|
16.6.2023 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 214/150 |
P9_TA(2023)0019
Stanje i budućnost malog ribolova u EU-u
Rezolucija Europskog parlamenta od 19. siječnja 2023. o stanju i budućnosti malog ribolova u EU-u (2021/2056(INI))
(2023/C 214/14)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir dokument Komisije o pomorskom gospodarstvu br. 08/2020 od 9. ožujka 2021. naslovljen „The EU fishing fleet 2020: Trends and economic results” (Ribarska flota EU-a u 2020.: trendovi i gospodarski rezultati) (1), |
|
— |
uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. lipnja 2020. naslovljenu „Prema održivijem ribarstvu u Uniji: trenutačno stanje i smjernice za 2021.” (COM(2020)0248), |
|
— |
uzimajući u obzir članke 38. do 44. i članak 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), |
|
— |
uzimajući u obzir uvodnu izjavu 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, kojom se izmjenjuju uredbe Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredbe Vijeća (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (2) (Uredba o ZRP-u), u kojoj se navodi da bi ZRP trebao doprinijeti „dugoročnoj okolišnoj, gospodarskoj i socijalnoj održivosti” te „pristojnom životnom standardu u sektoru ribarstva, uključujući u sektoru malog ribolova”, kao i uvodnu izjavu 33. u kojoj se navodi da „bi se pristup ribarstvu trebao temeljiti na transparentnim i objektivnim kriterijima, uključujući ekološke, društvene i gospodarske” i da bi države članice „trebale promicati odgovorno ribarstvo pružajući poticaje onim subjektima koji love ribu na način koji je najmanje štetan za okoliš i koji pruža najviše koristi društvu”, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 17. Uredbe o ZRP-u, koji propisuje da su pri dodjeli ribolovnih mogućnosti države članice dužne koristiti transparentne i objektivne kriterije, uključujući ekološke, društvene i gospodarske, |
|
— |
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture, izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 1184/2006 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 (3) (Uredba o ZOT-u), |
|
— |
uzimajući u obzir Direktivu 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (4), |
|
— |
uzimajući u obzir amandmane koje je Europski parlament usvojio 11. ožujka 2021. na Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i o izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 1967/2006, (EZ) br. 1005/2008 i Uredbe (EU) 2016/1139 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu kontrole ribarstva (5), |
|
— |
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2021. o uspostavi Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu i izmjeni Uredbe (EU) 2017/1004 (6) (Uredba o EFPRA-i), |
|
— |
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (7) (Uredba o EFPR-u), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. listopada 2021. o strategiji „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav (8), |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo Komisije (STECF) od 20. kolovoza 2019. naslovljeno „The 2019 Annual Economic Report on the EU Fishing Fleet” (Godišnje gospodarsko izvješće o ribarskoj floti EU-a za 2019. (STECF 19-06)) (9), |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće STECF-a od 26. rujna 2019. naslovljeno „Social data in the EU fisheries sector” (Socijalni podaci u sektoru ribarstva EU-a (STECF 19-03)) (10), |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće STECF-a od 8. prosinca 2021. naslovljeno „The 2021 Annual Economic Report on the EU Fishing Fleet” (Godišnje gospodarsko izvješće o ribarskoj floti EU-a za 2021. (STECF 21-08)) (11), |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće STECF-a od 10. prosinca 2020. naslovljeno „Social dimension of the CFP” (Socijalna dimenzija ZRP-a (STECF 20-14)) (12), |
|
— |
uzimajući u obzir zaključke Regionalne konferencije Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) o izgradnji budućnosti za održivi mali ribolov na Sredozemlju i Crnome moru održanu u Alžiru od 7. do 9. ožujka 2016., |
|
— |
uzimajući u obzir cilj 14.b Ciljeva održivog razvoja UN-a, kojim se poziva na pristup morskim resursima i tržištima za male artizanalne ribare, |
|
— |
uzimajući u obzir Dobrovoljne smjernice FAO-a za očuvanje održivog malog ribolova u kontekstu sigurnosti opskrbe hranom i iskorjenjivanja siromaštva, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće FAO-a naslovljeno „Stanje ribarstva i akvakulture u svijetu 2020.: Održivost na djelu”, |
|
— |
uzimajući u obzir da je UN najavio da će 2022. godina biti Međunarodna godina artizanalnog ribolova i akvakulture, |
|
— |
uzimajući u obzir Sedmi program djelovanja za okoliš i u njemu sadržane koncepte, kao što su granice planeta i ekološka ograničenja, |
|
— |
uzimajući u obzir publikaciju naslovljenu „Small-Scale Fisheries in Europe: Status, Resilience and Governance” (Mali ribolov u Europi: status, otpornost i upravljanje) (13), |
|
— |
uzimajući u obzir ministarsku izjavu i plan djelovanja MedFish4Ever (14), |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće o provedbi EFPR-a za 2020. (15), |
|
— |
uzimajući u obzir ministarsku izjavu iz 2018. o regionalnom akcijskom planu za održivi mali ribolov u Sredozemlju i Crnome moru, |
|
— |
uzimajući u obzir studiju Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) naslovljenu „Relative Effects of Fisheries Support Policies” (Relativni učinci politika za potporu ribarstvu) (16), |
|
— |
uzimajući u obzir znanstveni članak autora Said i dr. iz 2020. naslovljenu „Small-scale fisheries access to fishing opportunities in the European Union: Is the Common Fisheries Policy the right step to SDG14b?” (Pristup malih ribara ribolovnim mogućnostima u Europskoj uniji: Je li zajednička ribarstvena politika pravi korak prema postizanju cilja održivog razvoja 14 (b)?) (17), |
|
— |
uzimajući u obzir znanstveni članak naslovljen „Defining Small-Scale Fisheries and Examining the Role of Science in Shaping Perceptions of Who and What Counts: A Systematic Review” (Definiranje malog ribolova i ispitivanje uloge znanosti u oblikovanju percepcije o tome tko i što se računa: sustavni pregled) (18), |
|
— |
uzimajući u obzir studiju iz 2017. provedenu za Odbor za ribarstvo naslovljenu „Small-scale Fisheries and ‘Blue Growth’” (Mali ribolov i plavi rast u EU-u) (19), |
|
— |
uzimajući u obzir studiju iz 2021. provedenu za Odbor za ribarstvo naslovljenu „Workshop on electronic technologies for fisheries – Part III: Systems adapted for small-scale vessels” (Radionica o elektroničkim tehnologijama za ribarstvo – dio III.: sustavi prilagođeni plovilima za mali ribolov) (20), |
|
— |
uzimajući u obzir studiju iz srpnja 2021. naručenu za Odbor za ribarstvo naslovljenu „Impacts of the COVID-19 pandemic on EU fisheries and aquaculture” (Učinci pandemije bolesti COVID-19 na ribarstvo i akvakulturu u EU-u) (21), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. studenog 2012. o malom obalnom ribolovu, artizanalnom ribolovu i reformi zajedničke ribarstvene politike (22), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. travnja 2016. o inovacijama i diversifikaciji malog obalnog ribolova u područjima koja ovise o ribolovu (23), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. srpnja 2017. o ulozi turizma povezanog s ribarstvom u diversifikaciji ribarstva (24), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. rujna 2021. naslovljenu „Prema snažnijem partnerstvu s najudaljenijim regijama EU-a” (25), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. rujna 2021. naslovljenu „Ribarstvo budućnosti: privlačenje nove generacije radnika u ribarsku industriju i otvaranje radnih mjesta u obalnim zajednicama” (26), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo (A9-0291/2022), |
|
A. |
budući da Uredba o EFPRA-i definira mali priobalni ribolov kao ribolov koji obavljaju plovila za ribolov na moru čija je ukupna duljina manja od 12 metara i koja ne upotrebljavaju povlačne ribolovne alate te ribari bez plovila, uključujući sakupljače školjkaša, i budući da je to jedina definicija obalnog ribolova koja postoji u zakonodavstvu EU-a; |
|
B. |
budući da se postojećom definicijom malog ribolova sadržanom u uredbama o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) i Uredbi o EFPRA-i isključuju određene vrste plovila, kao što su plovila koja upotrebljavaju određene tradicionalne alate, koja zbog tog isključenja imaju poteškoće pri stjecanju prava na financiranje iz EU-a budući da se zbog tog isključenja smanjuje vidljivost malog ribolova i njegovo prikazivanje u statistikama EU-a jer se te jedinice ne računaju kao dio sektora; |
|
C. |
