU(2021)662603_EN.pdf

(24)  https://www.oecd-ilibrary.org/taxation/global-forum-on-transparency-and-exchange-of-information-for-tax-purposes-malta-2020-second-round_d92a4f90-en

(25)  Estonija, Austrija, Mađarska, Belgija, Luksemburg, Bugarska, Hrvatska, Nizozemska, Cipar, Poljska, Češka, Portugal, Danska, Rumunjska, Slovačka, Grčka, Njemačka, Malta i Španjolska. Izvor: fusnote 25-34. https://www.oecd-ilibrary.org/taxation/global-forum-on-transparency-and-exchange-of-information-for-tax-purposes-peer-reviews_2219469x?_ga=2.61374444.131706240.1621422687-1265388792.1602508229

(26)  Hrvatska, Cipar, Grčka, Slovačka, Španjolska i Malta.

(27)  Mađarska, Malta, Nizozemska, Danska i Slovačka.

(28)  Austrija, Mađarska, Belgija, Latvija, Češka, Portugal i Slovačka.

(29)  Mađarska, Belgija i Luksemburg.

(30)  Austrija, Latvija, Cipar, Češka i Portugal.

(31)  Belgija, Latvija i Mađarska.

(32)  Mađarska, Latvija i Češka.

(33)  Italija, Malta, Francuska, Luksemburg, Bugarska; Portugal, Rumunjska, Grčka i Njemačka.

(34)  Estonija, Italija, Finska, Litva, Francuska, Slovenija, Švedska i Irska.

(35)  https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2021/662603/EPRS_STU(2021)662603_EN.pdf

(36)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2378 od 15. prosinca 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredaba Direktive Vijeća 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i o stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) br. 1156/2012. (SL L 332, 18.12.2015., str. 19.).

(37)  https://www.eca.europa.eu/en/Pages/DocItem.aspx?did=57680

(38)  Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

(39)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(40)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(41)  Uredba Vijeća (EU) br. 904/2010 od 7. listopada 2010. o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost (SL L 268, 12.10.2010., str. 1.).