European flag

Službeni list
Europske unije

HR

Serija C


C/2024/7056

4.12.2024

Rezolucija Europskog odbora regija o stanju regija i gradova u EU-u i političkim smjernicama za mandatno razdoblje Europske komisije 2024. – 2029.

(C/2024/7056)

UZIMAJUĆI U OBZIR:

—

svoje Godišnje izvješće EU-a o stanju regija i gradova za 2024., u kojem se donositeljima političkih odluka na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini iznose dokazi i ključne preporuke o najhitnijim izazovima koje treba prevladati tijekom parlamentarnog saziva EU-a 2024. – 2029.;

—

Deklaraciju iz Monsa pod naslovom „Regije i gradovi mogu osigurati snažniju, pravedniju i otporniju budućnost za Europu”, usvojenu na 10. Europskom samitu regija i gradova održanom 19. ožujka 2024.;

—

rezultate europskih izbora održanih 6. – 9. lipnja 2024.;

—

Strateški program za razdoblje 2024. – 2029., koji je Europsko vijeće donijelo 27. lipnja 2024.;

—

političke smjernice za razdoblje 2024. – 2029. koje je 18. srpnja 2024. predstavila izabrana predsjednica Europske komisije;

—

obnovljeni Protokol o suradnji između Europske komisije i Europskog odbora regija od 4. travnja 2024., a posebno njegov članak 3., u kojem je propisano da OR rezolucijom o svojim ključnim stajalištima doprinosi programu rada Europske komisije za sljedeću godinu;

BUDUĆI DA se u Godišnjem izvješću EU-a o stanju regija i gradova za 2024. ističu sljedeći ključni elementi:

—

1. povjerenje građana u regionalne i lokalne vlasti dosegnulo je 2024. rekordnu razinu i iznosi 60 %, što je najviši postotak od svih razina vlasti;

—

2. regije i gradovi provode do 70 % zakonodavstva EU-a i osiguravaju 50 % javnih ulaganja i 30 % javnih rashoda. Poduzimaju i do 70 % mjera za ublažavanje klimatskih promjena i 90 % mjera za prilagodbu klimatskim promjenama;

—

3. učinak klimatskih promjena bit će asimetričan, a godišnji trošak prilagodbe povećat će se na 120 milijardi eura pri porastu temperature od 2 stupnja i 200 milijardi eura pri porastu od 3 do 4 stupnja. Sezonska nestašica vode pogađa 70 % stanovništva EU-a, a trajna 30 %;

—

4. da bi se ostvario europski zeleni plan bit će potrebno godišnje ulagati dodatnih 130 milijardi eura za zaštitu okoliša i 350 milijardi eura za smanjenje emisija stakleničkih plinova od 55 % do 2030. Regijama s energetski intenzivnim industrijama bit će potrebna golema ulaganja kako bi smanjile emisije stakleničkih plinova iz teških industrija (koje čine 45 % ukupne količine emisija) i energetske troškove;

—

5. kako je istaknuto u Draghijevom Izvješću o budućnosti europske konkurentnosti, plan za čistu industriju uz pomoć kojeg će se ostvariti konkurentna industrija i otvarati kvalitetna radna mjesta zahtijevat će inovativna ulaganja, među ostalim u javne usluge poput obrazovanja, zdravstva, stanovanja i socijalnih usluga, kao i institucionalne reforme;

—

6. demografske promjene ugrožavaju otpornost EU-ovog socioekonomskog tkiva jer se očekuje da će europske regije 2040. godine imati 17 milijuna manje radno sposobnih ljudi nego 2023., a usto je mnogim regijama sve teže privući i zadržati talente;

—

7. Posebno su pogođena ruralna područja jer se ruralno stanovništvo svake godine smanjuje za oko milijun ljudi, a svaki dan nestaje i 800 poljoprivrednih gospodarstava, što za posljedicu ima napuštanje zemljišta i veću vjerojatnost izbijanja požara.

—

8. Kohezijska politika glavna je investicijska politika EU-a i na nju otpada 13 % ukupnih državnih ulaganja u EU-u. Cilj je postojećih programa uložiti gotovo 378 milijardi eura u sve sektore, među ostalim za potporu poduzećima, otvaranje radnih mjesta i povećanje energetske učinkovitosti, i istodobno otvoriti 1,3 milijuna radnih mjesta i povećati BDP EU-a za 0,5 %.

