<!DOCTYPE html PUBLIC "yes" "xhtml1-strict.dtd">
<html xmlns="http://www.w3.org/1999/xhtml">
<!--GENDOC2XHTML # converter_version: 1.2.15-->
  <head>
    <title>2026-07-202607C109202503600-00-TRA-DOC-HR-ARRET-C-0360-25-202606393-07_00</title>
    <meta content="text/html; charset=utf-8" http-equiv="Content-Type"/>
    <meta content="true" name="ParExtraits_2021"/>
    <meta content="" name="Gendoc_DGTGeneratedDate"/>
    <meta content="0" name="MSIP_Label_6bd9ddd1-4d20-43f6-abfa-fc3c07406f94_ContentBits"/>
    <meta content="Commission Use" name="MSIP_Label_6bd9ddd1-4d20-43f6-abfa-fc3c07406f94_Name"/>
    <meta content="hr-HR" name="Gendoc_Lang"/>
    <meta content="" name="Gendoc_GenerationDate"/>
    <meta content="" name="IsFlattened"/>
    <meta content="1" name="NumProc"/>
    <meta content="Final" name="Gendoc_EditionType"/>
    <meta content="0001" name="Gendoc_CaseNumberSuite"/>
    <meta content="5/08/2026 09:54:48" name="Gendoc_LastVerificationDate"/>
    <meta content="" name="Gendoc_ProcedureNumber"/>
    <meta content="hr" name="Gendoc_LangCode"/>
    <meta content="ARR" name="TypeDoc"/>
    <meta content="BIkcMVXvzNKYDixYsxF3HGon7Ni6UPFrzcPEdlcPBrsfTaeUf9eQjqS4xiIsY+IuTR/gYZrg04A3dOrQedGGKEreNQFWTmsJpJjZJbyJpiZ2fUCxRVIxrhqljnCdgpCFVTVybUxdfI6bbiVjEIM5vArhfy894JC5MiBtkNe1NaM=" name="GenDocUID"/>
    <meta content="P" name="TypeProc"/>
    <meta content="" name="CreateCustomParts"/>
    <meta content="OK" name="ReadyToPublish"/>
    <meta content="smojvta" name="Gendoc_User"/>
    <meta content="10, 3, 0, 1" name="MSIP_Label_6bd9ddd1-4d20-43f6-abfa-fc3c07406f94_Tag"/>
    <meta content="" name="EP_Mode"/>
    <meta content="" name="Gendoc_DGTGenerated"/>
    <meta content="" name="Gendoc_Vademecum"/>
    <meta content="true" name="MSIP_Label_6bd9ddd1-4d20-43f6-abfa-fc3c07406f94_Enabled"/>
    <meta content="54d42979-1c53-46b2-bb0e-7dedd1ead600" name="MSIP_Label_6bd9ddd1-4d20-43f6-abfa-fc3c07406f94_ActionId"/>
    <meta content="0360" name="NumeroOrdre"/>
    <meta content="2025" name="Annee"/>
    <meta content="P" name="Gendoc_ProcedureType"/>
    <meta content="" name="EP_Version"/>
    <meta content="HR" name="Langue"/>
    <meta content="smojvta" name="Gendoc_DGTGeneratedUser"/>
    <meta content="b24c8b06-522c-46fe-9080-70926f8dddb1" name="MSIP_Label_6bd9ddd1-4d20-43f6-abfa-fc3c07406f94_SiteId"/>
    <meta content="FAST_document_go_ok" name="Gendoc_LastVerificationStatus"/>
    <meta content="ARR_C" name="Gendoc_GendocTemplateType"/>
    <meta content="TRUE" name="WithoutAuthorBlockFlatP"/>
    <meta content="GenDoc 07-07-26 13:22:38" name="Created"/>
    <meta content="" name="Canevas3_Vademecum"/>
    <meta content="2026-07-22T13:11:43Z" name="MSIP_Label_6bd9ddd1-4d20-43f6-abfa-fc3c07406f94_SetDate"/>
    <meta content="TRUE" name="WithoutAuthorBlock"/>
    <meta content="" name="Gendoc_CaseYear"/>
    <meta content="false" name="Generation_In_Progress"/>
    <meta content="C" name="Juridiction"/>
    <meta content="f0d9a49298d940e9827e070bf62723a2" name="DocumentIdentifier"/>
    <meta content="0360" name="Gendoc_CaseNumber"/>
    <meta content="ImportedWithoutSource" name="SdlIdentifier"/>
    <meta content="RP" name="NatureAff"/>
    <meta content="RP" name="Gendoc_CaseNature"/>
    <meta content="0001" name="NumSuite"/>
    <meta content="C" name="Gendoc_Juridiction"/>
    <meta content="Standard" name="MSIP_Label_6bd9ddd1-4d20-43f6-abfa-fc3c07406f94_Method"/>
  </head>
  <body>
    <div style="header">
      <div id="rId24" style="first"/>
      <div id="rId20" style="even">Presuda od 9. 7. 2026. – Predmet C‑360/25</div>
      <div id="rId21" style="default">Schoger II</div>
    </div>
    <p class="C19Centre" id="para-1" title="page-1">
      PRESUDA SUDA (prvo vijeće)
    </p>
    <p class="C19Centre" id="para-2" title="page-1">
      9. srpnja 2026. (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-1" href="#t-1">*</a>
</span>)
    </p>
    <p class="C71Indicateur" id="para-3" title="page-1">
      „Zahtjev za prethodnu odluku – Državne potpore – Članak 107. stavak 1. UFEU‑a – Porez na dodanu vrijednost – Izuzeće za usluge obavljene između poduzetnika koji pretežito obavljaju bankarske transakcije, transakcije osiguranja ili mirovinskih fondova – Dopuštenost zahtjeva za prethodnu odluku – Pojam ‚potpora’ – Prednost – Selektivnost – Zahtjev za ograničenje vremenskih učinaka presude”
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-4" title="page-1">
      U predmetu C‑360/25 [Schoger II] (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-2" href="#t-2">i</a>
</span>),
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-5" title="page-1">
      povodom zahtjeva za prethodnu odluku na temelju članka 267. UFEU‑a, koji je uputio Bundesfinanzgericht (Savezni financijski sud, Austrija), odlukom od 30. svibnja 2025., koju je Sud zaprimio 30. svibnja 2025., u postupku
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-6" title="page-1">
      ***X***
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-7" title="page-1">
      protiv
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-8" title="page-1">
      Finanzamt für Großbetriebe,
    </p>
    <p class="C19Centre" id="para-9" title="page-1">
      SUD (prvo vijeće),
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-10" title="page-1">
      u sastavu: F. Biltgen, predsjednik vijeća, I. Ziemele, A. Kumin, S. Gervasoni (izvjestitelj) i M. Bošnjak, suci,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-11" title="page-1">
      nezavisni odvjetnik: A. Biondi,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-12" title="page-1">
      tajnik: A. Calot Escobar,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-13" title="page-1">
      uzimajući u obzir pisani dio postupka,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-14" title="page-1">
      uzimajući u obzir očitovanja koja su podnijeli:
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">za ***X***, P. Goeth, Rechtsanwalt,</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">za austrijsku vladu, F. Koppensteiner, u svojstvu agenta,</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">za Europsku komisiju, M. Farley i L. Wildpanner, u svojstvu agenata,</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-18" title="page-1">
      odlučivši, nakon što je saslušao nezavisnog odvjetnika, da u predmetu odluči bez mišljenja,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-19" title="page-1">
      donosi sljedeću
    </p>
    <p class="C75Debutdesmotifs" id="para-20" title="page-1">
      Presudu