budući da postoje drugi, manje strogi, pristupi definiranju malog, artizanalnog i obalnog ribolova, kao u Dobrovoljnim smjernicama FAO-a za očuvanje održivog malog ribolova u kontekstu sigurnosti opskrbe hranom i iskorjenjivanja siromaštva ili u tekućoj raspravi radne skupine za mali ribolov u okviru Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja; |
|
D. |
budući da u većini država članica značajke koje definiraju mali ribolov nadilaze definiciju Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu EFPRA jer vlade primjenjuju niz dodatnih kriterija, uključujući uključujući one s obzirom na dopuštene alate, najveću dužinu plovila, snagu motora, najdulje trajanje odlazaka u ribolov, udaljenost od luke na kojoj plovila smiju djelovati, područje djelovanja, najdulje trajanje plovidbe i vlasništvo nad plovilima; |
|
E. |
budući da važeći ZRP ne definira valjano pojam artizanalnog ribolova, malog ribolova ili obalnog ribolova, nego se temelji samo na duljini vozila te da se u međunarodnim konvencijama navode prikladnije i ažurirane definicije te vrste ribolova; budući da bi trebalo revidirati europske definicije artizanalnog ribolova, malog ribolova i obalnog ribolova; |
|
F. |
budući da je 2019. flota malog ribolova u EU-28 brojila 42 838 plovila, što je činilo samo 7,5 % bruto tonaže i 5,4 % iskrcane težine ukupno među državama članicama, te budući da je u njemu bilo zaposleno 62 650 ribara, što je predstavljalo 75 % aktivnih ribarskih plovila i 48 % posade; budući da flota za ribolov velikih razmjera čini 19 % ukupnog broja plovila i 67 % bruto tonaže, da je u njoj zaposleno 46 % svih ribara i da to predstavlja 81 % iskrcane težine zabilježene u državama članicama; budući da flota za ribolov na otvorenome moru ima samo 259 registriranih plovila i predstavlja manje od 1 % ukupnog broja plovila, ali 19 % bruto tonaže i 14 % ukupne iskrcane težine zabilježene u državama članicama; |
|
G. |
budući da je, uz vrlo ograničena sredstva koja se stavljaju na raspolaganje za potporu plovilima u okviru EFPR-a (500 milijuna EUR) i općenito nisku stopu izvršenja, mali ribolov, unatoč njegovoj veličini i važnosti, najslabije poduprt segment kojem se dodjeljuje najmanji dio sredstava: na njega otpada 38 % ukupnog broja operacija povezanih s plovilima, što pak predstavlja samo 25 % ukupne potrošnje EFPR-a na plovila; |
|
H. |
budući da se posljednjih godina europska flota nastavila smanjivati, te je 2020. zabilježen pad od 17 % vrijednosti iskrcane ribe, smanjenje zaposlenosti od 19 % i pad od 29 % neto dobiti u odnosu na 2019. (27); |
|
I. |
budući da je flota za mali ribolov flota s najograničenijim financijskim sredstvima; |
|
J. |
budući da tipična obilježja malog ribolova uključuju njegov nizak utjecaj na okoliš; raznolikost vrsta, ribolovnih područja i alata ovisno o godišnjem dobu; mali opseg proizvodnih aktivnosti; poštovanje bioloških i migratornih ciklusa različitih vrsta zahvaljujući njegovoj raznolikosti i selektivnoj upotrebi alata; niske razine usputnog lova i odbačenog ulova određenih vrsta; te sposobnost generiranja većih prihoda po uloženom euru, većeg ulova po litri potrošenoga goriva i veće socioekonomske vrijednosti po kilogramu iskrcane ribe; |
|
K. |
budući da je potrebno uzeti u obzir znatne razlike među flotama, segmente flote, utjecaj različitih segmenata flote, ciljane vrste, ribolovni alat, produktivnost i potrošačke preferencije različitih država članica na okoliš, kao i posebne značajke ribolovnih aktivnosti koje proizlaze iz njihovih socijalnih struktura, načina stavljanja na tržište te strukturnih i prirodnih nejednakosti među različitim ribolovnim regijama; |
|
L. |
budući da opće karakteristike flote za mali ribolov uključuju vrlo stare segmente i nezadovoljavajuću tehnologiju, što ukazuje na potrebu za posebnim programom potpore malom ribolovu i snažnom javnom financijskom potporom za njegovu modernizaciju i razvoj, bez koje će njegov kontinuitet biti ugrožen; |
|
M. |
budući da se Uredbom o EFPRA-i državama članicama uvodi obveza uzimanja u obzir posebnih potreba malog priobalnog ribolova pri analizi stanja u smislu prednosti, nedostataka, prilika i prijetnji na koje se odnosi Uredba; |
|
N. |
budući da je 2019. godine 64,9 % ribarske flote u 28 država članica EU-a bilo staro barem 25 godina (28) te da je prosječna ukupna dob flote iznosila 29,9 godina, (29) odnosno, kada je riječ o malom ribolovu, 32,5 godina, što nužno znači da je znatan udio flote vrlo star te da stoga ne jamči najbolje sigurnosne i radne uvjete i dovodi do povećanja povezanih rizika i troškova rada; |
|
O. |
budući da je starosni profil malih ribara stariji nego za druge vrste ribolova, pri čemu je 72 % malih ribara starije od 40 godina, a 11 % starije od 65 godina; |
|
P. |
budući da ograničena priroda postojeće statistike otežava preciznu analizu uloge žena u ribarstvu; međutim, budući da empirijski podaci pokazuju da žene imaju važnu ulogu u malom ribolovu, a u radu nekih zajednica i istaknutiju ulogu jer rade na sakupljanju školjkaša, a na kopnu u pripremi operacija i opreme te u prodaji i preradi ribe, osobito u industriji konzerviranja; |
|
Q. |
budući da, prema izvješću o socijalnoj dimenziji ribarstva u EU-u, žene čine 5,4 % ukupnog broja zaposlenih u sektoru malog ribolova (i više nego dvostruko toliko u sektoru ribolova velikih razmjera ili ribolova na otvorenome moru); |
|
R. |
budući da je sektor ribarstva EU-a od strateške važnosti za opskrbu stanovništva EU-a ribom i očuvanje prehrambene ravnoteže među državama članicama i EU-u u cijelosti; |
|
S. |
budući da se mora osigurati da centralizacija upravljanja ribarstvom koja se zagovara ZRP-om bude u skladu s lokalnim upravljanjem, koje je ključno za osiguravanje socioekonomske održivosti sektora; |
|
T. |
budući da je regionalizacija jedan od temelja ZRP-a te da je necentralizirani pristup iznimno važan u sektoru malog obalnog ribolova, uzimajući u obzir različitosti ribarskog sektora između pojedinih država članica; |
|
U. |
budući da je zajedničko upravljanje na lokalnoj razini ključno kako bi se zajamčilo sudjelovanje segmenta malog ribolova u procesu donošenja odluka; |
|
V. |
budući da se ZRP-om stoga ne pruža jasna i diferencirana zakonodavna potpora artizanalnom ribolovu, koja bi mogla doprinijeti u osiguravanju njegove socioekonomske održivosti; budući da države članice također nisu uspostavile učinkovite mjere za tu vrstu ribolova; |
|
W. |
budući da u mnogim europskim obalnim regijama, a posebno na Sredozemlju, mali ribolov i sakupljanje školjkaša funkcioniraju na tromeđi gospodarske, socijalne i ekološke dimenzije, čime se znatno doprinosi socioekonomskoj dobrobiti, zapošljavanju i promicanju gospodarske i socijalne kohezije u različitim obalnim regijama i najudaljenijim regijama, koje se često suočavaju sa strukturnim ograničenjima i kojima je potrebna potpora kako bi se iskoristile mogućnosti za gospodarsku diversifikaciju; |
|
X. |
budući da se budući da se stoga prohodi od ribolova ne bi trebali smatrati samo kao dobit jer pridonose održavanju načina života koji ima golemu kulturnu i povijesnu vrijednost za brojne obalne zajednice i pritom čine važnu društvenu i gospodarsku sigurnosnu mrežu; budući da je u tom pogledu mali ribolov rješenje za sve veću depopulaciju, starenje stanovništva i rastuću nezaposlenost, što su veliki problemi u većini obalnih regija u europskim zemljama i na otocima; budući da je utjecaj malog ribolova na društvenu i kulturnu baštinu obalnih područja izniman i raznolik; |
|
Y. |
budući da mali ribolov može imati temeljnu ulogu u postizanju ciljeva održivog razvoja, kako je izričito navedeno u cilju 14.b; budući da mali ribolov pritom također može doprinijeti drugim političkim ciljevima na kojima se temelje ciljevi održivog razvoja, kao što su cilj br. 2 – „Iskorjenjivanje gladi” i njegov cilj 2.3., cilj br. 5 – „Rodna ravnopravnost” i ciljevi 5.a i 5.b, cilj br. 8 „Dostojanstven rad i gospodarski rast” i njegov cilj 8.5. te cilj br. 13 „Djelovanje u području klime” u cijelosti; |
|
Z. |
budući da ribari imaju ulogu „čuvara mora” i da ribolov doprinosi opskrbi namirnicama bogatima proteinima za zdravu i uravnoteženu prehranu; |
|
AA. |
budući da veliku većinu nesreća i incidenata na ribarskim plovilima uzrokuju ljudski čimbenici (62,4 %), a drugi su najčešći uzrok kvarovi sustava/opreme (23,2 %); |
|
AB. |
budući da se u mnogim okolnostima mali ribolov obavlja sa samo jednom osobom na plovilu; |
|
AC. |
budući da se problemi povezani sa sigurnošću i dobrim uvjetima flote za mali ribolov ne mogu razmatrati odvojeno od pitanja ribolovnog napora i prihoda od ribarstva; budući da u tom pogledu ograničenje bruto tonaže kao kriterij za mjerenje ribolovnog kapaciteta negativno utječe na sigurnost i dobre uvjete flote za mali ribolov jer ograničava poticaje za zamjenu i modernizaciju plovila ili za povećanje prostora kako bi se stvorili bolji uvjeti za posadu te povećala sigurnost, a u konačnici i privlačnost sektora, posebno za mlade ljude i žene; |