EUROPSKI ODBOR REGIJA (OR),

Održivo blagostanje i konkurentnost Europe

1.

slaže se da je bolja izrada zakonodavstva ključna za poticanje konkurentnosti i blagostanja Unije; ističe da aktivna supsidijarnost i potpuna uključenost lokalnih i regionalnih vlasti osiguravaju demokratsku zastupljenost i iskustvo potrebno za poboljšanje EU-ovog regulatornog okvira;

2.

podržava prijedloge iznesene u Draghijevom Izvješću o budućnosti europske konkurentnosti da se načelo supsidijarnosti primjenjuje na pametan i aktivan način, odnosno da se u nekim područjima smanji regulatorno opterećenje nametnuto poduzećima i javnim vlastima u EU-u, a da se u drugim područjima osnaži razina upravljanja EU-a. To također podrazumijeva potrebu za jačanjem nacionalnih, regionalnih i lokalnih administrativnih kapaciteta;

3.

smatra da u interesu primjerene aktivne supsidijarnosti prilikom analize zakonodavstva Europske unije treba u okviru procjene teritorijalnog učinka sustavno ocjenjivati učinak na područja iz članka 174. UFEU-a;

4.

smatra da treba sklopiti novi međuinstitucijski sporazum o pojednostavljenju i boljoj izradi zakona u osjetljivim područjima poput ZPP-a kako bi se u obzir uzela višerazinska priroda EU-ovog regulatornog postupka i upravljanja; traži da bude aktivno uključen u pregovore o novom sporazumu i njegovu provedbu;

5.

poziva na znatno poboljšanje uvjeta poslovanja u EU-u. Provjere konkurentnosti i testovi utjecaja zakonodavstva na MSP-ove mogli bi doprinijeti smanjenju regulatornog opterećenja za MSP-ove;

6.

smatra da bi regije trebale imati veću ulogu u provedbi politika EU-a za digitalnu tranziciju. Regionalnim vladama treba dati veći pristup postupcima donošenja odluka u pogledu projekata digitalne infrastrukture, čime bi im se omogućilo da politike prilagođavaju lokalnim potrebama i osiguraju pravednu digitalnu transformaciju i u gradskim i u ruralnim područjima;

7.

snažno podržava poticanje ulaganja u financiranje zelene i digitalne tranzicije i zadovoljavanje daljnjih tržišnih potreba i potreba za vještinama; vjeruje da treba bolje iskoristiti privatna sredstva;

8.

ističe važnost zadržavanja ambicioznosti europskog zelenog plana i naglašava da on mora ići ruku pod ruku s gospodarskom konkurentnošću; podržava ubrzavanje tranzicije prema čistoj, pouzdanoj i cjenovno pristupačnoj energiji, koja se može ostvariti i uspostavom lokalnih i regionalnih kontaktnih točaka (engl. one-stop-shop) koje bi pomagale kućanstvima, poljoprivrednim i stočarskim gospodarstvima i MSP-ovima u tranziciji. Osim toga, regionalnim vlastima trebalo bi povećati kapacitete za donošenje odluka i pristup izravnom financiranju za projekte obnovljive energije, čime bi se osigurala lokalna prilagodba specifičnim potrebama svakog područja. Fleksibilan regulatorni okvir dodatno bi osnažio regije da predvode zelenu tranziciju;

9.

podsjeća čelnike i čelnice EU-a da regije i gradovi mogu biti uspješni samo u okviru jedinstvenog tržišta koje dobro funkcionira i omogućava razvoj inovacija zahvaljujući poštenom tržišnom natjecanju, a to ovisi i o potpunoj slobodi kretanja, bez unutarnjih granica u šengenskom području; potiče novu Europsku komisiju da informacije iz nedavnih izvješća Enrica Lette i Marija Draghija iskoristi za predlaganje mjera kojima se produbljuje jedinstveno tržište i potiče konkurentnost EU-a u kontekstu zelene i digitalne tranzicije, pri čemu valja paziti da one budu pravedne za sve regije EU-a;

10.

ističe da se rast i konkurentnost temelje na podržavanju prekograničnog kretanja, usluga i infrastrukturnih projekata na jedinstvenom tržištu, što znači i da u budućnosti treba povećati proračun za europsku teritorijalnu suradnju. Konkretno, treba dati prednost dovršenju osnovnih koridora i projekata u okviru mreže TEN-T, koji su od presudne važnosti za gospodarski razvoj regija i ostvarivanje zelene transformacije;

11.

pozdravlja najavljeni akt o kružnom gospodarstvu, čiji je cilj stvoriti potražnju za sekundarnim ključnim sirovinama i jedinstveno tržište otpada; poziva na potpuno uključivanje gradova i regija, pogotovo u kontekstu javne nabave i sa stajališta njihove uloge u smanjenju količine otpada, jačanju lokalnih poduzeća i promicanju promjena u ponašanju;

12.