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">1</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje članka 107. UFEU‑a.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">2</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Zahtjev je upućen u okviru spora između društva ***X***, austrijskog društva, i Finanzamta für Großbetriebe (Ured Porezne uprave za velike porezne obveznike, Austrija) (u daljnjem tekstu: porezna uprava) u vezi s poreznim rješenjima o porezu na dodanu vrijednost (PDV) koja je društvo ***X*** primilo za razdoblje od 2013. do 2017. (u daljnjem tekstu: sporno porezno razdoblje).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pravni okvir</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pravo Unije</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">3</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Člankom 107. stavkom 1. UFEU‑a propisuje se:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-26" title="page-1">
      „Osim ako je Ugovorima drukčije predviđeno, svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku koja narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva je s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">4</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Uvodna izjava 5. Direktive Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL 2006., L 347, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 9., svezak 1., str. 120. i ispravak SL 2026./90049, L; u daljnjem tekstu: Direktiva o PDV‑u) glasi:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-28" title="page-1">
      „Sustavom PDV‑a postiže se najviši stupanj jednostavnosti i neutralnosti kada se porez ubire na što je moguće općenitiji način i kada njegov opseg obuhvaća sve faze proizvodnje i distribucije, kao i isporuku usluga. Stoga je donošenje zajedničkog sustava koji se također primjenjuje na maloprodaju u interesu unutarnjeg tržišta i država članica.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">5</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 131. navedene direktive, koji se nalazi u njezinu Poglavlju IX., naslovljenom „Izuzeća”, glasi:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-30" title="page-2">
      „Izuzeća predviđena poglavljima 2. do 9. primjenjuju se bez dovođenja u pitanje ostalih odredaba Zajednice i u skladu s uvjetima koje države članice utvrđuju u svrhu osiguranja ispravne i izravne primjene tih izuzeća i sprečavanja eventualne utaje, izbjegavanja ili zloporabe.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">6</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 135. stavak 1. navedene direktive određuje:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-32" title="page-2">
      „1. Države članice dužne su izuzeti sljedeće transakcije:
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-33" title="page-2">
      (a) transakcije osiguranja i reosiguranja, uključujući povezane usluge koje provode posrednici i zastupnici u osiguranju;
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-34" title="page-2">
      (b) odobravanje i ugovaranje kredita i upravljanje kreditom od strane osobe koja ga odobrava;
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-35" title="page-2">
      (c) ugovaranje ili bilo koja druga vrsta poslovanja s kreditnim garancijama ili nekim drugim osiguranjem u zamjenu za novac i upravljanje kreditnim garancijama od strane osobe koja odobrava kredit;
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-36" title="page-2">
      (d) transakcije, uključujući ugovaranje, koje se odnose na depozitne i tekuće račune, plaćanja, transfere, dugove, čekove i druge utržive instrumente, ali isključujući naplatu dugova;
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-37" title="page-2">
      (e) transakcije, uključujući ugovaranje, koje se odnose na valutu, novčanice i kovanice koje se koriste kao zakonito sredstvo plaćanja, s izuzetkom kolekcionarskih predmeta, odnosno zlata, srebra ili drugog metalnog novca ili novčanica koje se obično ne koriste kao zakonito sredstvo plaćanja ili kovanice od numizmatičkog značaja;
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-38" title="page-2">
      (f) transakcije, uključujući ugovaranje ali ne i upravljanje ili pohranu, dionicama, udjelima u društvima ili udruženjima, dužničkim i ostalim vrijednosnim papirima, ali isključujući dokumente kojima se utvrđuje vlasništvo nad robom i pravima i vrijednosnim papirima iz članka 15. stavka 2.;
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-39" title="page-2">
      (g) upravljanje posebnim investicijskim fondovima u skladu s definicijom država članica;
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-40" title="page-2">
      […]”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">7</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 168. Direktive o PDV‑u, koji precizira opseg prava na odbitak, predviđa da „[a]ko se roba i usluge koriste u svrhu oporezovanih transakcija poreznog obveznika, porezni obveznik ima pravo, u državi članici u kojoj provodi predmetne transakcije, odbiti od iznosa poreza koji je dužan platiti iznose [PDV‑a koji se mora platiti ili koji je plaćen za korištenu robu ili usluge]”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nacionalno pravo</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">8</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Umsatzsteuergesetz (Zakon o porezu na promet) od 23. kolovoza 1994. (BGBl. 663/1994), u verziji koja se primjenjuje u glavnom postupku (u daljnjem tekstu: UStG), ima za cilj prenijeti Direktivu o PDV‑u u austrijsko pravo.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">9</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom 28. UStG‑a:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-45" title="page-3">
      „Među transakcijama navedenima u članku 1. stavku 1. točkama 1. i 2., od plaćanja [PDV‑a] izuzete su:
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-46" title="page-3">
      […]
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-47" title="page-3">
      28. ostale usluge grupa poduzetnika svojim članovima, a koje pretežito obavljaju bankarske transakcije, transakcije osiguranja ili mirovinskih fondova, u dijelu u kojem se te usluge neposredno upotrebljavaju za obavljanje navedenih transakcija izuzetih od poreza i u kojem te grupe od svojih članova zahtijevaju samo točnu naknadu odnosnog udjela u zajedničkim troškovima. To vrijedi i za ostale usluge koje se pružaju između poduzetnika koji pretežito obavljaju bankarske transakcije, transakcije osiguranja ili transakcije mirovinskih fondova, u dijelu u kojem se te usluge neposredno upotrebljavaju radi obavljanja navedenih transakcija izuzetih od poreza i za ustupanje osoblja tih poduzetnika grupama navedenima u prvoj rečenici.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">10</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Člankom 6. stavkom 1. točkama 7. i 8. UStG‑a predviđaju se druga odstupanja od oporezivanja PDV‑om, osobito za određene transakcije koje obavljaju tijela socijalnog osiguranja te odobravanje i ugovaranje kredita.