|
AD. |
budući da se takvi sigurnosni problemi ne mogu promatrati odvojeno od specifičnosti flote malog ribolova u državama članicama, kao što je činjenica da flota može biti izložena visokim razinama rizika zbog nedostatka specijaliziranih sigurnosnih savjeta za sektor, pojedinačne prirode operacija, dugog radnog vremena ili opasnosti od zaplitanja u opremu; budući da se uvjeti plovidbe za tu vrstu flota razlikuju; budući da dio te flote djeluje s plaža ili luka i pristaništa u kojima su uvjeti plovidbe često nesigurni; budući da bi, s obzirom na tu situaciju, trebalo razmotriti prilagodbu pogonske snage značajkama flote i uvjetima rada, bez povećanja ribolovnog napora ili stopa ulova, kako bi se uvjeti za flotu učinili sigurnijima pri uplovljavanju u luku i isplovljavanju iz nje; |
|
AE. |
budući da bi se ti aspekti povezani s povećanjem snage motora zbog posebnih sigurnosnih razloga trebali financirati subvencijama te bi ih, po određenim uvjetima, trebalo poduprijeti EFPRA-om, ako se njima ne povećava ribolovni napor ili sposobnost lovljenja ribe; budući da bi se zbog tih razloga financijskom potporom iz EFPRA-e trebalo financirati i jaružanje luka i pristaništa; |
|
AF. |
budući da mali ribolov puno više ovisi o uvjetima na moru u usporedbi s ribolovom velikih razmjera, što ovisno o vrsti plovila i opreme dovodi do veće neredovitosti razdoblja ribolova te stoga utječe na broj radnih dana u godini tijekom kojih je moguće ploviti; |
|
AG. |
budući da je artizanalni ribolov održiv u pogledu biološkog upravljanja ribljim stokovima i u pogledu resursa i selektivnosti, ali i u društvenom i gospodarskom smislu, čime se doprinosi tradicionalnoj naravi te aktivnosti; |
|
AH. |
budući da pritiske na riblje stokove, koji i ribarstvu nanose izravne i neizravne štete, prije svega čine onečišćenja, gubitak staništa, plovidba, borba za životni prostor i klimatske promjene, a među njihovim su učincima porast temperature vode, zakiseljavanje, promjena morskih struja, asinkronija među vrstama, pojava neautohtonih vrsta; |
|
AI. |
budući da je potrebno povećati sposobnost prilagodbe i ublažavanje učinaka klimatskih promjena i kriza donošenjem mjera za jačanje otpornosti obalnih zajednica; |
|
AJ. |
budući da mali ribolov može pridonijeti i dekarbonizaciji i povećanoj energetskoj učinkovitosti, a time i ublažavanju klimatskih promjena; |
|
AK. |
budući da je mali ribolov vrlo važan u EU-u, posebno za niz ribarskih zajednica, zajedno s ribolovom velikih razmjera i ribolovom na otvorenome moru; |
|
AL. |
budući da je i dalje potrebno uhvatiti se ukoštac s brojnim uzrocima pogoršanja socioekonomske situacije u tom sektoru, uključujući potrebu za jačanjem položaja ribara u lancu opskrbe; |
|
AM. |
budući da bi priznavanje organizacija proizvođača, udruženja i cehova ribara omogućilo pristup financijskoj potpori i da bi se poticanjem njihova aktivnog sudjelovanja putem zajedničkog upravljanja mogli jasno poboljšati prihodi sektora; |
|
AN. |
budući da na prihode malog, artizanalnog i obalnog ribolova utječu volatilnost cijena i oštre tržišne oscilacije, koje su osjetljive na brojne vanjske učinke, kao što je pandemija bolesti COVID-19; |
|
AO. |
budući da su u sektoru ribarstva razni sustavi prihoda i plaća uvelike varijabilni i ovise o ribolovnim mogućnostima i uvijek su podložni nesigurnosti u pogledu mogućnosti koje nudi more, što je jedan od ččinitelja koji ga čini manje privlačnim novim generacijama; |
|
AP. |
budući da zaposleni u ribarstvu često imaju niske plaće i rade u teškim i često nesigurnim uvjetima u profesiji koja je i dalje najopasnija na svijetu, dok sve veći troškovi povezani s pokretanjem i koncentracijom aktivnosti čine ribolov manje privlačnim, osobito mladima; |
|
AQ. |
budući da na tržištima često prevladava nekoliko ustaljenih proizvoda, a proizvodi malog ribolova koji su održiva alternativa vrstama koje se prekomjerno iskorištavaju ne dobivaju dovoljno pozornosti na tržištu; budući da potrošači često ne mogu dobiti sve informacije o proizvodu koji kupuju, njegovu sustavu proizvodnje ili ribolovnom alatu; |
|
AR. |
budući da je održiva profitabilnost malog ribolova važna za povećanje privlačnosti sektora; |
|
AS. |
budući da su plovila za mali ribolov najizloženija poteškoćama u pogledu dodjele povlastica za ribolov u vodama Ujedinjene Kraljevine jer im je teže dokazati svoje iskustvo bavljenja ribolovom; |
|
AT. |
budući da poduzeća za mali ribolov često nemaju dovoljno kapitala ili financijskih sredstava te imaju vrlo ograničen pristup osnovnim računovodstvenim alatima, kreditima, mikrofinanciranju i osiguranju; |
|
AU. |
budući da se sektor malog ribolova i dalje suočava s gospodarskim poteškoćama i znatnim smanjenjem prihoda kao posljedicom osjetnog povećanja operativnih troškova, koje pogoršavaju drugi činitelji, kao što su smanjenje vrijednosti ribe pri prvoj prodaji ili povećanje cijena goriva; budući da zbog tih i drugih činitelja mali ribolov još više ovisi o subvencijama za gorivo, a ribari su prisiljeni povećati ribolovni napor kako bi njihova djelatnost bila ekonomski održiva; |
|
AV. |
budući da se UFEU-om i Uredbom o EFPRA-i predviđa i pruža posebna potpora najudaljenijim regijama EU-a; |
|
AW. |
budući da je sektor malog ribolova tradicionalno suočen s manjkom organizacijskih kapaciteta; budući da glavni činitelji koji ograničavaju zajedničko djelovanje malog ribolova uključuju velik broj sudionika u sektoru malog ribolova, uz njihovu geografsku raspršenost; priroda takve vrste poslovanja, koja se uglavnom temelji na malim obiteljskim poduzećima; nedostatak osposobljenih zaposlenika uključenih u upravljanje; te nedostatak financijske potpore organizacijama u sektoru malog ribolova za sudjelovanje u procesu donošenja odluka; |
|
AX. |
budući da znanstvenici i osobe nadležne za upravljanje u sektoru ribarstva na nacionalnoj razini i razini EU-a obično pri praćenju i provedbi kontrole zanemaruju mali ribolov u EU-u; budući da bi praćenje i kontrolu malog ribolova trebalo poboljšati kako bi se dokazalo održivo upravljanje ribarstvom u EU-u i prema potrebi dokazale ribolovne aktivnosti; |
|
AY. |
budući da postoji potreba za većim ulaganjem kako bi se provela istraživanja koja su aktualna i stekle spoznaje o stanju prirodnih resursa, morskih ekosustava, a posebno ribljih stokova, kako bi upravljanje njima bilo održivo; |
|
AZ. |
budući da strategije upravljanja koje se temelje isključivo na smanjenju broja ribolovnih dana, kao što je strategija za zapadno Sredozemlje, sektor malog ribolova bacaju na koljena; budući da ta neprekidna smanjenja u kombinaciji s nesigurnošću zbog pandemije bolesti COVID-19 dovode do raspada velikog dijela sektora, koji više ne bi mogao ostvariti minimalnu profitabilnost koja bi mu zajamčila opstanak; budući da zbog tih smanjenja proizlaze i brojni problemi, na primjer u vezi sa sigurnošću na plovilu, većim rizikom od ozljeda, povećanjem nezakonita ribolova i socijalnim posljedicama nezaposlenosti; |
|
BA. |
budući da su udruženja ribara, kao što su cehovi ribara, ključni akteri u prehrambenim sustavima u nekim državama članicama, u kojima djeluju kao neprofitni subjekti socijalne ekonomije koji predstavljaju sektor ribarstva, posebno flotu za mali obalni ribolov i školjkarstvo, jer obavljaju funkcije od općeg interesa u korist morskog ribolova i radnika u sektoru ribarstva, ali i poslovne funkcije poput stavljanja proizvoda na tržište te pružanja savjetodavnih i upravljačkih usluga; |
|
BB. |
budući da postoji potreba za utvrđivanjem politike upravljanja ribolovnim resursima koja poštuje kolektivni pristup ribolovnim resursima, temelji se prije svega na njihovim biološkim aspektima i ima oblik sustava zajedničkog upravljanja ribarstvom koji uzima u obzir posebne uvjete ribolovnih resursa i odgovarajućih morskih područja, uz učinkovito sudjelovanje zaposlenih u sektoru; |
|
BC. |
budući da strategija „od polja do stola” ustraje na tome da se udruženja poput cehova priznaju na temelju prava Unije i da bi ona trebala biti prihvatljiva za primanje financijske potpore na ravnopravnoj osnovi s organizacijama proizvođača; budući da je od Komisije zatraženo da donese inicijativu u tom pogledu; |
|
BD. |
budući da postoji potreba za osposobljavanjem, uključujući razvijanje novih vještina ribara koji se bave malim ribolovom; |
|
BE. |
budući da rad žena u području malog ribolova predstavlja dodanu vrijednost; |
|
BF. |