poziva na brzo dovršenje europske zdravstvene unije i poticanje prekogranične suradnje u području zdravstva; ponavlja da treba testirati otpornost zdravstvenih sustava na stres, što uključuje planove pripravnosti i sprječavanja za prekogranične regije;

13.

poziva na uspostavu potpuno integrirane i međusobno povezane europske energetske unije koja bi povećala pristup EU-a čistoj, pouzdanoj i priuštivoj energiji, smanjila potrošnju energije, bolje odgovorila na lokalne potrebe, a građanima i poduzećima osigurala pristupačne cijene;

14.

ističe da treba olakšati provedbu i rast prekograničnih javnih usluga u ključnim područjima kao što su interoperabilnost, usluge elektroničkih dokumenata, međuregionalna suradnja, benchlearning i razmjena podataka za potrebe e-uprave;

15.

podržava usredotočenost Europske komisije na sigurnu i pouzdanu umjetnu inteligenciju koja se temelji na jasnim etičkim okvirima i poziva gradove i regije da se u potpunosti uključe u njezinu primjenu; naglašava da treba razmotriti posljedice mogućeg „jaza umjetne inteligencije”;

Europska obrana i sigurnost

16.

podržava stvaranje jedinstvenog europskog obrambenog tržišta jer obrambena industrija ima važnu ulogu u gospodarskom razvoju određenih europskih regija;

17.

ističe da je za obranu i sigurnost ključna otporna prometna infrastruktura; poziva na preuzimanje političkih i financijskih obveza za uspostavu nedostajućih prekograničnih veza na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini kako bi se omogućila dvostruka upotreba transeuropske prometne mreže za civilne i vojne svrhe;

18.

podržava predloženu europsku strategiju unutarnje sigurnosti; naglašava da su regije i gradovi ključni akteri koji povezuju zakonodavstvo EU-a s lokalnim i nacionalnim sigurnosnim politikama, uključujući mjere za suzbijanje organiziranog kriminala i krijumčarenje ljudi, kao i druge sigurnosne prijetnje;

Potpora ljudima, jačanje društveno-gospodarskog modela

19.

smatra da će pojačana i poboljšana kohezijska politika nakon 2027., dostupna svim regijama, biti ključan element u pomaganju europskim gradovima i regijama da se suoče sa zelenom, digitalnom i demografskom transformacijom, da se pritom nitko ne zapostavi i da se osigura konkurentnost EU-a;

20.

poziva na jednostavniju, usmjereniju i vidljiviju kohezijsku politiku i odlučno odbacuje sve pokušaje njezine centralizacije. Sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti u oblikovanju i provedbi politika ključno je za postizanje ciljeva socijalne, gospodarske i teritorijalne kohezije. Stoga se kohezijska politika nakon 2027. mora temeljiti na utvrđenim načelima podijeljenog i višerazinskog upravljanja, partnerstva i regionalnog ili lokaliziranog pristupa;

21.

poziva na to da se ciljevi Fonda za pravednu tranziciju nastave ostvarivati u budućoj kohezijskoj politici u okviru VFO-a za razdoblje nakon 2027.; napominje da uspješna pravedna tranzicija zahtijeva pristup koji u obzir uzima teritorijalne aspekte, temelji se na partnerstvu i pridaje pažnju regionalnim industrijskim ekosustavima;

22.

ističe da je za EU važan automobilski sektor, koji osigurava radna mjesta za 13,8 milijuna Europljana i na koji otpada 7 % BDP-a, i poziva na donošenje sveobuhvatne strategije za poštenu i održivu tranziciju regija s automobilskom industrijom, regija bogatih ugljenom i regija koje ovise o drugim energetski intenzivnim sektorima, kojima će i dalje biti potrebna potpora EU-a da bi ostvarile transformaciju; napominje da bi zbog niza izazova povezanih s proizvodnjom i tržištem europskim proizvođačima automobila moglo biti teško ostvariti zahtjevnije ciljne vrijednosti za emisije CO2 koje bi se na njihova vozila trebali početi primjenjivati od 2026. godine, pa traži od Europske komisije da razmotri postupniji pristup i raniju reviziju relevantnog zakonodavstva, već u 2025. godini, kako bi se europskim proizvođačima automobila pružilo dovoljno vremena da se prilagode; ujedno naglašava važnost održive prometne infrastrukture i zalaže se za jačanje klimatski prihvatljive mobilnosti u cjelini;

23.

naglašava da lokalne i regionalne vlasti često pružaju ključne usluge mobilnosti i prijevoza kojima se povezuju sva područja i pritom gradskim, rubnim i ruralnim područjima osiguravaju jednak pristup jedinstvenom tržištu i nude cjenovno pristupačna i održiva rješenja za mobilnost;