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">11</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osim toga, članak 12. stavak 3. točka 2. UStG‑a predviđa isključenje prava na odbitak pretporeza plaćenog na druge usluge „ako poduzetnik koristi te druge usluge za obavljanje izuzetih transakcija”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Glavni postupak i prethodno pitanje</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">12</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Društvo ***X*** je austrijska banka koja je također društvo majka austrijske grupe za potrebe PDV‑a (u daljnjem tekstu: PDV grupa).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">13</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nakon nadzora na licu mjesta povodom kojega je doneseno izvješće od 1. prosinca 2021. porezna uprava utvrdila je da određene prekogranične usluge koje pruža ugovorni partner društva ***X*** u vezi s bankomatima nisu obuhvaćene izuzećem iz članka 6. stavka 1. točke 8. podtočke (e) UStG‑a. Slijedom toga, ta je uprava na temelju prijenosa poreznog duga izmijenila porezna rješenja društva ***X*** o PDV‑u koja se odnose na sporno porezno razdoblje.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">14</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Budući da porezna uprava nije udovoljila društvu ***X*** u odgovoru na njegovu žalbu podnesenu 20. prosinca 2021. protiv tih poreznih rješenja, ono je tužbom od 13. srpnja 2022. zatražilo da se ta žalba uputi Bundesfinanzgerichtu (Savezni financijski sud, Austrija), sudu koji je uputio zahtjev.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">15</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Taj sud navodi da je na temelju svoje obveze da u cijelosti ispita sadržaj rješenja o PDV‑u koja su predmet žalbe dužan ispitati moguće protupravnosti u tim rješenjima i u tom pogledu izvršiti nužne činjenične provjere, i to čak i ako ih predmetni porezni obveznici u tom pogledu ne pobijaju uključujući, ovisno o slučaju, ako će njegova ocjena dovesti do nepovoljnog ishoda za te porezne obveznike.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">16</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom je slučaju društvo ***X*** primijenilo izuzeće od PDV‑a predviđeno člankom 6. stavkom 1. točkom 28. drugom rečenicom UStG‑a (u daljnjem tekstu: predmetno izuzeće) u svojim prijavama na temelju kojih su donesena sporna porezna rješenja. Međutim, zakonitost predmetnog izuzeća s obzirom na pravo Unije, čak i ako nije osporena u glavnom postupku, izaziva sumnje.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">17</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tako, s jedne strane, sud koji je uputio zahtjev navodi da to izuzeće, kojim se ne pravi razlika s obzirom na sadržaj predmetne usluge, nema pravnu osnovu u pravu Unije, osobito s obzirom na Direktivu o PDV‑u. Međutim, smatra da nije u mogućnosti postupiti u skladu s njom jer ne bi mogao izravno primijeniti tu direktivu protiv volje poreznog obveznika ili tumačiti nacionalno pravo u skladu s navedenom direktivom, s obzirom na to da bi navedeno tumačenje bilo contra legem.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">18</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S druge strane, sud koji je uputio zahtjev smatra da predmetno izuzeće ispunjava uvjete da bi ga se kvalificiralo kao „državnu potporu” s obzirom na to da bi se, među ostalim, moglo smatrati da ono predstavlja intervenciju države, u nedostatku osnove u Direktivi o PDV‑u, da podrazumijeva odricanje od sredstava koja bi država inače primila, da ide u korist društvu ***X*** i primateljima njegovih usluga, koji bi bili u izravnom tržišnom natjecanju s drugim europskim bankama, te da je selektivno. Taj sud iz toga zaključuje da je potrebno postaviti Sudu pitanje o usklađenosti predmetnog izuzeća s odredbama UFEU‑a koje se odnose na državne potpore. Također naglašava da bi ukidanje tog izuzeća od 1. siječnja 2025. izrazilo sumnje samog austrijskog zakonodavca u pogledu usklađenosti navedenog izuzeća s pravom Unije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">19</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tim je okolnostima Bundesfinanzgericht (Savezni financijski sud) odlučio prekinuti postupak i postaviti Sudu sljedeće prethodno pitanje:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-59" title="page-4">
      „Predstavlja li izuzeće od PDV‑a koje se odnosi na ostale usluge koje se pružaju između poduzetnika koji pretežito obavljaju bankarske transakcije, transakcije osiguranja ili transakcije mirovinskih fondova, u dijelu u kojem se te usluge neposredno upotrebljavaju radi obavljanja navedenih transakcija izuzetih od poreza i za ustupanje osoblja tih poduzetnika grupama navedenima u članku 6. stavku 1. točki 28. UStG‑a, državnu potporu, u smislu članka 107. stavka 1. UFEU‑a?”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Dopuštenost zahtjeva za prethodnu odluku</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">20</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ovaj zahtjev za prethodnu odluku proizlazi iz prvog zahtjeva za prethodnu odluku od 28. lipnja 2024. koji je rješenjem od 5. svibnja 2025., Schoger (C‑460/24, EU:C:2025:346) proglašen očito nedopuštenim jer ne ispunjava zahtjeve iz članka 94. točaka (a) i (c) Poslovnika Suda.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">21</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U točkama 20. do 22. tog rješenja Sud je smatrao, s jedne strane, da je prikaz predmeta i relevantnih činjenica glavnog postupka bio prekratak i manjkav da bi Sud mogao obavljati svoju funkciju u prethodnom postupku. S druge strane, u točkama 23. do 27. navedenog rješenja smatrao je da nedostaju objektivni i dosljedni elementi na temelju kojih se može provjeriti postoji li veza između konkretnog spora koji je u tijeku pred sudom koji je uputio zahtjev i odredbi prava Unije čije se tumačenje traži. Sud je osobito istaknuo da sud koji je uputio zahtjev nije naveo razloge zbog kojih je sve elemente poreznih rješenja koji su mu podneseni u glavnom postupku, neovisno o eventualnim prigovorima, potonji sud trebao ispitati po službenoj dužnosti s obzirom na pravo državnih potpora.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">22</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nastavno na poziv Suda u tom smislu (rješenje od 5. svibnja 2025., Schoger, C‑460/24, EU:C:2025:346, t. 29.), sud koji je uputio zahtjev u ovom je zahtjevu za prethodnu odluku dostavio dodatne elemente u odnosu na one koje je dostavio u svojem prvom zahtjevu, navedenom u točki 20. ove presude.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">23</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S jedne strane, sud koji je uputio zahtjev sada jasno navodi postupovne faze koje su prethodile pokretanju postupka pred njim i objašnjava zašto se od njega traži da odluči o predmetnom izuzeću.