budući da se sektor malog ribolova sve više natječe s ostalim plavim gospodarskim aktivnostima i s interesima u pogledu obnovljive energije koji utječu na brojne aktivnosti uz obalu, na plažama ili lučkim područjima te bi mogli preuzeti područja koja su prije gotovo isključivo služila za mali ribolov, što bi dovelo do raseljavanja i „otimanja mora i obale”; |
|
BG. |
budući da je zbog procesa gentrifikacije koji se bilježe u brojnim obalnim područjima u razvoju malim ribarima sve skuplje živjeti u obalnim područjima, zbog čega moraju živjeti dalje od svojeg mjesta rada, pa je njihova djelatnost još teža i nepovoljnija; |
|
BH. |
budući da povećana usmjerenost EU-a na očuvanje posebno utječe na mali ribolov, a primjer toga je uvođenje zaštićenih morskih područja i njihovih mreža, koja utječu na mali ribolov jer ograničavaju povezane aktivnosti i mobilnost; budući da se učinak na taj segment rijetko uzima u obzir pri oblikovanju tih politika, što je aspekt koji pogoršava činjenica da akteri iz tog segmenta nisu na odgovarajući način uključeni u te procese (30); |
|
BI. |
budući da je sektor ribarstva općenito, a osobito mali ribolov, nedovoljno zastupljen pri oblikovanju politika upravljanja ribolovom i politika o upotrebi pomorskog prostora; |
|
BJ. |
budući da postoje različite vrste organizacija za ribarstvo, s različitim razinama članstva koje zastupaju mali ribolov: od organizacija proizvođača do, među ostalim, udruženja ribara, udruženja brodovlasnika i zadruga; budući da mnogi mali brodovlasnici nisu povezani ni s jednom organizacijom; budući da su zaposleni u ribarskoj industriji zastupljeni u ribarskim sindikatima; budući da bi sektor trebao sam odlučivati o vlastitom ustroju; |
|
BK. |
budući da je raščlanjivanje relevantnih podataka nezadovoljavajuće, što otežava pristup detaljnim informacijama, osobito kad je riječ o malom ribolovu, i otežava analizu, među ostalim u pogledu poduzeća, brodovlasnika, zaposlenih u ribarstvu, plovila i opreme, radnih uvjeta, starosti i spola; |
Jačanje malog ribolova duž vrijednosnog lanca, promicanje većih prihoda od ribarstva i pružanje prilika za diversifikaciju prihoda
|
1. |
smatra da budućnost malog, obalnog i artizanalnog ribolova ne ovisi samo o dugoročnim i održivim mjerama, već i o neposrednim, smislenim i učinkovitim mjerama za povećanje profitnih marži ribara, među ostalim i većom dodjelom kvota u skladu sa znanstvenim mišljenjima; smatra da je potrebno poboljšati organizacijske i komercijalne kapacitete sektora i privlačnost struke, pružiti osposobljavanje i ciljanu potporu mladima te poboljšati radne uvjete, posebno za uključivanje žena na brodove i u sektor općenito, te ojačati njegov položaj u lancu opskrbe; stoga poziva Komisiju da u bliskoj suradnji s državama članicama uspostavi i provede, u okviru EFPRA-e, mehanizme potpore malom, artizanalnom i obalnom ribolovu kako bi se omogućilo rješavanje specifičnih problema u tom dijelu sektora; |
|
2. |
vjeruje da je za budućnost malog ribolova potrebno da se u zajedničkoj ribarstvenoj politici prizna njegova posebna priroda i da se postojeći instrumenti prilagode kako bi se zadovoljile potrebe tog sektora; |
|
3. |
naglašava potrebu za zajedničkom, širom i prikladnijom definicijom malog, artizanalnog i obalnog ribolova; ističe da ta definicija treba biti pragmatična, mjerljiva i jasna; također naglašava da bi definicija trebala proizlaziti iz odgovarajuće procjene, uzimajući u obzir karakteristike i kriterije segmenta malog ribolova povrh duljine plovila, kako bi se definicija malog ribolova na razini EU-a uskladila sa stvarnim stanjem tog segmenta, kao što je to već slučaj s postojećim definicijama uključenima u određene međunarodne konvencije, kao što su Međunarodna komisija za očuvanje atlantskih tuna (ICCAT) ili Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja (GFCM); |
|
4. |
ističe da bi tu definiciju trebalo uključiti u horizontalniju uredbu, kao što je Uredba o ZRP-u, kako bi obuhvatila cjelokupno zakonodavstvo EU-a o ribarstvu; smatra da nijedna promjena definicije ne bi trebala utjecati na provedbu EFPRA-e za tekuće razdoblje; poziva Komisiju da obradi to pitanje u okviru budućeg preispitivanja Uredbe o ZRP-u; |
|
5. |
potvrđuje potrebu za jačanjem i skraćivanjem vrijednosnog lanca između proizvođača i potrošača, čime bi se povećale mogućnosti izravne prodaje od ribara do potrošača i smanjio broj posrednika kako bi se, u idealnom slučaju, došlo do točke u kojoj proizvođač može izravno opskrbljivati krajnjeg kupca; naglašava potrebu za promicanjem marketinških strategija, među ostalim promicanjem novih distribucijskih kanala, te za poticanjem mehanizama za poboljšanje diferencijacije proizvoda kako bi se postigla maksimalna korist za ribare, povećala profitabilnost, poduprle veće naknade i promicala pravedna i odgovarajuća raspodjela dodane vrijednosti ribarima; |
|
6. |
poziva na pravedniju i prikladniju raspodjelu dodane vrijednosti duž vrijednosnog lanca sektora te da se uzmu u obzir oblici intervencija na temelju jamstava i orijentacijskih cijena, za koje bi se troškovi proizvodnje trebali smatrati varijablama kako bi se postigao gore navedeni cilj i poboljšali prihodi ribara; ponavlja da bi u slučaju ozbiljnih neravnoteža unutar vrijednosnog lanca države članice trebale imati ovlasti intervenirati; |
|
7. |
naglašava činjenicu da je mali ribolov najslabiji segment u vrijednosnom lancu, a marketinški aranžmani često pogoduju interesima kupca, a ne ribara, koji imaju malu ili nikakvu kontrolu nad određivanjem cijena, što pak dovodi do marginalne zarade za prodane proizvode; |
|
8. |
poziva na donošenje mjera na razini EU-a ili država članica usmjerenih na obranu ili stvaranje tržišta podrijetla, čime bi se zagovarali povlašteni kratki prodajni kanali za tradicionalne proizvode; naglašava važnost promicanja i zaštite kvalitete ribe ulovljene malim ribolovom kao što su, među ostalim, svježina, sezonalnost, kulturna baština i održivost; poziva na snažniju potporu takvim proizvodima na sajmovima, u malim trgovinama i restoranima, uzimajući u obzir prehrambene navike stanovništva, kako bi se maksimalno povećala vrijednost lokalnih proizvoda ribarstva i promicao lokalni razvoj; ustraje u tome da se uspostave promotivne kampanje za lokalne ribarske proizvode kojima će se u potpunosti iskoristiti zajednička organizacija tržišta i ZRP; |
|
9. |
naglašava da je potrebno promicati diversifikaciju proizvoda inicijativama usmjerenima na stvaranje novih tržišta, vrednovanje manje poznatih jestivih i konzumiranih vrsta kako bi se poboljšao tržišni položaj malog ribolova, smanjila potražnja za proizvodima čija se stalna opskrba tijekom cijele godine može zajamčiti samo uvozom te kako bi se smanjio ribolovni pritisak na vrste koje se prekomjerno iskorištavaju; ponavlja da je također potrebno podržati promicanje diversifikacije proizvoda u industriji konzerviranja, i to korištenjem podcijenjenih ili manje konzumiranih vrsta; |
|
10. |
poziva na provedbu programa osposobljavanja za sektor hotelijerstva, restorana i ugostiteljstva (Horeca) kojim bi se pružilo znanje o morskim prehrambenim proizvodima i dobrim praksama za zaštitu resursa, posebno podizanjem razine osviještenosti o „neprodaji” i „nepotrošnji” vrsta tijekom sezone zabrane ribolova; |
|
11. |
ističe važnost provedbe inovativnih projekata u sektoru maloprodaje, naglašavajući suradnju s ribarskim cehovima i udruženjima malih ribolovaca, putem kojih se održava bliski odnos s krajnjim potrošačem; |
|
12. |
poziva države članice i organizacije proizvođača da razmotre bolje načine za promicanje stavljanja na tržište prerađenih proizvoda ribarstva s većom dodanom vrijednošću, uključujući konzervirane proizvode, slijedeći primjer određenih poljoprivrednih proizvoda, te programe za vanjsku promidžbu proizvoda ribarstva EU-a, uključujući njihovo predstavljanje na međunarodnim natjecanjima i sajmovima; |
|
13. |
naglašava činjenicu da sektor morskih prehrambenih proizvoda ima vrlo ograničene alate, kao što su oznake, koji su dostupni potrošačima kako bi se procijenili kriteriji održivosti za segment malog ribolova i promicali proizvodi s niskim utjecajem na okoliš; naglašava da bi, ako postoje oznake, one mogle postati otežavajuća okolnost za mali ribolov jer bi pristup nekim potrebnim podacima mogao predstavljati opterećenje ili bi im mogli nedostajati financijski kapaciteti za pokretanje postupka certificiranja; |
|
14. |
ističe potrebu za ambicioznom revizijom Uredbe o ZOT-u kako bi se povećao njezin doprinos prihodima tog sektora i stabilnosti tržišta te kako bi se poboljšalo stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i povećala njihova dodana vrijednost; u tom kontekstu naglašava važnost stvaranja certificiranih oznaka morskih prehrambenih proizvoda i mehanizama robne marke proizvoda ribarstva, kao i povećanja sljedivosti u lancu opskrbe, čime bi se poboljšalo informiranje potrošača, potičući ih da kupuju morske plodove iz lokalnih i održivih izvora i podižu svoju svijest o proizvodima malog ribolova; |