24.

ističe da je u Europskoj uniji turistički sektor važna gospodarska aktivnost koja ostvaruje 10 % BDP-a i znatno utječe na gospodarski rast, zapošljavanje i socijalni razvoj. Turizam mora postati održiv, što iziskuje strategiju potpore Europske unije;

25.

prima na znanje obnovljenu političku predanost europskom stupu socijalnih prava i poticanju ravnopravnosti, kao i obećanje da će se Akcijskim planom za cjenovno pristupačne cijene energije i predloženim Europskim planom ulaganja za cjenovno pristupačno i održivo stanovanje riješiti pitanje energetske učinkovitosti i cjenovne pristupačnosti stanovanja;

26.

ističe da pitanje demografskih promjena, depopulacije, prenapučenosti, starenja i odljeva mozgova treba rješavati skupom javnih politika u okviru kojih bi se „pravo ostanka” podržalo zadržavanjem talenata i privlačenjem kvalificirane radne snage; podržava inicijative kojima se učvršćuju zakoniti migracijski putovi kao jedno od rješenja za problem nedostatka vještina u lokalnim zajednicama; poziva na osmišljavanje detaljnih i sveobuhvatnih strategija i izdvajanje adekvatnih resursa za uključivanje migranata i njihovu integraciju u europska društva;

27.

poziva na povećanje potpora za razvoj digitalnih vještina građana i na dodjelu financijskih sredstava gradovima i regijama za digitalizaciju javnih usluga kako bi se građanima osigurao ravnopravan pristup novim alatima za ekonomski razvoj i socijalnu uključenost;

28.

poziva na to da se, u korist cjenovno pristupačnog i održivog stanovanja, pojednostave administrativni postupci za pristup pomoći EU-a za energetsku obnovu;

Održavanje kvalitete života: sigurnost opskrbe hranom, voda i priroda

29.

ističe da su gradovi i regije ključni partneri u promicanju zdravih i održivih prehrambenih sustava i ponavlja svoj poziv da se okvirni zakon o održivim prehrambenim sustavima objavi bez daljnje odgode;

30.

pozdravlja predanu podršku obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i međugeneracijskoj obnovi, nagrađivanju poljoprivrednika za očuvanje biološke raznolikosti i prirodnih ekosustava, jačanju konkurentnosti poljoprivrednika i njihovoj zaštiti od nepoštenih trgovačkih praksi. Pravedni prihodi poljoprivrednika ključni su za usporavanje depopulacije ruralnih područja i napuštanja zemljišta, osiguravanje dinamičnih i privlačnih ruralnih područja i postizanje ciljeva Programa 2030.; posebno bi se trebalo usredotočiti na poljoprivredne regije koje se suočavaju s jedinstvenim izazovima zbog nestašice vode i klimatskih promjena, a trebalo bi dodijeliti i namjensku potporu istraživanju usjeva otpornih na sušu i učinkovitih tehnologija navodnjavanja;

31.

smatra da u sljedećem financijskom okviru, u sklopu buduće reforme zajedničke poljoprivredne politike treba povećati proračune poljoprivrednih fondova EFJP i EPFRR; također smatra da treba eliminirati i socijalnu uvjetovanost potpora u okviru ZPP-a, smanjiti i pojednostaviti standarde za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete (GAEC) i ukinuti ekosheme, na koje otpada 23 % sredstava iz prvog stupa ZPP-a, i taj iznos uključiti u izravne potpore bez dodatnih zahtjeva za njihovo dodjeljivanje;

32.

poziva na to da se regijama dodijeli veća uloga u upravljanju budućom zajedničkom poljoprivrednom politikom u skladu s posebnim teritorijalnim i sektorskim značajkama kako bi se uspostavile politike i potpore prilagođene konkretnim područjima;

33.

zalaže se to da se najavljeni Pakt za ribarstvo i oceane koristi za bolju provedbu zajedničke ribarstvene politike i bolje uključivanje regija u očuvanje i upravljanje morskim resursima, ribarstvom i akvakulturom;

34.

ističe ulogu plavog gospodarstva u rješavanju problema povezanih s klimatskim promjenama, dekarbonizacijom i konkurentnošću i pozdravlja namjeru Europske komisije da osmisli pomorsku industrijsku strategiju i strategiju EU-a za luke;

35.

pozdravlja najavljenu europsku strategiju za otpornost vodoopskrbe i traži da se regijama i gradovima pruži veća potpora u rješavanju problema nestašice vode, sigurnosti opskrbe vodom i štetnih poplava, kao i u obnovi prirodnih vodnih ciklusa u skladu s lokalnim geografskim, klimatskim i socioekonomskim kontekstom;