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">24</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S druge strane, navedeni sud navodi predmet svojeg nadzora kada mu je podnesena žalba kojom se osporavaju porezna rješenja o PDV‑u. Osobito pojašnjava, oslanjajući se na nacionalne postupovne odredbe i nacionalnu sudsku praksu u kojoj su protumačene, da je ovlašten svojom ocjenom zamijeniti ocjenu poreznog tijela. Njegova nadležnost kao suda neograničene nadležnosti, koja mu omogućuje odlučivanje o svim pravnim i činjeničnim pitanjima povezanima sa žalbom koja mu je podnesena, nije ograničena na ispitivanje te žalbe. Na njemu je da po službenoj dužnosti ispita sva pitanja koja proizlaze iz spornih poreznih rješenja u glavnom postupku, uključujući pitanje spojivosti predmetnog izuzeća s pravom državnih potpora, i to neovisno o eventualnim prigovorima u tom pogledu u kontekstu glavnog postupka i čak ako bi to dovelo do nepovoljne izmjene prava zainteresiranih osoba.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">25</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iako društvo ***X*** i austrijska vlada osporavaju dopuštenost ovog zahtjeva za prethodnu odluku, a u tom kontekstu društvo ***X*** također ističe da bi takav nadzor po službenoj dužnosti mogao odvratiti porezne obveznike od ostvarivanja njihovih prava pred nacionalnim sudovima, te stranke ne dovode u pitanje objašnjenja suda koji je uputio zahtjev u pogledu opsega njegove nadležnosti. Osim toga, valja podsjetiti na to da u okviru postupka uspostavljenog člankom 267. UFEU‑a nacionalni sud određuje pravni okvir pod vlastitom odgovornošću i nije na Sudu da provjerava njegovu točnost (vidjeti u tom smislu presudu od 15. svibnja 2003., Salzmann, C‑300/01, EU:C:2003:283, t. 31. i navedenu sudsku praksu).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">26</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sud koji je uputio zahtjev usto jasno objašnjava zašto se njegovo pitanje odnosi na odredbe UFEU‑a o državnim potporama, a ne na Direktivu o PDV‑u, koja se UStG‑om nastoji prenijeti u austrijsko pravo. Naime, on pojašnjava razloge zbog kojih se predmetnim izuzećem ne poštuju zahtjevi utvrđeni tom direktivom za utvrđivanje izuzeća od PDV‑a, osobito na temelju nacionalne pravne teorije. Iz toga zaključuje da bi usklađeno tumačenje UStG‑a s Direktivom o PDV‑u bilo contra legem i stoga isključeno te dodaje da ne može izravno nametnuti tu direktivu pojedincu kako bi se isključila primjena predmetnog izuzeća.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">27</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Što se tiče argumenta društva ***X***, prema kojem bi ispitivanje kvalifikacije predmetnog izuzeća kao „državne potpore” po službenoj dužnosti dovelo u pitanje isključivu nadležnost Europske komisije u području državnih potpora, valja istaknuti da se ona odnosi samo na ocjenu spojivosti mjere koja je kvalificirana kao „državna potpora” s unutarnjim tržištem, dok su nacionalni sudovi unaprijed u potpunosti ovlašteni tumačiti pojam državne potpore, što u slučaju sumnje dovodi do toga da se Sudu uputi zahtjev za prethodnu odluku, kao što je onaj koji je uputio sud koji je uputio zahtjev (vidjeti u tom smislu presude od 22. ožujka 1977., Steinike &amp; Weinlig, 78/76, EU:C:1977:52, t. 14. i od 18. srpnja 2007., Lucchini, C‑119/05, EU:C:2007:434, t. 50.). Valja dodati da intervencija nacionalnih sudova proizlazi iz izravnog učinka zabrane provedbe propisane u članku 108. stavku 3. posljednjoj rečenici UFEU‑a, koja obuhvaća, među ostalim, svaku potporu koja bi bila provedena a da prethodno nije prijavljena Komisiji (vidjeti u tom smislu presudu od 11. srpnja 1996., SFEI i dr., C‑39/94, EU:C:1996:285, t. 39. i navedenu sudsku praksu).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">28</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Isto tako, s obzirom na to da je, s jedne strane, isključivo na nacionalnom sudu da definira činjenični okvir spora koji je doveo do njegovih pitanja i da nije na Sudu da se izjasni o ocjeni spomenutog suda u tom pogledu (presuda od 6. studenoga 2014., Cartiera dell’Adda, C‑42/13, EU:C:2014:2345, t. 31. i navedena sudska praksa) i da, s druge strane, sud koji je uputio zahtjev ističe da je primjena predmetnog izuzeća društva ***X*** nesporna, nije relevantno to što bi, kao što to tvrdi austrijska vlada, a da to uostalom nije potkrijepila, bilo primijenjeno izuzeće različito od predmetnog izuzeća u okviru glavnog postupka, čime bi se spriječila primjena predmetnog izuzeća.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">29</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naposljetku, argument austrijske vlade i, uzgredno, društva ***X***, kojim se dovodi u pitanje postojanje prednosti koju bi to društvo imalo na temelju primjene izuzeća o kojem je riječ, obuhvaćen je ocjenom merituma postojanja državne potpore, o kojoj sud koji je uputio zahtjev pita Sud, a ne dopuštenosti ovog zahtjeva za prethodnu odluku. Što se tiče navodne nedostatnosti pojašnjenja koja je sud koji je uputio zahtjev dao kako bi omogućio ocjenu određenih uvjeta potrebnih za kvalifikaciju mjere kao „državne potpore”, valja podsjetiti na to da, kada opis činjeničnog i pravnog konteksta sadržava nedostatke, čime se Sud sprečava da na određena pitanja koja su mu postavljena odgovori sa željenom preciznošću, on uvijek može odlučiti ostavljajući otvorenima određene aspekte odgovora na postavljena pitanja (vidjeti u tom smislu presudu od 18. lipnja 1998., Corsica Ferries France, C‑266/96, EU:C:1998:306, t. 25.).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">30</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Slijedom navedenog, ovaj je zahtjev za prethodnu odluku dopušten.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">O prethodnom pitanju</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">31</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Svojim pitanjem sud koji je uputio zahtjev pita treba li članak 107. stavak 1. UFEU‑a tumačiti na način da predmetno izuzeće predstavlja državnu potporu u smislu te odredbe.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">32</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kako bi se sudu koji je uputio zahtjev dao koristan odgovor, valja precizno utvrditi područje primjene tog izuzeća.