|
15. |
poziva na to da se programi potpore za mali ribolov olakšaju u okviru EFPRA-e kako bi se poboljšali poslovni i organizacijski kapaciteti, smanjili troškovi proizvodnje, poboljšale cijene prve prodaje i zajamčila gospodarska i ekološka održivost, posebno s pomoću održivije i modernije flote; |
|
16. |
ističe poteškoće s kojima se i dalje suočava sektor malog ribolova, koje također mogu pogoršati fluktuirajuće i rastuće cijene goriva i drugih sirovina, što posebno utječe na manje konkurentne segmente flote, odnosno mali, artizanalni i obalni ribolov; |
Poboljšanje uvjeta poslovanja te osiguravanje budućnosti malog, artizanalnog i obalnog ribolova
|
17. |
pozdravlja činjenicu da EFPRA pruža mogućnost podupiranja modernizacije, zamjene ili nabave novijih motora koji emitiraju manje CO2, uključujući motore koji upotrebljavaju nove energetski učinkovite tehnologije i prilagodbu benzinskih motora; smatra da bi trebalo koristiti najviše postojeće stope sufinanciranja; upozorava da mnoga od tih alternativnih rješenja za motorizaciju još nisu dovoljno razvijena ili uključuju znatno povećanje bruto tonaže, kao što je slučaj s nekim električnim motorima; |
|
18. |
ističe da u određenim regijama većina sektora malog ribolova ovisi o subvencijama za gorivo; upozorava da se prijedlogom Komisije za direktivu Vijeća o restrukturiranju okvira Unije za oporezivanje energenata i električne energije (COM(2021)0563) ukidanjem trenutačnog obveznog izuzeća za sektor ribarstva i uvođenjem minimalne stope oporezivanja ugrožava održivost većine segmenta malog ribolova, koji ne može obavljati duga putovanja za punjenje gorivom u lukama s nižim cijenama; poziva Komisiju i države članice da zajamče jednake uvjete na međunarodnoj razini te da stoga i dalje izuzimaju ribarsku industriju od oporezivanja goriva; naglašava da nikakav novi pristup ne bi smio dovesti do opterećenja za mali ribolov i da bi se trebao usredotočiti na alternativna rješenja kojima se sektoru omogućuje da kombinira pravednu tranziciju prema ciljevima utvrđenima u zelenom planu sa sposobnošću gospodarskog napretka i jamčenjem pristojnih uvjeta za svoje radnike; u tom pogledu i s obzirom na trenutačnu izvanrednu inflaciju cijena goriva, smatra da bi države članice mogle predvidjeti izvanredne mjere za pružanje pomoći segmentu malog, obalnog i artizanalnog ribolova za očekivane rastuće troškove proizvodnje, posebno u okviru EFPRA-e i nacionalnih operativnih programa; |
|
19. |
ističe poteškoće i ozbiljne negativne gospodarske i socijalne posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19 na sektor ribarstva te važnost toga da države članice prema potrebi usmjeravaju dostupna nacionalna sredstva i sredstva EU-a, kao i razmatranje izvanrednih mjera za pomoć ribarima, uključujući radnike, u prevladavanju kriza ili poremećaja na tržištu; poziva države članice da sredstva koja su stavljena na raspolaganje u okviru kriznih mehanizama iskoriste za potporu malom ribolovu; naglašava da je unatoč krizi sektor malog obalnog ribolova i dalje nastavio funkcionirati, čime se građanima EU-a omogućuje pristup morskim prehrambenim proizvodima, posebno u izoliranim obalnim regijama, otocima i najudaljenijim regijama; |
|
20. |
potiče države članice da iz Mehanizma za oporavak i otpornost dodijele sredstva za ulaganja u male obalne flote kako bi se pomoglo ribarima i gospodarskim subjektima koji obavljaju povezane poslove, uglavnom ženama, koji krpaju mreže, parkiraju proizvode i obavljaju pomoćne poslove na kopnu te radnicima; |
|
21. |
potiče Komisiju da pod okriljem EFPRA-e olakša sektorsku potporu malom ribolovu za postavljanje infrastrukture za skladištenje, zamrzavanje i hlađenje te za održavanje hladnog lanca od plovila do krajnjeg potrošača; smatra da je ta potpora odlučujući element kako bi se segmentu malog ribolova omogućilo da u potpunosti iskoristi ribolovne resurse, bez uništavanja ili iscrpljivanja stokova, te kako bi se osigurala redovita opskrba i isporuka svježih i visokokvalitetnih proizvoda javnosti, hotelijersko-ugostiteljskom sektoru i prehrambenoj industriji; |
|
22. |
smatra da bi odgovarajući uvjeti skladištenja u lukama mogli olakšati i jamčiti očuvanje ribe i pomoći pri komercijalnom plasmanu u cilju poboljšanja profitabilnosti ribe neizravnim djelovanjem u određivanju cijena; u tom kontekstu podsjeća na mogućnosti koje predviđaju ZOT i organizacije proizvođača; |
|
23. |
smatra da bi EFPRA i novi nacionalni operativni programi trebali ojačati i pružiti jasnu potporu malom ribolovu kako bi se doprinijelo održivosti i budućoj održivosti brojnih obalnih zajednica koje tradicionalno ovise o ribolovu, kako bi se riješili specifični problemi tog segmenta i poduprlo lokalno održivo upravljanje uključenim ribarstvom; |
|
24. |
smatra da bi se potpora koju države članice usmjeravaju pri provedbi EFPRA-e trebala usmjeriti na rješavanje strukturnih neuspjeha, čime bi se doprinijelo povećanju prihoda od ribarstva, promicanju radnih mjesta s pravima u sektoru i osiguravanju pravednih cijena za proizvođače, podupiranju razvoja povezanih aktivnosti, na početku i na kraju proizvodnog lanca, doprinosu razvoju i koheziji obalnih regija u okviru održivog ribarstva i budućnosti sektora malog ribolova; |
|
25. |
naglašava da je, kako bi se poboljšala stopa izvršenja financiranja EFPRA-e i osiguralo da mali ribolov ima pristup potpori, potrebno razmotriti i provesti mjere za pojednostavnjenje postupaka, čime bi se smanjila birokracija, složenost i vrijeme odobravanja zahtjeva, izmijeniti postupak financiranja za primanje pomoći i zamijeniti ga sustavom pretfinanciranja, i u potpunosti iskoristiti financijska ograničenja fonda; |
|
26. |
naglašava da EU ne raspolaže alatom za razumijevanje opsega ulaganja EFPR-a i EFPRA-e u sektor malog ribolova, broja financiranih dobrih praksi, ostvarivanja konkretnih rezultata te načina na koji lokalne akcijske skupine u ribarstvu rade i koliko učinkovito provode ZRP; poziva Komisiju da uspostavi takav alat kao temeljni korak kako bi se razumjelo kako proširiti dobre prakse i replicirati dobre ribolovne metode na razini EU-a; |
|
27. |
poziva države članice da pruže tehničku pomoć na lokalnoj razini kako bi se malim ribarima olakšao pristup financijskim sredstvima EU-a i nacionalnim sredstvima; |
|
28. |
upozorava na visoku prosječnu starost flote za mali ribolov i u tom pogledu naglašava potrebu za tim da ribolovna aktivnost tog segmenta bude privlačna mladima i ženama; naglašava potrebu za obnovom i ažuriranjem flote za mali ribolov u cilju poboljšanja sigurnosti i životnih uvjeta na plovilu, poboljšanja energetske učinkovitosti i povećanja ekološke prihvatljivosti segmenta, istodobno osiguravajući da ne dođe do povećanja ribolovnog kapaciteta ukupne ribarske flote i poboljšavajući društvenu i gospodarsku održivost ribarskih zajednica koje ovise o floti; u tom kontekstu ističe potrebu za rješavanjem situacija u kojima su plovila zastarjela, što dovodi do povećanih troškova rada, održavanja i reklasifikacije (ekonomske i ekološke), što pak ugrožava zajamčene sigurnosne uvjete tijekom operacija; naglašava da bi kriteriji bruto tonaže za mjerenje ribolovnog kapaciteta, uključivanjem prostora rezerviranog za posadu i udobnost, mogli otežati modernizaciju ribarskih plovila i prijeko potrebno poboljšanje uvjeta rada flote za mali ribolov; u tom pogledu poziva Komisiju da preispita te kriterije i druge međusobno povezane odredbe kako bi se pronašlo rješenje kojim se mogu uskladiti potrebe radnika u malom ribarstvu s potrebom da se osigura da se ribolovni kapacitet flote EU-a ne poveća; |
|
29. |
ponavlja da je potpora potrebnoj obnovi i/ili modernizaciji flote potrebna za poboljšanje sigurnosti, radnih uvjeta te gospodarske i okolišne održivosti aktivnosti; međutim, naglašava da bi se to trebalo postići isključivo bez povećanja ribolovnog kapaciteta; |
|
30. |
smatra da bi zanemarivanje potrebe za obnovom flote te održavanjem i poboljšanjem plovila, osobito, ali ne isključivo, zastarjelih i neučinkovitih plovila, ugrozilo budućnost malog ribolova, osobito u najudaljenijim regijama; |
|
31. |
ističe da EFPRA pruža mogućnosti za ulaganja u sigurnost, bolje životne uvjete i energetsku učinkovitost za plovila, što također može koristiti floti za mali obalni i artizanalni ribolov, te da bi također trebala ponuditi mogućnosti financiranja za obnovu, restrukturiranje i promjenu veličine plovila te kupnju novih plovila u floti za mali ribolov – posebno u utvrđenim slučajevima u kojima je ta flota visoke prosječne starosti i ne jamči ključne uvjete sigurnosti i operabilnosti – kao i za povećanje snage motora ako je to opravdano kako bi se osigurali bolji sigurnosni uvjeti na brodu tijekom aktivnosti te ulaska u more i izlaska iz njega i da poveća vrijeme provedeno na moru, pod uvjetom da ne dođe do povećanja kapaciteta ribolovnog napora, posebno u najudaljenijim regijama; |