36.

poziva na to da se u buduću kohezijsku politiku uključi pregled ranjivosti jer regije nemaju jednake potrebe u pogledu prilagodbe posljedicama klimatskih promjena na prirodne i izgrađene resurse, gospodarske aktivnosti, zdravlje građana i društveni život, kao što je slučaj u regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, kako je navedeno u članku 174. UFEU-a;

Zaštita demokracije i poštovanje vrijednosti

37.

podržava nastojanja da se postigne ravnopravnost za sve i nudi svoj doprinos novoj strategiji rodne ravnopravnosti; ponavlja svoju predanost daljnjem poticanju europske demokracije na lokalnoj razini, među ostalim angažiranjem mladih; poziva na bliskiju suradnju s Europskom komisijom na organizaciji lokalnih dijaloga s građanima i građankama, među ostalim posredstvom mreža poput Europske mreže regionalnih i lokalnih savjetnika i savjetnica i mreže Programa za mlade izabrane političare i političarke;

38.

ističe ključnu ulogu regija i gradova u očuvanju i praćenju vladavine prava kao jednog od najvažnijih stupova lokalne i nacionalne demokracije na kojem se temelji Europska unija i koji državama članicama garantira stabilnost, a građanima Europske unije jednakost;

39.

traži da bude aktivno uključen u predloženi europski štit za zaštitu demokracije jer regije i gradovi mogu pomoći u otkrivanju i proaktivnom suzbijanju zlonamjernih informacija i manipulacije informacijama;

Globalna Europa

40.

naglašava svoju nepokolebljivu potporu Ukrajini i njezinim lokalnim i regionalnim vlastima, posebno putem Europskog saveza gradova i regija za obnovu Ukrajine;

41.

naglašava da je proširenje katalizator reformi i da se mora i dalje temeljiti na zaslugama. EU mora podržavati lokalne i regionalne vlasti u jačanju demokracije, vladavini prava, poštovanju ljudskih prava, decentralizaciji i borbi protiv korupcije, među ostalim posredstvom zajedničkih savjetodavnih odbora i radnih skupina Europskog odbora regija; traži da se odgovarajuća sredstva EU-a iskoriste za pripremu zemalja proširenja na reforme potrebne za pristupanje EU-u, s posebnim naglaskom na izgradnji kapaciteta i istorazinskom učenju od lokalnih i regionalnih vlasti;

42.

ističe da treba ojačati teritorijalnu dimenziju euromediteranske suradnje, među ostalim putem Euro-mediteranske skupštine lokalnih i regionalnih vlasti (ARLEM);

43.

nastavit će mjerama klimatske diplomacije na podnacionalnoj razini i u relevantnim tijelima i okvirima UN-a podupirati globalnu ulogu regija i gradova u klimatskim politikama i politikama bioraznolikosti;

Zajednički rad i pripremanje Unije za budućnost

44.

ističe da upravljačke strukture i postupke Europske unije treba prilagoditi kako bi se ona mogla nositi s izazovima koji joj predstoje (primjerice perspektiva budućeg proširenja) i kako bi se povećala njezina konkurentnost; uvjeren je da su promjene Ugovorâ neizbježne želi li EU biti spreman za budućnost i traži da u njih bude u potpunosti uključen; u međuvremenu se obvezuje na optimizaciju postojećeg okvira kako bi se gradove i regije u većoj mjeri uključilo u izradu politika EU-a;

45.

pozdravlja predanost modernom proračunu EU-a koji obilježavaju usmjerenost, jednostavnost, učinak, poštovanje vladavine prava i odgovarajući resursi, pa stoga od Europske komisije traži da u VFO-u za razdoblje nakon 2027. u obzir uzme prijedloge gradova i regija; ponavlja da proračun EU-a treba koristiti za podržavanje lokaliziranih politika i ističe da nacionalni planovi moraju poštovati načela višerazinskog upravljanja i partnerstva;

46.

stoga od svih europskih institucija traži da zajedno rade na Europskoj uniji koja je BLIŽA svojim građanima, JAČA u ovladavanju industrijskim tranzicijama i poboljšanju konkurentnosti EU-a, KOHEZIVNIJA jer nikoga i niti jedno mjesto ne zapostavlja i AMBICIOZNIJA jer osigurava svrsishodnost budućeg proračuna EU-a.

Bruxelles, 9. listopada 2024.

Predsjednik

Europskog odbora regija

Vasco ALVES CORDEIRO


ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/7056/oj

ISSN 1977-1088 (electronic edition)