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">33</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Navedeno izuzeće predviđeno je člankom 6. stavkom 1. točkom 28. drugom rečenicom UStG‑a, koji određuje da su od PDV‑a izuzete „ostale usluge koje se pružaju između poduzetnika koji pretežito obavljaju bankarske transakcije, transakcije osiguranja ili transakcije mirovinskih fondova, u dijelu u kojem se te usluge neposredno upotrebljavaju radi obavljanja navedenih transakcija izuzetih od poreza i za ustupanje osoblja tih poduzetnika grupama [poduzetnika koji pretežno obavljaju transakcije povezane s tim sektorom]”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">34</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Izuzeće o kojem je riječ ukinuto je 1. siječnja 2025., ali je bilo na snazi tijekom spornog poreznog razdoblja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">35</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz spisa kojim Sud raspolaže proizlazi da su u praksi poduzetnici na koje se primjenjivalo predmetno izuzeće, odnosno „poduzetnici koji pretežito obavljaju bankarske transakcije, transakcije osiguranja ili transakcije mirovinskih fondova”, bili široko saslušani te su uključivali i poduzetnike koji nemaju bankovno odobrenje. Osim toga, uzimajući u obzir poteškoće u provjeri korištenja usluga koje pružaju ti poduzetnici „za izvršenje izuzetih transakcija [povezanih s bankarskim transakcijama, transakcijama osiguranja ili transakcijama mirovinskih fondova]”, uobičajena je praksa austrijskih poreznih tijela, barem tijekom spornog poreznog razdoblja, bila izuzeti sve usluge pružene između predmetnih poduzetnika koje još nisu bile izuzete na temelju neke druge odredbe UStG‑a. Sud koji je uputio zahtjev kao primjer navodi isporuke informatičkih usluga, pružanje usluga savjetovanja ili također pružanje ugostiteljskih usluga ili usluga skrbi o djeci.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">36</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga valja smatrati da svojim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li članak 107. stavak 1. UFEU‑a tumačiti na način da izuzeće od PDV‑a usluga koje nisu inače izuzete, a koje se pružaju između poduzetnika koji pretežito obavljaju bankarske transakcije, transakcije osiguranja ili transakcije mirovinskih fondova, predstavlja državnu potporu u smislu te odredbe.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">37</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Da bi se nacionalna mjera kvalificirala kao „državna potpora”, moraju biti ispunjeni svi sljedeći uvjeti. Kao prvo, mora biti riječ o državnoj mjeri ili mjeri koja se dodjeljuje putem državnih sredstava. Kao drugo, ona mora dati selektivnu prednost svojem korisniku. Kao treće, njome se narušava tržišno natjecanje ili postoji opasnost da će biti narušeno. Kao četvrto, ona mora biti takva da može utjecati na trgovinu među državama članicama (presuda od 8. studenoga 2022., Fiat Chrysler Finance Europe/Komisija, C‑885/19 P i C‑898/19 P, EU:C:2022:859, t. 66. i navedena sudska praksa).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">38</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao prvo, što se tiče državnog podrijetla predmetnog izuzeća, valja istaknuti da to izuzeće nije obuhvaćeno nijednim od izuzeća koja su taksativno predviđena Direktivom o PDV‑u i koja treba usko tumačiti (vidjeti u tom smislu presudu od 2. srpnja 2020., Blackrock Investment Management (UK), C‑231/19, EU:C:2020:513, t. 22. i navedenu sudsku praksu). Naime, članak 135. Direktive o PDV‑u, koji predviđa samo jedno izuzeće dopušteno poduzetnicima koji obavljaju bankarske transakcije, transakcije osiguranja ili transakcije mirovinskih fondova (vidjeti u tom smislu presudu od 13. ožujka 2014., ATP PensionService, C‑464/12, EU:C:2014:139, t. 59.), odnosi se samo na određene transakcije koje obavljaju ti poduzetnici, kao što su transakcije osiguranja i reosiguranja ili odobravanje, ugovaranje i upravljanje kreditima ili upravljanje posebnim investicijskim fondovima, među kojima nisu transakcije obuhvaćene predmetnim izuzećem, kako ih provodi austrijska porezna uprava.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">39</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz toga slijedi da se predmetno izuzeće može pripisati austrijskoj državi. Naime, izuzeće od poreza koje je utvrdila država članica pripisivo je Europskoj uniji, a ne toj državi, samo ako se njime samo preuzima jasna i precizna obveza predviđena direktivom (vidjeti u tom smislu presudu od 23. travnja 2009., Puffer, C‑460/07, EU:C:2009:254, t. 70.), što ovdje nije slučaj.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">40</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Što se tiče uvjeta koji se odnosi na dodjelu predmetnog izuzeća putem državnih sredstava, koji također mora biti ispunjen kako bi se utvrdilo da je riječ o „državnoj potpori” (vidjeti u tom smislu presudu od 16. svibnja 2002., Francuska/Komisija, C‑482/99, EU:C:2002:294, t. 24. i navedenu sudsku praksu), dovoljno je podsjetiti na ustaljenu sudsku praksu prema kojoj je pojam „potpora” širi od pojma „subvencija” s obzirom na to da ne obuhvaća samo pozitivne činidbe, kao što su same subvencije, već i državne intervencije koje u različitim oblicima smanjuju troškove koji uobičajeno opterećuju proračun poduzetnika i koje su time, iako nisu subvencije u strogom značenju riječi, iste naravi i imaju identične učinke. Iz toga proizlazi da mjera kojom javne vlasti određenim poduzećima priznaju izuzeće od plaćanja poreza i koja, iako ne uključuje prijenos državnih sredstava, stavlja korisnike u povoljniju financijsku situaciju od ostalih poreznih obveznika, predstavlja državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU‑a (vidjeti u tom smislu presudu od 8. rujna 2011., Paint Graphos i dr., C‑78/08 do C‑80/08, EU:C:2011:550, t. 45. i 46. i navedenu sudsku praksu).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">41</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Navodno veće porezno opterećenje društva ***X*** zbog nepostojanja prava na odbitak povezanog s predmetnim izuzećem ne dovodi u pitanje utjecaj na državna sredstva.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">42</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Točno je da postojanje izuzeća od PDV‑a, kao što je predmetno izuzeće, isključuje pravo na odbitak eventualno plaćenog pretporeza, u skladu s člankom 168. Direktive o PDV‑u, kojim se odbitak PDV‑a plaćenog na robu i usluge ograničava na slučajeve u kojima se ta roba i usluge koriste u svrhu oporezovanih transakcija, i člankom 12. stavkom 3. točkom 2. UStG‑a, kojim je taj članak 168. prenesen u austrijsko pravo. Konkretno, to znači da društvo ***X*** i dalje snosi PDV koji je platilo na moguću robu ili usluge korištene za isporuku izuzetih usluga.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">43</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, s jedne strane, provjera dodjele mjere putem državnih sredstava ocjenjuje se po definiciji ponajprije na razini predmetne države i njezina proračuna, a ne pojedinačne situacije korisnika te mjere. U ovom slučaju riječ je o provjeri smanjuju li se porezni prihodi države. S druge strane i u svakom slučaju, postojanje državnih sredstava tumači se na način da uključuje slučajeve dovoljno konkretnog gospodarskog rizika opterećenja državnog proračuna (presuda od 8. lipnja 2023., Prestige and Limousine, C‑50/21, EU:C:2023:448, t. 54. i navedena sudska praksa). Stoga se uzima u obzir mogućnost smanjenja tih prihoda, a ne to je li do tog smanjenja zaista došlo.