|
32. |
potiče države članice da zajamče potpunu provedbu normi i propisa EU-a u pogledu sigurnosti, rada i životnih uvjeta na ribarskim plovilima; |
|
33. |
naglašava da bi države članice trebale kontinuirano raditi na održavanju i unapređenju svojih luka i pristaništa kako bi se osiguralo da se ulov može iskrcati i istovariti u sigurnim uvjetima; |
|
34. |
naglašava društveno-gospodarsku važnost, u smislu zapošljavanja i socijalne kohezije, sektora ribarstva, uključujući mali, artizanalni i obalni ribolov za najudaljenije regije te područja koja karakteriziraju strukturna ograničenja i manje mogućnosti za gospodarsku diversifikaciju; stoga poziva na povećanje potpore EU-a sektoru malog ribolova u tim regijama; |
|
35. |
prima na znanje potporu koja se pruža u okviru EFPRA-e za sektor ribarstva u najudaljenijim regijama, osobito u cilju pružanja potpore dodatnim troškovima koji proizlaze iz udaljenosti kada je riječ o prodaji određenih proizvoda ribarstva iz nekih najudaljenijih regija; |
|
36. |
ukazuje na posebnosti vrijednosnih lanaca sektora ribarstva u najudaljenijim regijama i smatra da je potrebna posebna pozornost kako bi se ojačao i olakšao njihov pristup tržištima, što bi se moglo postići ne samo ponovnom uspostavom programa POSEI za ribarstvo, već i uspostavom sličnog sustava za promet; |
|
37. |
ističe potencijal turističkog ribolova u tim regijama kao načina privlačenja mladih u struku i diversifikacije prihoda ribara bez povećanja njihova ribolovnog napora, poštovanja ograničenja ribolovnog napora te podizanja javne svijesti o tradicijama sektora i pismenosti o moru; naglašava da je potrebno zajamčiti smanjenje birokracije povezane s tom aktivnošću i pružiti potporu EU-a tim aktivnostima; |
|
38. |
smatra da budućnost malog ribolova zahtijeva da se propisima EU-a osigura regulatorno okruženje kojim se jača položaj ribara u lancu opskrbe i osiguravaju ulaganja u dugoročnu održivost, stabilnost i gospodarska konkurentnost sektora; |
|
39. |
smatra da bi ciljevi ribarstvene politike trebali uključivati jamčenje opskrbe javnosti ribom, kao dio jamčenja sigurnosti i neovisnosti u pogledu opskrbe hranom, razvoj obalnih zajednica uz istodobno jamčenje razvoja ribolovnih aktivnosti unutar ekoloških ograničenja te promicanje zanimanja povezanih s ribarstvom povećanjem njihove privlačnosti; ističe da bi se u okviru provedbe ZRP-a također trebala prepoznati društveno-gospodarska uloga malog ribolova u ribarskim zajednicama, čime se osiguravaju radna mjesta i poboljšavaju životni uvjeti ribara i radnika koji obavljaju pomoćne zadaće, obično žena, uz poboljšanje radnih uvjeta, uvjeta stanovanja i sigurnosnih uvjeta za posade, kako bi se privukli mladi i ostvarila generacijska obnova te aktivnosti u okviru zajamčene održivosti i dobrog očuvanja resursa; |
|
40. |
ponavlja da je stanje ribarstva u EU-u složeno i da se uvelike razlikuje od države članice do države članice u pogledu ribarskih flota, utjecaja na okoliš različitih segmenata flote, ribolovnog alata, ribljih stokova i njihova stanja očuvanosti te potrošačkih navika stanovništva; ističe mogućnost regionalizacije te, prema potrebi, upravljanja ribarstvom u okviru ZRP-a, istodobno osiguravajući jednake uvjete za sve ribare, pritom uključujući regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom; ponovno potvrđuje da ta velika raznolikost zahtijeva da upravljanje ribarstvom bude popraćeno iznimkama koje se temelje na pouzdanim znanstvenim spoznajama i koje državama članicama i regijama omogućuju provedbu specijaliziranijih praksi upravljanja kojima se uzimaju u obzir posebne značajke, promiče dijalog, uključuje sektor i obalne zajednice u postupak donošenja odluka te definiranje i provedbu politika; |
|
41. |
stoga smatra da je u programima EFPRA-e država članica potrebno razmotriti inicijative upravljanja na lokalnoj razini uz pomoć zajedničkog upravljanja; |
|
42. |
naglašava da bi se revizijom Uredbe (EZ) br. 1224/2009 o kontroli ribarstva koja je trenutačno u tijeku trebala poštovati posebna obilježja malog ribolova te ga ne bi trebalo preopteretiti birokracijom, posebno u pogledu geolokacije ili elektroničkog slanja podataka o ulovu; poziva na uspostavu sustava kontrole koji je posebno osmišljen i prilagođen stanju i raznolikosti male obalne flote, uključujući prikupljanje školjkaša i ribolov bez plovila, u kojem su od ključne važnosti proporcionalnost i pristup u fazama; |
|
43. |
smatra da je važna diversifikacija aktivnosti u kontekstu održivog plavoga gospodarstva u širem smislu, što podrazumijeva poticanje kulture zajednica i promicanje nusproizvoda i proizvoda ribarstva koji, iako imaju potencijala, nemaju komercijalnu vrijednost; međutim, smatra da takve aktivnosti ne bi smjele ugroziti ribolovne aktivnosti ili povijesna prava ribara na more; |
|
44. |
smatra da korištenje pomorskog prostora za druga područja gospodarskog iskorištavanja ne bi smjelo ugroziti povijesna ribolovna prava; smatra da bi mali ribolov trebao biti u potpunosti uključen u strateško planiranje tih politika; smatra da slična situacija postoji u kopnenim vodama, gdje se mali ribolov suočava sa sve većim sukobima oko resursa i korištenja slatke vode, natječući se s industrijama koje imaju negativan utjecaj na obalna staništa i riblje resurse; |
|
45. |
naglašava da društveno-gospodarski i ekološki izazovi koji proizlaze iz upravljanja zaštićenim morskim područjima nude potencijalno rješenje za usklađivanje ciljeva očuvanja i održivosti, s jedne strane, s integracijom sektora malog ribolova u upravljačke odluke u zaštićenim morskim područjima i oko njih, s druge strane; u tom pogledu poziva Komisiju i države članice da razviju participativne pristupe upravljanju zaštićenim morskim područjima na temelju bioloških i društveno-gospodarskih podataka koji su zajednički formulirani, provedeni i revidirani zajedno s djelatnicima u zaštićenim morskim područjima, zainteresiranim dionicima i sektorom malog ribolova; poziva Komisiju i države članice da razmotre razvoj participativnih praksi upravljanja, među ostalim kako bi se postigla ravnoteža između održivog razvoja malog ribolova i, gdje je to primjenjivo, održivog razvoja odgovornog turizma; |
|
46. |
ističe potrebu za gospodarskom i socijalnom zaštitom tijekom neribolovnih razdoblja i u slučaju katastrofa koje otežavaju aktivnosti; ističe potrebu za mehanizmima za naknadu plaće za izgubljene zarade tijekom tih razdoblja; naglašava da bi se razdoblje primanja takve naknade trebalo smatrati stvarnim radnim vremenom za potrebe starosne mirovine i drugih prava iz sustava socijalne sigurnosti; |
|
47. |
smatra da je, ako želimo generacijsku obnovu, potrebno uspostaviti privlačne uvjete za mlade i žene, što znači vrednovanje prihoda ribarstva uz istodobno jamčenje njegove stabilnosti, primjenu načela jednake plaće za rad jednake vrijednosti, povećanje dodjele kvota za mali ribolov u skladu sa znanstvenim savjetima, osiguravanje osposobljavanja u uvjetima koji uzimaju u obzir raznolikost ribolovnih praksi, ribolovnih alata i potreba svake države članice, kao i jamčenje odgovarajućih radnih uvjeta i sigurnosti na plovilu; podsjeća da EFPRA pruža potporu osposobljavanju i stručnom usavršavanju; smatra da bi osposobljavanje trebalo jamčiti snažnu praktičnu komponentu, uzimajući u obzir specifičnu stvarnost nacionalnog, regionalnog ili lokalnog konteksta u kojem se odvija; osim toga, smatra da bi to trebalo biti moguće kombinirati s teoretskom izobrazbom, uz istodobno ostvarivanje koristi od akumuliranog znanja onih koji su bili ili su i dalje na moru; |
|
48. |
poziva na jačanje financijskih i tehničkih sredstava za istraživanje u području ribarstva u državama članicama kako bi se moglo razvijati aktivnosti usmjerene na ribarstvo i ribolovne resurse te intenzivirati i poboljšati prikupljanje podataka i procjenu stanja resursa; |
|
49. |
poziva na povećanje financijskih i tehničkih resursa za znanstveno istraživanje i razvoj u području ribarstva u EU-u i u svakoj državi članici; posebno naglašava da je potrebno podupirati istraživačke institute i laboratorije u tom području materijalnim i ljudskim resursima kako bi se razvile aktivnosti usmjerene na promicanje malog, obalnog i artizanalnog ribolova te kako bi se zajamčilo bolje razumijevanje različitih uzroka iscrpljivanja ribljih stokova i očuvanja ribljih resursa; naglašava potrebu za uključivanjem ribara i udruženja ribara u znanstveno praćenje, mapiranje, prikupljanje podataka, upravljanje i kontrolu kako bi se u potpunosti iskoristilo njihovo znanje; |
