—

uzimajući u obzir UN-ov Program održivog razvoja do 2030. i njegove ciljeve održivog razvoja, a posebno ciljeve br. 13 i 14,

—

uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti,

—

uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS), a posebno dio XII.,

—

uzimajući u obzir Konvenciju o očuvanju antarktičkih morskih živih resursa (Konvencija CAMLR),

—

uzimajući u obzir izvješće o globalnoj procjeni biološke raznolikosti i usluga ekosustava Međuvladine znanstveno-političke platforme za biološku raznolikost i usluge ekosustava (IPBES) od 31. svibnja 2019.,

—

uzimajući u obzir posebno izvješće Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) o oceanima i kriosferi u kontekstu klimatskih promjena od 24. rujna 2019. i posebno izvješće IPCC-a o globalnom zagrijavanju od 1,5 C od 8. listopada 2018.,

—

uzimajući u obzir izvješće naslovljeno „Mission Starfish 2030: Restore our Ocean and Waters” (Misija Morska zvijezda 2030.: obnavljanje naših oceana i mora) koje je 22. rujna 2020. objavio Komisijin Odbor za misiju za zdrave oceane, mora, obalne i unutarnje vode,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote” (COM(2020)0380),

—

uzimajući u obzir govor o stanju Unije predsjednice Ursule von der Leyen na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta od 16. rujna 2020.,

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu s 21. sastanka na vrhu EU-a i Kine od 9. travnja 2019.,

—

uzimajući u obzir priopćenje čelnika zemalja skupine G7 od 13. lipnja 2021. naslovljeno „Zajednički program za globalno djelovanje s ciljem bolje rekonstrukcije”,

—

uzimajući u obzir izjavu sa sastanka na vrhu EU-a i SAD-a od 15. lipnja 2021. naslovljenu „Na putu prema obnovljenom transatlantskom partnerstvu”,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi (1),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu (2),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote (3),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2020. o 15. sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP15) (4),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. ožujka 2021. o utjecaju morskog otpada na ribarstvo (5),

—

uzimajući u obzir Antarktički ugovor potpisan 1. prosinca 1959.,

—

uzimajući u obzir Madridski protokol o zaštiti okoliša uz Antarktički ugovor potpisan 4. listopada 1991. (Madridski protokol),

—

uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A.

budući da je dobro ekološko stanje oceana ključno za očuvanje biološke raznolikosti i osiguranje kontinuiteta njegovih usluga ekosustava kao što su apsorpcija CO2 i proizvodnja kisika;

B.

budući da na Antarktici i u Južnom oceanu postoji izuzetno bogat ekosustav divlje flore i faune i da su neke vrste na crvenom popisu ugroženih vrsta Međunarodne unije za očuvanje prirode te imaju status ugrožene ili osjetljive vrste;

C.

budući da je ocean ključan za ublažavanje klimatskih promjena i da apsorbira više od 90 % topline koja se pohrani u našim emisijama ugljikova dioksida; budući da je ocean najveći aktivni ponor ugljika na svijetu koji je sekvestrirao više od 30 % ugljika iz tih emisija (6);

D.

budući da je od 1989. do 2018. temperatura na Antarktici porasla za 1,8 oC, što je tri puta više od globalnog prosjeka (7); budući da će prema predviđanjima ledene ploče na Grenlandu i Antarktici sve brže gubiti masu tijekom 21. stoljeća i nakon toga;

E.

budući da je antarktički kril ključan dio prehrambenog lanca za mnoge morske grabežljivce (pingvini, kitovi, tuljani, ribe) u Južnom oceanu;

F.

budući da se u posebnom izvješću IPCC-a o oceanima i kriosferi u kontekstu klimatskih promjena (8) navodi kako klimatski mehanizmi ovise o zdravlju oceanskih i morskih ekosustava koji su trenutačno pod utjecajem globalnog zatopljenja, onečišćenja, prekomjernog iskorištavanja morske biološke raznolikosti, zakiseljavanja, deoksigenacije i erozije obale;

G.

budući da su Ujedinjeni narodi proglasili Desetljeće znanosti o oceanima za održivi razvoj (2021. – 2030.) kako bi se poboljšala znanost o oceanima i izgradilo kolektivno znanje;

H.

budući da se u Antarktičkom ugovoru, koji je stupio na snagu prije 60 godina 23. lipnja 1961., u članku IX. poziva na zaštitu i očuvanje živih resursa na Antarktici; budući da su ti napori utvrđeni u Madridskom protokolu; budući da se u tom Protokolu Antarktika određuje kao prirodni rezervat namijenjen miru i znanosti te se utvrđuju osnovna načela koja se primjenjuju na aktivnosti na Antarktici;

I.

budući da su se Europskoj uniji i njezinim državama članicama, Australiji, Norveškoj, Ujedinjenoj Kraljevini i Urugvaju 28. travnja 2021. pridružile Sjedinjene Američke Države i Novi Zeland kao zagovaratelji prijedloga za uspostavu dvaju zaštićenih morskih područja u Južnom (Antarktičkom) oceanu, u istočnoj Antarktici i Weddellovu moru;

J.

budući da su u Komisiji za očuvanje antarktičkih morskih živih resursa (CCAMLR) u tijeku pregovori o uspostavi tih dvaju novih zaštićenih morskih područja, čija bi ukupna veličina iznosila oko 3 milijuna km2; budući da bi se odobrenjem tih zaštićenih morskih područja doprinijelo ispunjavanju obveza EU-a i globalnih obveza u pogledu zaštite morske biološke raznolikosti;

K.

budući da su zaštićena morska područja važan alat za zaštitu oceanskih ekosustava jer mogu povećati raznolikost i brojnost vrsta te istodobno poboljšati otpornost oceana na okolišne učinke, uključujući klimatske promjene;

L.

budući da su čelnici zemalja skupine G7 izjavili da u potpunosti podupiru angažman CCAMLR-a za razvoj reprezentativnog sustava zaštićenih morskih područja na području primjene Konvencije CAMLR-a u Južnom oceanu na temelju najboljih dostupnih znanstvenih spoznaja;

M.

budući da su EU i SAD izrazili punu potporu promicanju uspješnog i ambicioznog globalnog okvira za biološku raznolikost nakon 2020. u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti i svoju punu potporu određivanju novih zaštićenih morskih područja u Južnom oceanu te nastavku suradnje u vezi s promicanjem održivog plavog gospodarstva, održivog ribolova i sprečavanja nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova (NNN);

N.

budući da je Parlament izrazio snažnu potporu ambicioznim mjerama za zaštitu i obnovu morske biološke raznolikosti, posebno u svojoj Rezoluciji o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote i u svojoj Rezoluciji o 15. sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP15);

O.

budući da je Parlament pozvao Komisiju da se zalaže za ambiciozan model međunarodnog upravljanja morskom biološkom raznolikošću izvan nacionalnih jurisdikcija te da prizna sva mora i ocean kao globalno zajedničko dobro; nadalje, budući da je pozvao EU da potakne usvajanje ambicioznog globalnog ugovora o oceanu radi zaštite morske biološke raznolikosti u područjima izvan nacionalne jurisdikcije diljem svijeta na sljedećem sastanku Međuvladine konferencije o biološkoj raznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije;

P.

budući da su u Ujedinjenim narodima u tijeku pregovori o provedbenom sporazumu za zaštitu morske biološke raznolikosti u područjima izvan nacionalne jurisdikcije na temelju UNCLOS-a, kojim se predviđa uspostava zaštićenih morskih područja na otvorenom moru;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.