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">44</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, u ovom slučaju iz zahtjeva za prethodnu odluku proizlazi da je sam austrijski zakonodavac u pripremnim aktima za zakon kojim je predviđeno ukidanje predmetnog izuzeća od 1. siječnja 2025. istaknuo dodatne prihode od PDV‑a u korist Republike Austrije koji proizlaze iz tog stavljanja izvan snage za 2025. i sljedeće godine.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">45</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao drugo, što se tiče prednosti koju bi donijela primjena predmetnog izuzeća i selektivnosti te prednosti, valja podsjetiti na to da se u sudskoj praksi kriterij prednosti široko tumači na način da uključuje sve intervencije koje, bez obzira na svoj oblik, mogu staviti poduzetnike izravno ili neizravno u povoljniji položaj ili koje treba smatrati gospodarskom prednošću koju poduzetnik korisnik ne bi ostvario u normalnim tržišnim uvjetima (presuda od 8. svibnja 2013., Libert i dr., C‑197/11 i C‑203/11, EU:C:2013:288, t. 83. i navedena sudska praksa).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">46</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osim toga, Sud je presudio da, kada se porezni sustav potpora primjenjuje godišnje ili periodično, Komisija mora samo dokazati da taj sustav potpora može ići u korist svojim korisnicima, uz provjeru da on, gledano sveobuhvatno i s obzirom na vlastite značajke, može u trenutku njegova donošenja dovesti do nižeg oporezivanja od onog koje proizlazi iz primjene općeg sustava oporezivanja, pri čemu nije važno to da, s obzirom na te značajke, ta institucija ne može unaprijed i za svako porezno razdoblje utvrditi preciznu razinu oporezivanja koja proizlazi iz njega. Komisija mora odrediti u stadiju eventualnog povrata dodijeljene potpore na temelju tog sustava potpora je li navedeni sustav zaista pribavio korist svojim korisnicima gledano individualno jer takav povrat zahtijeva da se utvrdi točan iznos potpore koji su potonji zaista ostvarili za svako porezno razdoblje (presuda od 4. ožujka 2021., Komisija protiv Fútbol Club Barcelona, C‑362/19 P, EU:C:2021:169, stavci 87. i 88.).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">47</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kad je riječ o izuzeću od PDV‑a poput predmetnog izuzeća, valja smatrati da njegova primjena može donijeti prednost poduzetnicima koji pružaju usluge obuhvaćene tim izuzećem, koji su, u nedostatku elemenata koji proizlaze iz suprotnog spisa, pravno korisnici navedenog izuzeća. Ti su poduzetnici u povoljnijem položaju u odnosu na poduzetnike na koje se predmetno izuzeće ne primjenjuje te su stoga dužni obračunati PDV u pogledu pružanja istih usluga poduzetnicima koji, kao što je to ovdje slučaj, nemaju pravo na odbitak ulaznog PDV‑a s obzirom na izuzeće mnogih njihovih usluga na temelju članka 135. Direktive o PDV‑u i UStG‑a.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">48</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S druge strane, uzimajući u obzir sudsku praksu navedenu u točki 46. ove presude, u stadiju kvalifikacije kao „potpore” i u slučaju mogućeg poreznog sustava potpora poput onoga o kojem je riječ u glavnom postupku nije potrebno u svakom konkretnom slučaju provjeriti utjecaj nemogućnosti odbitka plaćenog ulaznog PDV‑a povezanog s predmetnim izuzećem i tako se uvjeriti da se smanjenje poreznog opterećenja koje proizlazi iz tog izuzeća ne nadoknađuje ili čak prekomjerno ne kompenzira poreznim opterećenjem povezanim s PDV‑om plaćenim na robu i usluge korištene za isporuku izuzetih usluga, do te mjere da je nepovoljno za predmetne poduzetnike. To je tim više tako jer takva naknada i njezin opseg ovise o nastanku neizvjesnih i promjenjivih okolnosti ovisno o poreznim obveznicima, osobito, u ovom slučaju, korištenju robe i usluga koji podliježu PDV‑u i opsegu tog pravnog sredstva.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">49</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Razmatranja iznesena u prethodnoj točki vrijede i kada je Komisija zadužena za odlučivanje o postojanju potpore, kao što je to bio slučaj u predmetu u kojem je donesena presuda od 4. ožujka 2021., Komisija/Fútbol Club Barcelona (C‑362/19 P, EU:C:2021:169), i kada nacionalni sud treba provjeriti postojanje potpore, kao u ovom slučaju, s obzirom na to da je opravdanje koje je Sud iznio u toj presudi također primjenjivo i na nacionalni sud. Naime, u obama slučajevima riječ je o izbjegavanju toga da države članice koje provode programe potpora, a da ih prethodno ne prijave, protivno obvezi koju imaju na temelju članka 108. stavka 3. UFEU‑a, budu stavljene u povoljniji položaj u odnosu na one koje poštuju tu obvezu, što bi bio slučaj da su Komisija ili nacionalni sud bili dužni provjeriti, u svrhu ocjene postojanja sustava potpora, na temelju podataka prikupljenih nakon donošenja tog sustava, je li prednost doista ostvarena ili je kompenzirana nedostacima (vidjeti u tom smislu presudu od 4. ožujka 2021., Komisija/Fútbol Club Barcelona, C‑362/19 P, EU:C:2021:169, t. 93.).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">50</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osim toga, u skladu sa sudskom praksom i kako bi se odgovorilo na argument austrijske vlade prema kojem predmetno izuzeće nadoknađuje posebne troškove nastale zbog strukturnih nedostataka s kojima se suočavaju neki od predmetnih poduzetnika, valja podsjetiti na to da okolnost da država članica jednostranim mjerama nastoji približiti uvjete tržišnog natjecanja koji postoje u određenom gospodarskom sektoru uvjetima tržišnog natjecanja koji prevladavaju u drugim sektorima ne može tim mjerama oduzeti karakter potpora (vidjeti u tom smislu presudu od 3. ožujka 2005., Heiser, C‑172/03, EU:C:2005:130, t. 54. i navedenu sudsku praksu). U svakom slučaju, s obzirom na to da austrijska vlada navodi da bi te strukturne nepogodnosti utjecale na male banke, osiguranja i mirovinske fondove, kao i organizirane decentralizirane grupe, udruženja i zadruge koji ne mogu činiti PDV grupu, dovoljno je istaknuti da područje primjene predmetnog izuzeća ni na koji način nije ograničeno na te kategorije poduzetnika i da je u ovom slučaju društvo ***X*** upravo dio PDV grupe kao društvo majka.