|
50. |
poziva Komisiju da pokrene opsežne mjere mapiranja na razini cijele regije kako bi se izradili točni i potpuni osnovni podaci o malom ribolova kako bi se izmjerio gospodarski i socijalni učinak malog ribolova u kvantitativnom i kvalitativnom smislu te kako bi se procijenila vrijednost proizvodnje malog ribolova, njegov gospodarski učinak na obalne zajednice i njegov utjecaj na povezane sektore; |
|
51. |
poziva države članice i Komisiju da podrže istraživanje o praksama kojima se povećavaju i diversificiraju prihodi ribarskih zajednica i sektora ribarstva, uključujući mali ribolov; smatra da bi rezultate takvih istraživanja trebalo širiti u EU-u u cilju repliciranja, provedbe i promicanja projekata i na nacionalnoj razini i na razini EU-a; |
|
52. |
ističe da, unatoč poboljšanjima u pogledu pokrivenosti podacima, još uvijek nema iscrpnih gospodarskih, socijalnih i teritorijalnih statističkih podataka i pokazatelja na europskoj razini o malom ribolovu; naglašava da taj nedostatak statističkih podataka ne omogućuje odgovarajuću analizu tog segmenta i stoga otežava uvođenje odgovarajućih zakonodavnih mjera za rješavanje najkritičnijih pitanja s kojima se suočava mali ribolov; |
|
53. |
poziva države članice da pojačaju i poboljšaju pravilno prikupljanje i raščlambu podataka o ribarstvu, pribavljajući odgovarajuće statističke podatke o ulovima i iskrcajima u cilju bolje procjene resursa i upravljanja njima, uključujući povezane aktivnosti, socijalne i gospodarske aspekte, te analize drugih komercijalnih uporaba, posebno za mali ribolov i zajednice povezane s njima; |
|
54. |
poziva Komisiju da pokrene sveobuhvatno i regionalno mapiranje sustava socijalne zaštite i nacionalnog zakonodavstva koje je na snazi i dostupno za mali ribolov u državama članicama kako bi se utvrdile i promicale najuspješnije opcije, uključujući zakonodavne i institucionalne mehanizme kojima se osigurava potpuno sudjelovanje sektora malog ribolova u svim aktivnostima povezanima s održivim razvojem sektora, kao što su razvoj alternativnih aktivnosti, zajedničko upravljanje, financijska potpora, označivanje, sljedivost i pravo na dostojanstven rad i socijalnu zaštitu; |
|
55. |
smatra da države članice pri provedbi ZRP-a moraju osigurati da provedba potrebnih okolišnih ciljeva bude u skladu s definiranjem socijalnih i gospodarskih ciljeva te da bi Komisija i države članice trebale uzeti u obzir njihovu međuovisnost pri provedbi zakonodavstva i pri osmišljavanju budućih zakonodavnih inicijativa; |
|
56. |
naglašava da organizacije proizvođača mogu imati ključnu ulogu u upravljanju strukturama komercijalizacije proizvoda malog ribolova u poboljšanju pristupa tržištu za proizvode malog ribolova i povećanju dostupnosti lokalnih prehrambenih proizvoda unutar obalnih zajednica; posebno naglašava činjenicu da bi te aktivnosti jačanja i promicanja doprinijele boljem položaju malog ribolova za pregovaranje o cijenama te bi promicale zdravu unutarsektorsku konkurenciju i učinkovitije korištenje vlastitih struktura i resursa zajedničkim djelovanjem; |
|
57. |
u tom pogledu naglašava da je od ključne važnosti da sektor malog ribolova ima jači namjenski organizacijski kapacitet kako bi ojačao svoj položaj u vrijednosnom lancu; poziva Komisiju i države članice da poduzmu mjere za povećanje pregovaračke moći malih ribara te da podupiru, potiču i olakšavaju osnivanje organizacija proizvođača, udruženja i zadruga za taj segment kao važnog alata za poboljšanje njihove snage u lancu opskrbe i povećanje njihove pregovaračke moći u odnosu na druge sudionike na tržištu kako bi osigurali dobre profitne marže i bolje upravljali svojim ribolovnim aktivnostima; |
|
58. |
ustraje u tome da udruženja i cehovi moraju biti priznati i moći primati financijsku pomoć pod jednakim uvjetima kao i organizacije proizvođača; poziva države članice i Komisiju da, posebno u okviru reforme ZOT-a, donesu inicijative o tom pitanju kako bi se uklonila svaka diskriminacija između cehova i organizacija proizvođača; |
|
59. |
u tom pogledu poziva Komisiju i države članice na daljnje mjere u pogledu Uredbe o ZOT-u uspostavljanjem regionalnih planova za organizacije proizvođača u području malog ribolova kako bi se povećala profitabilnost sektora malog ribolova te poboljšala kvaliteta i sljedivost njegovih proizvoda; |
|
60. |
naglašava važnost uključivanja malih ribara u postupke donošenja odluka na razini EU-a te na nacionalnoj i lokalnoj razini te poziva Vijeće i države članice da poboljšaju transparentnost u postupku donošenja odluka o malom ribolovu kako bi se zajamčila odgovornost; potiče osnaživanje udruženja malih ribara da dijele odgovornost i ovlasti za donošenje odluka u izradi i provedbi planova zajedničkog upravljanja s nacionalnim tijelima u odborima za zajedničko upravljanje; |
|
61. |
naglašava da održivost malog ribolova uvelike ovisi o sigurnom pristupu resursima i ribolovnim područjima, s jedne strane, i tržištima s dodanom vrijednošću s druge strane; u tom pogledu poziva na diferencirani pristup upravljanju malim ribolovom koji uključuje prioritetni pristup priobalnim ribolovnim područjima; |
|
62. |
smatra da je zajedničko upravljanje ključno sredstvo za mali ribolov koje omogućuje optimizaciju upravljanja ribolovnim resursima primjenom integriranog pristupa, uzimajući u obzir sve aspekte održivosti, uključujući ekološke, društvene i gospodarske aspekte, te obuhvaćajući aktivno sudjelovanje i uključenost uprave, sektora ribarstva, znanstvene zajednice i organizacija civilnog društva; |
|
63. |
ističe nizak utjecaj ribarstva na okoliš i njegovu zdravu proizvodnju hrane, jer ne uključuje umjetno hranjenje, antibiotike, gnojiva ili bilo kakvu upotrebu kemijskih pesticida; |
|
64. |
naglašava da ne bi trebalo stvarati umjetni sukob između sudionika u industrijskom i malom ribolovu; smatra da se sudionici u industrijskom i malom ribolovu ne natječu jedni s drugima jer uglavnom love različite vrste u većinom različitim ribolovnim područjima; prima na znanje činjenicu da su takozvana industrijska ribarska poduzeća također obiteljska poduzeća koja postoje generacijama i koja su duboko ukorijenjena u lokalnim ribarskim zajednicama i povezana s njima; |
|
65. |
ističe da je proglašenje 2022. Međunarodnom godinom artizanalnog ribarstva i akvakulture iznimna prilika za usmjeravanje globalne pozornosti na rad tog segmenta flote u području sigurnosti opskrbe hranom i održivog korištenja prirodnih resursa, kao i za osiguravanje veće vidljivosti artizanalnog ribolova i aktivnijeg uključivanja u postupke donošenja odluka; |
|
66. |
smatra da su poboljšanje selektivnosti i prijelaz na tehnike ribolova s niskim učinkom ključni za opstanak i blagostanje malog ribolova; |
|
67. |
naglašava da bi javne institucije trebale olakšati pristup financiranju najslabijim segmentima flote kako bi se potaknuli vrijednosni lanci i spriječili tržišni nedostaci; u tom pogledu poziva Komisiju i države članice da uspostave zakonodavne inicijative kako bi se olakšao pristup formalnom financiranju za sektor malog ribolova; naglašava da bi to trebalo uključivati pristup formalnom kreditiranju za kapitalne izdatke i financiranju ribolovnih operacija, razvoj, u partnerstvu s financijskim institucijama, instrumenata i financijskih proizvoda za srednjoročno i dugoročno ulaganje i primjenu formalnih programa financiranja kao što su ugovori o proizvodnji ili potvrde o skladištenju, uz sudjelovanje ribara, trgovaca i javnih tijela; |
|
68. |
ističe da je prostorno planiranje morskog područja ključno za jamčenje sudjelovanja svih dionika u odlukama o korištenju i zaštiti morskog okoliša; ističe da je prostorno planiranje morskog područja ključan alat za osiguravanje sudjelovanja malih ribara u postupku donošenja odluka; |
|
69. |
smatra da je kontinuirani pad potpore EU-a tom sektoru u okviru uzastopnih višegodišnjih financijskih okvira, a posebno smanjenje financijskih sredstava EFR-a/EFPRA-e i ZOT-a, jedan od čimbenika koji pridonose pogoršanju stanja u tom sektoru; stoga ponavlja da je potrebno znatno povećati financijsku potporu EU-a sektoru ribarstva; |
|
70. |
smatra da su Dobrovoljne smjernice FAO-a za osiguravanje održivog malog ribolova u kontekstu sigurnosti opskrbe hranom i iskorjenjivanja siromaštva vrijedan doprinos utvrđivanju okvira za očuvanje, maksimiziranje i promicanje malog ribolova u kontekstu politike upravljanja ribarstvom; |
|
71. |
poziva sve države članice da posebnim projektima i potpunim pravnim priznavanjem uloge žena kao „pomoćnica” i suradnika u obiteljskim ribarskim poduzećima ojačaju ulogu žena u ribarstvu kako bi se zajamčila veća jamstva u području zapošljavanja, prihodi za budućnost i naknade socijalne sigurnosti; |