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">51</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Što se tiče uvjeta koji se odnosi na selektivnost prednosti koja se predmetnom mjerom dodjeljuje njezinim korisnicima, ustaljena je sudska praksa da, u svrhu kvalificiranja nacionalne porezne mjere poput one o kojoj je riječ u glavnom postupku kao „selektivne”, kao prvo valja utvrditi referentni sustav, odnosno „uobičajeni” porezni sustav koji je na snazi u predmetnoj državi članici i, kao drugo, dokazati da porezna mjera o kojoj je riječ odstupa od tog referentnog sustava u mjeri u kojoj se njome uvodi razlikovanje između subjekata koji se, s obzirom na njegov cilj, nalaze u činjenično i pravno usporedivoj situaciji. Pojam „državna potpora” ne obuhvaća mjere koje uvode razlikovanje između poduzetnika koji se, s obzirom na cilj predmetnog pravnog sustava, nalaze u činjenično i pravno usporedivoj situaciji i koje su stoga a priori selektivne, kada država članica uspije dokazati da je to razlikovanje opravdano jer proizlazi iz prirode ili strukture sustava kojeg su te mjere dio (presuda od 29. travnja 2025., Prezydent Miasta Mielca, C‑453/23, EU:C:2025:285, stavak 44. i navedeni sudska praksa).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">52</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Zainteresirane osobe i sud koji je uputio zahtjev slažu se oko toga da je u ovom slučaju referentni okvir opći sustav oporezivanja PDV‑om, odnosno usklađeni referentni okvir koji smanjuje poreznu autonomiju država članica.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">53</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom slučaju, odstupanje od tog usklađenog referentnog okvira temelji se na činjenici da su, na temelju članka 6. stavka 1. točke 28. druge rečenice UStG‑a, koji nije utemeljen na Direktivi o PDV‑u, isporuke usluga koje određena kategorija poduzetnika pruža istoj kategoriji poduzetnika, odnosno „poduzetnici koji pretežito obavljaju bankarske transakcije, transakcije osiguranja ili transakcije mirovinskih fondova”, izuzete od PDV‑a, dok te isporuke usluga podliježu PDV‑u kada ih pružaju poduzetnici koji nisu obuhvaćeni tom kategorijom. Međutim, kad je riječ o predmetnim uslugama, poduzetnici koji su korisnici predmetnog izuzeća nalaze se, u pogledu predmetnih usluga – to jest svih onih koje inače nisu izuzete, a koje se isporučuju tim vrstama poduzetnika, kao što su one navedene primjerice u točki 35. ove presude – u istoj situaciji kao i svi ostali pružatelji tih usluga.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">54</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naime, kao što to proizlazi iz točaka 35. i 38. ove presude, korisnici izuzeća o kojem je riječ tumače se na način da ne uključuju samo poduzetnike koji imaju odobrenje za rad banke i koji na temelju toga podliježu posebnim pravilima i ograničenjima, a fortiori kad je riječ o transakcijama koje nisu nužno povezane s bankarskim transakcijama, poput onih o kojima je riječ u glavnom postupku. Usto, činjenica da ti korisnici nemaju pravo na izuzeće od PDV‑a plaćenog na ulazne transakcije ne omogućuje da ih se razlikuje od drugih predmetnih pružatelja usluga, s obzirom na to da je to nepostojanje prava na odbitak povezano upravo s predmetnim izuzećem. Međutim, pravna posljedica koja za pružatelje koji su korisnici potpore proizlazi samo iz primjene razmatrane mjere ne može dokazati da se nalaze u situaciji različitoj od one pružatelja usluga koji nisu korisnici te mjere.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">55</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Što se tiče opravdanja razlikovanja koje proizlazi iz prirode ili strukture sustava kojeg je predmetno izuzeće dio, valja podsjetiti na to da se, u skladu s uvodnom izjavom 5. Direktive o PDV‑u, „[s]ustavom PDV‑a postiže najviši stupanj jednostavnosti i neutralnosti kada se porez ubire na što je moguće općenitiji način i kada njegov opseg obuhvaća sve faze proizvodnje i distribucije, kao i isporuku usluga”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">56</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga, iako je na sudu koji je uputio zahtjev da provjeri postoji li eventualno opravdanje s obzirom na sve relevantne elemente spora koji se pred njim vodi, čini se da očuvanje porezne neutralnosti, sprečavanje kumuliranja poreza i administrativno pojednostavnjenje koje je austrijska vlada iznijela u svojim očitovanjima ne mogu opravdati predmetno razlikovanje. Naime, takva su opravdanja Direktivom o PDV‑u povezana s najširom mogućom naplatom PDV‑a, a ne s mogućnošću propisivanja izuzeća, pri čemu se usto pojašnjava da, kao što je to istaknuto u točki 38. ove presude, nijedno od izuzeća od PDV‑a taksativno predviđenih tom direktivom ne odgovara predmetnom izuzeću.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">57</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz toga proizlazi da je uvjet koji se odnosi na selektivnost prednosti koja je predmetnom mjerom dodijeljena njezinim korisnicima ispunjen predmetnim izuzećem.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">58</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao treće, što se tiče uvjeta prema kojem predmetna mjera mora narušavati ili prijetiti da će narušiti tržišno natjecanje, u skladu s tekstom članka 107. stavka 1. UFEU‑a, ne treba utvrditi stvarno narušavanje tržišnog natjecanja, nego samo ispitati može li ta mjera narušiti tržišno natjecanje (vidjeti u tom smislu presudu od 14. siječnja 2015., Eventech, C‑518/13, EU:C:2015:9, t. 65. i navedenu sudsku praksu). Takvo narušavanje tržišnog natjecanja u ovom slučaju proizlazi iz prednosti koju uživaju poduzetnici izuzeti od poreza, kao i poduzetnici klijenti, koji svi djeluju u liberaliziranom sektoru. Naime, na temelju ustaljene sudske prakse, prednost dodijeljena poduzetniku koji se razvija u sektoru tržišnog natjecanja može odrediti stvarni ili potencijalni utjecaj potpora na tržišno natjecanje (vidjeti u tom smislu presudu od 10. siječnja 2006., Cassa di Risparmio di Firenze i dr., C‑222/04, EU:C:2006:8, t. 142. i navedenu sudsku praksu). U ovom slučaju, pod uvjetom da to provjeri sud koji je uputio zahtjev, ako ne postoje posebna pravila ili ograničenja za poduzetnike koji pružaju predmetne usluge, za njih se može smatrati da se pružaju u konkurentnom okruženju.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">59</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao četvrto, što se tiče uvjeta prema kojem predmetna mjera mora moći utjecati na trgovinu među državama članicama, on u ovom slučaju proizlazi iz prednosti koja proizlazi iz predmetnog izuzeća. Naime, prema ustaljenoj sudskoj praksi, kada potpora koju država članica dodijeli jača položaj određenih poduzetnika u odnosu na ostale poduzetnike konkurente u trgovini unutar Zajednice, smatra se da ta potpora utječe na potonje (presuda od 14. siječnja 2015., Eventech, C‑518/13, EU:C:2015:9, t. 66. i navedena sudska praksa).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">60</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Okolnost da predmetno izuzeće koristi i poreznim obveznicima s poslovnim nastanom u drugim državama članicama ne može dovesti u pitanje činjenicu da ono može utjecati na trgovinu među državama članicama. Naime, svim poduzetnicima koji pružaju usluge poduzetnicima koji pretežito obavljaju bankarske transakcije, transakcije osiguranja ili transakcije mirovinskih fondova i na koje se ne primjenjuje predmetno izuzeće, bez obzira na to imaju li poslovni nastan u Austriji ili drugim državama članicama, smanjuje se mogućnost ponude predmetnih usluga (vidjeti u tom smislu presudu od 19. rujna 2000., Njemačka/Komisija, C‑156/98, EU:C:2000:467, t. 34. i 35.).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">61</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S obzirom na sve prethodno navedeno, na prethodno pitanje valja odgovoriti tako da članak 107. stavak 1. UFEU‑a treba tumačiti na način da izuzeće od PDV‑a usluga koje nisu inače izuzete, a koje se pružaju između poduzetnika koji pretežito obavljaju bankarske transakcije, transakcije osiguranja ili transakcije mirovinskih fondova, predstavlja državnu potporu u smislu te odredbe.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ograničenje vremenskih učinaka ove presude</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">62</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Austrijska vlada zahtijeva da se vremenski učinci ove presude ograniče na činjenice nastale nakon nje. Utvrđenje postojanja državne potpore imalo bi znatne posljedice za austrijski sektor banaka i osiguranja, s obzirom na to da bi trebalo ponovno ocijeniti sve transakcije izuzete na temelju predmetnog izuzeća, što bi, osim toga, moglo dovesti do mnogobrojnih sporova pred nacionalnim sudovima. Usto, predmetni gospodarski subjekti postupali su u dobroj vjeri i u skladu s relevantnim nacionalnim zakonodavstvom koje je na snazi desetljećima.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">63</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Valja podsjetiti na to da tumačenje koje Sud da pravnom pravilu prava Unije, u izvršavanju nadležnosti koju mu povjerava članak 267. UFEU‑a, objašnjava i precizira značenje i doseg tog pravnog pravila, onako kako ono treba ili je trebalo biti shvaćeno i primijenjeno nakon stupanja na snagu. Sud samo iznimno može, primjenjujući opće načelo pravne sigurnosti svojstveno pravnom poretku Unije, ograničiti mogućnost zainteresiranih osoba da se, s ciljem dovođenja u pitanje pravnih odnosa ustanovljenih u dobroj vjeri, pozovu na odredbu koju je protumačio. Dva osnovna kriterija moraju biti ispunjena kako bi se takvo ograničenje moglo uvesti, odnosno dobra vjera zainteresiranih osoba i opasnost od ozbiljnih poremećaja, pri čemu su ti kriteriji kumulativni (presuda od 22. lipnja 2021., Latvijas Republikas Saeima (Kazneni bodovi), C‑439/19, EU:C:2021:504, t. 132. i 136. te navedena sudska praksa).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">64</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga, Sud je pribjegavao tom rješenju samo u točno određenim okolnostima, primjerice kada je postojala opasnost od teških ekonomskih posljedica do kojih bi došlo osobito zbog velikog broja pravnih odnosa nastalih u dobroj vjeri na temelju propisa za koji se smatralo da je valjano na snazi i kada su pojedinci i nacionalna tijela bili poticani na to da usvoje ponašanje koje nije bilo u skladu s pravom Unije zbog objektivne i značajne nesigurnosti u pogledu dosega odredbi prava Unije, kojoj su mogla pridonijeti i sama ponašanja koja su usvojile druge države članice ili Komisija (presuda od 22. rujna 2016., Sales International i dr., C‑110/15, EU:C:2016:717, t. 61. i navedena sudska praksa).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">65</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kad je riječ o kriteriju koji se odnosi na postojanje opasnosti od ozbiljnih gospodarskih poremećaja, valja podsjetiti na to da je država članica koja zahtijeva vremensko ograničavanje učinaka presude donesene u prethodnom postupku dužna pred Sudom iznijeti podatke koji dokazuju rizik od takvih posljedica (presuda od 20. prosinca 2017., Erzeugerorganisation Tiefkühlgemüse, C‑516/16, EU:C:2017:1011, stavak 91. i navedeni sudska praksa).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">66</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, u ovom slučaju austrijska vlada samo navodi znatne posljedice, bez ikakvog pojašnjenja o opsegu usluga među poduzetnicima koji obavljaju bankarske transakcije, transakcije osiguranja ili mirovinskih fondova, na koje se primjenjuje predmetno izuzeće, i stoga pojašnjenja o mogućem utjecaju obveze plaćanja PDV‑a koja se odnosi na te usluge na taj sektor.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">67</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U svakom slučaju i ne dovodeći u pitanje Komisijine ovlasti u području državnih potpora, konačno zaključene porezne godine ne bi trebalo ponovno otvarati u okviru nacionalnih sudskih postupaka nakon donošenja ove presude (vidjeti u tom smislu presudu od 21. rujna 2017., DNB Banka, C‑326/15, EU:C:2017:719, t. 40. i navedenu sudsku praksu). Naime, tumačenje koje Sud da pravnom pravilu prava Unije u izvršavanju nadležnosti koja mu je dodijeljena člankom 267. UFEU‑a može se i mora primijeniti na pravne odnose koji su se pojavili i nastali prije presude o zahtjevu za prethodnu odluku ako su usto ispunjeni uvjeti koji omogućuju iznošenje spora o primjeni spomenutog pravnog pravila pred nadležne sudove (vidjeti u tom smislu presudu od 22. rujna 2016., Microsoft Mobile Sales International i dr., C‑110/15, EU:C:2016:717, t. 59. i navedenu sudsku praksu).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">68</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tim okolnostima, treba smatrati da nije ispunjen drugi kriterij koji se odnosi na opasnost od ozbiljnih poremećaja, tako da nije potrebno povjeriti je li ispunjen kriterij koji se odnosi na dobru vjeru zainteresiranih osoba.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">69</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga nije potrebno ograničiti vremenske učinke ove presude.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Troškovi</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">70</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C41DispositifIntroduction" id="para-115" title="page-14">
      Slijedom navedenog, Sud (prvo vijeće) odlučuje:
    </p>
    <p class="C30Dispositifalinea" id="para-116" title="page-15">
      Članak 107. stavak 1. UFEU‑a treba tumačiti na način da izuzeće od poreza na dodanu vrijednost usluga koje nisu inače izuzete, a koje se pružaju između poduzetnika koji pretežito obavljaju bankarske transakcije, transakcije osiguranja ili transakcije mirovinskih fondova, predstavlja državnu potporu u smislu te odredbe.
    </p>
    <div class="signatures">
<p class="C77Signatures" id="para-117" title="page-15">
<span class="signatory">Potpisi</span>
</p>
</div>
    <div/>
  <hr class="note"/>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-1" href="#c-1">*</a>
</span>) Jezik postupka: njemački</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-2" href="#c-2">i</a>
</span>) Naziv ovog predmeta je izmišljen. On ne odgovara stvarnom imenu nijedne stranke u postupku.</p>
</body>
</html>