|
72. |
smatra da je primjereno ojačati suradnju s ciljem priznavanja osnovnog osposobljavanja koje pružaju škole ili obrazovne ustanove koje su priznate u nacionalnim obrazovnim sustavima svake države članice ili treće zemlje i koje su međunarodno priznate; |
|
73. |
smatra da bi izgradnja točaka jedinstva između različitih organizacija koje predstavljaju taj sektor bila važan element u obrani njegovih tvrdnji i jamčenju da se ona propisno uzme u obzir pri definiranju politika upravljanja ribarstvom i politika za korištenje pomorskog prostora; |
|
74. |
poziva Komisiju da u kontekstu kohezijske politike promiče projekte kojima će se doprinijeti zaštiti obalnih i otočnih područja kao sastavnih dijelova ribarske i pomorske baštine; |
|
75. |
naglašava da bi sektor malog ribolova, više od ostalih segmenata flote, mogao snositi najveći utjecaj sve veće potrebe za obnovljivim izvorima energije kako bi se ispunili ciljevi utvrđeni zelenim planom EU-a; naglašava da će mali ribari biti posebno pogođeni ako dođe do premještanja koje proizlazi iz postavljanja sve većeg broja jedinica priobalnih vjetroelektrana u priobalnim ribolovnim područjima jer možda nemaju kapacitete za premještanje na udaljenija ribolovna područja ili za promjenu ribolovnih metoda; u tom pogledu poziva na odgovarajuće prostorno planiranje morskog područja kako bi se zajamčili interesi svih sektora i, kao krajnja mjera, osigurala pravedna naknada malim ribarima; |
|
76. |
ističe mogućnosti koje proizlaze iz mogućih sinergija između malog ribolova i drugih sektora, a posebno s obalnim turizmom koji dijeli istu imovinu i infrastrukturu kao i sektor malog ribolova; naglašava da bi takve sinergije omogućile diversifikaciju lokalnog gospodarstva, pružile dodatna radna mjesta i prihode obiteljima te pridonijele stabilizaciji pada profitabilnosti i zaposlenosti u sektoru ribarstva; u tom pogledu poziva na jasnu definiciju „ribolovnog turizma” kojom bi se omogućila regulirana aktivnost, a istodobno bi profesionalni mali ribari u potpunosti iskoristili mogućnosti koje pružaju sinergije sa sektorom plavog gospodarstva; |
|
77. |
ističe da su u sektoru malog ribolova žene i dalje nedovoljno zastupljene; naglašava da su, unatoč tome, žene uvijek imale aktivnu, iako često nevidljivu, ulogu u sektoru malog ribolova; naglašava da se ta „nevidljivost” ne može pripisati samo kulturnim razlozima, već i nedostatku službenih statističkih podataka o zapošljavanju žena u sektoru malog ribolova; poziva Komisiju i države članice da podrže projekte namijenjene prikupljanju informacija o zapošljavanju žena, kao i da ženama omoguće da uđu u sektor malog ribolova i preuzmu središnju ulogu u njemu; |
|
78. |
smatra da bi jamčenje pristupačnog radnog okruženja, među ostalim i u sektoru ribarstva, u cilju ponovnog uključivanja na tržište rada aktivnih i bivših ribara i drugih radnika u ribarskoj industriji s tjelesnim ili mentalnim poteškoćama, dovelo do veće socijalne uključenosti i pomoglo stvaranju više poticaja za stvaranje prihoda u sektoru ribarstva i ribarskim zajednicama; |
o
o o
|
79. |
nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica. |
(1) Dokument Komisije o pomorskom gospodarstvu br. 08/2020 od 9. ožujka 2021. naslovljen „The EU fishing fleet 2020: Trends and economic results” (Ribarska flota EU-a u 2020.: trendovi i gospodarski rezultati), Europska komisija, Glavna uprava za pomorstvo i ribarstvo.
(2) SL L 354, 28.12.2013., str. 22.
(3) SL L 354, 28.12.2013., str. 1.
(4) SL L 257, 28.8.2014., str. 135.
(5) SL C 474, 24.11.2021., str. 218.
(6) SL L 247, 13.7.2021., str. 1.
(7) SL L 149, 20.5.2014., str. 1.
(8) SL C 184, 5.5.2022., str. 2.
(9) „The 2019 Annual Economic Report on the EU Fishing Fleet” (Godišnje gospodarsko izvješće o ribarskoj floti EU-a za 2019. (STECF 19-06)), Europska komisija, Zajednički istraživački centar, Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo, 20. kolovoza 2019.: https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/ca63ab82-c3bf-11e9-9d01-01aa75ed71a1
(10) „Social data in the EU fisheries sector” (Socijalni podaci u sektoru ribarstva EU-a (STECF 19-03)), Europska komisija, Zajednički istraživački centar, Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo, 26. rujna 2019.: https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/fd0f6774-e0dd-11e9-9c4e-01aa75ed71a1
(11) „The 2021 Annual Economic Report on the EU Fishing Fleet” (Godišnje gospodarsko izvješće o ribarskoj floti EU-a za 2021. (STECF 21-08)), Europska komisija, Zajednički istraživački centar, Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo, 8. prosinca 2021.: https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/77fb8e7b-58a7-11ec-91ac-01aa75ed71a1/
(12) „Social dimension of the CFP” (Socijalna dimenzija ZRP-a (STECF 20-14)), Europska komisija, Zajednički istraživački centar, Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo, 10. prosinca 2020.: https://stecf.jrc.ec.europa.eu/documents/43805/2672864/STECF+20-14+-+Social%20+dimension+CFP.pdf/a68c6c42-6b64-41fc-b5a0-b724c71aa78e
(13) Pascual-Fernández, J.J., Pita, C. and Bavinck, M. (ur.), „Small-Scale Fisheries in Europe: Status, Resilience and Governance” (Mali ribolov u Europi: status, otpornost i upravljanje), serija publikacija MARE, tom 23, Springer, Cham, Švicarska, 2020.
(14) https://www.actu-environnement.com/media/pdf/news-28756-declaration-malte-surpeche-mediterranee.pdf
(15) Izvješće o provedbi EFPR-a za 2020., Europska komisija, Odjel za potporu praćenju i evaluaciji Glavne uprave za pomorstvo i ribarstvo, ribarstvo i akvakulturu, rujan 2021.: https://oceans-and-fisheries.ec.europa.eu/system/files/2021-09/emff-implementation-report-2020_en.pdf
(16) Martini, R. i Innes, J., „Relative Effects of Fisheries Support Policies” (Relativni učinci politika za potporu ribarstvu), Radovi OECD-a o pitanjima hrane, poljoprivrede i ribarstva br. 115, OECD Publishing, Pariz, 2018.: https://www.oecd-ilibrary.org/agriculture-and-food/relative-effects-of-fisheries-support-policies_bd9b0dc3-en
(17) Said, A. i dr. „Small-scale fisheries access to fishing opportunities in the European Union: Is the Common Fisheries Policy the right step to SDG14b?” (Pristup malih ribara ribolovnim mogućnostima u Europskoj uniji: Je li zajednička ribarstvena politika pravi korak prema postizanju cilja održivog razvoja 14 (b)?), Marine Policy, tom 118, 2020. https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0308597X20302475
(18) Smith H. i Basurto X. „Defining Small-Scale Fisheries and Examining the Role of Science in Shaping Perceptions of Who and What Counts: A Systematic Review” (Definiranje malog ribolova i ispitivanje uloge znanosti u oblikovanju percepcije o tome tko i što se računa: sustavni pregled), Frontiers in Marine Science, tom 6, 2019.: https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fmars.2019.00236/full
(19) Studija – „Small-scale Fisheries and ‘Blue Growth’” (Mali ribolov i plavi rast u EU-u), Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel B – Strukturna i kohezijska politika, 18. ožujka 2017.: https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2017/573450/IPOL_STU(2017)573450_EN.pdf
(20) Studija – „Workshop on electronic technologies for fisheries – Part III: Systems adapted for small-scale vessels” (Radionica o elektroničkim tehnologijama za ribarstvo – dio III.: sustavi prilagođeni plovilima za mali ribolov), Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel B – Strukturna i kohezijska politika, 30. srpnja 2021. https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2021/690863/IPOL_STU(2021)690863_EN.pdf
(21) Studija – „Impacts of the COVID-19 pandemic on EU fisheries and aquaculture” (Učinci pandemije bolesti COVID-19 na ribarstvo i akvakulturu u EU-u), Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku Unije, Resorni odjel B – Strukturna i kohezijska politika, 7. srpnja 2021.: https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2021/690880/IPOL_STU(2021)690880_EN.pdf
(22) SL C 419, 16.12.2015., str. 167.
(23) SL C 58, 15.2.2018., str. 82.
(24) SL C 334, 19.9.2018., str. 20.
(25) SL C 117, 11.3.2022., str. 18.
(26) SL C 117, 11.3.2022., str. 67.
(27) Komunikacija Komisije od 9. lipnja 2021. naslovljena „Prema održivijem ribarstvu u Uniji: trenutačno stanje i smjernice za 2022.” (COM(2021)0279).
(28) https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/FISH_FLEET_ALT__custom_1479572/default/table?lang=en
(29) https://ec.europa.eu/fisheries/facts_figures_en?qt-facts_and_figures=2
(30) vidjeti str. 8. publikacije „Small-Scale Fisheries in Europe: Status, Resilience and Governance” (Mali ribolov u Europi: status, otpornost i upravljanje).